Linden Metoda

Charles Linden

Reenje za anksiozni poremeaj, panini poremeaj i fobije

0

Posveeno mojoj supruzi, koja je bila uz mene

svo vreme mog anksioznog poremeaja i uz koju
sam razvio ovaj program
Sadraj
Dobrodoli
Uvod
Devet zapovesti
NA PRIJEVODU SA ENGLESKOG ZAHVALJUJEMO SLIJEDEIM LANOVIMA
FORUMA:
1 Moja pria LIDIJA; UNA ..............................................................................25
2 Anatomija anksioznosti- JOZI; EQUILIBRIUM; EBONY..............................55
3 Fobije EBONY...............................................................................................89
4 Zaustavljanje anksioznosti PJHARVEY........................................................96
5 Odvraanje misli & tehnike oputanja JOZI................................................100
6 Disanje PJHARVEY.....................................................................................111
7 Lekovi PJHARVEY.....................................................................................119
8 Ishrana BELFEGORA..................................................................................135
9 Puenje i alkohol BELFEGORA..................................................................152
10 Nastavak putovanja ZMAJICA................................................................156
11 Poloaj LISA..............................................................................................159
12 Faktori okruenja LU SALOME................................................................164
13 Deja anksioznost AHIL............................................................................167
14 Stvari koje treba uzeti u obzir LISA...........................................................179
15 Vodi za partnere RITM.............................................................................183
16 Zakljuak - RITM.........................................................................................196
Renik termina
Kontakti
Uredila : EBONY
1

Bez obzira kako se vae stanje manifestuje, metode u okviru ovog programa JESU odgovor,
jedini odgovor, jedini pravi nain na koji ete se otarasiti paninih napada, anksioznih stanja i
fobija.
Bez obzira ta ste nauili od drugih psihologa, doktora ili terapeuta, vi MOETE biti ponovo
dobro. Zapravo, vi ste JEDINA osoba koja to moe uraditi za vas.
Dobrodoli u program koji predstavlja odgovor na panine poremeaje i anksioznost "Lindenova Metoda".
Nabavili ste ovaj program da bi se otarasili frustrirajuih i stravinih simptoma Paninog
poremeaja i ostalih anksioznih stanja poput Socijalne fobije, Agorafobije i Paninih napada.
Odmah vam mogu rei da ste doneli pravu odluku da investirate u ovaj program. SADA je vreme
da se zaustavi zaarani krug destruktivnih misli i aktivnosti koji unitavaju kvalitet vaeg ivota.
Ovde nema nikakvih tajni, iz sredita svetog mesta "Klub za oporavku od panike i anksioznosti",
ponosno vam tvrdim da se "sveti gral" vaeg kompletnog oporavka nalazi duboko u vaem umu,
vaem srcu i na stranicama ovog programa.
Program je veoma lak, evo ta treba da radite:

Radite na 9 zapovesti u toku narednih 9 dana. UPIJTE svaku informaciju odatle u

potpunosti PROIVITE TO!

Proitajte priloeni materijal detaljno (nekoliko puta ako je potrebno).

Vebajte samo-hipnozu sa CD-a dva puta dnevno.

Radite Tai-Chi vebe sa video snimaka to ee.

Radite upravo ono to vas ovaj program poduava.

Morate razumeti sledee:

SVETI GRAL PONOVNE DOBROBITI JE SASTAVLJEN IZ 2 MONA ELEMENTA, A TO
SU:

1. ODVRAANJE MISLI PONOVNO USPOSTAVLJANJE BALANSA IZMEU

LOGINIH, SVESNIH MISLI I PODSVESNIH NAVIKA KOJE UZROKUJU
VAE ANKSIOZNO PONAANJE I SIMPTOME.
2. DISANJE PRAVILNO DISANJE I POLOAJ ZA POSTIZANJE PRAVILNE
FIZIKE RAVNOTEE
Ponovno uspostavljanje balansa izmeu svesnog i podsvesnog uma zahteva od vas vebanje
nekoliko vanih pravila (vebi) koji u potpunosti okupiraju vau psihu, omoguujui na taj nain
vaem svesnom umu da se odmori dok se podsvesni um izlei prirodnim putem. Ova pravila smo
nazvali "Devet Zapovesti". Proitajte ih, proitajte ih ponovo i razumite ih.
Tehnike pravilnog disanja su takoer dostupne u okviru ovog programa.
OVAJ PROGRAM E VAS PODUITI SLEDEEM:
1. Va um MOE biti osloboen vaeg stanja. Moi ete da proirite vae mentalne i
fizike granice, vratite se natrag u "realan" svet.
2. Vi MOETE prestati sa traenjem odgovora u udbenicima i na Internetu. Vie
neete oseati potrebu da nalazite odgovore, ve da kaete ljudima ta ste nauili.
3. Vi MOETE naterati sebe i probati nove aktivnosti. Ranije ste se oseali izolovano i
uplaeno, sada ete eleti da izaete napolje i otkrijete nove, neverovatne stvari za videti i
uraditi.
4. Va emocionalni rolerkoster JESTE gotov. Ova zastraujua vonja se zavrila, da bi
bila zamenjena uivanjem, sreom i mirom.
5. Senzacije i bolovi MOGU biti zauvek odstranjeni. Zbog toga to simptomi vie nisu
vani, moete prestati da se fokusirate na njih i poete napred.
6. Moete prestati da ivite u vaem stranom i izolovanom svetu. Prisiljavanje, strah,
tuga, frustracije i bes koje ste jednom imali sada zauvek nestaju i bivaju zamenjeni
pozitivnou i unutranjom snagom za koju nikada niste znali da je posedujete. Uvebali
ste sopstveni um da bude dovoljno moan da stvori zastraujue senzacije, sada moete tu
snagu preusmeriti da stvorite neto mnogo bolje.
7. Sada moete imati bolje i stabilnije veze sa drugima. Bilo da ste na poslu ili kod kue,
vaa komunikacija sa drugima je laka i prijatnija. Ne uznemiravate druge, drugi vas ne
uznemiruju. Kakvo olakanje!
3

8. Moete zaustaviti negativnost, tugu i depresiju. Obuzee vas miran ivot tamo gde je
nekada bila trauma i zastraujua iskustva.
9. Sve ovo moete uraditi sa lakoom. Potrebno je da sledite pravila i URADITE ono to
se od vas trai sa najveim moguim zalaganjem
PAZI OVAMO! OVO JE VEOMA BITNO!
Veoma, veoma je vano da razumete "mentalni stav" u kome treba da budete da bi ste dozvolili
da ovaj program bude uinkovit.
Pre nego to se zaputite na vae putovanje, dozvolite da vam prvo pojasnim KAKO treba da
razmiljate da bi ste prihvatili date informacije koje e oterati vau anksioznost, zauvek!
Dozvolite da vam ispriam priu, moda ste je uli ranije, moda niste, ali je veoma vano da
razumete njeno znaenje. Odakle ova pria potie nije toliko bitno, ali informacije radi, mogu
vam rei da ovu priu koriste Zen uitelji da objasne proces uenja potencijalnim studentima:
Uenik i Zen master sede za stolom i piju aj. Zen uitelj pita uenika ta moe da mu kae o
Zenu. Uenik poinje da prevre po svojim sveskama, belekama, knjigama. Dok uenik pria,
Zen uitelj mu sipa aj u oljicu. Zen uitelj ne prestaje da mu sipa kada je olja puna, ve
nastavlja da sipa dok se aj preliva izvan olje. "Zato nastavljate da sipate aj kad mi se olja
napuni do vrha?", zapita uenik. Zen uitelj odgovara, "Kako mogu da te nauim bilo ta o Zenu
ako prvo ne isprazni svoju olju!"
Ako u moj program uvedete svo preanje znanje koje posedujete o svom stanju, sve prvobitne
ideje, iskustva, strahove i nadanja, uvek ete se vraati na njih kako bi ih uporeivali sa mojim
idejama.
Moje ideje nisu spiritualne, uvrnute, plaljive ili nerazumljive, ve su to lake naune metode
zasnovane na stvarnim iskustvima i rezultatima. Ne postoje nuspojave (osim dobrobiti), nema
interakcija, nema nikakvih opasnosti.
Duboko unutar vas samih vi znate da ste vae stanje razvili kao odgovor na neto to vam se
dogodilo u prolosti... bilo da je to: stres, gubitak, porodini problemi, ili neto drugo... ovo je
nebitno i od ovog trenutka elim od vas da prestanete sa traenjem krivca za vae stanje;
elim od vas da prestanete da razmiljate ili priate o emu god mislite da je uzrokovalo
4

vae trenutno stanje. Bilo ta da se desilo bie uvek zakopano u dubinama vaeg uma, nikada
ne moe biti obrisano. Meutim, vi moete spreiti da va um vadi ta seanja iz vaih arhiva, pri
emu direktno utie na vau sadanjost i budunost. Ovo seanje, kao i navike koje ste razvili da
se "borite" sa ovim seanjem su ono to odrava vae stanje, to je ono to vas konstantno vrti u
krug.
Evo jo jedne prie koja divno ilustruje ono o emu govorim:
Dva kaluera hodaju putem. Jedan hoda se velikim ozbiljnim tonom na licu, dok drugi
jednostavno hoda korak po korak. Dolaze do male reke. Jedna mlada devojka im se priblii. Ona
ih pozdravi, oni nju pozdrave. Onda im se ona obrati: "Dobra Gospodo, ne mogu sama prei
preko potoka, da li bi jedan od vas mogao da me prenese?" Prvi kaluer odmahnu glavom i ree
"NE!". On se dri pravila: kaluerima nije dozvoljeno da dotaknu ene. Drugi kaluer se sagnu
dole tako da se ena mogla popeti na njegova ramena. Onda svo troje preoe preko reke, i
kalueri se onda razioe od devojke.
Kalueri nastavljaju svojim putem. Prvi je veoma ljut i uznemiren. Drugi sasvim mirno koraa.
Kada vie nije mogao da izdri, prvi kaluer upita drugog: "KAKO SI SAMO MOGAO??? Zna
koja su pravila o nama i enama!" Drugi kaluer se zaustavi pa mu ree: "Prijatelju moj, ja sam
onu devojku ostavio tamo jo kad smo preli potok. Zato je ti jo uvek nosi na ramenima?"
Kaluer koji je preneo devojku preko potoka je imao znanje, seanje na ono ta bi TREBALO da
uradi, ali je ipak to ignorisao, zakopao je to duboko. Razum onog prvog kaluera mu je govorio
da ipak ne bi trebalo da prenosi devojku preko potoka... on je tako i postupio i nastavio da nosi
sopstveni teret na sebi.
Vi takoe moete osloboditi sami sebe od neeljenih i negativnih misli.
Zaboravite lekove, psihijatrijske seanse i ostale metode KONTROLE koje se koriste
svakodnevno na celom svetu, sa veoma malo ili bez uspeha... ovo ovde je upravo odgovor, ali vi
ste ti koji morate nai odgovor u sebi i ukloniti ono to predstavlja "uzrok" vaeg stanja.
Zakopajte va uzrok duboko, prekrijte ga kamenjem i nikada vie ne priajte o tome. Sa malo
vebanja, videete kako vae svesno pokuavanje da radite ovo postaje vaa "druga priroda",
neto instiktualno.
5

DA LI VI RAZUMETE OVO?
Neki ljude shvate ovo po prvi put, neki po drugi put, a mnogi po trei ili etvrti put, pa ak i 20-ti
put ponovnog itanja. Vae je samo da razumete ovo!
SADA, STAVITE VAE STANJE U NAJMRANIJI DEO VAEG UMA I, KOLIKO GOD
VAE STANJE VAS PODSEALO DA JE STRANO, IGNORIITE GA!
Sada ete verovatno rei... ali to stanje me ini da se oseam loe, toliko je zastraujue sve, ne
mogu da ga ignoriem.... Ja sam se takoe oseao tako na poetku, ali ako samo razmislite o
tome, vaa anksioznost, vai napadi panike, u stvari bilo koji element vaeg stanja vas nikada
nije povredio ili doneo neto loe, zar ne? Iako veoma neprijatni i zastraujui, nikada vam nisu i
nikada vam nee naneti tetu, a razlog je jednostavan:
NIKADA NIKO NIJE BIO POVREEN OD STRANE SENZACIJA, SERIJA NERVNIH
IMPULSA!
Da li ste nekada gledali horor film? Ako jeste, znaete da vas film uplai do odreenog stepena, i
to varira od osobe do osobe. Vi ste reagovali na taj strah serijama fizikih senzacija, to je u stvari
anksioznost... ZAR NE?
Kada ste zavrili gledanje filma, vae anksiozne senzacije su se povukle, ali se moda i dalje
plaite da se neko udovite moda ne nalazi ispod vaeg kreveta. Sledeeg jutra, seanje na film
je i dalje tu, ali je anksiozno stanje nestalo. Logino razmiljanje koje ste vi izveli koristei svoj
svesni um vas je uverilo da, iako zastraujui, taj film NIJE STVARAN, da vas UDOVITE ne
moe stvarno povrediti!
Vaa anksioznost se povukla zato to ste VI uverili svoju podsvest da prestane da bude
anksiozna, da zaboravi na udovite, sakrili ste to udovite time to ste radili neke druge stvari
koje odvraaju vae misli i na taj nain sami sebi ste rekli: "To nije stvarno ne moe me
povrediti". Vi ste kontrolisali vau podsvest SVESNO! Kako ste to uradili?

Da rezimiramo, zakopali ste ovo udovite tako to ste odvraali vae misli i rekli sebi da to nije
stvarno.
KORISTILI STE ODVRAANJE MISLI I AFIRMACIJE VIDITE LI KOLIKO JE TO
MONO? To ste sve uspeli sa veoma malo truda.
Sada zamislite da je vaa anksioznost upravo to udovite iz filma. ta ete uraditi da bi ste ga
zakopali? Da uzmete pilule... to je stvarno smeno kad razmislite malo o tome... Zato bi iko
uzimao pilule da bi zaustavio seanje na neto? Ili moda moete poseivati psihijatra svake
nedelje koji e vas samo podsetiti vaeg seanja na anksioznost, na taj nain podseajui vas o
vaem stanju, dajui mu dodatnu snagu i svest! Ne ba tako dobra ideja. ta bi onda mogao biti
odgovor?
ODVRAANJE MISLI - ODVRAANJE MISLI - ODVRAANJE MISLI...
... da bi ste stekli nove navike, da bi ste zakopali stare navike to dublje i da bi ste usvojili
pozitivne podsvesne radnje... KOLIKO JE TO LOGINO U STVARI?
Evo i kako ete to postii... Zove se "Devet zapovesti". Tih 9 zapovesti predstavljaju princip
svega to sam upravo spomenuo.
U sledeih 9 dana otkriete znaenje svakog od ovih principa i nauiti kako da ih implementirate
u vae svakodnevne aktivnosti sve dok ne postanu automatske, instinktualne, kao to je to vaa
anksioznost sada. Ali morate sami otkriti nain kako da ih naterate da rade za vas.
SVE TO JA MOGU DA URADIM JESTE DA VAM POKAEM KOJE SU TO METODE, DA
VAM KAEM DA SU STVARNO UINKOVITE I DA VAM KAEM TA SA NJIMA DA
RADITE! Ja sam mnogim, mnogim ljudima rekao za ove principe i skoro svakoj osobi je postalo
bolje kad su ih implementirali u svoj ivot. Mnogi od njih su bili preplaeni, agorafobini,
klaustrofobini, opsesivni, ali na kraju svi su bili zahvalni.
ivite po ovih devet zapovesti!

DEVET
ZAPOV I J ESTI
Vae putovanje u dobrobit poinje ovde!

Charles Linden
www.panic-anxiety.com

Prekinite da se borite protiv anksioznosti, tu bitku ne moete dobiti... zamenite anksioznost

sa novonastalom enjom za ivotom.
Da bi ste izbegli "zamku anksioznosti" u kojoj ste sada, MORATE nauiti novo, ne-anksiozno
ponaanje koje se nalazi duboko u vaem umu kao neuroloke staze. Ove neuroloke staze je ono
gde se nalaze seanja i navike, i loe i dobre. Anksiozno ponaanje je navika, kontrolisana
podsvesnim umom ali sposobna da reaguje na svesne nadraaje.
Eliminisanje "anksiozne navike" je isto kao i eliminisanje bilo koje druge loe navike...
prestanite da radite to dovoljno dugo i navika e se sama od sebe povui!
Kada ste uili da vozite, u poetku je sve izgledalo jako teko i verovatno ste mislili da nikada to
neete nauiti. Koili ste prejako, pritiskali kvailo kada to nije trebalo... ali je tokom vremena
sve postalo instinktualno, podsvest je preuzela tu naviku. Anksioznost funkcionie po istom
principu. Stvorili ste uverenje da je anksioznost normalno ponaanje i sada se vi ponaate u
skladu sa tim uverenjem tako to usmeravate svoju panju na senzacije i misli koje anksioznost
donosi. Konstantno traite odgovore, poseujete doktore i izbegavate odreene "plaljive"
situacije... vi u stvari OSNAUJETE vau anksioznost.

Kada bih vam sada rekao da nekako "zaboravite" da vozite, na primer, mislili bi ste da je to
nemogue, zar ne? Verovatno zato to bi ste moda otili negde i ne bi ste vozili u narednih 6
meseci, ali bi ste i dalje mogli da vidite ljude koji voze, tako da bi "vonja" za vas i dalje bilo
neto normalno. Posle 6 meseci bi ste uskoili u kola, i moda u poetku malo neobino, vozili bi
ste normalno.
Ako bih vam sada rekao da u narednih 12 meseci, gde god da odete sa bilo kim, morate da vozite
viljukar-vozilo i da neete biti u mogunosti da uete, vozite ili uopte vidite bilo koji auto, va
mozak bi sagradio novu neuroloku stazu, vi biste zakopali "naviku" vonje duboko u vau
podsvest. Posle ovoga, bilo bi vam veoma teko da se vratite i vozite auto, naravno, ubrzo bi ste
to mogli, jer se seanje na datu naviku brzo ponovo aktivira.
Eliminacija bilo koje navike podrazumeva izbegavanje bilo ega to je vezano za tu naviku... sve
je tako logino i ima smisla. Tako da... izbegavajte anksioznost! Ovi principi, nazvani "Devet
Zapovesti", jesu klju uspeha. Moraju biti uvebavani sve dok ne postanu instinktualne radnje.
Jedini nain da odvratite sebe od loih navika jeste da pronaete neto to e odvratiti vae misli
od tih navika.
Neki ljudi mogu proitati "Devet Zapovesti" i implementirati ih iz momenta, zapravo mnogi ljudi
proitaju ovu sekciju samo jednom i nikada se ne vrate na nju opet, drugima e moda trebati
nekoliko dana ili nekoliko nedelja.
OVO JE JEDINI NAIN IZLEENJA ANKSIOZNOSTI I ANKSIOZNIH STANJA.
UPAMTITE OVA PRAVILA, ITAJTE IH NAGLAS SVE DOK IH NE UPAMTITE KAO
PAPAGAJ. VEBAJTE SVAKO PRAVILO, SVAKOG SATA SVAKOG DANA SVE DOK
VAM TO NE POSTANE INSTINKTUALNO.

