STROJARSKE

TEHNOLOGIJE
MJERENJE DUŽINA
MJERENJE DUŽINA

• Mjerenje je postupak određivanja vrijednosti neke mjerne veličine.

• Mjerne metode ili načini mjerenja mogu biti neposredni (izravni) i posredni (neizravni).
• U neposrednom mjerenju mjerni rezultat se dobiva uspoređivanjem mjernog predmeta
sa poznatom mjernom veličinom uz pomoć mjernog instrumenta. Mjerni rezultat se samo
očita sa mjernog instrumenta.
Tako se duljina l mjeri uspoređivanjem s duljinom l0 mjernoga štapa.
• U posrednom mjerenju mjerni se rezultat dobiva izračunom dviju ili više izmjerenih
veličina.
MJERENJE DUŽINA

• Jedna od osnovnih fizičkih veličina je duljina. Duljinu označavamo malim slovom l, a

osnovna mjerna jedinica je metar. Oznaka za metar je malo slovo m.
• Kako zapisujemo izmjerenu duljinu?

• l=22 [mm]
l - oznaka fizičke veličine duljine
22 - brojčana vrijednost
mm - mjerna jedinica
MJERENJE DUŽINA

• Postoje manje i veće mjerne jedinice od metra. Njih tvorimo dodavanjem predmetaka
koji označavaju koliko puta su manji ili veći od metra.

 k kilo  1000 puta veće

 h hekto   100 puta veće
 da deka  10 puta veće 
 d deci  10 puta manje 
 c centi  100 puta manje 
 m mili  1000 puta manje
MJERENJE DUŽINA

• Kako preračunavamo mjerne jedinice?

• Kada preračunavamo mjerne jedinice iz većih mjernih jedinica u manje pomičemo
decimalni zarez udesno odnosno množimo.
• Kada preračunavamo iz manjih mjernih jedinica u veće pomičemo decimalni zarez u
lijevo ili dijelimo.
POGREŠKE MJERENJA

• Pogreška mjerenja je odstupanje mjernog rezultata u odnosu na pretpostavljene nikad promijenjive

vrijednosti mjerne jedinice, odnosno mjere. U mjerenju pogreška gotovo uvijek postoji, a 100%
preciznost je gotovo nemoguća. Pogreške koje se javljaju pri mjerenju mogu se odrediti kao:
• grube pogreške (nepažnja ispitivanja, manjkavo znanje ispitivača, neprimjenjeno izabrana oprema
ili njeno korištenje, površno opažanje ili računanje),
• sustavne pogreške (pogreške mjerne metode i opreme, pogreške uslijed osobnih i vanjskih upliva)
• slučajne pogreške (promjene osobina opreme ili mjerenog predmeta, promjene uplivnih veličina,
paralaksa)
MEHANIČKA POMIČNA MJERKA
MEHANIČKA POMIČNA MJERKA
MEHANIČKA POMIČNA MJERKA

• Pomična mjerka, pomično mjerilo ili kljunasto mjerilo (razgovorno šubler, prema
njem. Schublehre) je ručni mjerni instrument za mjerenje duljine s pomičnim krakom,
prikladno za mjerenje promjera okruglih predmeta (vanjskih i unutarnjih promjera),
otvora i provrta te širine utorâ.
• Njegovu osnovu čini mjerna letva s kljunom i s ugraviranom milimetarskom skalom
(gornja skala je često u inčima) te klizač s kljunom koji klizi po letvi, šiljaka za mjerenje
unutarnjih dimenzija, te izbočenja za mjerenje dubine.
MIKROMETAR
MIKROMETAR

• Mikrometarski vijak je sprava za mjerenje vrlo malenih duljina. Sastoji se od precizno

izrađena vijka maloga hoda, koji se okreće u cilindarskoj matici. Zakretanjem vijka
dovodi se graničnik u dodir s predmetom ili slikom predmeta koji se mjeri, a iz broja
okretaja vijka određuje se mjerena duljina.
• Mikrometarski vijak je mjerni instrument kojem je točnost očitanja mjerne vrijednosti do
0,01 mm. Slično pomičnom mjerilu, mikrometarski vijak se sastoji od nepomičnog i
pomičnog dijela. Umjesto da klizi, pomični se dio miče pomoću vijka.
ETALONI

• Mjerne pločice ili etaloni služe za precizno mjerenje i kontrolu mjernih instrumenata.
Imaju veću preciznost od pomičnog mjerila i mikrometarskog vijka. Rade se od čelika
otpornog na: habanje, koroziju, vlagu i toplinu, koji je kaljen, brušen, lepovan i poliran.
Za specijalne svrhe se rade od tvrdog metala i kvarca. Osnovna namjena je za kontrolu
ostalih mjera. Paralelne mjerne površine daju željenu dužinu.
• Spajanje mjernih pločica kombiniramo tako da dobijemo željene dužine (stavljamo jednu
pločicu na drugu). Drže se zajedno uslijed ravnih površina. Da bi se zaštitili od vlage i
topline, uzimaju se pincetom ili kožnim rukavicama.
ETALONI