Univerzitet u Tuzli

Filozofski fakultet
Odsjek: Historija

VELIKA DIDAKTIKA
( Prikaz knjige)

Student: Nerman Kovaevi

Mentor: dr.sc. Lejla Muratovi doc.

Tuzla, 2015.

UVODNO IZLAGANJE
Jan Amos Komenski roen 28.marta 1592., u Nivnicama, u ekoj, preminuo 15.
novembra 1670. u Amsterdamu. Bio je eki (ali prisvajaju ga i Manari, Slovaci, itd.)
pedagog, lingvista, prirodnjak, humanista, filozof i politiar. Imao je slovake pretke. Njegovo
prezime vjerovatno potie od imena optine Komnja u srezu Ugarsko Gradite. Zavrio je
teologiju i bio je proizveden za svetenika Jedinstva bratskog. Ova crkva je pripadala
protestantskim crkvama u ekoj i javljala se ka husistikim tradicijama. Poslije poraza
ekih principa na Beloj gori u toku Tridesetogodinjeg rata Komenski se morao sakrivati
pred carskim vojskama. U to vrijeme mu je na tifus umrla supruga i dvoje djece. Izlaz iz ove
situacije je traio u radu. Tada je poeo da radi na svojoj knjizi Labirint svijeta i raj srca.
Godine 1628. napustio je svoju rodnu Moravu i poao na put po Evropi.
Finansijski su ga pri tome pomagali bogati meceni koji su potovali njegov rad. Utvrdio je
nove naine polaska u kole. Smatrao je da polazak u kolu mora biti obavezan za svako
dijete, bilo bistro ili ne, bogato ili siromano. Proslavio se za svoje doba revolucionarnim
mislima ponavljanje je majka mudrosti i kola je igra. Njegova filozofija se naziva
pansofija. Glavna filozofska misao Jana Amosa Komenskog je misao o jednoj harmoniji
koja vlada cijelim kosmosom. Njegova filozofska pitanja se fokusiraju na suvinost ula
sveopteg bitisanja. Tako kako je za pristup Fransis Bekona ka svetu prisutna indukcija, za
Renea Dekarta evidentna dedukcija, tako je za Komenskog tipian postupak sinkritikom
metodom.
Skoro itav svoj radni vijek je posvetio obrazovanju i odgoju. Njegova djela postavljaju
temelje pedegagiji kao nauci. Smatra se zaetnikom moderne pedagogije. Napisao je mnoga
djela, izmeu ostalih, i Veliku didaktiku. Ovo djelo predstavlja specifian sistem razmiljanja
i promiljanja o odgoju, ovjeku i obrazovanju.

VELIKA DIDAKTIKA

Komenski svoje djelo Velika didaktika pie od 1633.g. do 1638.g. Djelo predstavlja
novinu tog perioda. Centar njegovog opusa je svakako ovjek kao najvii, najbezuslovniji i
najizvrniji stvor! Cijelo djelo je proeto poukama i poslovicama te otrim i umnim opaskama.
Svoju slobodnu i erudiciju Komenski izraava na jedan poseban nain. Iako je djelo pounog
karaktera on esto postavlja pitanja na koja ne daje odgovor. To svakako tjera onoga koji ita
da se zapita, da ga isprovocira kako bi ovaj potraio odgovor. Svaki odgovor bi zahtijevao
odreeno vrijeme traganja i itanja , prilikom ega bi se dolo do odreenih saznanja!
Inae knjiga Velika didaktika (za ovaj prikaz uzeo sam knjigu: J. Amos Komensky, Velika
didaktika, Beograd, 1954.) se sastoji od XVI glava. U svakoj od njih on diskutuje o ovjeku,
odgoju i univerzalnosti postojanja ovjeka. Djelo poinje sa promiljanjima o tome koliko
zapravo ovjek poznaje sebe. Raspravlja o ovjeku kao najuzvienijem stvorenju koje
predstavlja vrhunac Boanskog stvaranja. Prvo poglavlje zakljuuje mislima o tome da svaki
ovjek koji se bavi vaspitanjem treba da usadi u ovjeka moralne vrijednosti i znanje i da se
sva sredstva usmjere u postizanju ove vrijednosti!
Na koncu, Komenski se nadovezuje na razmatranja iz prvog dijela te nastavlja sa idejama o
apoteozi, odnosno udruivanje sa Bogom i postizanje krajnjih vrijednosti. Naime, on uvia
injenicu da ovjek nije neto jednostavno i prosto ve neto sasvim posebno sa duom. Iako
kasnije smatra da ovjek je bez oblika u majinoj utrobi ime nagovjetava neka promiljanja
o periodu prenataliteta. Razlikuje ulna osjeanja od razuma, jer razum sam po sebi sazrijeva
kako ovjek stari. Iz njegovog promiljanja proizilazi shvatanje da je ovjek nezasitno bie.
Bie koje traga bilo za znanjem ili uivanjem ali ipak bie koje tei saznanju. Smatra da je
smrt samo prelazni oblik izmeu svjetova a da ovjek ima odreen trojak ivot uslovljen:
majinom utrobom, zemljom i nebesima. Smatra da posljednjom destinacijom ovjeka biva
nebo koje traje do kraja svjetova.
Primjetno je u njegovim razmiljanima prisustvo religije. esto se poziva na Bibliju i na taj
nain opravdava svoje zakljuke i stavove. Osjea se prisustvo praiskonske tematike prilikom
iznoenja vrijednosti. Svoje ideje stvara na osnovu ideje da je ovjek stvoren da upravlja
drugim stvorenjima kao i ideju da je ovjek stvoren da bi bio slika i radost svog tvorca.
Schopenhauer je mnogo kasnije napisao ono to je Komenski izloio u Velikoj didaktici.