PRVA ZAPOVEST
PRESTANITE DA POSEUJETE BILO KOG DOKTORA NA KOG NALETITE
Ovo moda zvui jednostavno, ali je veoma, veoma vano. Ovde pokuavamo da uradimo 2
stvari; prvo da dokaemo vaem svesnom umu da vam nije potrebno uverenje od doktora da bi
9

ste ponovo bili dobro, MORATE prekinuti ovaj krug jer je to upravo ono to vas vrti u krugu
tako to konstantno podsea va podsvesni um da vam je potrebno uverenje. Drugo, potrebno je
da "reprogramirate" um da instinktualno (podsvesno) ne trai uverenje.
JEDINI nain da ovo uradite jeste da "vebate" novu naviku. Sve to vie svesno spreavate sebe
u potranji za uverenjem od doktora ili neke druge osobe, sve manje ete to morati da radite.
Uskoro e neuroloke staze u mozgu koje stvaraju staro, anksiozno ponaanje biti zamenjene
novim navikama.
Razmislite malo unazad, koliko esto ste bili u poseti doktoru od kada ste razvili vae stanje?
Verovatno nekoliko puta. Osim prepisivanja lekova ili upuivanja kod nekog drugog, npr
psihologa ili psihijatra, sve to je doktor uradio jeste to to vas je uverio da niste "bolesni" (neki
doktori ak to i ne rade). Ok, ako je to sve to ete dobiti od vaeg doktora... zato uopte ii?
Mislim, zar ve do sada niste imali dovoljno uverenja? Moete ii kod doktora kolko god puta
elite i dobiti isti tretman svaki put... U emu je onda poenta?
NIJE POTREBNO DA IDETE KOD DOKTORA!
PRESTANITE SA TOM ANKSIOZNOM NAVIKOM ODMAH!
Moete se pitati kako je to mogue a da ne postanete jo vie uplaeni. Odvraanje misli! Svaki
put kada pomislite neku negativnu misao ili iskusite neki novi simptom, razoruajte ga; ne
dozvolite da misao ili senzacija stanu na put novim, ili osnae stare navike. Onog trenutka kada
se osetite anksiozno ili kad vam je loe, uradite neto drugo za promenu. Pustite glasnu muziku,
pevajte uz nju, priajte s nekim na telefonu (ali ne spominjite vau anksioznost). Radite to sve
dok se simptomi ne povuku, ali NE KONTAKTIRAJTE NIKOGA za bilo kakvo uverenje.
DRUGA ZAPOVEST
RAZGOVARAJTE SA VAIM PSIHIJATROM O IZBACIVANJU LEKOVA IZ
UPOTREBE
Donesite odluku da izbacite iz upotrebe vae lekove protiv anksioznosti. Razgovarajte sa vaim
psihijatrom o postepenom smanjivanju leka. Ako vam doktor kae da je trenutno nemogue
izbaciti lek iz upotrebe, budite strpljivi, ali neka to bude va plan na duge staze. Ne zaboravite da
10

iako je vano da budete pod kontrolom doktora prilikom izbacivanja leka iz upotrebe i da morate
uvek kontaktirati doktora pre toga, doktor vas zapravo ne moe naterati da uzimate nijedan lek.
Anksiozna stanja mogu biti "zatiena" pomou lekova. To znai da vae anksiozno stanje, koje
stoji duboko u vaoj podsvesti, moe biti sakriveno pomou vaih lekova, to moe umanjiti
potencijalnu uinkovitost ovog programa. Da bi ste se u potpunosti otarasili anksioznosti, vano
je da vae stanje ne bude pod uticajem lekova. Ovo ne znai da ovaj program nee uspeti, hoe,
samo e moda due potrajati.
Nikada ne zapoinjite proces izbacivanja leka iz upotrebe bez medicinskog nadzora. Izbacivanje
leka iz upotrebe moe proizvesti "povratnu anksioznost", meutim, omoguie vam da se
suprotstavite anksioznosti i pobedite je. Korienje lekova da bi ste kontrolisali anksioznost je
isto kao kada bi ste stavili metalnu plou izmeu vaih nerava i vaeg mozga. Uklonite li
metalnu plou, simptomi se vraaju. Ako koristite moj program da spreite pogoravanje
simptoma i za "reprogramiranje" misaonih procesa, vi ete PRIRODNIM PUTEM zameniti vau
anksioznu naviku sa novim ne-anksioznim navikama.
TREA ZAPOVEST
PREKINITE DA ISTRAUJETE VAE STANJE
Prestanite sa istraivanjem vaeg stanja, to vas samo udaljava od istine i reenja koje se nalazi
upravo ovde. Sve informacije o fiziologiji anksioznosti koje e vam ikada trebati se nalaze u
ovom programu.
Samim inom istraivanja vaeg stanja, vi konstantno podseate va podsvesni um da imate
anksioznost. Jednom kada proitate poglavlje "Anatomija anksioznosti", sklonite knjigu, verujte
u to to ste nauili, verujte svim srcem da je to istina, da vam dodatne informacije nisu potrebne,
da je sa vama sve u redu, da doktori nita nisu prevideli. Dijagnoza anksioznih stanja je tana, VI
IMATE ANKSIOZNOST!
Svaki put kada imate potrebu da proitate poglavlje "Anatomija anksioznosti", preusmerite
panju na neto drugo. Testirajte sami sebe, uverite se sami koliko moete biti jaki!
Od sada pa na dalje:
Ne traite informacije o anksioznosti po Internetu.
11

Ne kupujte knjige o anksioznosti, niti poseujte biblioteke da bi ste pronali takve knjige.
Ne pitajte druge ljude o vaem stanju.
Ne itajte ponovo poglavlje "Anatomija anksioznosti".
Dokaite sami sebi da vam nije potrebno uverenje, jer zato to ste neverovatno jaki, (morate biti
jaki da bi ste se izborili sa vaim stanjem svakim danom postajete sve jai) vi se moete
izboriti sami. Razradite ovu novu "ne-istraivanje" naviku, vebajte je i uinite je
instinktualnom.
ETVRTA ZAPOVEST
SLEDITE SAMO OVU METODU
Koristite samo Linden Metodu! Ne kombinujte je sa nekom drugom metodom terapije; to e
samo dodatno zbuniti podsvesni um.
Ovo je veoma vano. MORATE se koncentrisati samo i jedino na ovu metodu. Mnogo ljudi sa
anksioznou probaju mnogo, mnogo tehnika, programa, vebi, tretmana, medikamenata,
terapija, bilo ta na ta nalete
Istina je, da je uspeh ostalih metoda ogranien. TO NIJE SLUAJ SA OVOM METODOM!
Ne pokuavam da omalovaim tehnike drugih ljudi; jednostavno tvrdim da kombinovanje raznih
tehnika i terapija zbunjuje psihu. Na primer, ako vam ja predloim da sklonite vau anksioznu
naviku tako to ete je "zakopati" duboko, i zameniti je sa novom ne-anksioznom navikom, ali
vam va psihijatar preporuuje da iznosite na videlo tu vau anksioznu naviku, da je analizirate,
priate o njoj sa drugima, onda e ona uvek biti prisutna tu, zar ne?
Ova vrsta interakcije je upravo ono to od vas traim da izbegavate.
PETA ZAPOVEST
PRESTANITE DA PRIATE O VAEM STANJU

12

Ovde je potrebno veoma malo objanjenja. Prestanite da ulazite u raspravu o vaem stanju sa
drugim ljudima tokom razgovora. Ponovo kaem, ovo e samo zbuniti va podsvesni um, pri
emu e vaa loa navika opet uskoiti i postati jo jaa. Morate pokuati i zakopati tu lou
naviku, zaboraviti na nju, oduzeti joj mo.
Kada okonate neku svoju vezu sa drugom osobom i oseate se tuno, koja je najgora stvar koju
moete uraditi? Da priate o toj drugoj osobi! to pre ponete da zaboravljate osobine te druge
osobe, kako je izgledala, stvari koje vam je priala itd to ete manje bola osetiti. A kada
upoznate neku novu osobu koja vam se svia, BIVA je zaboravljena Mora da vam se
nekada tako neto dogodilo. Slino je i sa selidbom, prebacivanja iz jedne u drugu kolu, gubitka
kunog ljubmca bilo ta to podrazumeva gubitak nekoga ili neega gubitak, bol ili tuga
postaju sve manji i manji.
Sami sebi naite najbolji nain za sticanje ove navike i vebajte to. Prianje o tome kako se
oseate e samo dodatno hraniti vau anksioznost.
ESTA ZAPOVEST
PRESTANITE DA SE OSLANJATE NA DRUGE LJUDE
Prestanite da se oslanjate na druge ako imate anksioznost. Oslanjanje na druge ljude vam daje
samo privremen oslonac, a morate se suoiti sa situacijom svojom glavom. Niko vam ne moe
pomoi, SAMO VI SAMI! Pre nego to pokuate da kontaktirate nekoga za uverenje, STANITE,
pomislite da tim korakom samo dodatno hranite vau anksioznost, sami poradite na ovome.
Pronaite tehnike koje vam najvie odgovaraju i URADITE TO!
Vi to moete razmislite unazad malo, da li vam je iko ikada stvarno pomogao kada ste bili
anksiozni? Uklonio simptome umesto vas? NIJE! Vi ste UVEK morali sami da se izborite sami;
sami ste prolazili kroz tu oluju i izbavili se iz nje. Od sada pa na dalje shvatite da vam niko ne
moe pomoi sem vas samih.. i vi imate mo da to uradite ovog trenutka.
SEDMA ZAPOVEST
NE PRISEAJTE SE ELEMENATA VAEG ANKSIOZNOG STANJA
13

Kako se vaa anksioznost povlai, ne priseajte se, ne zamiljajte, niti razgovarajte o mislima i
senzacijama koje ste imali tada. Ako to radite, to e omoguiti vaem umu da se zadri na tim
seanjima, potrebno je da pustite podsvesni um da zaboravi stare navike. Ako odluite da priate
o tome kako ste pobedili anksioznost, kada vam bude bolje, uradite to, ali budite povrni po
pitanju toga. Recite ljudima da ste nekada bili anksiozni, ali ne ulazite u detalje.
OSMA ZAPOVEST
ODVRAAJTE MISLI NEKA TO BUDE VAA NOVA NAVIKA UVEK!
Odvraanje misli jeste kljue uspeha da bi ste se u potpunosti otarasili anksioznosti. Kada nita
ne radite, onda se va svesni um odmara, dosauje, na taj nain va um se moe ponovo
fokusirati na stare anksiozne misli i navike. Neka odvraanje misli bude vaa nova navika. Ako
razmislite malo o tome, ljudi koji vebaju svakog dana neki sport, koji imaju neki hobi, koji su
ukljueni u bilo kakvu aktivnost, samo hrane svoje navike. Samo to su njihove navike zdrave,
ne-anksiozne navike, odline za odvraanje misli.
VI TO TAKOE MOETE!
Kada imate slobodnog vremena, ispunite ga aktivnostima koje vam odvraaju misli od
anksioznosti, ili uvee, idite u krevet i spavajte. Kod kue, u kolima ili bilo gde da ste, pustite
glasnu muziku i pevajte uz nju. ISPUNITE SVAKI MINUT VAE SVAKODNEVNICE.
DEVETA ZAPOVEST
PRESTANITE DA STAVLJATE ANKSIOZNOST U CENTAR PANJE
Prestanite da organizujete vae svakodnevne obaveze i aktivnosti u odnosu na vae stanje. Ne
izbegavajte odreene situacije kako bi ste udovoljili anksioznosti, jer ako to radite, anksioznost
e se udobno smestiti u stolicu u vaem umu gde e sedeti i muiti vas.
BUDITE GLAVNI!

14

Ako svoj ivot organizujete u odnosu na anksioznost, pomislite unazad da li vam je

anksioznost ikada nanela neku tetu? NIJE! Gde god da ste bili, kod kue ili negde napolju, uvek
ste bezbedni.
to vie moete izlaziti iz svog "ogranienog prostora", bre ete reprogramirati svoj podsvesni
um da reaguje normalno na situacije koje vam inae izazivaju anksioznost.
(Lidija prevela prvi dio)
1. MOJA PRICA
Rodjen sam u Voresteru 1968. godine. Moj otac je u to vreme dobio prvi siguran posao i prolo
je oko 3 godine dok moji konano nisu stali na noge. Otac je osnovao sopstevnu firmu kada sam
imao 9 godina i vrlo brzo uspeo da nam osigura finansijsku sigurnost. Nismo bili bogati, ali smo
imali dovoljno da uivamo u normalnom ivotu, idemo na praznike...Oduvek sam bio anksiozno
dete, mada nisam siguran da je uvek neophodno previe analizirati prolost, mozda je ponekad
bolje jednostavno gledati samo napred.
Imao sam oko 13 godina kada sam prvi put iskusio pravu anksioznost. Kako je do toga dolo, ni
sam nisam siguran. Doktori su mislili da je to zbog hormonskih promena uzrokovanih
pubertetom, ali ja jednostavno mislim da sam samo nasledio anksioznu prirodu.
Prvim tinejderski dani bili su period u kome sam proivljavao anksioznost koja se
manifestovala fobijom od kole. Nisam ja mrzeo kolu, uitelje ili decu. Vie sam bio preplaen
da u se zaraziti neim smrtonosnim u kolskoj laboratoriji... stradati dok igram ragbi ili se ubiti
strujom u laboratoriji za fiziku. Hranu i pice sam propustao kroz zube da se uverim da u njima
nema nista to bi mi nakodilo. Za vreme kolskih odmora obino sam sedeo s medicinskom
sestrom koja je radila u koli ili koristio telefon za uenike, ne bih li namolio majku da dodje po
mene. Uradio sam to toliko puta u roku od par meseci... nikada nije dola pomene. Nou sam
plakao sam u svojoj sobi, oseao sam se tako sam i uplaen...
Nisam bio privlaan deak, pomalo sam liio na devojicu i tokom 70ih, sa dugom kosom i
buckastim grudima, ja sam potvrdio porodinu istoriju buckastih. Nisam bio sreno dete, mada
mi se ini da sam odavao takav utisak, zato to me se svi takvog seaju...

15

Seam se da sam se plaio susretanja sa ljudima koje ne poznajem. Mraka u sobi nou. Da se
etam sam...I sada ponekad osetim neski slian strah kao onda, samo sada znam ta je to, a onda
nisam imao pojma ta mi se deava, verovatno sam mislio da je to sasvim normalno.
Gledajui nazad u to vreme, kola je bila zastraujue iskustvo. Zadirkivali su me mnogi
profesori, ak me i direktor zvao "debeli", deaci iz kole su me maltretirali, a uitelji su im se
jednostavno pridruili.
Jedan posebno, g. Vilson, bio je posebno napadan. Stalno sam mu bio na meti - imao je obiaj da
ispusti kljueve i da me natera da ih podignem, pa me utnuo u pozadinu. Jednom je to tako jako
uradio, dasam morao da idem kod lekara. Slomio mi je jednu malu kost - Coccux. Taj isti uitelj
mi je jednom prilikom sakrio prirunik iz Francuskog pre asa, da bi imao problema sa
profesorom Francuskog. Sreom, ovaj profesor je to video i zvao moje roditelje i to sredio s
njima. Mrzeo sam kolu, dijagnostikovana mi je fobija od kole i anksioznost...
Doktor mi je prepisao kratko leenje antidepresivima i mama me je zadrala kui nekoliko
nedelja, tokom kojih sam se zabavljao i izlazio sa njom.Efekat nije bio momentalan, ali posle
nekoliko nedelja prestao sam da budem toliko anksiozan i postao skoro normalan tinejder, sa
samo povremenim napadima anksioznosti... Izrastao sam, smrao, postao privlaniji. ak i sam
sebi, to mi je popravilo samopouzdanje, da se lake nosim sa ljudima i bolje podnosim situacije
u kojima sam se plaio. Sve do kraja tinejderskih dana imao sam problema i zadirkivali su me
da sam bucko, ali kako sam izrastao vei i snaniji od drugih deaka, stalno sam ulazio u tue sa
njima, a budui da me uitelji nisu podnosili, stalno sam ja bio kriv.
Tokom godina sam shvatio da bolje funkcioniem sa enama nego sa mukarcima i imao sam
elju za normalnom, zdravom vezom. Jedna od njih je trajala ak tri godine i naglo je prekinuta
kada sam imao 19. Ni danas ne znam zato... To iskustvo je bilo osnova za moje kasnije
nepoverenje u veze na due vreme.Tada to nisam mnogo analizirao, ali mislim da mi je to
poljuljalo samopouzdanje vie nego to sam mislio.
Krenuo sam na Umetniki koled, hteo sam da studiram Grafiki dizajn. elja da postanem
doktor je nestala kada sam imao oko 16 godina, posle godinu dana volontiranja u lokalnoj
bolnici, kada sam shvatio da rad sa bolesnim ljudima i nije put za podizanje raspoloenja, a i rad
16

sa hemijom mi nije bio dovoljno zanimljiv da mi zadri koncentraciju. Voleo sam da crtam, ali
nisam uspeo da se ukljuim u nain ivota studenata sa umetnosti, pa sam napustio Umetniki
koled i ostao sam bez planova za budunost.
Tokom leta sam upoznao neke Nemice koje su bile na praznicima u Velsu i posle provedenog
vikenda kod njih u Nemakoj, odluio sam da je Nemaka zemlja u kojoj bih voleo da ivim i
tamo sam se preseliou februaru. Imao sam 19 godina.
eleo sam da pobegnem od stalne zabrinutosti za svoju budunost, to je bila stalna dilema u
mojoj porodici. Vie nisam mogao da podnosim stalne kritike. inilo mi se da inim pravi potez
u tom trenutku, jer posle toliko godina kritikovanja mojih krivih poteza, poeo sam da sumnjam
da uopte mogu da opstanem sam. Reio sam da to postignem po svaku cenu. Moji su, dok su mi
mahali i smesili se na rastanku, verovatno mislili da du se vratiti za nekoliko meseci, ako ne i za
par nedelja. Ostao sam skoro 5 godina.
Posle kursa nemakog jezika na Hajdelberg univerzitetu, zaposlio sam se u NATO-u. Posao je
bio teak, radio sam po ugovoru i to po 15 sati dnevno, 7 dana nedeljno. Zabavljao sam se sa
tekom i zahtevnom devojkom Nemicom, imao sam finansijskih problema, bio sam pod stalnim
stresom i postajao sam sve vie oajan i umoran. Moj ef Toni je bio velika podrka, postali smo
prijatelji, skoro da mi je postao roditelj, predpostavljam da je tako i govorio.
Kada sam napustio Nemaku, nikome se nisam javio pa ak ni tomu, to u zauvek aliti. Takav
ivot mi je bio konstantan stres, poeo sam da oseam stalnu vrtoglavicu i slabost, noge su mi se
tresle i kad sam stajao i kad sam hodao. Poeo sam da oseam pritisk u levom ramenu, za ta
sam mislio da je nedijagnostikovani problem sa srcem. Imao sam problema sa varenjem, oseao
sam bolove u grudima, imao sam dijareju. Sa 24 godine sam shvatio da moram da promenim
svoj nain ivota. Upravo to sam i uradio.
Vratio sam se u Englesku i shvatio da moja porodica nije ista kao kad sam ih ostavio. Nekako su
se odrodili i to je delovalo vrlo uznemiravajue.
Brat mi je bio na Univerzitetu, otac je preiveo operaciju na scu, i sve nam je to promenilo nain
komunikacije.Bio sam uveren da imene eka ista takva sudbina.

17

Otac i ja se nikada nismo gledali direktno u oi, njegov praktini um nije mogao da razume moj
nain ivotne filozofije i to je prouzrokovalo mnogo nesuglasica tokom godina. Deda mi je umro
dok sam bio u Nemakoj, a kako sam bio jako vezan za njema, strano mi je nedostajao i jo
uvek mi nedostaje.
Brzo po povratku u Englesku otiao sam kod lekara. Rekao mi je da patim od anksioznosti i
prepisao mi anti-depresiv. Posle 2 meseca bezuspenog traenja posla odluio sam da odem na
Maljorku preko leta, dok ekam mesto na Univerzitetu.
Bio sam na Maljorci mnogo puta na praznicima sa porodicom, pa sam mislio da e mi topli, isti
vazduh pomoi da se vratim u ine. 7. maja sam stigao tamo i odmah naao posao na ienju
jahti.
Zabavljao sam se tokom leta, nisam pio alkohol, ali sam poeo da puim kanabis sa prijateljima.
Delio sam stan sa momkom iz Dorseta, koji je imao nevienog uspeha sa devojkama, a ja sam se
pomirio s tim da budem srean i uz svoja ogranienja uivam samo u novim prijateljstvima koja
sam stekao.
Dosta sam smrao preko leta i uz kombinaciju fizikog posla i vonje bicikle, doao sam u
odlinu formu. Vrlo brzo sam prestao sa anti-depresivima i poeo da ivim na mineralnoj vodi i
salatama.
Kako se leto bliilo kraju, poeo sam da alim to moram da napustim Maljorku, ali sam morao
da krenem na Univerzitet i u Englesku sam se vratio u septembru. Oseao sam se kao ponovo
roen, bio sam u dobroj fizikoj formi i mentalno osveen i oputen.
Krenuo sam na studije na Univerzitetu Hambersajnd u oktobru. Posle 5 godina ivota u
inostranstvu, preseljenje iz Vorestera na Hol je bio prilian ok. To mi je ulivalo veliki strah, a
mrane zimske noi i nedostatak ikoga poznatog uz sebe samo je pogoravalo situaciju. Bio sam
usamljen i uplaen, prve dve nedelje na Holu bile su zastraujue, nikoga nisam viao, ni sakim
priao. Bilo je olakanje krenuti na predavanja, meutim, predavanja su bila preobimna, sve te
knjige, video trake, struni izleti, bilo je to previe za mene i moju osnovu u kolovanju. Znao
sam da ulazim i u finansijske probleme, ali nisam mogao nita da preduzmem.

18

Ubrzo po poetku predavanja upoznao sam devojku iz Junog Velsa i zbliili smo se tokom
nekoliko sledeih meseci.Patila je od Kronove bolesti (vrsta bolest probavnih organa), preivela
teku operaciju i to je izazvalo mnoge zdravstvene probleme. Kako sam vie otkrivao o njenoj
bolesti, vie sam se bavio njenim zdravljem i u prvo vreme je to odlino funkcionisalo. Kad
razmislim sada, predpostavljam samo da mi je prijalo da nekome budem potreban.
Imala je periode u kojima se sasvim dobro oseala, ali je to umelo naglo da se promeni, naroito
posle vitaminskih inekcija koje je primala jednom meseno. Kako smo se upoznavali, postajala
je otvorenija prema meni i njeno pravo ja je poelo da se pojavljuje. Posle nekog perioda dola je
do izraaja njena sopstven anksioznost.Posle sluanja jedne radio emisije o tome, bila je
opsednuta time da se tokom operacija zarazila HIV-om, i od tada je to jedina tema o kojoj je
priala.
Letela je iz raspoloenja u raspoloenje, pakovala se i odlazila usred noi, plakala ili upadala u
neku vrstu transa, sedei u svojoj sobi i buljei u prazno satima, ljuljajui se napred nazad. U tim
momentima, ni jedan pokuaj da joj se odrvati panja nije uspevao. Moj brat je prisustvovao
tome jednom prilikom i nije razumeo zato se ja uopte upliem u sve to, ali ja sam to
jednostavno eleo, kao to sam eleo i da se neko brine o meni.
Ubrzo je to poelo da me umara i psihiki i fiziki. Njeni roditelji uopte nisu bili od pomoi, ak
je njen otac, vojno lice, krivio mene za njeno stanje. Bio je opsednut svojoj erkom, a njena je
majka, koja je bila malo mudrija, bolje shvatala situaciju, ali je izgleda bila nemona da uradi
bilo ta. Iako su svi nai prijatelji videli ta se deava i govorili da se brinu za mene, znao sam da
suprostavljanje njenom ocu ne bi imalo efekta.
Postajao sam sve vie anksiozan. Oseao vrtoglavicu, dezorijentisanost, nestabilnost i poelo je
da me pritiska u grudima, gubio sam dah. Umiljao sam da umirem od neg stranot, bolesti srca
ili kancera, AIDS-a. Moja anksiozna logija je poela da mi govori - ako ona ima AIDS, mora da
imam i ja!
Anksioznost je primala razliite forme i to mi nikada nije bilo jasno, jo uvek tragam za nekim
pouzdanim izvorom informacija o tome, ali nisam naao kompletan odgovor. O tome e biti rei
kasnije.

