Navoj

Zavojnica
Metrički navoj s trokutastim profilom ISO

Cijevni navoj

Trapezni navoj
 p j

Pilasti navoj

Navoj je osnovni dio vijka i matice preko

kojega se prenose spojne sile. Temelj
navoja je zavojnica. Zavojnica je krivulja
koja se dobije obavijanjem kosog pravca
oko valjka. Ako se kosi pravac obavija
oko stošca dobije se konusna zavojnica.
Smjer obavijanja pravca može biti lijevi ili
desni, pa se razlikuju lijeva i desna
zavojnica. Desna zavojnica se dobije
obavijanjem pravca oko rotacijskog tijela
u smjeru kazaljke na satu, dok se lijeva
zavojnica dobije obavijanjem u smjeru
suprotnom od kazaljke na satu. [1]

Ako se oko valjka obavija dvije ili više

paralelnih zavojnica dobije se dvovojna ili
viševojna zavojnica. Udaljenost između
dvije točke iste zavojnice koje leže na
istoj osi naziva se visina zavoja ili korak
zavojnice. Dio zavojnice između tih
točaka je jedan zavoj. Kut nagiba
obavijenog pravca, koji je jednak kutu
između tangente zavojnice i normalne
ravnine na njezinu os, naziva se kut
uspona zavojnice.
Navoj nastaje gibanjem geometrijskog
tijela određenog profila po zavojnici.
Obzirom da se razlikuje lijeva i desna
zavojnica, razlikuje se desni i lijevi navoj.
Navoj koji se obavija po vanjskoj plohi
valjka naziva se vanjski navoj, a navoj
koji se obavija po unutarnjoj plohi
valjkaste šupljine naziva se unutarnji
navoj. Vijak je svaki strojni dio koji ima
vanjski navoj, a matica je dio koji ima
unutarnji navoj. Kako bi se vijak mogao
spojiti s maticom, navoji vijka i matice
moraju biti usklađeni. Glavna dimenzija
navoja je nominalan promjer navoja.
Nominalan promjer navoja je uvijek
vanjski promjer navoja, te je označen s d
za vijke i D za matice. [2]
Vrste navoja
Profili navoja dijele na plosnate i
trokutaste. Profil plosnatog navoja je
kvadrat i zato se takav navoj naziva i
kvadratni navoj. Navoji kojima je teorijski
profil trokut dijele se na više vrsta:
metrički navoj, cjevni (Whithworthov)
navoj, trapezni navoj, pilasti navoj, obli
navoj.

Metrički navoj

Metrički navoj s trokutastim profilom ISO

ima teorijski profil jednakostraničnog
trokuta s kutom profila navoja 2β = 60°.
Razlikuju se normalni i fini metrički
navoji. Normalni metrički navoji se
najviše upotrebljavaju u općoj
strojogradnji, a prvenstveno kod
pričvrsnih vijaka i matica. Fini metrički
navoji koriste se u slučajevima kada se
traži što manje slabljenje elemenata
vijčanog spoja, velika sigurnost od
odvijanja, mali i točni pomaci vijka ili
matice u aksijalnom smjeru itd.

Osnovni profil navoja vijaka s metričkim

navojem standardiziran je prema ISO
261, a dimenzije navoja prema ISO 724,
odnosno DIN 13 T1 (normalni navoj) i
DIN 13 T12 (fini navoj). Navoji su
podijeljeni u tri reda prednosti.
Prvenstveno se koriste navoji prvog reda
prednosti, u posebnim slučajevima navoji
drugog reda prednosti, a samo iznimno
trećeg.

Normalni metrički navoji označavaju se

slovom M i nominalnim promjerom
navoja d u mm, npr. M 20. Kod finih
metričkih navoja uz oznaku se još dodaje
i veličina koraka P u mm, npr. M 20×1,5.
Ako se radi o lijevom navoju, oznaci
navoja dodaje se i međunarodna oznaka
LH (engl. left-hand), npr. M 20 X 1,5 LH.