Komenski smatra da biti razumno stvorenje znai imenovati stvari i znati njihovu mo. U ovo
ukljuuje i vjetinu govora. Gore spomenuti Schopenhauer je tvrdio skoro isto: ovjek je
najuzvienije bie sposobno da imenuje i stvara stvari! Mnogo kasnije Karl Popper smatra da
je ovjek fenomen sposoban da hvata Boije munje. Ova komparacija otkriva da je ovjek
bie koje traga, otkriva i stvara. ovjek je taj koji je dao smisao tvari pa do tad besmislena
tvar postaje stvar!
Osnovu postavku svog uenja temelji na obrazovanju, vrlinama i pobonosti. U njima se
sastoji temelj ovjekovog bitisanja. ovjek je sam po sebi sjemenka koja se razvija. On je
dinamian stvor sposoban da ui, saznaje i radi. Proces izgraivanja je postepen proces
formiranja ovjeka kao linosti. Aristotelova tabula rasa je normalan odnos ovjeka koji je tek
roen ali vaspitavanjem ovjek postaje ovjek. ovjeka je najbolje uiti i odgajati do je mlad.
Taj odnos Komenski zakljuuje da je nabolje da se djeca ue u kolama. Znanje treba biti
iroko a djeca oba pola moraju pohaati nastavu. Znanje treba biti opte i treba se razvijati
znanje o naukama, umjetnosti i vladanju. Ustanovio je 9 pravila uenja prema kojima se mora
raditi.
Razvija vanjsku organizaciju nastave uvoenjem dananjeg razredno-predmetno-satnog
sistema s frontalnim oblikom rada.U sreditu interesa je problem spoznavanja, ide od same
prirode (neposredne stvarnosti) da bi doao do zajednikih spoznaja. Njegov tip nastave
postaje ono to je i danas: razredi kao cjeline izjednaene po godinama, nastavne cjeline,
poetak i kraj kolske godine, predmeti, nastavni satovi.Prije toga nastava je bila da jedan
uenik ima svog uitelja (individualni oblik rada). Komensky uvodi latinski jezik, didaktike
principe sve to se radi mora se ueniku dobro priopiti, trai se da uvijek radi.
kola u 4 stupnja:
malerinska kola (predkolski odgoj)
kola na materinjem jeziku (6 12 god.)
larinska kola (srednja, 12 18 god.)
pansofijska kola (kola svog znanja, sveuilite, 18 24 god.)
Uvodi red , vanjsku organizaciju nastave, kolektivnu nastavu, sat kao zasebnu cjelinu,
odjeljenje kao zasebnu grupu. Smatra da sa svima treba raditi, ak i s djecom s potekoama u

razvou, to se prijenije radilo. Smatra se najveim autorom znaajnih za didaktiku.