19

Po povratku kui tokom letnjeg raspusta, odluio sam da odem kod porodinog doktora. Bio je
vrlo saoseajan i doao je do zakljuka da patim od akutne anksioznosti. Sa 24 godine bilo mi je
tako da shvatim tako neto. Predpostavljam da sam imao vie uvida u to kako funkcionie
ljudsko telo jer mi je majka bila medicinska sestra, a i nasledio sam neto od njenog
interesovanja za medicinu, to je je i odvelo do toga da volontiram u lokalnoj bolnici i elje da
studiram medicinu, cilj koji sam kasnije napustio.
Suzdrano sam prihvtio dijagnozu. Danas znam da je to sasvim uobiajeno za stanja vezana sa
anksioznou. Uvek mi je bilo pomalo neprijatno da uzimam lekove, verovatno zato to sam
oduvek bio anksiozan u dubini due, ali lekar me je uveravao da e moji simptomi mnogo bre
nestati ako budem to pre poeo da ih uzimam. Jedino to sam eleo je da mi bude bolje, nije mi
bilo vano na koji nain. U 24. su mi pabovi i devojke bili mnogo blii, strah od smrti i fizikih
bolesti bili su daleki kao nebo.
Doktor je odluio da je najbolji tretman lekovima za smirenje, koji e spreiti simptome
zabrinutosti i dao mi podstrek da donesem neke ivotne odluke koje e umanjiti stres. Pristao
sam da pijem lekove, postao uveren da inim pravu stvar i oseao sam da sa na putu izleenja.
Tablete su me inile sposobnijim za borbu. Efekat je trajao prilino kratko, ali sasvim dovoljno
da posle 2 mg ujutro mogu da isplaniram dan. Dale su mi snagu i za borbu s anksioznou moje
devojke, koja je bila tea i tea svakim danom. Majka me je uveravala da je i ona uzimala
Diazepam, Valijum kako su ga uobiajeno zvali, i da joj je puno pomogao u sresnom vremenu, u
ta sam i ja uveren, samo pod uslovom da se doktori pridravaju preporuene doze.
Nikada nisam dobio uputstvo sa mojim tabletama.Uvek su se nalazile samo u flaici za lekove,
bez uputstva za upotrebu. Danas znam ta u njima pie o doziranju i preporuenom periodu
uzimanja. Da sam onda to znao, stvari bi bile mnogo drugaije. Obaveza doktora je bila da
meinformie o moguim opasnostima od due upotrebe Benzodiazepama, ili u najmanju ruku da
ih prepie pridravajui se uputstva.
Posle par dana od poetka uzimanja diazepama, poeo sam da oseam neke nove simptome podrhtavanje srca, znojenje i druge uznemirujue stvari. To me je odmah zabrinulo. Prva
pomisao mi je bila da umirem. Pozvao sam ordinaciju i zakazao za isti dan.

20

Maniri su mu bili savrseni. Sedeo je mirno i sasluao sve to sam imao da kaem. Onda je
odluio da doza koju mi je prepisao oigledno nije dovoljna za nekoga moje teine i odluio da
mi dozu udvostrui: 2mg ujutro i 2mg uvee. Otiao sam kui sa ubeenjem da ovek sa toliko
iskustva u leenju i korienju te vrste lekova i sa godinama kolovanja iza sebe, zna ta radi i
kako da lei nekoga ko ima 24 godine i boluje od blage anksioznosti.
To vee sam uzeo drugu prepisanu tabletu i ustvari par dana takve terapije sam se oseao
odlino. Poeo sam da se oseam snanije i spremno da prevaziem probleme.
Briga je bio moj povratak na univerzitet i povratak mojoj devojci, ali sam znao sta mi je initi.
Nakon duge rasprave sa roditeljima bio sam odluan da naem reenje za stres koji sam iskusio.
Reenje je bilo da telefoniram ocu moje devojke. Ona je imala nekako udan odnos sa svojim
ocem, bivim vojnim licem obuzetim vlau. Jako se pouzdao u nju i nije eleo da veruje da je
ona sposobna za bilo ta loe. Manipulisala je njim kao sa svojom igrakom, a on je bio uveren
da je ona nevinace isto kao prvi sneg. Nije imao ni najmanju elju da me podri u mojim
namerama daj joj se pomogne, mislio je da imam nameru da nakodim njoj i njihovoj porodici,
to nije moglo biti dalje od istine. Poslati smo neprijatelji.
Bio sam vrlo zabrinut jer je poela da izostaje sa predavanja, lae tutore i roditelje, za ta sam ja
na kraju ispadao odgovoran. Poeo sam da radim njene zadatke umesto nje i da je pravdam zbog
izostanaka. Jedne noi sam otiao u krevet i nisam mogao da spavam. Delom zbog toga to je
ona svo vreme plakala, ali i zato to je poelo da mi se iri neko udno oseanje da buljim iako
zatvorim oi. Jako sam se uplaio.
ekao sam jo par dana, ali sam svakim danom doivljavao novo udno oseanje. Neprijatnost je
postajala sve jaa, oseao sam da mi se ukoila jedna strana lica, kao da vue na dole. Oi su mi
ponekad suzile i pljuvaka mi je curila s jedne strane usta. Leva ruka mi je ponovo postajala
teka, vrat, rame i kima su me boleli. Poeo sam da sumnjam da imam tumor mozga, ta bi to
inae moglo biti? Doktoru sam ponovo otiao posle par dana. Ali sam sada zaista oseao da vie
ne mogu da se borim, da gubim razum!
Doktor je i dalje bio uveren da je to samo anksioznost i da je realno da dozu poveam na 3 x po
2mg diazepama dnevno. Rekao je i da slobodno mogu da dodam jo etvrtinu tablete ako oseam
da mi je potrebno. Osetio sam olakanje. Definitivno mi jeste bilo bolje nakon to popijem
21

tabletu, a doktor me je uveravao da e periodi kada se oseam loe izmeu dve tablete biti sve
krae. Prihvatio sam savet i vratio se kui.
Sve vie sam ostajao u kui. Oseao sam rizik pri izlasku i gledao sam da nikada ne idem sam.
Oseao sam se slab i glup, oseao sam da su ljudi poeli da mi se smeju. Niko nije mogao da
shvati zato se tako ponaam.
Poeo sam da oseam goruu bol u grudima; to me je samo ubedilo da sam fiziki i to smrtno
bolestan. Gotovo sam se skroz otuio od ljudi na univerzitetu, ak je imoj tutor primetio da se ne
ponaam "normalno", pozvao me u svoju kancelariju i pokuao da sazna u emu je problem.
Ustezao sam se da mu kaem u emu je problem, jer sam mislio da bi to imalo uticaja na moje
studije. Rekao sam mu da se ne oseam dobro i za probleme sa mojom devojkom. Bio je vrlo
saoseajan i predloio mi da se redovno viamo da me podri i pomogne mi da sve to ne utie na
moje ocene. Osetio sam olakanje to mi je pruio podrku i razumeo me.
Nikada nisam imao pravi napad panike, ali su moji simptomi postali akutni i doivljavao sam
jake napade anksioznosti, koji su bili sve intenzivniji i razvijali se mnogo bre nego kod
svakodnevne, generalne anksioznosti. Bio sam uplaen i nesiguranu to ta mi se deava, umiljao
sam srane probleme, to je jo vie doprinosilo anksioznosti.
Bolovi u grudima su se pogoravali.Oseaj guenja i utrnutosti lica uveravali su me da od koje
god bolesti bolujem, to postaje sve gore i gore. Odluio sam da posetim doktora da se
konsultujem oko tih bolova. Stvarno sam se plaio najgoreg. Otac mi je imao dupli baj-pas u
svojoj 42. godini, pa ni ja nisam bio imun na srane probleme. Doktor je znao za probleme mog
oca i bio je zabrinut kada sam mu izneo probleme. Izraz zabrinutosti na njegovom licu samo je
jo vie raspalio moje strahove. Preporuio mi je da odem u lokalnu bolnicu na neke testove i
kako je to izgovorio osetio sam kako mi krv navire u lice, srce je poelo da lupa, oseaj guenja
je postao jo gori, poeo sam da se znojim i bio sam ubeen da umirem. Anksioznost se prelila i
preplavila me kao ogroman talas. To je bio poetak jednog od mnogih paninih napada koje u
iskusiti.
Doktor mi je zakazao hitan pregled, ali sam ipak morao da ekam skoro nedelju dana. Uradili su
mi rendgenski snimak plua. Jo neki dan neizvesnosti dok mi nisu stigli rezultati. Naravno,
negativni. Doktor je doao do zakljuka da patim od hronine bolesti organa za varenje, to je
jedan od uobiajenih simptoma anksioznosti.To mi nisu rekli tada,neko tek za nekoliko dana, za
22

koje su moji strahovi porasli jo vie. Prepisali su mi sredstvo za smanjenje eludane kiseline,
da bi mi leili probleme sa elucem.
Duboko u sebi sam znao da neto nije u redu, bivalo mi je loije svakog dana. Moja devojka je
prolazila kroz uase; njeno uverenje da umire od AIDSa poslata nam je oboma opsesija. Danju ili
nou, poinjala je da vie i vriti, pakovala se i odlazila bez ikavog razloga. Trao sam za njom
niz ulicu i vraao je nazad u 4 sata ujutro, i esto imao strane napade panike dok je ona spavala.
Tokom sledeih meseci oboje smo se skroz povuki, iz kue smo izlazili skoro samo da kupimo
hranu, osim to sam ja iao i na predavanja, koja je ona skoro skroz zapostavila. Nisam eleo da
ona padne na ispitima, ali pritisak je postao preveliki i na kraju sam tutoru objasnio situaciju.
Razumeo je u potpunosti, saoseao se samnom i rekao da je neko vreme posmatrao ponaanje
moje devojke i da je jako zabrinut i za mene. To je bilo takvo olakanje!
Simptomi su mi se stalno izmenjivali, lista je bila skoro beskrajna, sve sam se tee borio. Mislio
sam da definitivno ludim, a moja iracionalna razmiljanja samo su me terala dalje u tome.
Poeo sam da razmiljam o smrti, to mi je gotovo postala opsesija, sa mislima o smrti sam se
budio, sa njima sam uvee legao u krevet. To je bilo zastraujue, ali ne kao ono to je tek bilo
predamnom.
Poelo je jako postepeno. U peetku sam to ignorisao kao glupe iracionalne misli, ali postajalo je
sve napadnije, pa sam i ja postajao sve zabrinutiji. Poeo sam da umiljam svakave agresivne i
seksualne fantazije sa ljudima koje sam sretao. lanovi porodice, prijatelji studenti, pa i totalni
neznanci bili su objekti tih fantazija. Razgovara sam sa ljudima, a u isto vreme sam ga zamiljao
u nekom seksualnom ili agresivnom deavanju samnom. Zamiljao sam da ih divljaki udaram ili
sam u seksualnim odnosu sa njima, a jo je uznemirujue bilo to to to nije imalo veze sa polom
te osobe, pa me moja potencijalna homoseksualnost jo vie plaila. Kada sam prolazio pored
kuhinjskog noa, zamiljao sam sebe kako bodem nekoga ili sebe, a ak i otvoren prozor je
prouzrokovao fantazije da nekoga bacam kroz njega ili da vidim njekoga kako visi kroz prozor.
Prolo je mnogo nedelja pre nego to sam odluio da krenem kod psihologa i moj doktor me
podrao u tome.

23

Psiholog me je uveravao da je leio i druge pacijente koji su imali iste misli kao ja i nekako me
uverio da neu poludeti. Dogovorili smo nedeljne seanse koje sam morao da plaam od svog
studentskog fonda. Imao sam stipendiju, ali studiranje nije bilo jeftino, pa sam poeo da upadam
u finansijsku krizu, a kao bruco i bez pomoi od roditelja, primao sam mnogo manje para od
ostalih studenata, to je bio jo jedan dodatni stres.
Tokom narednih meseci nije bilo poboljanja. Doktor mi je prepisao lek Stelazine, da mi razbije
anksioznost. Naravno da nije imamo ba nikakvog uticaja, osim to me inio nervoznim. Kada je
video da Valijum vie ne deluje, rekao je da bih trebalo da ga uzimam po potrebi. Mislim da sam
u jednoj fazi uzimao 6-8 puta po 2mg dnevno, a kasnije nastavi sa 5. Poveao sam dozu koliko
sam smatrao da treba, ali se moja lista simptoma i dalje poveavala, pa sam poeo da mislim da
je ivot definitivno nepodnoljiv. Oseao sam se tako sam i niko nije mogao da mi uputi prave
rei. A samo sam eleo da mi neko kae ta mi se to deava!
Sve vie sam postajao agorafobian, uopte nisam eleo da izlazim, a kada sam nekako uspeo da
prekoraim kuni prag oseao sam se jo loije, mnogo, mnogo loije. Nisam smeo da vozim
sam, i odlazak samo do trnog centra koji je bio udaljen 20ak metara od kue ispunjavao me
uasom.
Psiholozi i doktori su uspevali da objasne samo deo simptoma koje sam imao, itajui o
anksioznosti iz nekih udbenika. Brinulo me to to mnoge stvari nisu uspeli da objasne.
Pojavila mi se neka vrsta urinarne infekcije koja se ogledala u svrabu, bolu i oseaju gorenja.
Doktor me je poslao na pregled, ali su rezultati opet bili negativni.Kasnije sam shvatio da je to
poelo onda kada sam krenuo sa Valijumom. Bila je tu itava lista simptoma i oseaja koje sam
iskusio za vreme tog zastraujueg perioda mog ivota. Izneu ih u nadi da bi se ljudi moda
mogli identifikovati i shvatiti ta im se deava.
Borio sam se skoro godinu dana, a ivot mi nije postajao ni malo laki. Iako smo i dalje iveli
zajedno, sve sam se vie udaljavao od svoje devojke. Na mesto oseaja i potrebe da pomognem,
doli su oseaji tuge i ljutnje, eleo sam samo da odem. Nadao sam se da u to moi da uradim
za vreme letnjih praznikajer bi tako mogao to da izvedem bezbolnije, kako se ionako vraam na
odmor u Vorester. Bio je to kukaviki nain da se zavri jedna veza, ali vie nisam bio sposoban
da se borim ni sa njom ni sa strahom od vianja i sukoba s njenim ocem kada bude dolazio za
24

vreme praznika. Postajala je sve opsednutija, izgledala je bolesno i oseao sam se stvarno tuno i
zabrinuto zbog nje, ali ona i njen otac su mi stvarno zagorali skoro 2 godine ivota, pa je
rastanak bio izvestani preporuljiv.
Saekao sam kraj semestra i rastali smo se obeavajui jedno drugom posete tokom leta. Nisam
imamo nikakve namerada to i uinim, ali je njen otac bio sasvim jasan da ne sme da se desi bilo
ta to bi uznemirilo njegovu erku. Plaio sam se mogue konfrontacije s njim, ne zato to sam
se plaio njega, vie zato to sam se plaio onoga to je mogao da uradi da mi ivot postanje
nemogu na studijama.
Bojao sam se da bih mogao da se potuem s njim, pa sam samo stajao sa strane i gledao ta radi.
Skupljao je njene stvari. Poslednja kap je bila kad je uzeo moj VCR, ona je tvrdila da ga je sama
platila, a nije ak ni rentu za stana plaala. Prodala je i neto od svojih stvari, ak i skupu kameru
svog oca da bi kupila cigarete i alkohol. Bila je neljubazna prema njemu svo vreme, ali je on i
dalje bio oaran njom. Kada su njihova kola konano nestala sa vidika oseao sam olakanje, ali
i usamljenost. Polako sam se spakovao, zakljuao stan i vratio se u Vorester. Putovanje kui je
bilo verovatno najtee putovanje koju sam ikada imao. Bio sam sam, tako daleko od kue i bilo
mi je jako loe.
Nisam se oseao ba dobrodoao u porodinu kuu. Predpostavljao sam da sam jednostavno
navikao da ne ivim tu i imao sam utisak da im kvarim privatnost u njihovoj novoj, promenjenoj
porodici. Nisu razumeli kako se oseam, pokuavao sam mnogo puta da im objasnim, ali oni
jednostavno nisu bili "opremljeni" da to shvate. Postoje samo dve vrste ljudi koje su
kvalifikovane da vam bilo ta objasne ili posavetuju vas u vezi s anksioznou - ljudi koji je
oseaju i ljudi koji su je oseali! Naravno, doktori, psiholozi i psihijatri mogu da je
dijagnostikuju, razvijaju lekove i tretmane za leenje, ali ako nikada nisu pripadali ovim dvema
grupama, kao to sam ve pomenuo, ne mogu biti stvarno kvalifikovani da razumeju.
Moja majka je iskusila anksioznost posle dedine smrti i pila je lekove koji su joj stabilizovali
stanje. Koliko znam, to joj se vie nikada nije ponovilo. I ak iako je bila sklona da se saosea i
shvata moje stanje, ja sam se jednostavno oseao potpuno sam.
Stalno sam se svaao sa roditeljima, to sam vie traio pomo postajali su sve ljui. Ponekad se
sve svodilo na zaarai krug - to vie traim pomo, sve me vie ignoriu, a to me vie ignoriu,
25

ja se vie borim da uvide problem i da mi pomognu. Mogu da razumem njihovu frustraciju to

nisu mogli da mi pomognu, ali ponekad je sve to je potrebno - strpljenje, ljubaznost i poneki
zagrljaj, a ini mi se da je to i bilo sve to mi je trebalo od njih... Ne mogu ih kriviti za njihovu
nesposobnost da pomognu, svi smo mi proizvod svojih sopstvenih iskustava i okruenja, a oni
nikada nisu istekli tu vetinu. Bog zna da ja nikada neu tako greiti sa svojom decom.
U to vreme sam uzimao izmeu 20 i 40 mg Valijuma, Stelazin i Prozak svaki dan, svaka tableta
stvorena da poniti negativne simptome (kako sam kasnije saznao) onih drugih.Kao izmeu
ekia i nakovnja! Do kraja raspusta sam bio na kraju nerava.
Odluio sam da u se po povratku u Hol radikalno promeniti i biti produktivan, pa sam se i
prijavio na Volvorhamptom univeryitet da tamo zavrim predavanja. Ipak sam pregurao 2 godine
na univerzitetu u Holu i nisam hteo to da protraim. Volverhampton univerzitet me je uskoro
primio i to je bilo olakanje.
Reio sam i da pokuam da radim preko leta, neki poslovi bi mogli da mi poprave CV i prue mi
tako potrebnu finansijsku potporu.Nisam ba bio u stanju da radim, ali sam verovao da sam sam
ionako "proklet" i radio ne radio, ta imam da izgubim?
Kontaktirao sam lokalnu TV stanicu i uspeo da dobijem privremeni posao. Studio je bio
bukvalno niz ulicu, uspevao sam do njega da stignem a da ne izgubim kontrolu, ali oseaj
guenja je i dalje bio tu. Poeo sam da radim i posle kratkog vremena sam shvatio da mi je efica
lepa i pametna. Odmah smo se zbliili, vrlo brzo razvijajui lepo prijateljstvo, koje se postepeno
pretvorilo u vezu, ali je ona bila u to vrme bila u jednoj dugogodinjoj vezi za koju je tvrdila da
je mrtva. Nije nita znala o mom stanju, a ja sam prilagodio svoj ivot i nae druenje na taj
nain i sa toliko vetine, da ona o tome nita nije saznala.
Raskinula je sa svojim dugogodinjim partnerom posle prilino burne svae, ali mu se, zbog
oseaja krivice, vratila posle mesec dana. Naravno da sam bio razoaran ali sam posluao savet
prijatelja i ostao po strani, da bih joj dao vremena da sama donese odluku, ali sam i protiv svoje
volje stalno razmiljao kako sam je izgubio zauvek. Posle jo jednog meseca, ona ga je konano
napustila i sve je bilo savreno.