Cijevni navoj

Cijevni navoj ili Whithworthov cijevni

navoj ima teorijski profil jednak
jednakokračnom trokutu s kutom profila
navoja 2β = 55°. Profil navoja zaobljen je
na tjemenu i u korijenu navoja, te je
standardiziran prema ISO 228, DIN 2999 i
DIN 3858. Zbog mogućnosti dobrog
brtvljenja upotrebljavaju se za spajanje
cijevi vodovodnih ili plinskih instalacija i
raznih armatura. Nominalni promjer
cjevastog navoja slaže se s unutarnjim
promjerom cijevi. Označuje se slovom R i
nominalnim promjerom u inčima, npr. R
1/2″.

Whithworthov navoj

Whithworthov navoj ili Whithworthov

normalni navoj ima teorijski profil jednak
jednakokračnom trokutu s kutom profila
navoja 2β = 55°. Osnovna jedinica
dimenzija vijaka je u inčima, pa na
primjer Whithworthov navoj od 15/8“ ima
vanjski promjer 41,277 mm. Međutim, u
zemljama koje se služe metričkim sustav
samo se vanjski promjer tih vijaka zadaje
u inčima, a sve ostale dimenzije u
milimetrima. Profil navoja zaobljen je na
tjemenu i u korijenu navoja.

Trapezni navoj

Osnovica trapeznog navoja je

jednakokračan trokut s kutom profila 2β
= 30°, a teorijski profil mu je trapez.
Trapezni navoj zamjenjuje nekada često
korišten kvadratni navoj, jer se zbog
automatskog centriranja vijak s
trapeznim navojem lakše pomiče nego
vijak s kvadratnim navojem. Najviše se
koristi za pokretne navojne spojeve, npr.
vretena u dizalima, škripcima, prešama i
sl. Oblik trapeznog navoja standardiziran
je prema ISO 2901, a osnovne dimenzije
prema ISO 2902 i DIN 103. Standardi
razvrstavaju navoje prema nominalnom
promjeru navoja d u tri reda prioriteta, pri
čemu navode za svaki nominalan slučaj
preporučene i moguće korake navoja P.
Trapezni navoj označava se slovima Tr, te
nominalnim promjerom navoja d i
korakom navoja P u mm, npr. Tr 20 × 4.
Za pričvršćivanje upotrebljava se samo
na onim vijcima koji služe za naročito
opterećene vijčane spojeve, ili one koji se
često rastavljaju (trapezni navoji se
manje troše).

Pilasti navoj

Osnovica pilastog navoja je pravokutni

trokut s kutom profila β = 30°. Koristi se
za vretena koja puno rade jer ima manje
trenje od trapeznog navoja, ali prenosi
velike sile samo u jednom smjeru. Pilasti
navoji prvog reda prioriteta se koriste za
uobičajenu upotrebu, pilasti navoji
drugog reda prioriteta se koriste za
posebne slučajeve, a trećeg prioriteta
nalazimo samo u starim konstrukcijama.
Pilasti navoj označava se slovima S, te
nominalnim promjerom navoja d i
korakom navoja P u mm, npr. S 20 × 4.

Obli navoj

Obli navoj se koristi za spojnice

željezničkih vagona, jer je neosjetljiv na
oštećenje i prljavštinu. Obli navoj
označava se slovima Rd, te nominalnim
promjerom navoja d i korakom navoja P u
inčima, npr. Rd 20 × 1/8.

Obli elektro-navoj

Obli elektro-navoj ili Edisonov navoj se

koristi za grla električnih žarulja i
električne osigurače. Obli elektro-navoj
označava se slovima E, te nominalnim
promjerom navoja d u mm, kao npr. E 27.
[3]

Izvori
1. [1] "Elementi strojeva", Fakultet
elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje
Split, Prof. dr. sc. Damir Jelaska, 2011.
2. [2] "Konstrukcijski elementi I", Tehnički
fakultet Rijeka, Božidar Križan i Saša
Zelenika, 2011.
3. "Strojarski priručnik", Bojan Kraut,
Tehnička knjiga Zagreb 2009.

Poveznice
Kontrolni češalj za navoj
Dobavljeno iz
"https://hr.wikipedia.org/w/index.php?
title=Navoj&oldid=4782605"

Zadnji je put uređivao suradnik Tul…

Sadržaji se koriste u skladu s CC BY-SA 3.0 osim

ako nije drukčije navedeno.