26

Do tada je ve saznala da imam neke zdravstvene probleme. To pitanje je jednom moralo da se

potegne, tako da smo seli i ja sam joj sve ispriao. Bila je neverovatna, razumela je i saoseala
se, ali sam siguran da nije pojma imala ta bi moglo da se desi i ta se uopte deavalo samnom.
Jo uvek sam uzimao neke doze Valijuma, Stelazina i Prozaka, ali tokom nekoliko poslednjih
meseci mi se inilo da sam se nekako stabilizovao i neki simptomi su bili u opadanju, ali u o
tome jo priati kasnije.
Vrlo brzo smo uspostavili solidnu vezu; medijum joj je rekao da e ona biti moj aneo uvar.
Ispostavilo se da je bila u pravu. Nisam mogao poeleti partnera koji bi me vie podravao. Bilo
bi joj tako lako otii, ali je uvek ostajala i podravala me, ne znam ta bih radio bez njene
podrke. Kako je vreme prolazilo i ivot postajao sve sreniji, poinjao sam da shvatam da je
jedini podsetnik na simptome bolesti bio koktel lekova koje sam jo uvek pio. Doze su bile
prilino niske, neki ljudi su koristili i 5 do 10 puta vee i u to vreme imalo je smisla pomisliti da
bi njima bilo mnogo tee odvikavanje, ali sada znam da je apstinencijalna kriza nezavisna od
doze lekova koje koristimo.
Konano sam preao u novu ambulantu, preselili smo se u oblinji gradi i ja sam zaraivao
neto para radei ogranieno radno vreme na TV stanici. Jo uvek nisam putovao i imao sam
svakodnevne napade panike. Veinu vremena sam se oseao bolesni, ali se dalo izdrati. Za to
sam vie mogao zahvaliti samouveravanju da neu umreti, nego to sam se stvarno bolje oseao.
Najuznemirujui simptom je bila impotencija, infekcije urinarnih organa, paraliza, osipi,dijareja i
tinitus. Ostalo su bili ono to bih ha nazvao klasinim simptomima anksioznosti i kao takve sam
ih mogao zanemariti. Niko nije mogao objasniti ta mi se to dogaa, svi rezultati pretraga su bili
negativni, homeopate, imunolozi, psihijatari i psiholozi nisu imali pojma. Oseao sam se
naputen od ljudi koji bi morali znati u emu je problem. Sigurno nisam jedina osoba na svetu
koja pati od ovog stanja... ili jesam?
U lokalnoj bolnici je poeo da radi novi pripravnik i reio sam da zakaem kod njega. Moja
logika je bila da je doktor koji je u skorije vreme zavrio studije, sigurno vie obaveten o
najnovijim terapijama i dostupnim lekovima.Njegova prva reakcija je bila totalno zgraanje i
neverica, prvo to je bilo koji doktor mogao tako dugo da me dri na dijazepamu, a drugo da je
jedna u stvari generalno zdrava osoba mogla biti toliko dugo pogreno leena bez adekvatne
dijagnoze od strane toliko strunih lica.
Nastavak prevela - Una
27

Nisam povjerovao ni u kakva obecanja o odvikavanju bez popratnih pojava. Ona mi je objasnila
sta mi se sve moze desiti kad pocnem smanjivati Diazepam i njena predvidjanja su se obistinila.
Odlucio sam da se zadrzim na dozi od 2 mg, kao i da prekinem smanjivanje doze sitnim
zagrizima tablete, sto su mi ranije savjetovali da radim. Poceo sam da uspostavljam novi rezim
pozitivnog razmisljanja o onome sto sam odlucio, ali sam u isto vrijeme bio jako uplasen onim
sto bi se moglo desiti.
Vec prvi dan sam se osjecao bolje, ne sasvim dobro, ali nekako drugacije, recimo. Smanjivao
sam dozu za male komade, ali je to bilo dovoljno da osjetim promjenu. Sad mi je jasno da je
takvo smanjenje i nezadrzavanje na jednoj dozi imalo poseban uticaj na proces moje terapije.
Drugog dana sam se osjecao veoma napeto. Probudio sam se sa istim onim poznatim osjecajem
unutrasnje drhtavice, a sve to praceno osjecajem i mislima o tamnoj buducnosti i sudbini.
Pretpostavljam da sam se do tada vec navikao na slicna osjecanja, pa sam se lako aklimatizovao i
prilagodio novim simptomima.
Slicna osjecanja sam dozivio i ranije i, iako nisam zelio da se vrate, nisu me toliko plasila.
Prepustanje sebe simptomima je zapravo bio veoma vazan dio mog oporavka. Nije to bilo
prepustanje necemu nad cime nemamo kontrolu. Radilo se zapravo o osjecanjima, koja su
ponekad znala biti jako neprijatna, ali naucio sam da sto im vise pridajemo vaznosti, to cemo
produziti njihovu prisutnost.
Nakon dvije sedmice, opet sam odlucio da smanjim dozu tableta. Odlucio sam da za cetiri
nedjelje smanjim svoju dozu za pola miligrama, tako da svaka od mojih doza - jutarnja,
popodnevna i vecernja iznosi 1mg. Ovakvo smanjenje ne zvuci kao veliki napredak, ali je
zapravo imalo veoma dobar efekat.
Postajao sam sve napetiji, osjecajuci neku vrstu recidiva. Imao sam utisak da sam cep na flasi,
koju sam muckao cetiri godine i onda naglo otvorio. Moji nervi su ponovo ozivjeli, skupa sa
zbunjenim mozdanim impulsima. Moji osjecaji su isli u krajnost, u jednom moment nisam znao
kako se osjecam, a potom sam bivao preplavljen razlicitim osjecanjima, jos gorim nego prije.
Imao sam osjecaj da me neko drzi za vrat. Dok sam hodao, moglo se vidjeti kako sam se tresao, a
osjecao sam kao da me neka nevidljiva ruka gura da padnem na celo. Satima sam sjedio i dirao
28

kosu, sto mi je na neki nacin davalo osjecaj da sam ziv. Osjecao sam da mi mozak polako
otkazuje. Sad znam da je to bio samo jos jedan u nizu simptoma odvikavanja od tableta, kao
proizvod zbunjenih nervnih impulsa.
Stalno sam zvao ljekare u lokalnoj bolnici, danju i noci. Iako sam znao da sam im dosadio i iako
mi je bilo jasno da je rijec o iracionalnim strahovima, nisam se mogao oduprijeti sebi. Sjecam se
tako da sam stajao na prozoru gornjeg sprata svoje sobe, drzeci se za okvir prozora i
telefonirajuci. Molio sam bilo koga iz bolnice za pomoc. Nisu mi dozvoljavali da dodjem.
Jednom sam se ipak odlucio otici, pa su me vratili kuci. Osjecao sam se kao gubav, niko nije htio
da mi pomogne. Zvao sam i djevojku po deset puta na dan, a ona je bila i tuzna i ljuta sto nije u
stanju da mi pomogne. Plasio sam se da cu ostati i bez nje. Bio sam potpuno bespomocan.
Povremeno sam osjecao derealizaciju, cudan osjecaj kao da zivim u snu. Ponekad, kad bih se
gledao u ogledalo, nisam bio u stanju da se prepoznam. Moji nosni otvori su mi se cinili kao
tuneli, imao sam osjecaj da ne mogu kontrolisati svoje disanje. Imao sam jasno osjecanje da
mozak u lijevom dijelu moje glave nekako strci iz mog cela, glava mi je bila sva utrnuta. Samo
sam oci, koje su pekle, nekako osjecao drugacije. Davale su mi osjecaj da sam ziv. Bile su jako
osjetljive na svjetlost.
Pokusavao sam da objasnim ljudima svoje osjecaje. Govorio sam im da se osjecam kao da zivim
u sopstvenoj podsvjesti i da samo zbog podsvijesti moje tijelo funkcionise. Moj svjesni um je
polako otkazivao. Tada mi se moje objasnjenje cinilo savrseno jasno, ali ipak me niko nije
razumio. Po citavu noc bih lezao budan, zureci u prostor. Cak i kad su mi oci bile zatvorene imao
sam osjecaj da buljim u nesto. Kako cudan osjecaj, cime je izazvan?
Zaspivao bih i budio se, moja djevojka je bila moj andjeo. Neko bi me drugi na njenom mjestu
odbacio. Ona me je tjesila, drzala i ubijedjivala da je sve uredu. Nocima...
Ponekad bih se jedva dovukao do kupatila. Bol u grudima je bio nepodnosljiv i ja sam mislio da
mi srce otkazuje. Ponekad bih tako satima stajao drzeci se za umivaonik, polivajuci se hladnom
vodom i zureci u lice u ogledalu, koje mi je uzvracalo pogled stranca. Bila je to osoba sa sivom
kozom, upalim ocima, modrim usnama, koja se, znojece i tresuci se, vidno borila za dah. Imao
sam osjecaj da ce mi srce iskociti. Tako snaznu napetost nisam osjetio nikad ranije.

29

Tokom dana sam uglavnom bio sam. Posjetioci ne bi dolazili. Bio sam iznenadjen sto niko od
moje porodice nije cak ni pitao kako sam. Nikada nisu zeljela pricati sa mnom, kad sam u
velikim krizama. Uvijek su se javljali kad mi je bivalo bolje, da pitaju treba li mi kakva pomoc.
Poceo sam osjecati da me oni zele iskjucivo zdravog, ili u slucajevima kad sam ja njiima za nesto
potreban. Ovo je potkrepilo moje misli da sam sam na ovom svijetu, i to me je jos vise rastuzilo i
unervozilo.
Prosao sam kroz neka zaista zastrasujuca iskustva i simptome, kroz osjecaje koje bi i normalnog
covjeka zbunile i uplasile. Nesto sto bi vecina ljudi opisala kao osjecanje pijanstva.
Jednom sam tako sjedio u dnevnoj sobi i gledao Velsskog zmaja. Nikad nisam saznao da li sam
sanjao ili halucinirao. Po citave dane sam sjedio na podu u dnevnoj sobi, i tako umotan u carsaf
gledao TV. Nisam mogao sjediti na sofi, nije mi bilo ugodno. Osjecao sam toplotne promjene sve
vrijeme. Smjenjivali su se periodi kad bih se znojio i kad bih se smrzavao. Osjecao sam ostre
bolove u cijelom tijelu. Rebra, ruke, stopala, sve me je boljelo. Sada znam da su to bili simptomi
vezani za hiperventilaciju. Cak i tokom dana, kad mi je bilo bolje, osjecao sam se kao da imam
gripu preznojavao sam se, tresao i osjecao se slabo.
Ponovo sam poceo da brinem opsesivno za svoje srce. Stalno sam osjecao sopstveni puls. Ne
znam sta sam htio da saznam, jer puls nije dovoljna informacija za utvrdjivanje bilo kakve
dijagnoze. Iako nije imalo nikakvog smisla, ali moj napeti um je zelio da provjeri da li sam jos
ziv. Nastavio sam da pratim svoj puls svakodnevno, sve dok mi se stanje nije pocelo popravljati.
Mnogo kasnije sam u tramvaju primijetio mladica, koji je radio istu stvar i djelovao prilicno
zabrinuto. Izgledao je potpuno zdrav, ali ja sam znao kroz sta prolazi. Zelio sam da
porazgovaramo, ali nisam nasao prave rijeci da zapocnem razgovor. Ponekad sam osjecao kao da
me usne svrbe i kao da je neka cudna energija u meni u mojim rukama, nogama, plucima,
ledjima.
Kad bi se ove emocije intenzivirale, bih sve vise gubio dah. Jednom sam se osjecao kao da sam
bacen u sobu, kroz sobu, osjecaj je bio toliko mocan, da je jednom moja djevojka skocila iz
stolice pored mene. Ona bi tako dosla kuci nocu i podigla bi me sa sofe ili poda. Jedva da sam
bio u stanju da stojim. Kad bismo izasli prosetati oko baste, ja sam visio na njoj, skoro bez snage

30

da disem. Kad sam morao ici od dnevne sobe to toaleta, pridrzavao bih se za zid. Ponekad sam
mislio da necu biti u stanju da ustanem citav dan, sve dok ona ne dodje.
Pripremanje jela i pica bio je prevelik zalogaj za mene, jer bih u tom slucjau bio predaleko od
telefona, koji mi je trebao ukoliko bi me uhvatio panicni napad. Zanimljivo je to da koga sam
god od rodbine zvao za pomoc, nije se pojavio, a ona nije bila u mogucnosti da napusti svoj
posao. Osjecao sam se tako sam.
Kako se moje opste stanje pocelo poboljsavati, tako sam ja polako poceo da koristim Internet,
koji nije bio samo dobro sredstvo skretanja paznje, nego i beskrajno vazan izvor informacija o
mojim stanjima napetosti i panike. Shvatio sam da je oko mene mnogo ljudi, koji se osjecaju kao
ja. Da sam bar mogao pricati s njima.
Pokusao sam polako krenuti u setnju sam, ni sam ne znam koliko puta. Nisam uspijevao. Jednom
sam dosao do prodavnice na uglu, ali sam se tu skoro zaledio. Pozvao sam djevojku, koja je
dosla po mene. Bio sam tako uplasen. Kupci su mislili da sam potpuno lud. Osjecanja su bila
jaka, a grcevi misica i stegnutost u grudima tako stvarni.
Kako je vrijeme prolazilo, ja sam smanjivao doze Diazepama. Poceo sam zapazati napredak kod
sebe i poceo sam izlaziti van cesce. Nisam putovao daleko, ali sam povremeno odlazio u
prodavnicu ili na neke porodicne dogadjaje. Ponekad sam funkcionisao dobro, bez puno
simptoma, napetost u grudima, grcevi i poteskoce u disanju. U drugim slucajevima, desavalo mi
se da pocnem paniciti, ali sam ipak uspijevao da se iskontrolisem. Ponekad bih zavrsio u toaletu
nekog paba, umivajuci se hladnom vodom. Moja rodbina je ignorisala te trenutke, ali me je ona,
moj Andjeo, uvijek ispod stola cvrsto drzala za ruku. Kako bih uopste prezivio bez nje?
Poceo sam shvatati da kolicina hrane koju unosim u organizam utice na stepen moje napetosti.
Vise o ovome cu pisati kasnije, ali je ovo vjerovatno imalo veze sa promjenama krvi u seceru,
kao i sa cinjenicom da mi je disanje bilo otezano.
Nastavio sam od osjecam paniku u toku noci. Spavao sam svega dva do cetiri sata u prosijeku.
Budio sam se naglo, srce mi je jako lupalo. Zastrasujuce, ali bezopasno iskustvo.

31

Nakon cetiri mjeseca, uzimao sam dozu od pola miligrana, tri puta dnevno. Zatim sam odlucio da
eliminisem svoju podnevnu dozu, a potom i nocnu.
Sljedecih nekoliko sedmica sam osjecao intenzivnu nocnu paniku, ali bio je to drugaciji osjecaj.
Imao sam osjecaj da postajem jaci i da me napetost ne napada tako snazno kao prije. Vremenom
sam se osjecao sve bolje i bolje. Doveo sam sebe u stanje da se fizicki mogu nositi sa svim
osjecajima i mislima, koji su me uznemiravale.
Moji simptomi su se mijenjali, uznemirujuce misli polako iscezavale i ja sam ponovo poceo da
se osjecam kao ja. U pocetku sam vidio samo nagovjestajestarog mene. Pricajuci sa nekim
ljudima, vracale su mi se davne uspomene i emocije. Ponekad bi to bile uspomene iz djetinjstva,
ponekad miris skolskih rucaka. Jednom prilikom sam se smijao necemu sto sam cuo na TV-u, i
odmah potom sam se zapitao ko se to zapravo smije? Poceo sam da shvatam je Diazepam
zajedno sa napetoscu privremeno paralizovao i moje emocije, ili dijelove moje licnosti. Plac,
radost, i sva ostala osjecanja, koja normalni ljudi svakodnevno srecu i pokazuju, kod mene su
bila kao utrnuta, zaledjena.
Moja probava je i dalje bila problematicna, a nesto kasnije sam saznao da bi se moglo desiti da
taj problem imam i trajno, jer Diazepam je vjestacki opustao moj stomak i funcije probave dugo
vremena, tako da sad moj organizam nije bio u stanju sam da se izbori. Lijekovi i moja napetost
su nepovratno uticali na nerve stomaka, koji su ukljuceni u probavu hranu.
Iz sedmice u sedmicu mi je bivalo sve bolje. Panicni napadi su bivali sve blazi. Moj probavni
sistem, medutim, nije vise bio u stanju da vari hranu koju sam ranije uzimao. Nisam se osjecao
dobro kad bih uzimao tesku, masnu, jako zacinjenu hranu i poceo sam brinuti, jer mi se cinilo da
je hrana generalno uticala lose na mene. Plasio sam se da cu razviti neki poremecaj ishrane,
ukoliko se ne hranim ispravno.
Sada znam da proces odvikavanja od Benzodiazepina izaziva pad secera u krvi. Kako unosenje
hrane u organizam povecava nivo secera, tako je moj organizam bio popuno zbunjen. Secer mi je
padao i rastao, a tako i moja energija. Osjecao sam se prilicno lose.
Poceo sam osjecati simptome rapidnog stomacnog praznjenja. Cim bih pocinjao da jedem
osjecao sam da sam sit, a onda sam svega par minuta nakon jela morao ici u toalet. U narednih
32

par sedmica sam testirao koja mi hrana ne odgovara, i shvatio sam da treba da izbjegavam skrobastu hranu. Poptuno sam prestao da jedem hljeb, krompir i paste i bilo mi je bolje. Ipak,
nastavio sam da pazim na svoju ishranu.
Kako su sedmice prolazile, ja sam se osjecao sve bolje. Moje tijelo se normalizovalo, simptomi
su postajali sve rjedji, kao i panicni napadi, koji su, iako su se prorijedjavli, i dalje bili moj glavni
problem. U naredna dva mjeseca sam se polako skidao sa Stelazemina, i iako sam se plasio da
cu proci kroz zestoku aptsinencijsku krizu kao sa Dijazepamom, nije se desilo. Povremeno sam
sam osjecao manje napade ankziosnosti, ali to je na srecu bilo sve.
Sad znam da sam u to vrijeme imao kandidu u crijevima, sto je jedna od uobicajenih nus pojava
uzimanja benzodiazepina. Ovaj mi problem ne smeta previse, jer pazim na svoju ishranu. Nesto
kasnije cu opsirnije pisati o ovome problemu. Tek nedavno sam saznao da se to stanje zove
Apstinencijski benzodijazepinski sindrom, te da sda se zapravo radi o sasvim zasebnoj i priznatoj
- bolesti.
Odlucio sam da potrazim pomoc od nadleznih ustanova, pa sam stupio u kontak sa psihologom
koji se bavio kognitvno-bihejviaralnom terapijom. Ovaj ljekar je bio veoma priznat od strane
Britanskog Udruzenja Psihoterapeuta. Udruzenje je za mene zaista bilo od velike pomoci,
obezbijedivsi mi listu sa imenima najboljih psihoterapeuta u zemlji, a jedan od njih je radio na
nekih petnaest milja od mene. Kognitivna terapija se sprovodi kao serija domacih zadaca u
kojima se susrecemo sa situacijama, koje u nama stvaraju napetost. Uci nas, takodje, kako se
suprotstaviti napetosti, nositi sa njom i promijeniti nacin razmisljanja i neka iracionalna
vjerovanja u vezi sa nasom napetoscu.
Kognitivna terapija ne podrzumijeva samo sjedenje i pricanje u sobi sat vremena. Naravno, i to
se radi, ali ja sam sobu uvijek napustao sa puno novih znanja, koja sam odmah nesvjesno poceo
primijenjivati u ispunjavanju mojih domacih zadataka.
U jednom momentu sam shvatio da je disanje najodgovornije za stanje anksioznosti. Sto smo
napetiji, to se misici grudi vise skupljaju i takodje postaju napeti, sto otezava normalno disanje.
Isto se moze desiti ljudima koji satima sjede u jednom te istom, najcesce nepravilnom polozaju
ili ljudima koji, zbog posla ili iz bilo kod drugo razloga, cesto drze tijelo u neprirodnom
polozaju. Promjenom disanja, mnogi drugi procesi u tijelu se hemijski mijenjaju. Nivo oksigena i
33

karbon diokisda moze bitno uticati na to kako se osjecamo i kako razmisljamo, pa je u medicini
opsteprihvacena teza da nepravilno disanje moze izazvati napetost i depresiju. Kasnije cu reci
nesto vise o tome.
Kako sam se osjecao sve bolje, sto mi je i moj psihoterapeut potvrdio, odlucio sam da pocnem da
se bavim nekim hobijem. Brzo sam shvatio da ce to biti fotografija, jer sam se i kao mladji
zanimao za to. Bavljenje fotografijom podrazumijeva savrsenu mjesavinu kreativnosti i tehnicke
vjestine, i ukjucuje vjezbe i tijela i uma.
Kupio sam kameru, i kako u pocetku nisam jos bio siguran sam izvan kuce, uglavnom sam slikao
zanimljive stvari oko kuce. Psa, cvijece, prijatelje koji su dolazili u posjetu. Malo pomalo, izasao
sam u bastu i slikao je, potom sam krenuo ulicom i pravio zanimljive fotografije, na kraju sam se
spustio na glavnu ulicu, pa u park i postepeno - sve dalje i dalje od kuce.
Pogled kroz objektiv kamere mi je mnogo pomogao u savladavanju moje bolesti.
Shvatio sam koliko ljepote oko mene postoji i kako sam te ljepote bio lisen predugo vremena, ne
shvatajuci da je ona oko mene..
Koncentrisanje na to da napravim dobru fotografiju uticalo ja ne to da vise ne mislim samo o
svojim opsesivnim mislima
Potpuno se uzivljujuci u ovaj hobi, ja sam dopustio mojoj podsvijesti da se malo opusti. Konacno
je prevladala moja svijest i ja sam poceo zaista da uzivam u fotografiji.
Zelio sam da se osjecam dobro, jer sam se istinski nastojao posvetiti ovom hobiju. Logika je
konacno preuzela svoju ulogu i ubrzo je podsvijest pocela da gubi uticaj, koji je na mene imala
ranije.
Skretanje
Uredu, ja jos uvijek imama ponekad napade napetosti, iako ne tako snazne kao ranije. Onog
mometa kad se osjetimo psihicki jacim, i fizicki problemi polako nestaju, a mi ponovo
pronalazimo svijet u kojima su nam prijatelji i rodbina opet interesantni.
Nekako, oni neprijatni simptomi vise nemaju toliki uticaj na nas, ni fizicki, ni psihicki. Osjecaj
da opet mozemo biti zdravi je zaista veliki podstrek. To je nesto kao kad je neko na strogoj dijeti
i ukoliko ne vidi nikakvo poboljsanje, bice mu teze da nastavi sa borbom, ali ukoliko neko

34

primijeti da je koja kila spala i da izgleda bolje, bice to veliki stimulans za njega. Funkcionise,
vjerujte mi.
Uskoro sam poceo ici na lekcije Taj Ci-a, drevne kineske borilacke vjestine, koja podrazumijeva
spore, kontrolisane pokrete. Taj Ci ne pomaze samo kod formiranja misica, nego i ispravlja
nepravilno disanje prilikom anksioznosti. Nakon svakog casa, imali smo malo vremena za
meditaciju. To mi je mnogo pomagalo da se opustim. Ponekad bih cak i zaspao.
Uz pomoc svog ucitelja sastavio sam vjezbe za sebe, bazirane na Qi Kung programu, takodje u
uskoj povezanosti sa Taj Ci vjestinom. Za samo nekoliko sedmica osjecao sam se bolje. Puno
sam radio, osjecao se veoma umorno, ali rijetko sam bio anksiozan.
Prozak mi je u apstinencijskoj krizi puno pomogao, ali sam u isto vrijeme morao prolaziti kroz
brojne nus pojave od kojih su promjene raspolozenja i gojenje bile najneprijatnije. Nakon dva
mjeseca polako sam prestao uzimati i Prozak. Povremeno sam se osjecao napet, ali na kraju je
vrijedilo. Moja tezina se vratila na normalu, vise se nisam osjecao osamuceno i pospano, ponovo
sam ja nekako bio ja. Citav novi svijet se poceo otvarati za mene.
I dalje sam pazio na svoju ishrani u trudio se da secer unosim u manjim obrocima, Moja
agorafobija se brzo popravila, a ja sam poceo da putujem. Odlazio sam i na duza putovanja.
Potpuno sam se vratio na moju idealnu kilazu i, nakon skidanja sa Diazepama, nisam osjetio vise
nijedan strasan simptom apstinencijske krize.
Brzo sam se vratio u normalu. Bilo je zapanjujuce i za mene, i za moju porodicu, kako je krhka
granica izmedju bolesti i zdravlja, u oba smjera. Znao sam da jednog momenta mogu biti dobro,
a drugog vec lose, ali nikad nisam ni sanjao da cu se tako brzo oporaviti. Prestao sam piti
lijekove potpuno. Sasvim cist i sobodan!
Kad bi postojala ikakava kompenzacija za ono kroz sta sam prosao u apstinencijskoj krizi
odvikavanja od Diazepama, takvu nadoknadu bih ja sigurno zasluzio.
Koliko mi je poznato, Evropski sud je na udaru tuzbi bivsih zavisnika o benzodiazepinima, koji
od velikih farmaceutskih kompanija traze kompenzaciju za to sto su proizvodili ove lijekove.
Ukoliko uspiju, otvorice se kapija za bukvalno milione ovakvih zrtvi sirom svijeta.

35

Kad se osvrnem unazad, jasno mi je da je moja bolest bila potpuno pogresno dijagnozirana i
lijecena, kao i nekako gurnuta u stranu od velikog broja neadekvatnih ljekara. Trebalo mi je
citavih pet godina da nadjem ljekara, koji bi shvatio sta se sa mnom desava i znao kako mi
pomoci.
Mi previse vjerujemo ljekarima, smatrajuci njihov sud nepogresivim. Ne trazimo drugo
misljenje, rijetko pitamo za tretman koji nam je preporucen, lijekove, koji su nam prepisani ili
nus pojave koje bismo mogli imati od njih. Mislimo i vjerujemo ljudima, samo zato sto imaju
diplomu i godisnje pregledaju na stotine pacijenata, prepisuju lijekove i ustanovljavaju
dijagnoze. Vjerujemo i mislimo da im je stalo. Ja sam zivi primjer da ovakva pretpostavka moze
biti veoma pogresna.
Izgubio sam osam godina, zbog bolesti koju sam mogao izbjeci. Niko me nije prisilio da uzmem
tablete, ali uzeo sam ih jer su mi bile prepisane i jer sam vjerovao doktorima, koji su ih
prepisivali. Za cetiri godine, koliko sam uzimao Diazepam, nikad nisam dobio stampan papir sa
upustvima za upotrebu, niti sa detaljima o nus pojavama, kao i podatkom koliko se dugo ovakve
tablete smiju koristiti. To je bila odgovornost ljekara, koju su oni izignorirali i zato ih ja smatram
odgovornim za moju bolest. Oni, medjutim, i dalje zive lijepe, ugodne zivote, rade dobro placen
posao i mirno spavaju.
Ja danas pomazem drugim ljudima, koji su slicnoj situaciji u kojoj sam ja bio. Vecina njih nije
zavisna o Valijumu, ali ga uzima pod nadzorom ljekara. Najcesce pitaju za savjete o anksioznosti
i ja sam sretan kad mogu da im pomognem. Ono sto je sigurno jeste da anksioznost i depresija
postaju sve ucestalije bolesti u danasnjem drustvu, bez obzira na zanimanje, kojim se neko bavi.
Ljudi su u borbi sa nevjerovatnim osjecanjima.
Analizirajuci tehnike, koje sam ja koristio u svom oporavku, ubrzo sam shvatio koje od njh
zaista mogu pomoci drugim ljudima, a koje ne. Jos uvijek nisam naisao na osobu, kojoj nisam
pomogao. Program koji sam na osnovu svog iskustva uoblicio zove se Devet stubova (baza,
nosaca) (Nine Pillars), a sastoji se od devet principa. Takodje sam, kao dodatno sredstvo,
kreirao video kasetu, sa umirujucom muzikom i nacinima postizanja auto-hipnoze.
Sada imam 34 godine i ove godine sam upravo realizovao dva plana ozenio sam svoju
djevojku-andjela i dobili smo prekrasnog sina. Nemam vise problema sa agorafobijom, nisam
imao panicni napad tri godine, ali i dalje izbjegavam suvise stresne situacije. Vodim normalan
zivot ponovo. Vozim se avionima, brodovima i ne plasim se novog jutra.
Charles Linden
2. ANATOMIJA ANKSIOZNOSTI

36

"Anksioznost i panini napadaji su abnormalne reakcije na normalne situacije". Kao moderna

ljudska bia ukljueni smo u ivot stresa na poslu, plaanja rauna i raznih socijalnih kontakata
koja mogu biti izvor stresa. Ako pogledate unazad 100 godina, ivot prosjenog pojedinca se
radikalno promijenio. Izloeni smo stresu iz raznih izvora koji nisu niti postojali prije 100
godina. Problem je u tome sto nismo fiziki evoluirali u tako malo vremena da se moemo nositi
sa sociolokim stresom, da modificiramo nae fiziko i kemijsko stanje kako bismo mogli
funkcionirati efikasno pod takvim uvjetima.
Nivoi anksioznosti su porasli kada su se javljale razne situacije koje su uzrokovale porast
adrenalina u krvi. Adrenalin se lui da pripremi tijelo za "borbu ili bijeg". Ta funkcija je
evoluirala da bi pripremila tijelo za akciju kada smo suoeni sa opasnosti i nuna je za nae
preivljavanje.
Kada je ovjek ivio u daleko manje naprednom okruenju, u prapovijesti kada smo bili ne samo
lovci, ve i lovina, bili smo plijen mnogim divljim ivotinjama. Kada je planinski lav napao
naeg pretka, izazvane su u tijelu razne kemijske reakcije kako bi ga pripremile za borbu ili za
bijeg. Zato se i zove "borba ili bijeg" reakcija. Kako ivani impulsi koji dolaze do mozga
signaliziraju opasnost, mozak alje poruku adrenalinskim lijezdama da puste adrenalin u
krvotok. Tako tijelo postane sposobno za brze reakcije, snanije je i laganije. Svi smo uli fraze
poput "tako me je bilo strah, skoro sam se usrao u gae" ili sline. Tada je nae tijelo bilo u stanju
"borbe ili bijega". OK, vratimo se na planinskog lava; da bismo bili sposobni pobjei od njega
tijelo se rjeava mokrae i izmeta (da bi postalo lake, i da bi mogli brze trati). Voda se povlai
iz tijela inei usta suhim, najvei organ na tijelu - naa koa problijedi budui da se krv skree
prema unutarnjim organima i miiima. Krv koja je sakupljala apsorbirane hranjive sastojke u
podruju crijeva je isto skrenuta, zbog ega se usporava probava; osjeaj koji esto prati to stanje
su poznati "leptirii u trbuhu", a moe se manifestirati kao nagon za povraanjem ili potpuno
obustavljanje probave. Tijelo se poinje znojiti kako bi se ohladilo, a miina napetost uzrokuje
drhtanje tijela. Osjeti se pojaavaju, zjenice se raire kako bi oko bilo sposobno uhvatiti fine i
brze pokrete, bolje ujemo kako bismo mogli detektirati tihe umove. Srce pumpa krv bre kako
bi opskrbilo miie sa krvlju, a izgleda da i preskae kako se pojaava koncentracija adrenalina.
Kako se svi ti procesi odvijaju, tijelo je pripremljeno za borbu ili bijeg. Lav napada i nae tijelo
reagira tako sto trimo najbre sto moemo, spasimo se bijegom na drvo, adrenalin se potroi,
rad srca se uspori i tijelo se vrati u normalu. Ok, sada zamislite isti scenarij, ali ovaj puta ispada
da je lav u grmu zapravo bio zec, pa adrenalin ostaje neiskoriten jer nismo niti bjeali niti se

37

borili. Nivo adrenalina u krvi je sada vii nego to je bio. Pretpostavite da vam se to stalno
dogaa. Kako vrijeme prolazi, tijelo se navikava na povieni nivo adrenalina u krvi.
Tono se to deava naem tijelu u modernom vremenu. Bijes u prometu, brige oko novca, djeca
koja se tuku, pritisci na poslu i razni rauni koje treba platiti - sve to poveava nivo adrenalina u
krvi. Tijelo je stalno u nekakvom odraenom stanju, spremno "na borbu ili bijeg". Neki ljudi se
mogu nositi sa poveanom
ekscitacijom, neki se ak bave opasnim sportovima kao sto je "bungee jumping"
ili skakanje s padobranom, ali izgleda da oni imaju visi "normalni" nivo adrenalina. Panini
poremeaji se obino razviju kao reakcija na strah od paninog napadaja. Ovo je gotovo zaarani
krug budui da se osoba onda slui izbjegavanjem kako bi kontrolirala potencijalno anksiozne
situacije. Tako razvije fobiju i poremeaj se pogorava.
TO JE NAUENO PONAANJE!
Kako sam napisao na poetku knjige, kako se poveava nivo anksioznosti, podsvjesni um se
prilagoava i mijenja svoju definiciju "normalnog", kako bi se prilagodio naem ponaanju. Ovo
se dogaa iznova i iznova, i kako se anksioznost poveava i kako se poinju javljati panini
napadaji, tako mozak pretpostavi da je stvaranje anksioznosti savreno normalno i stvara se
navika anksioznosti.
ANKSIOZNI POREMEAJI
Postoje 5 glavnih anksioznih poremeaja; moda ste iskusili jedan, dva ili vie ovih stanja, a oni
su:
OPENITI ANKSIOZNI POREMEAJ
PANINI POREMEAJ ILI PANINI NAPADAJ
FOBIJE
POST TRAUMATSKI STRES POREMEAJ (PTSP)
OPSESIVNO KOMPULZIVNI POREMEAJ
OPENITI ANKSIOZNI POREMEAJ
budui da je nivo adrenalina umjetno povien zbog raznih uzronika stresa, moemo iskusiti
neto sto se zove openita ili visoka anksioznost. To znaci da tijelo funkcionira pri vrlo visokom
nivou anksioznosti i uzrokuje itav niz anksioznih simptoma. Ti simptomi nisu slini onima koji
se javljaju pri paninim napadajima. Premda su neugodni, nisu toliko ekstremni kao kod
paninih napadaja. Moete osjetiti stezanje u elucu, srce poinje brze kucati ili ak sporije, ili
Moete osjetiti treperenje, podrhtavanje srca. Moete osjeati kao da se znojite, da vam se vrti ili
38

da ste mlitavi, osjeate openiti nemir. neto kao kad imate gripu i kad vam podrhtavaju noge.
moda vam dolaze uznemirujue misli ili se osjeate depresivno. To je savreno normalno i
prolazno, to je jednostavno kemijski odgovor na anksioznost i ne smije se mijeati sa depresijom.
Te misli i osjeaji su neugodni, ali su bezopasni (premda su neugodni). Sustavi u tijelu koji su
zahvaeni anksioznou mijenjaju kemiju tijela prilino drastino, ukljuujui razine odreenih
kemikalija u mozgu, pogotovo serotonina - kemikalije koja je zaduena za raspoloenje. Lijekovi
koji kontroliraju razinu serotonina u mozgu mogu ukloniti neke depresivne simptome i u nekim
sluajevima smanjiti anksioznost. Prozac, Seroxat i Zispin su neki od takvih lijekova. Vrlo je
vano da shvatite kako anksioznost moe simulirati depresiju. Moda osjeate da ste depresivni,
ali anksioznost moe biti vrlo uznemirujua, i stalni neugodni simptomi vas mogu uiniti da se
osjeate tuno i usamljeno.
Najvei problem u toj situaciji je sto vas oaj tjera od doktora do psihologa do psihijatra, budui
da oajniki traite neko rjeenje. Mnogi dolaze u ordinaciju da bi na kraju samo dobili lijekove
kao sto su antidepresivi ili sedativi. Ono sto je istina, je da sebi Moete pomoi bez ikakvih
lijekova, ne postoji arobna pilula. Lijekovi mogu prikriti stvaran problem, a budui da problem
zanemarujete, obino se pojavljuje ponovo, obino u puno goroj varijanti nego prije. U procesu
skidanja sa lijekova, mogue je da vam se pojave simptomi koji su slini depresiji, te vam
psihijatar moe dati pogrenu dijagnozu. Ukoliko osjeate da bi to moglo biti tako, obavezno mu
to recite. Nije uvijek lako odvojiti anksioznost i depresiju prilikom dijagnoze, premda su ta dva
stanja prilino razliita. Antidepresivi mogu biti uinkoviti ako su ispravno pripisani, ali neki
doktori imaju tendenciju da ih dijele kao bombone.
Vai simptomi su bitni, ali je bitno i vae miljenje, te miljenje okoline kako se
razvijalo vae stanje. To omoguuje psihijatru postavljanje tone dijagnoze - sto je uzrok vaeg
stanja i kako je nastalo. Tada se odluuje za najprecizniju terapiju, bilo da su to lijekovi ili
psihoterapija.
Ljudsko tijelo je veoma otporno, ak i u stanjima anksioznosti smo jaki, premda se moda ne
osjeamo tako. Neki ljudi e se osjeati napeto zbog misli kako e im otkazati srce zbog stalnog
lupanja, boli u prsima i sl. To naprosto nije istina.
Nitko nikad nije umro od anksioznosti. Pogledajte kako sportai treniraju i poveavaju otkucaje
srca, jednako kao sto se vama poveavaju kroz anksioznost; njihovo srce nije prestalo kucati, jel'
tako? Srce je mii, a poveanje broja otkucaja ga jaa i vjeba. Ne biste se zabrinjavali zbog
povienog pulsa nakon tranja za autobusom, zato se onda brinete kada vam se to dogodi zbog
anksioznosti? Nuspojava tih stanja je sto se osjeate umorno i drhtavo nakon sto to proe. moda
se osjeate kao da ste otrcali maraton. osjeaji umora i boli su nune nuspojave. Sad znate da to
39

Moete oekivati, pa se ne zabrinjavajte kad vam se to dogodi slijedei puta. Mnogi anksiozni
ljudi se ale na bolove u miiima i openitu slabost, ali to je sve normalno. Napetost miia
moe uzrokovati bol ili osjeaje zategnutosti u tijelu; najee je to bol u prsima, vratu i
ramenima. Napetost u tim dijelovima moe biti uznemirujua, napetost u prsima vas moe
ostaviti bez daha ili sa boli u rebrima, moe vam se javiti osjet utrnua ili osjetljivosti u prsima
ili dojkama. Bol u miiima vrata i lea moe stisnuti krvne ile ili ivce; to zna uzrokovati
glavobolje ili migrene, ali i moe vam se javiti osjeaj da vam je glava osjetljiva ili bolna.
Tijekom mog stanja, nekad, lijeva strana lica bi mi utrnula, oi bi mi postale vodenaste i slinio
bih iz usta, sa strane. Kasnije sam shvatio da je to uzrokovano napetou miia koji su pritiskali
ivce u vratu, ali kada sam prvi put to iskusio bio sam vrlo uplaen. Sada znam da mi masaa
vrata uklanja tu napetost, a time i te osjeaje; ovo funkcionira kod veine ljudi. Takvi problemi
mogu biti vrlo uznemirujui. Bio sam vise puta kod lijenika ope prakse zbog takvih problema i
nikada nisam dobio savjet sto ih uzrokuje. Pogledajte poglavlje o uklanjanju napetosti. Iskusio
sam mnogo problema povezanih sa ivcima: osjete arenja, ekstremne hladnoe, utrnutosti, osjeti
iglica, teinu u udovima, da ne govorim o osjeaju kao da sam nekako izvan svog tijela (bar mi
se tako inilo). Najudniji i najvie uznemirujui simptomi, a opet potpuno bezopasni.
Morate uvijek zapamtiti i shvatiti da je ivani sustav u svakom centimetru vaeg tijela. ivani
zavreci su doslovno svugdje, oko svakog organa, miia i oko svakog kvadratnog milimetra
vae koze. Napetost moe uzrokovati mnoge osjete koje doivljavate kroz anksioznost. Kasnije
u opisati neke vrlo efikasne metode za uklanjanje napetosti, koje e ukloniti te osjete i iglice.
Primijetio sam da su anksiozni ljudi vrlo spretni u pojaavanju simptoma, jer usmjeravaju svu
svoju svijest na njih. Tako se javljaju psihosomatski poremeaji. Na primjer, osjeao sam kako
me boli lijeva ruka. Sada znam kako je ta bol uzrokovana slabom cirkulacijom zbog napetosti, ali
tada sam bio siguran da je sa mnom neto ozbiljno. Postao sam opsjednut sa svim svojim
simptomima, koncentrirao se na osjete. Dan i no sam oekivao bol, i svaki put je dola. Otiao
sam lijeniku da me pregleda, no nije naao nikakvo fiziko objanjenje. im mi je doktor rekao
da mi nije nita, osjeaj je prestao. Ista stvar mi se dogodila nekoliko tjedana kasnije. Boljele su
me prepone i mislio sam da je sigurno neto ozbiljno. Proli su tjedni prije nego sam smogao
hrabrosti otii doktoru. Obavljeni su pregledi - opet nita. im sam vidio nalaze, bol je nestala i
nije se vratila. Sada, kada me neto boli, kaem sam sebi "ok , ovo je bol, nee me ubiti, nije
nikad prije i vjerojatno e prestati". Tada sam se okupirao s neim i bol je nestala. Nemojte
dozvoliti da vas ti neugodni osjeaji zaokupiraju ili brinu. Jednostavno su neugodni i to je sve.
ivci govore mozgu kako bi se trebao osjeati i mozak reagira. Osjeti koje osjeate nisu nikada

40

ozlijedili nikoga, niti e to ikada napraviti. Svi simptomi anksioznosti su jednostavno zbunjeni
ivani impulsi, i premda osjeate kako je kraj blizu, to sigurno nije istina.
PANINI POREMEAJ
Panini napadaj nagli ili intenzivni strah, anksioznost ili osjeaj nadolazee propasti, koji
dosee vrhunac vrlo brzo. (Najee nekoliko minuta nakon poetka). Poznata su tri tipa
paninih napada, to su;
SPONTANI PANINI NAPADAJ - udrueni sa paninim poremeajem ovi napadaji dolaze bez
upozorenja u bilo koje vrijeme neovisno o situaciji ili lokaciji. Ova vrsta napadaja ne treba
vanjski pokreta da pone. Spontani panini napadi esto se javljaju za vrijeme sna, budei
osobu za vrijeme trajanja i uzrokujui da osoba misli da ima srani udar ili neto slino. Panini
napadaji dogaaju se svjesno kao odgovor na neobini osjet. Drugim rijeima, kada neobini
osjeti, koji su esti u anksioznim poremeajima najednom dignu glave, bolesnikova neposredna
reakcija je panika. Mozak je programiran da reagira tako tijekom ponavljanih iskustava. Ta
reakcija zapoinje silaznom spiralom simptoma anksioznosti., to je vie simptoma, to osoba vie
paniari i to vie osoba paniari to se javlja vie simptoma. Strah se hrani strahom i tako
zapoinje krug.
SPECIFINI PANINI NAPADAJI ovi napadaji se dogaaju povezano sa specifinom
situacijom ili mjestom koje uzrokuje strah. Ovi napadi su najee odgovor na agorafobiju ili
PTSP gdje ponovno posjeivanje mjesta saobraajne nesree na primjer, moe uzrokovati napad.
SITUACIONI PANINI NAPADAJI bez obzira to se ovi napadaji, poput specifinog
paninog napadaja esto deavaju u odreenim situacijama, oni nisu uzrokovani tom situacijom.
Na primjer ena koja je imala panini napad u autobusu, moe ga pretrpjeti u toj situaciji
sluajno. Ona je predodreena da ima napadaje u autobusu ali oni nisu odgovor na strah od
autobusa.
Doivljavajui prisutnost najmanje etiri simptoma navedena ispod znai da ste najvjerovatnije
doivjeli panine napadaje. Ako se osjeate neoekivano jako anksiozno sa manje od etiri
simptoma, to to doivljavate se zove ogranieni napad simptoma. Ogranieni napad simptoma
se dogaa naj ee kod osoba koje su na putu oporavka.
1 Ubrzano kucanje ili lupanje srca, palpitacije
2 Preznojavanje
3 Vidljivo ili unutarnje drhtanje (tremor ili podrhtavanje)
4 Osjeaj guenja
41

5 Slabo ili plitko disanje

6 Bol ili nelagodnost u prsima
7 Munina ili nelagoda u trbuhu
8 Vrtoglavica,nesvjestica ili nestabilnost
9 Osjeaj praznine u glavi
10 Derealizacija (osjeaj nestvarnosti)
11 Depersonalizacija (osjeaj odvojenosti od sebe)
12 Strah od gubljenja kontrole ili ludila
13 Parestezija (obamrlost dijela ili cijelog tijela ili zujanje u uima )
14 Hladni ili topli valovi po tijelu
Akutna anksioznost manifestira se kao kombinacija ope anksioznosti i paninih napadaja ili
ponekad kao redoviti i intenzivni panini napadaji. Oba stanja su jako neprijatna. Ako osoba vodi
priblino normalan neometan ivot i doivljava panine napadaje u odreenoj situaciji, to je
stanje s kojim se malo lake izlazi na kraj. Ovaj obrazac je malo manje traumatian i osoba
najee zna to je ini anksioznom i moe se pripremiti. Ta osoba moe naprotiv, razviti
strategiju da izbjegava to to izaziva paniku. Na primjer, osoba koju je ugrizao pas moe razviti
strah od svih pasa i imati panine napade svaki put kad vidi ili uje psa, osoba tada razvija fobiju,
i to se zove specifina fobija. To je vrlo jasan primjer nauenog ponaanja gdje svjesni um ima
lude odluke da izbjegava pse zbog straha od anksioznosti, koja vodi nesvjesni um da bude
reprogramiran da reagira sa anksioznou svaki puta kada osoba susretne psa. Ovo unutar sebe
moe biti rijeeno naprotiv tako to neki ljudi mogu izbjegavati naputanje kue samo zbog
sluaja da ne susretnu psa i to moe razviti njihovo anksiozno ponaanje dovodei do
agorafobije, stanje koje koi slobodu geografskog kretanja u svrhu izbjegavanja situacija koje
izazivaju anksioznost. Agorafobija je najee pogreno definirana kao strah od otvorenih
prostora, takoer moe uzrokovati anksioznost u brojnim socijalnim situacijama ukljuujui
guvu, odlaenje daleko od kue i od ljudi u koje se ima povjerenja. Koristei metode zacrtane u
ovome programu rasklopit e se vae anksiozne navike pospremljene u vaem nesvjesnom i
pomoi vam ponovno izgraditi nove, manje anksiozne obrasce ponaanja.
Agorafobija je jedan od najdestruktivnijih elemenata anksioznih poremeaja. Vano je da osoba
ne koristi izbjegavanje kao strategiju kontrole anksioznosti. Ako vas psi uzrokuju da paniarite,
bilo bi najbolje da se

postepeno ponovno upoznate sa njima dok se fobija ne smanji ili

eventualno ne nestane.
Opa anksioznost sa paninim napadajima je kompliciranije stanje za razrijeiti. Ekstremna
panika mora biti suzbijena prvo i jedino kontrolom ope anksioznosti koja usporava oporavak.
42

Vano je razumjeti da se panina reakcija moe zaustaviti na svojem putu, zahtjeva vjebu ali
postoje brojne tehnike koje sam nauio i koje su jako djelotvorne.
Magina tableta koju ljudi trae je u biti
ISPRAVNO DISANJE
Promjena procesa disanja koja se dogaa procesom anksioznosti moe biti ponitena vjebama
disanja. Pokazat u razliite alternative uenja ispravnog disanja kasnije, ne trebaju biti dosadne
ili neugodne i mogu se kombinirati sa drugim oblicima vjebi. Vjebe disanja e pomoi ispraviti
kemijsku neravnoteu uzrokovanu nepravilnim disanjem dok uite nove odgovore na stimulatore
anksioznosti. Ovaj program je popraen cd-om sa vizualnim vjebama i Qi Kung video
vjebama, oba promoviraju ispravne naine disanja.
MOGUI SIMPTOMI PANINOG I
GENERALIZIRANOG ANKSIOZNOG POREMEAJA
Ove

simptome

predstavljam

ne

kao

konaan

zbroj

anksioznosti, ve kao prirunik moguih simptoma koje osoba

s anksioznou, ponovljenom anksioznou ili depresijom
moe iskusiti.
Simptomi su tipini za bilo koji anksiozni poremeaj. Moda
ste patili o mnotva njih a moda neki koje ste osjetili nisu
ovdje spomenuti. Priroda anksioznosti je takva da se simptomi
mogu mijenjati i manifestirati na
mnogo razliitih naina. Simptomi koje vi osjeate mogu biti
drukiji, vie ili manje intenzivni nego kod drugih. To ne
znai nita, svi smo nainjeni od drukijeg materijala. Ako
patite od anksioznosti, velika je vjerojatnost da simptomi koje
osjeate uzrokuje ba ona.
OSJEAJ GUENJA I ZADIHANOSTI
Ovaj osjeaj je meu najmunijim anksioznim simptomima.
Ponekad imate osjeaj da vam se prsni ko ne moe dovoljno
rairiti da primi zrak koji je potreban vaem tijelu, a ponekad
imate osjeaj kao da vam netko pritie jastuk na lice. Ono to
trebate zapamtiti ako vam se to dogodi jest da je to samo
osjeaj uzrokovan pretjeranim nervnim impulsima. Ovi
simptomi vam nee niti vam mogu nauditi; neete prestati
43

disati, neete se onesvijestiti, neete se uguiti. Kao kod svih

anksioznih simptoma, to vie se koncentrirate na njih i dajete
im kredibilitet, to vie ete ih osjeati. Otkrio sam da je
odvraanje panje najefikasnije oruje protiv svih anksioznih
simptoma, uinite neto to e vas totalno zaokupiti. Pokuajte
neki fiziki rad ako moete. Shvatio sam da je glasno sluanje,
dok s psom eem u parku, vrlo uinkovit nain relaksacije i
odvraanja panje kad nemate nita drugo. Metode odvraanja
panje objasnit u kasnije.
Za vrijeme paninog napada moete doivjeti ono to se zove
hiperventilacija, kad disanje postane prebrzo i preplitko. Zbog
toga krv uzima previe kisika, to uzrokuje mnoge neugodne
panine simptome i produuje ih. Najuinkovitiji nain kako
da se borite s ovim je metoda 'papirnate vreice', o emu e
biti rijei u poglavlju 'kako zaustaviti anksioznost'. To je jedan
od najboljih naina da se napad zaustavi.
LUPANJE SRCA, USPORENI OTKUCAJI, PALPITACIJA
Anksioznost u krvotok oslobaa adrenalin koji ubrzava rad
srca, pa imate osjeaj kao da vam srce treperi i preskae. To je
savreno normalno i ne moe vam nakoditi ni na koji nain.
Poslije u objasniti metode s pomou koji moete otkloniti
ovaj osjeaj. Usporeni otkucaji su takoer jedna od
uobiajenih znaajki anksioznosti. I opet, to ne znai da e
vam srce prestati kucati, moda se i ini udno i uzbunjujue,
ali ne obraajte panju na to i vjerojatno e nestati samo od
sebe.
BOL U PRSIMA
Zbog miine napetosti, bol u prsima vas zbilja moe uplaiti.
Prva reakcija svih koji pate od anksioznosti, a osjete bolu
prsima, je da umiru od infarkta. To nije istina. Bol kod
infarkta je vrlo razliita od ove i obino ne poinje u prsima.
Duboko disanje i vjebe oputanja vrlo su uspjean nain
smanjivanja ovih simptoma. Ako vam netko moe izmasirati
gornji dio lea, ramena i prsa, to e opustit umorne i bolne
44

miie.
'KNEDLA' U GRLU I POTEKOE S GUTANJEM
Globus hystericus je toan termin za ovaj simptom. Javlja se
zbog kontrakcije miia u grlo zbog stresa i napetosti.
Ponekad vam se ini da ne moete nita progutati i ako to
pokuavate, jo vie pogoravate stvar. Ovo je jo jedan od
simptoma koji e nestat ako ga ignorirate. Potpuno je
bezopasan i neete zbog toga prestati disati, jesti ili piti, samo
je vrlo neugodan.
BLJEDILO
Budui da se za vrijeme anksioznog napada krv povlai u
miie, fine krvne ile koje koi daju tu ruiastu, zdravu boju
primaju manje krvi i koa gubi svoju boju. To nije opasno i
boja e se vratiti na normalu im se krv normalizira nakon
napada. Neki ljudi s generaliziranim anksioznim poremeajem
mogu stalno izgledati pomalo blijedi, ali to je normalno i
vratit e se u normalu.
ZNOJENJE
Znojenje je normalna tjelesna reakcija koja ima za cilj
smanjiti tjelesnu temperaturu. Kad se tijelo zagrijava, lijezde
znojnice oslobaaju znoj. Isparavajui, znoj uklanja toplinu,
rashlaujui tijelo. Za vrijeme anksioznog napada tijelo se
sprema na bijeg ili za borbu i oslobaa znoj da bi se ohladilo
od predstojeih napora. Kako napetost poputa, razina znoja
se vraa u normalu.
DRHTANJE I TRENJA (vidljivo ili unutarnje)
Drhtimo i tresemo se kad nam je hladno ili kad smo nervozni.
To je normalna reakcija na strah i/ili pad tjelesne temperature.
Javlja se kada se miii grevito steu stvarajui trenje meu
samim miiima i drugim tkivom. Trenje stvara toplinu koja
podie tjelesnu temperaturu. Za vrijeme anksioznih napada
normalno je osjetiti drhtanje i trenju. Proi e.
BOLOVI U VRATU I RAMENIMA, UKOENOST LICA
45

ILI GLAVE
Krvne ile i ivci koji opskrbljuju lice i glavu zapoinju u
vratu i ramenima. Mnogi od tih ivaca i krvnih ila idu preko
lica i glave. Kad je tijelo pod stresom, ti su dijelovi prvi na
udaru napetosti. Ukoenost lica moe biti vrlo neugodna ali
obino se nemate zbog ega brinuti, jer je rezultat napetosti.
Imao sam razdoblja kad mi je lice bilo potpuno ukoeno. Kad
sam posjetio fizioterapeuta koji mi je objasnio te injenice i
nauio me kako smanjiti napetost, mogao sam prekinuti
ukoenost. inio sam to vrsto si masirajui vrat i ramena;
ponekad sam zamoli svoju djevojku da me izmasira.
Profesionalni masaeri vrata i glave su skupi, ali ima puno
onih jeftinijih u salonima ljepote, fitness centrima, a postoje i
mobilne usluge koje se mogu nai u poslovnim adresarima.
Miii koji obino naginju glavu kada kimate smjeteni su sa
stranje strane vrata, i obino se napetost stvara u njima.
Prelazei prstima pronaite toku na pozadini glave gdje
prestaje lubanja i poinju njeniji miii vrata, gdje je vrat
spaja s dnom lubanje. Palevima snano masirajte to podruje,
moda ete osjetiti tek lagano poputanje u napetim
dijelovima, no ako to redovno inite moe pomoi. Malo je
poznato da veina glavobolja koje se smatraju migrenom
podrijetlo imaju u napetosti vrata i mogu se olakati ovom
masaom.
BRZO ELUANO PRANJENJE
Ovo moe biti vrlo neugodna nuspojava i anksioznosti i
sredstava za smirenje. U takvom stanju osjeate se kao da ste
vrlo brzo siti, ponekad kao da ne moete disati. Ubrzo nakon
jela moe se javiti proljev i osjeaj kao da se cijeli probavni
sustav zaista brzo prazni. Shvatio sam da izbjegavanje
zainjene hrane i bilo kakve tekuine prije, za vrijeme i
neposredno nakon jela pomae dobroj probavi. Izbjegavajte
kiselu hranu i pia, kao i gazirana pia, i pokuajte jesti to je
mogue vie svjeu hranu, osobito povre poput kupusa,
46

brokule, karfiola koji mogu biti kuhani u vodi ili na pari ili
pak dinstano na malo maslinova ulja. O dijeti e poslije biti
rijei.
LOA PROBAVA, GARAVICA, KONSTIPACIJA I
PROLJEV
U napadima anksioznosti tijelo usmjerava krv iz razliitih
dijelova u miino tkivo kako bi ga opskrbilo kisikom
potrebnim 'bjei ili bori se' odgovor. Jedno od podruja gdje
ima najvie krvi je podruje oko probavnog trakta. Krv tamo
skuplja hranjive tvari iz hrane koju jedemo. Budui da se kod
anksioznosti krv preusmjerava od trbuha, probava se usporava
a miii oko trbuha se mogu zgriti. Dolazi do loe probave,
garavice, konstipacije ili proljeva. Najbolje je izbjegavati
antacide i druge lijekove za ako je mogue, aa hladnog
mlijeka najprirodniji je i lagani antacid, a u trgovinama
zdravom hranom moete nai mnogo prirodnih sredstava
protiv konstipacije. Vjebe i neke tehnike relaksacije vrlo su
uinkovite u uklanjanju nekih od ovih neugodnih simptoma, o
emu e biti rijei kasnije.
SEKSUALNA DISFUNKCIJA
Impotencija, odnosno nemogunost da se postigne i odri
erekcija pogaa mnoge mukarce iz vie razloga. Ponekad je
razlog fizike prirode, a li je ee psiholoke. Koda
anksioznih dva su razloga impotencije. Kao prvo, kad se
osjeate loe, seks je posljednje o em razmiljate, a i nije
tako ugodan kad vam srce lupa, noge su poput elea i kad
imate osjeaj da ete se onesvijestiti. Kao drugo, lijekovi
poput sedativa i antidepresiva mogu uzrokovati impotenciju.
To je vrlo uznemirujue, ne samo zato to seks ini gotovo
nemoguim, ve i zato to je to pitanje muevnosti i ponosa, i
moe mukarca dovesti u vrlo neugodan poloaj. No
najvjerojatnije je to privremeno i prolazno stanje koje e se
poboljati im se popravi vae ope stanje i osjeaj zdravlja.
Najbolje je, za vrijeme anksioznih epizoda, pronai neke
47

druge naine uivanja u sexu. Nemojte ga izbjegavati,

izbjegavanje bilo koje situacije koja moe dovesti do
anksioznog napada nije preporuljivo, a i va e se partner
osjeati odbaeno ako ga budete stalno odbacivali. Objasnite
mu kako se osjeate i to bi bila najprihvatljivija alternativa.
ene takoer pate od seksualne disfunkcije uzrokovane
anksioznou ili lijekovima, a obino se ispoljava kao miina
napetost, suhoa vagine i nesposobnost da se postigne
orgazam. Ako se ne osjeate dovoljno sigurno i snano za
seks s penetracijom, pokuajte sa senzualnom masaom i
njenijim seksualnim inima, a to e vam pomoi i da se
opustite. I puno je bolje od meditacije!
SIMPTOMI INFEKCIJE URINARNOG TRAKTA
Lijekovi mogu imat mnoge i ponekad vrlo udne simptome.
Dok sam uzimao diazepame patio sam od svraba, peckanja i
boli kod mokrenja. Dvaput sam iao na pregled i sve je bilo u
redu. Kad sam prestao s diazepamima, simptomi su nestali.
Uvijek je dobro da te stvari provjerite kod lijenika, ali ako i
imate infekciju, ona se moe vrlo lako izlijeiti. Piti mnogo
vode dobro je za zdravlje, a osobito ako ste pod stresom.
OSIP
Osip, mrlje ili suha koa vrlo su esti simptomi anksioznosti i
stresa. Prilino su esti ekcemi u obliku osipa oko nosa, na
obrazima i elu. Zbog toga se ne morate brinuti i obino
nestaje im vam bude bolje. U duanima zdrave hrane prodaju
se prirodne kreme i losioni koji su vrlo uinkovite kod svraba,
suhe koe i osipa.
SLABOST I TRNCI U RUKAMA I NOGAMA
(STOPALIMA)
'Bjei ili bori se' reakcija vrlo je intenzivna i mobilizira mnoge
tjelesne sisteme. Cirkulacija, razina kisika i ugljinog dioksida
u krvi se mijenja, a miii su napeti i spremni za akciju. Sve
ove promjene imaju dubokog utjecaja na tjelesne osjete, a
slabost ekstremiteta (ruke, ake, noge, stopala) jedan je od tih
48

osjeta. Trnce uzrokuje nakupljanje ugljinog dioksida iz krvi u

udovima. Ako protresete udove, moete poboljati cirkulaciju
u tim podrujima. Ovi simptomi nisu opasni i s vremenom e
nestati. Lagane vjebe takoer mogu pomoi u slabljenju ovih
simptoma. OVI SIMPTOMI NE ZNAE DA
DOIVLJAVATE INFARKT ILI BILO KOJI NEUROLOKI
PROBLEM.
STRUJNI OKOVI U TIJELU
ivani sustav je vrlo kompleksna mrea ivaca s elektrinim
nabojem koji se nalaze u svakom centimetru vaeg tijela, oko
svakog organa i pruaju se kroz cijelu kou, najvei organ
tijela. Abnormalni nervni impulsi izazvani anksioznou
mogu izazvati itav niz udnih osjeta. Iako su prilino
bezopasni, mogu biti vrlo neugodni. Ja sam ponekad imao
osjeaj da sam prikopan na struju, sa strujnim udarima u
rukama, nogama, stopalima, akama i prsima, a ponekad sam
imao osjeaj da me gura neka nevidljiva ruka. Ponekad dok
bih hodao jasno sam osjeao ruku na elu koja me gura
natrag. Razgovarao sam s mnogima koji su patili od
anksioznosti a imali su iste a ponekad i gore simptome.
Smanjenje ope razine anksioznosti i pravilno izvoenje
vjebi disanja mnogo su mi pomogli, i kad se razina moje
anksioznosti smanjila, ovi su simptomi nestali. Nemojte se
koncentrirati na njih, odvratiti misli na neto drugo, oduzmite
im snagu i oni e NESTATI, obraajte panju na njih i ostat
e.
SUHA USTA
Budui da se za vrijeme anksioznog napada tekuine povlae
u druge dijelove tijela, usta ostaju suha. Pijuckajte vodu ili
cuclajte slatkie kako bi ovlaili usta. U ekstremnim
sluajevima doktor vam moe prepisati neku tekuinu, ali je
ona vrlo skupa. Suhoa vam ne moe nakoditi i nestat e
kada se anksioznost smanji.
NESANICA
49

Jedan od najmunijih posljedica anksioznosti, nesanica,

nemogunost je da se zaspi i spava. Patio sam od nesanice
vrlo dugo, no shvatio sam da je mogu kontrolirati bez pilula
od kojih se sljedei dan osjeate loe i umorno. Prva stvar
koju trebate zapamtiti jest da to vie brinete zato to ne
moete zaspati, to e biti gore. Brojne i uznemirujue misli
dovoljno su neugodne i po danu, a nou su gotovo
nepodnoljive. Evo mog plana spavanja, no potrebna je vjeba
pa stoga ne odustajte.
1. Popijte alicu kamilice 20-tak minuta prije
uobiajenog vremena za spavanje. aj od kamilice
sadrava prirodni sedativ a moete ga kupiti u
vreicama u supermarketu. Negdje se prodaje s
medom i limunom. Na okus se morate naviknuti,
moda vam se ne svidi, ali ustrajte. Kamilicu moete
piti i tokom dana da smanjite anksioznost (ograniite
se na etiri alice dnevno jer se moete osjeati
pospano)
2. Ako se ivcirate zato to ne moete zaspati, ostat ete
leati budni. Prije spavanja malo se rastresite, radite
neto u em uivate, gledajte TV, sluajte glazbu,
pletite ili pleite, bilo to. ALI RADITE TO DOK SE
NE UMORITE. Ne idite u krevet prije nego ste
istinski umorni i na rubu da zadrijemate u stolcu. Ako i
zaspete u stolcu, zamolite partnera da vas ne budi.
3. Ako ste ve u krevetu, ustanite, popijte neto i gledajte
TV. Kad se umorite, pokuajte ponovno. Ako ne
uspijete, ponovite postupak. Ako ostanete budni do
ranih jutarnjih sati, ne brinite, dva ili tri sata sna bolja
su nego nita. to vie vjebate dobar san, vie e ga
biti.
4. Kasete za relaksaciju su dobre, a i TV u spavaoj sobi.
Ako TV smeta vaem partneru, nabavite slualice. Ako
50

se usred noi probudite, priekajte pet minuta da vidite

hoete li zaspati ponovo, ako ne upalite TV. Ako imate
timer, namjestite ga i gledajte TV dok ne zaspite.
5. Smanjite kofein. Veina misli da se kofein nalazi samo
u kavi. To nije tono. Nalazimo ga u gaziranim piima,
vruoj okoladi i aju. Nemojte kavu prestati piti
naglo jer moete izazvati apstinencijsku krizu.
6. Okupajte se ili istuirajte prije spavanja. Jeste li
primijetili kako djeca brzo zaspe kad ih okupate?
7. Ako elite propisno zaspati, ne pijte alkohol. Alkohol
je stimulans, on oslobaa hormon zvan noradrenalin,
prirodni stimulans.
8. Donoenje posla kui, drat e vas budnim dok god ga
radite, a i puno dulje.
9. Boravite na prirodnom svjetlu to je vie mogue,
eite ili sjedite u parku. Znanstveno je dokazano da
to ste ivlji tijekom dana, bolje ete spavati nou.
OVO DJELUJE!
10. Koristite moj CD za vizualizaciju u krevetu.
11. Vjebajte to vie moete, ali ne pretjerujte. NE
VJEBAJTE do tri sata prije odlaska u krevet, to e
vas razbuditi.
12. Iskljuite elektrine ureaje u svojoj sobi iz
utinice!
13. Ne jedite previe uveer. Probava moe potrajati, a
leanje nije dobro za probavu.
NONE MORE
Snovi i none more mogu oponaati stvarnost. Kad smo
odmorni i zadovoljni, snovi su nam ugodni i obino ih se ne
sjeamo. Kad smo zbunjeni i uznemireni, vjerojatno e takvi
biti i nai snovi. None more su neugodne ali bezopasne. to
vie vjebate dobar san, radite vjebe disanja i oputanja to e
vam snovi biti ljepi.
STRAH OD LUDILA I GUBITKA KONTROLE
51

Svi mi imamo strah od ludila i gubitka kontrole, ali budite

uvjereni da neete poludjeti. Ludilo nije svjestan in; oni koji
pate od ozbiljnih mentalnih bolesti nisu svjesni svog puta do
njih. Neete poludjeti. Zbrkane nervne poruke u mozgu u
umornim ivcima i umornom tijelu ne sadravaju ludilo. Misli
su nesvjesna produkt modane aktivnosti. Ako ste anksiozni,
tuni, ljuti ili pod stresom, to utjee i na vae misli; ne samo
raspoloenje nego i tjelesna kemija. razina kisika u krvi moe
utjecati na modanu aktivnost i sredinji nervni sistem, kao i
druge tjelesne kemikalije poput adrenalina, hormona pa ak i
vitamina. Ove neugodne misli, osjeaji i potpuno iracionalni
strahovi ne mogu nakoditi niti vama niti drugima. Bilo kakva
misao o ozljeivanju sebe ili drugih je samo misao. Kako se
tijelo oputa i postaje manje anksiozno, misaoni proces se
vraa u normalu.
POJAANA DEPRESIVNOST I SUICIDALNE MISLI
Depresija je rije koja se obino krivo upotrebljava za
opisivanje raznih stanja. Svakodnevno ujem ljude kako
govore: Depresivan sam, osjeam se uasno, dosta mi je
svega! To, u veini sluajeva, nije depresija. Depresija je niz
kemijskih disbalansa koji su vrlo povezani s anksioznim
poremeajem i mogu mu biti nuspojavom. Anksioznost ima
mnoge znakove depresije i moe je vrlo dobro oponaati. Kad
netko ode lijeniku, alei se na loe raspoloenje i
potitenost, najjednostavnije je prepisati prozac ili seroxat ili
neki drugi antidepresiv. Pitam se koliko je ljudi, koji trebaju
samo preispitati i reorganizirati svoj ivot, na antidepresivima.
U redu, ima ludi koji olakanje doista nalaze u terapiji
lijekovima, ali u mnogo sluajeva ljudi koji stvarno ne trebaju
lijekove dobivaju ih kao da su na nekakvoj tekuoj vrpci
medicinske prakse. U Rusiji, gdje su lijekovi preskupi da bi ih
dijelili kao bombonie, lijenici za anksioznost i depresiju
prepisuju posebne vjebe. I imaju vrlo visok postotak
uspjenosti u lijeenju na taj nain. Zapadni je svijet postao
52

prelijen u pronalaenju rjeenja za neke lake bolesti.

Najlake je za vrijeme pauze za ruak skoknuti do doktora i
dobiti mjesenu zalihu valiuma ili prozaca. Otii u etnju, na
tranje ili na fitness preteak je posao.
Ako vam je dosta svega, ako plaete i zbog najmanje sitnice,
u redu je, anksioznost je uasno stanje; no ako je pobijedite
otkrit ete razlog da ivite ivot punim pluima. Obeavam
vam da ete sigurno iz te situacije izii jai nego kad ste u nju
uli.
Razmiljanje da bi najbolje bilo da se ubijete ne samo ne
samo da je kukaviko nego i uasno sebino. Bit ete jaa
osoba ako se budete borili i pobijedili ovo stanje. ivot se
moda ini turobnim, ali niti jedan ivot nije turobniji, niti za
vas niti za vae blinje. Ako volite ivot, borite se za njega.
Ustrajte i imate ete prosvjeeniji ivot, vidjet ete mranu
stranu postojanja i izii ete na drugu stranu. Budistiki
monasi tim putem idu godinama da bi postigli prosvjeenje, a
vi ete ga dobiti tako to ete ozdraviti. Prolazei kroz svoju
bolest postao sam puno snanija, suosjeajnija i inteligentnija
osoba. Sada znam to znai voljeti i biti voljen, ivjeti ivot
voljeti svaki trenutak i svaku stvar koja ga predstavlja. O
ovom obliku prosvjetljenja govorit u kasnije; vrijedan je
truda.
AGRESIJA
Kad se osjeate umorno, bolesno, kad vam je svega dosta i
kad vam vae stanje ne da naprijed, naravno da ete biti ljuti.
Promislite malo o situaciji koja vas je naljutila. Ako taj
dogaaj pomno prouite, shvatit ete da je pravi razlog vaoj
ljutnji zapravo tuga. Agresija je i normalna reakcija na strah,
stanje 'bjei ili bori se' priprema nas ba na to, da bjeimo ili
da se borimo, a ponekad se ini da je borba najbolji odgovor.
U ovom sluaju, fiziki se maknite iz te situacije, u drugu
sobu ako je mogue, duboko udahnite, ekajte pet minuta i
ponovno promislite. Dakle, odgovor vam je bio kriv, osim ako
53

u sobu nije ula puma.

SIMPTOMI POPUT GRIPE
Kod gripe u krvotok se isputaju antitijela koja napadaju
viruse. Kombinacija antitijela i infekcije ini da se osjeate
slabim, bolnim i da se znojite. Anksioznost ima sline
simptome, slabost u miiima, znojenje i bol. Vjerovali ili ne,
to vie fiziki radite, to e vam biti bolje. Nemojte se
forsirati, ali lagana vjeba pomoi e da se iskoristi viak
adrenalin u vaoj krvi, a pomoi e i da pravilno diete.
Utoplite se, pijte puno tekuine, jedite malo i esto kako bi
regulirali razinu eera u krvi.
PROBLEMI S VIDOM (ISKRIVLJENE SLIKE)
Oslobaanje adrenalina kad se tijelo priprema za nadolazeu
opasnost uzrokuje mnoge fizike promjene. Za vrijeme
anksioznog napada, tijelo priprema oi da zamijete i najmanji
pokret; to ini tako da se zjenice ire kako bi ulo to vie
svjetla. Zbog toga su anksiozni ljudi tako osjetljivi na jaku
svjetlost i esto nose sunane naoale kako ne bi manje
naprezali oi. Ja sam nosio naoale stalno bilo da je bilo
sunano, kino ili oblano. Jaka osjetljivost na svjetlo jedan je
od problema s vidom. Ponekad vam se ini da se mrtvi
predmeti miu, ravne povrine se mrekaju poput morskih
valova, stvari postaju nestvarne, kao u snu, i ponekad mi se
inilo kao da gledam kroz dim ili maglu, ak i kad sam vani.
Sve je to povezano s iskrivljenim i zbrkanim signalima koje
mozak dobiva od osjetilnih organa za vrijeme anksioznog
napada. Ne morate zbog njih brinuti i oni e s vremenom
nestati.
POREMEAJ SLUHA
To se zove tinitus, a obino se doivljava kao zvonjenje i
kripanje u jednom ili oba uha. Tinitus moe uzrokovati vie
faktora, a moe biti i nuspojava sedativa ili antidepresiva;
moe se pojaviti i zbog blagog porasta krvnog tlaka za
vrijeme anksioznog napada ili je samo rezultat zbrkanih
54

nervnih signala. Nita od ovoga ne moe vam nakoditi i

trebate sve ignorirati, nestat e s vremenom. Shvatio sam da je
sluanje glazbe preko slualica najbolji nain kako da se
nosim s tinitusom. Glazba nadjaava zvonjavu u uima i ini
je puno podnoljivijom.
HORMONALNI PROBLEMI
Anksioznost moe utjecati na razne sustave u tijelu, izmeu
ostalog i na endokrini. Taj je sistem odgovoran za ravnoteu u
lijezdama koje lue hormone. Iako te lijezde lue hormone,
one ne kontroliraju njihovu razinu u tijelu. To ini mozak.
Zbunjujue poruke u mozgu i ivanom sustavu mogu dovesti
do blagog poremeaja u luenju hormona. Kad se razina
anksioznosti vrati u normalu, vratit e se i razina hormona.
Nekoliko je primjera gdje ti hormoni izazivaju ozbiljnije
probleme, no njih moe rijeiti va lijenik.
ene mogu primijetiti poremeaje u menstrualnom ciklusu a
mukarci promjene raspoloenja zbog promjenjive razine
testosterona.
GLAVOBOLJE I OSJEAJ VRSTOG 'OBRUA' OKO
GLAVE
Kao to sam ranije spomenuo, napetost u vratu i ramenima
moe izazvati veliku nelagodu, migrene i ukoenost. Osjeaj
kao da imate vrsti obru oko glave uzrokuje napetost miia
koji pokrivaju lubanju. Stegnute krvne ile i ivci u tom tkivu
mogu izazvati vrlo bolne simptome poput boli u oima, licu i
zubima. Pogledajte u odlomku o vratu i ramenima kako da
rijeite ove probleme. Poslije u objasniti druge tehnike za
smanjenje ovih simptoma.
PECKANJE OI
Smanjenje vlage u oima, kad se tjelesne tekuine za vrijeme
anksioznog napada preusmjeravaju drugdje, dovodi do
peckanja, suhih i osjetljivih oiju. U ljekarni moete kupiti
kapljice za oi, puno e vam pomoi da rashladite oi i
smanjite suhou.
55

AGORAFOBIJA
Agorafobija je normalan odgovor na anksioznost i
samoobranu. Kad se osjeamo ugroenima, elimo se povui
negdje na sigurno, poput kornjae u svoj oklop. Kod
anksioznosti je vrlo vano da uspostavite kontrolu nad takvom
reakcijom. Izbjegavanje situacija nije uinkovit nain borbe s
agorafobijom. Agorafobija moe biti vrlo iscrpljujua i jedan
od najteih anksioznih simptoma. Nemojte prestati izlaziti
van; ako to ponete raditi ubrzo ete vidjeti da svaki put kad
se trebate suoiti s vanjskim svijetom dobivate napade panike.
Panika vas moe uhvatiti ak i doma od same pomisli da
trebate ii van, zato nema smisla da se tako ponaate.
Koristei taktike odvraanja panje koje preporuujem, nauit
ete kako se vratiti natrag u svijet i kako uivati u njemu kad
to uinite. Za ovo je potrebno vjebe i vremena, ali se moe
uiniti.
HALUCINACIJE
Obino ih imaju osobe u apstinencijskoj krizi i mogu biti
doista zastraujue ako ne znate to su i otkuda dolaze.
Halucinacije su jo jedan od prolaznih simptoma. Ako ste u
apstinencijskoj krizi, proi e, a ako niste posavjetujte se s
lijenikom, moda su nuspojava lijekova koje koristite.
OSJEAJ JEZE I BOCKANJA U KOI
ivani zavreci u su ivi i elektriki nabijeni. to moete
osjetiti kao da vam se koa jei, bockanje ili kakljanje. To je
rezultat zbrkanih nervnih impulsa i ne moe vam nakoditi.
Ignorirajte ih i s vremenom e nestati.
POJAANA OSJETLJIVOST NA SVJETLO, ZVUK,
DODIR I MIRIS
Svi ovi osjeti pripremaju vas vidite, ujete, njuite i osjeate
bolje i jae kad se pripremate na 'obranu ili bijeg'. Mogu biti
vrlo neugodni ali nisu opasni, privremeni su i vratiti e se u
normalu kad se smanji razina anksioznosti. Tehnike oputanja
i vjebe disanja pomoi e vam da smanjite ove simptome.
56

HIPERAKTIVNOST
Hiperaktivnost je rije kojom se opisuje niz simptoma zbog
kojih osjeate da morate bre govoriti i raditi stvari. Zbog
toga se moete osjeati smueno i iracionalno, i moete raditi
stvari koje inae ne inite. Ovo je uobiajeno obiljeje
anksioznosti i apstinencijske krize i s vremenom e proi.
DRAMATIAN PORAST SEKSUALNIH OSJEAJA
Budui da se mozak mui s uznemirujuim i zbrkanim
porukama iz cijelog tijela, neki od misaonih procesa mogu
postati iskrivljeni i pretjerani. Seksualne misli i osjeaji vrlo
su snane ak i kada smo zdravi, oni pokreu mehanizme
privlanosti kad susretnemo nekoga tko nam se svia i
kreiraju seksualne osjeaje koje imamo za neke ljude. Ovi
osjeaji mogu u anksioznih postati pretjeranima i
iskrivljenima, ak moemo osjetiti i razmiljati o neemu to
inae smatramo neprihvatljivim. Nekim ljudima javljaju se
perverzne ili homoseksualne misli. To sasvim sigurno ne znai
da ete poludjeti, da ete postati homoseksualac ili
biseksualac. To jednostavno mozak propituje vaa srna
uvjerenja o sebi. ne obraajte panju na ove misli, kao i
veina neobinih simptoma kod anksioznosti, i one e proi.
Imao sam mnogo takvih misli u apstinencijskoj krizi i dok
sam se oporavljao od anksioznosti. U poetku su me jako
uznemirivale, ali kad sam shvatio proces koji ih proizvodi,
nauio sam ignorirati ih. I nestale su.
BOL U LICU ILI VILICI SLINA ZUBOBOLJI
Veinu ovih simptoma izaziva napetost, ne samo u licu, vrati i
ramenima koja se onda javlja kao bol u vilici i zubima, ve i
napetost u vilici samoj. Anksiozni ljudi esto znaju vrsto
stisnuti ili kripati zubima kad spavaju, a i kad su budni. Ova
napetost moe izazvati jake neuralgije i bol u vilici, licu i
zubima. Najbolje i bilo da je uklonite smanjenjem napetosti,
ali ako je vie ne moete podnijeti, pomoi e i tableta protiv
bolova.
57

DEREALIZACIJA I DEPERSONALIZACIJA
Ovi simptomi pogaaju nain na koji doivljavate sebe.
Derealizacija je osjeaj da se vi sami i sve oko vas nestvarni,
poput sna, kao da sve vidite kroz maglu ili nekakav filtar. Ove
sam simptome iskusio nekoliko puta u mojoj bolesti, i bili su
vrlo uznemirijui. Depersonalizacije je osjeaj kao da ste
izvan tijela i da ga gledate iz drugog ugla. I ovo sam doivio
puno puta. Preplailo me je ali i zainteresiralo. Primijeeno je
da u paninim napadima ljudi doivljavaju i depersonalizaciju
i derealizaciju. Neki najprije doive depersonalizaciju koja
onda izazove paniku i derealizaciju.
Nije vano da razumijete fiziologiju ljudskog tijela, vano je
da zapamtite da se svaki simptom koji osjeate moe
objasniti. Ne mozgajte nad onim to osjeate, prometnite se u
nekoga korisnijeg, uinite neto konstruktivno, vjebajte,
uite nove vjetine i bjeite iz tjelesnih zamki u kojima ste se
nali zarobljeni. Bit e vam bolje, potrebno je samo vremena i
truda.

FOBIJE
Dva glavna tipa fobija povezna sa anksioznim poremeajem su socijalna fobija i specifina
fobija. Ljudi sa socijalnom fobijom imaju preplavljujui i ometajui strah od promatranja,
osramoivanja ili poniavanja u socijalnim situacijama, koje vode do izbjegavanja mnogih
potencijalno ugodnih i znaajnih aktivnosti (agorafobija). Ljudi sa specifinom fobijom
doivljavaju ekstremne, ometajue i iracionalne strahove od neega to ima malo ili nikakve
stvarne opasnosti, strah vodi izbjegavanju objekata i situacija i moe uzrokovati nepotrebna
ograniavanja ivota (kao ena koja izbjegava autobuse nakon panike u busu).
POSTTRAUMATSKI STRESNI POREMEAJ (PTSP)
PTSP je stanje koje nastaje kao rezultat suoavanja sa prijetnjom od stvarne smrti, sebe ili
drugih, na primjer svjedoenje ili sudjelovanje u saobraajnoj nesrei ili ratu. Glavni simptomi
PTSP-a su panini poremeaj i povratni flash backovi ili non more. Sindrom Zaljevskog rata,
bolest koja je zahvatila mnoge vojnike koji su bili aktivni na dunosti za vrijeme sukoba je oblik
posttraumatskog stresnog poremeaja. PTSP ne igra vanu ulogu u veini anksioznih poremeaja
58

ali ako osjeate da PTSP ini dio vae bolesti preporuljivo je konzultirati doktora ope prakse ili
psihijatra.
OPSESIVNO KOMPULZIVNI POREMEAJ (OKP)
OKP je ime dano stanju koje uzrokuje svjesne ili nesvjesne misaone procese kao kompulzivna
kontrola vaih aktivnosti. Za ove radnje se kae da su opsesivne jer esto ukljuuju normalnu
radnju koja se ponavlja opet i opet iznova inei to je opisano kao ritual. Te kompulzije esto
ukljuuju rituale kao kompulzivno pranje ruku, brojanje, provjeravanje (dali ste iskljuili plin, na
primjer), ienje i drugo pretjerivanje sa normalnim radnjama. Ovi kompulzivni rituali mogu
ozbiljno i prilino destruktivno utjecati na normalan ivot i ponekad mogu biti popraene drugim
anksioznim poremeajima kao to su agorafobija ili panini poremeaj. Uobiajeno lijeenje
ovog stanja bazirano je na terapiji. Kada pacijent shvati da su njegove radnje iracionalne, moe
koristiti terapijske vjebe kako bi se utrenirao da reagira prikladnije i eventualno ponovno naui
normalno ponaanje. Koritenjem taktike skretanja u mome programu mogue je eliminirati te
kompulzije iz ivota. Tajna je u uenju kako skrenuti um sa neprikladnih rituala na prikladnije,
normalne navike. Ljudi mogu doivljavati panine napade sa bilo kojim od pet glavnih
anksioznih poremeaja, nema striktnih pravila za obrazac povezanih stanja i simptoma u
paninome poremeaju, niti je svaki isti.

3.FOBIJE - TO SU FOBIJE?
Fobije su iracionalan, nedobrovoljan i neprikladan strah (ili odgovor) na uobiajene situacije ili
stvari. Ljudi koji imaju fobije mogu iskusiti panine napadaje kada su suoeni sa situacijom ili
objektom u kojoj se osjeaju fobino. Kategorija simptoma nazvana fobini poremeaj spada
unutar ireg podruja anksioznih poremeaja.
Fobije su podjeljene u tri skupine:
Specifina fobija
" Na smrt se bojim letenja, i nikad to neu ponoviti. Poinjem se straiti putovanja avionom
mjesec dana prije puta. To je bio odvratan osjeaj kada bi se vrata aviona zatvorila i kada sam se
osjetio zarobljeno. Srce bi mi poelo jako kucati i oblio bi me znoj. Kada bi se zrakoplov
spremao uzletjeti, samo se pojaavao osjeaj kojeg se nisam mogao rijeiti. Kada razmiljam o
letenju, imam sliku sebe kako gubim kontrolu, ludim, penjem se po zidovima, ali naravno, nikad
to nisam uinio. Ne bojim se ruenja zrakoplova ili udara turbulencije. Jednostavno tog osjeaja
da sam zarobljen. Kad god sam razmiljao o promjeni posla morao sam razmiljati da li u biti
prisiljen letjeti. Tih dana iao sam samo na mjesta gdje mogu voziti ili ii vlakom. Prijatelji su mi

59

uvijek naglaavali da ne mogu izai niti iz vlaka kada putuje velikom brzinom, pa zato me ne
mue vlakovi? Jednostavno bi im rekao da je moj strah iracionalan."

Specifina fobija je intenzivni strah od neega to ima malo ili nikakve stvarne opasnosti. Neke
od najeih specifinih fobija su vezane uz zatvorene prostore, visinu, pomine mehanike
stepenice, tunele, vonju autocestom, vodu, letenje, pse i ozljeivanje ukljuujui i krv. Takve
fobije nisu samo ekstremni strah, one su iracionalni strah od odreenih stvari.
Moete biti u stanju skijati na najvioj svjetskoj planini sa lakoom, ali biti nesposoban otii
iznad 5. kata u ured u zgradi. Dok odrasli sa fobijama shvaaju da je njihov strah iracionalan,
esto dokuuju da je suoavanje, ili ak razmiljanje o suoavanju sa objektom ili situacijom
koje se plae dovodi do paninog napada ili snane anksioznosti.
Specifina fobija pogaa otprilike 6.3 miliona odraslih Amerikanaca i dvostruko je ea u ena
nego kod mukaraca. Uzroci specifinih fobija nisu dovoljno poznati, premda postoji evidencija
da se te fobije mogu potjecati iz obitelji.
Specifina fobija najee se prvo pojavi u djetinjstvu ili adolescenciji i sklona je odrati se u
odraslom dobu.
Ukoliko je objekt strahova lako izbjegavati, ljudi sa specifinim fobijama ne osjeaju potrebu
nastojati se izlijeiti. Ponekad, uz sve to, mogu graditi vanu karijeru ili osobne odluke da bi
izbjegavali fobine situacije, i ako se to izbjegavanje nastavlja u ekstremnu irinu, mogu biti
onesposobljeni.
Specifine fobije su u velikoj mjeri izljeive sa paljivo ciljanom psihoterapijom.
Socijalna Fobija (Socijalna anksioznost)
"U svakoj socijalnoj situaciji osjeam strah. Bio bih zabrinut (anksiozan) prije nego to bih i
napustio kuu, i eskaliralo bi to bih se vie pribliavao satu nastave, zabavi, ili bilo emu.
Osjetio bih muninu u elucu, kao kada sam imao gripu. Srce bi mi jako kucalo, dlanovi bi mi se
znojili, i imao bih onaj osjeaj odvojenosti od sebe i od svih drugih.
Kada bih uetao u sobu punu ljudi, pocrvenio bih i imao osjeaj da svi gledaju u mene. Bilo me
sram stajati sam u kutu, ali nisam znao to bih rekao ikome. Bilo je poniavajue. Osjeao sam
se tako nespretno, jedva sam ekao da izaem.
Nisam mogao ii na spojeve, a neko vrijeme nisam pohaao nastavu. Moja 2. godina studija je
zavrila. Osjeao sam se jako neuspjeno."
60

Socijalna fobija, takoer poznata i kao socijalna anksioznost ukljuuje osjeaj

preplavljujue anksioznosti i pretjerane samosvijesti u svakodnevnim socijalnim
situacijama.
Ljudi sa socijalnom fobijom imaju stalan, intenzivan i kronian strah od promatranja i
kritiziranja od strane drugih ljudi te od osramoivanja i poniavanja svojim vlastitim postupcima.
Njihov strah moe biti tako snaan da utjee na posao, kolu i druge uobiajene aktivnosti. Dok
mnogi ljudi sa socijalnom fobijom raspoznaju da je njihov strah da budu okrueni ljudima moda
pretjeran ili nerazuman, nisu ga sposobni nadvladati.
esto brinu danima ili tjednima unaprijed zbog zastraujue situacije.
Socijalna fobija moe biti ograniena na samo jedan tip situacije kao to je strah od govorenja
u slubenim i neslubenim situacijama, ili jedenja, pijenja ili pisanja u prisutnosti drugih ili u
svom najeem obliku moe biti tako iroka da osoba osjea simptome gotovo uvijek kada je
okruena drugim ljudima.
Socijalna fobija moe biti vrlo ograniavajua ak moe prisiliti ljude da ne idu na posao ili u
kolu nekoliko dana.
Mnogi ljudi sa ovom boleu imaju problema u sklapanju i odravanju prijateljstva.
Tjelesni simptomi socijalne fobije esto prate intenzivnu anksioznost i ukljuuju crvenjenje,
obilno znojenje, tremor (drhtanje), muninu i otean govor.
Ako patite od socijalne fobije, moete biti vrlo posramljeni ovim simptomima i imati osjeaj da
su sve oi uprte u vas. Moe vas biti strah biti sa ljudima koji nisu vaa obitelj.
Ljudi sa socijalnom fobijom svjesni su da je njihov strah iracionalan. ak i ako se uspiju suoiti
sa svojim strahom, esto se prethodno osjeaju jako anksiozno i prolaze kroz tu situaciju sa
velikom nelagodnou. Poslije svega, neugodni osjeaji mogu se zadrati sa njihovom brigom o
tome kako su ih drugi prosudili ili to su drugi ustanovili ili zapazili o njima.
Socijalna fobija zahvaa oko 5.3 milijuna odraslih Amerikanaca. ene i mukarci imaju jednaku
mogunost obolijevanja od socijalne fobije. Poremeaj najee poinje u djetinjstvu ili u ranoj
adolescentnoj dobi, a postoje dokazi i o ukljuivanju genetskih faktora. Socijalna fobija je esto
popraena drugim anksioznim poremeajima ili depresijom. Kod osoba koje su socijalnu fobiju
sklone "samo-lijeiti" zlouporabom opojnih droga i alkoholom moe se razviti ovisnost.

Agorafobija

61

Iako zadnje poglavlje temeljito razjanjava agorafobiju, zbog njezine vanosti smatram da je
bitno posvetiti joj jo malo panje; u ostalom jo uvijek vam moram objasniti neke korake koje
sam poduzeo i koje i vi moete poduzeti u svrhu poboljavanja stanja.
Termin "agorafobija" koriten je ovdje u mnogo irem znaenju nego to ga je imao kada je
prvobitno uveden. Sada se koristi i da bi se obuhvatili strahovi ne samo od otvorenog prostora
ve i sa nekim povezanim aspektima kao to su strah od guve i tekoe lakog bijega na sigurno
mjesto. Termin prema tome upuuje na povezanu i esto preklapanu skupinu fobija baziranih na
naputanju sigurnosti doma, straha od ulaska u duane, napuenih i javnih mjesta ili samostalnog
putovanja automobilom, vlakom, autobusom ili zrakoplovom.
Unato tome to su razine anksioznosti koja proizlazi iz toga i omjer izbjegavajueg ponaanja
promjenjivi, to je vjerojatno i najvie onemoguavajui

od svih fobinih poremeaja.

Agorafobiari mogu postati potpuno vezani za dom. Nedostatak neposredno mogueg izlaza
jedna je od kljunih znaajki ovih agorafobinih situacija.
Agorafobija se moe manifestirati na brojne naine:
kao strah od izlaenja iz kue
kao strah da se bude u gomili
kao strah od otvorenih irokih prostora
kao strah da se bude jako daleko od kue
kao bilo koja kombinacija svega iznad
Ako se rano dijagnosticira i lijei agorafobija se moe potpuno izlijeiti, ukoliko se ostavi ne
lijeena predugo moe prei u ometajue, zastraujue i destruktivno stanje.
Ukoliko osjeate da poinjete izbjegavati situacije morate se poeti boriti sa vaom anksioznou
odmah, prije nego to razvijete model ponaanja koji postaje jako teko razbiti.
Kao i svaka fobija, agorafobija se razvija kroz in izbjegavanja. Ljudska priroda govori nam da
izbjegavamo stvari i situacije u kojima se potencijalno moemo ozlijediti, ili situacije u kojima
smo u prolosti osjetili nedostatak sigurnosti. Npr. ena koja je pretrpjela anksiozni napad dok se
vozila u autobusu u budunosti e izbjegavati vonju autobusom zbog veze izmeu autobusa i
anksioznosti koja je napravljena u nesvjesnom dijelu uma i uzrokuje fobinu reakciju. to vie ta
osoba izbjegava autobuse to se osjea sigurnije i njezino iracionalno miljenje da autobus
uzrokuje anksioznost se sve vie uvruje. To se moe dogoditi svakome u bilo koje vrijeme i
moe zapoeti kao anksioznost ili razviti se u fobiju i uvesti paniku kao rezultat izlaganja toj
fobiji. Na primjer, ena koja vjeruje da su autobusi prljavi moe ojaati strah da e u njima
62

pokupiti neku bolest. to vie izbjegava autobuse zbog ovog naina razmiljanja, postaje sve vie
fobina dok konano, kada bude neizbjeno prisiljena otii u autobus doivjet e panini napad.
Agorafobija je stanje esto povezano sa anksioznou, koje se esto razvija kao nain
izbjegavanja situacija koje izazivaju anksioznost. Bezopasna u poetku, ini se kao dobar
nain kontrole anksioznosti , ali s vremenom fobini elementi postaju oigledni. Posljedice
agorafobije mogu biti nisko samopotovanje, gubitak samopouzdanja i potpuna ovisnost o
drugima. Agorafobija takoer moe natjerati ljude da budu osamljeni, povueni iz drutva
zbog straha od suoavanja sa svojim stanjem.
AGORAFOBIJA JE SAMO LOA NAVIKA!
Umjesto da razmiljate o svojoj agorafobiji kao o nekoj vrsti fizike ili mentalne bolesti kao
veina ljudi, kako bi bilo kad bih vam rekao da je agorafobija navika, nita vie nego naueno
ponaanje, ono koje ste nauili. Kada sam shvatio to, moja je agorafobija postala nemona.
Poeo sam o njoj razmiljati kao o looj navici, koje se po svaku cijenu moram otarasiti.
Agorafobija moe biti mrea sloenog vjerovanja i kao takva nije ju lako ponititi. Ponite
preispitivati svoja iracionalna razmiljanja unutar svoje fobije, prouite kako ona svakodnevno
djeluje na vas, prouite svoje reakcije na to, rasijecite je i oslabite. Devet stupova su da vam
pomognu da uinite upravo to. Za vrijeme moga stanja primijetio sam da postajem sve vie i vie
anksiozan u vezi vraanja u vanjski svijet, susretanja ljudi i putovanja. Kako sam koristio vlastite
tehnike da umanjim anksioznost, poeo sam logiki shvaati zato sam razvio to stanje sa
svrhom kontroliranja svoje anksioznosti. Prije sam dugo putovao u pratnji svoje djevojke ili
drugog lana obitelji. Uskoro sam poeo putovati sam, ne na daleka putovanja u poetku, svaki
puta sve dalje sve dok se nisam poeo osjeati samouvjerenije. Stalno sam uvjeravao sebe da je
agorafobija loa navika i da nitko nikada nije bio povrijeen loom navikom. To pali! Ako elite
voditi aktivan stil ivota, bez ogranienja, morate preuzeti kontrolu, prvo tako to ete nauiti da
vam anksioznost i panini napadi ne mogu natetiti, bez obzira koliko ozbiljni bili. Drugo,
uenjem tehnika upravljanja anksioznou i tree, ne izbjegavanjem situacija u sluaju da
postanete anksiozni. Da svi izbjegavamo situacije zbog potencijalne opasnosti ivjeli bi u
kutijama obloenim pamukom i nikad ne bi iz njih izlazili.
Ako izbjegavate situacije evo jedna vjeba koja djeluje:
1. Otkrijte koju situaciju izbjegavate
2. Razluite zato mislite da je ta situacija prijetea ili strana
3. Zamolite osobu kojoj vjerujete da bude s vama dok se suoite sa strahom

63

4. Suoite se sa strahom jednom dnevno na 5 minuta, zatim 10, pa 15, dok u toj situaciji
budete mogli ostati na neodreeno vrijeme. Recite sebi da vam navika ne moe nauditi.
Kada to budete mogli bez prateeg osjeaja anksioznosti, prijeite na svoj slijedei strah i tako
dalje.
Svi strahovi su opaeni i nisu stvarni, oni su katalizator za bori se ili bjei odgovor i nita vie,
moe im se suprotstaviti i kontrolirati ih, zahtjeva hrabrost ali se moe.
4. ZAUSTAVLJANJE ANKSIOZNOSTI
Panicni napad razvija se kao veza svesnih i nesvesnih reakcija uma i tela.
Ispod se nalazi dijagram razvoja napada. Ovaj proces ne mora da dovede do panike, moze da
se zaustavi u ranim fazama, pre nego sto se napad u punoj meri razvije.
Dijagram kaze sledece; ako pronadjete nacin da zaustavite anksioznost pre nego sto predje
prvi, drugi, ili cak treci stepen, vise necete dobijati panicne napade, logicno, zar ne! Nije lako
koliko se cini, ali pola bitke je dobijeno ako poverujete da je moguce. Tajna je u sledecem;
morate vezbati sledece izjave, kad se prvi put jave pocetni, neuobicajeni simptomi:
Znam sta je to, ne moze mi nauditi. Nestace. Nema potrebe da panicim, ali ako budem,
najgore sto mi se moze dogoditi je da dobijem panicni napad. Nije vazno ako dobijem panicni
napad, jer to mi se vec dogodilo, bilo je veoma neugodno, ali nije me ubilo.
Ovakav misaoni proces je kljuc za zaustavljanje razvoja panicnog napada. Savladajte ga! To
moze potrajati, ali nastavite vezbati, isplatice se! Zajedno sa taktikama diverzije i pravilnim
disanjem cini mocno oruzje protiv anksioznosti, samo morate verovati u to!
Takodje, mozete pokusati zamenjivati izjave koje vam izazivaju strah, na primer, umesto da
kazete Tako sam prestravljen, da cu izjuriti iz prodavnice, recite Preplasen sam, ali cu
danas zaista uzivati u kupovini. Cinite ovo u svim situacijama, kombinovano sa taktikama
diverzije sa kraja poglavlja i uz vezbu, vasi napadi ce se smanjiti. Panika ce se u svakom
slucaju smanjiti uz praktikovanje ovog programa, i uvidecete da su panika i anksioznost samo
osecaji i nista vise!
Postoje brojne tehnike kojima se efikasno moze spreciti napredovanje panicnog napada. Kao i
sve tehnike koje vrede, moraju se uvezbavati. Nemojte ocekivati da deluju istog trenutka. Iako
neke rezultate mozete odmah primetiti, morate ih uvezbavati.
Tehnika 1
Tehnika papirne vrecice
64

Ovo je stari i proveren metod zaustavljanja panicnog napada. Veoma je mocan kod deficita
ugljen dioksida u krvi do koga dolazi pri hiperventiliranju (ubrzanom disanju).
Izdahnite potpuno i stavite papirnu vrecicu preko nosa i usta. Udahnite. Pokusajte da
regulisete duzinu i brzinu disanja. Najbolje je duboko udahnuti i lagano potpuno izdahnuti.
Nastavite tako dok se napad ne smiri. Kada ponovno udisete vec izdahnuti vazduh iz vrecice,
ugljen-dioksid se apsorbuje u krvi i zaustavlja simtome i sprecava razvoj novih. Mozete
osetiti blagu vrtoglavicu nakon ove vezbe, to je potpuno normalno i ubrzo ce vam biti bolje.
Tehnika 2
Zaustavljanje daha
Kad osetite pocetne znake napada panike, kao sto su lupanje srca ili zadihanost, udahnite
koliko je god moguce duboko i zadrzite dah. Mozda ce te osetiti da vam je srce preskocilo,
to vam nece stetiti, ali mozete se osecati malo cudno, lupanje srca je cesto kod ljudi koji pate
od anksioznosti. Srce ce poceti sporije da vam kuca. Nakon 5-10 sekundi, izdahnite i nastavite
normalno da disete, 3 sekunde udah i 3 sekunde izdah. Kad sam otkrio ovu tehniku, stalno
sam je koristio i pruzila mi je veliko olaksanje. Secam se da sam bio uplasen prvi put, udari
srca su me plasilli, ali ubrzo sam se navikao na taj osecaj.
Tehnika 3
Moj program
Uceci vas kako da se suprotstavite iracionalnim mislima, moj program moze vas nauciti kako
da zaustavite napad panike u samom zacetku. Moj program ce vas nauciti svim tehnikama
koje su vam potrebne da biste se izborili sa anksioznoscu, agorafobijom i panicnim napadima,
on je najdelotvornije dugorocno resenje za panicni poremecaj. Upraznjavanjem vezbi iz mog
programa mozete nauciti svoj svesni um da preuzme kontrolu nad situacijama koje izazivaju
anksioznost, uz ucenje vezbi koje koriguju fizicke promene koje anksioznost uzrokuje kao sto
su nepravilno disanje, stav tela, kondicija, nesanica.
Ponovo sam naucio kako da razmisljam, kako moji misaoni procesi uticu na moje telo, i
kako, menjanjem misaonih procesa tokom anksioznosti, mogu da kontrolisem panicni napad.
Ove tehnike mogu biti efikasno primenjive, ali morate biti strpljivi i vredno raditi kako bi vam
bilo bolje.
Tehnika 4
Moj program

65

Koristio sam efikasne tehniku koja deluje kod vecine ljudi, uz vezbu. Udahnite i recite u sebi
mir uz svaki udisaj. Neka vam svaki udisaj bude dovoljno dubok, tako da vam se stomak
ispupci. Zadrzite dah 3 sekunde i potpuno izdahnite govoreci sebi opustanje. Vazno je da
izdahnete sav vazduh da biste odrzali nivo kiseonika i ugljen-dioksida u krvi. U pocetku ce to
biti tesko. Instinktivno cete ubrzano disati i ako nastavite sa takvim disanjem, pocecete da
hiperventilirate, sto ce ubrzati napad. Nastavite da govorite sebi da cete biti dobro i usporite
disanje. Ne brinite ako osetite nesvesticu, ili vam je tesko da se skoncentrisete. Vasa jedina
briga u tom trenutku je vase disanje. Primeticete koliko brze postizete kontrolu nad disanjem,
ukoliko redovno upraznjavate ovaj metod.
Diverzione taktike
Ovde je nekoliko primera diverzionih taktika koje koristite u toku napada. Primenjujte ih jer
zaista deluju.
1. Pljusnite lice hladnom vodom-ovo podstice vas mozak da telu posalje poruku da uspori.
2. Skretanje paznje - brojte unazad od 100 sto brze mozete i ponavljajte to. Resavajte
matematicke probleme, ili bilo sta drugo sto vam okupira um.
3. Slusajte glasno omiljenu muziku i pevajte uz nju.
4. Recite sebi Ovo me nikada nije povredilo, nikada nije bilo koga povredilo i nikada nece.
Znam sta je to i to ne predstavlja nista. - oslabljivanje napada.
5. Recite sebi da je to samo osecaj, taj osecaj nije nikada nikog povredio.
6. Gledajte smesni video na TV-u i smejte se glasno.
7. Ne gledajte se u ogledalu.
8. Drzite jabuke u frizideru. Pojedite jednu, a zatim jos jednu ako zelite.
9. Nezno se lupite po obrazu i zaplesite, zbunite svoje misli kao biste ih preusmerili.
10. Nocu, ustanite iz kreveta, ukljucite TV, popijte nesto, pojedite jabuku, i preusmerite misli.
11. Pricajte sa nekim, ili nazovite nekog telefonom, ne pricajte o svojoj anksioznosti.
Mozete koristiti bilo sta sto ce vam potpuno okupirati misli kao diverzionu taktiku.
Pokusajte da izaberete neke aktivnosti koje ukljucuju kretanje kako biste poboljsali disanje
i cirkulaciju.
12. Radite nesto fizicki, ako mozete.
13. NEMOJTE SEDETI! Nastavite da se krecete. Radite nesto od ovoga istovremeno, ako je
moguce.

66

5. SKRETANJE (PANJE)
SKRETANJE (PANJE) prvi dio Svetog Grala zdravlja
Morate uiniti sljedee
1. Odustanite od potrage za drugim tretmanima vaeg
stanja
2. Trudite se ne sluati svoje anksiozne misli. Uinite to
pomou nekih taktika skretanja panje

Razmislite:

3. Ponovno nauite 'normalnu' ivotnu praksu i drite je se Ove natuknice vrlo su bitne
bez obzira kako se osjeali

za brz i trajan oporavak. One

4. Sve inite bez pripreme. Ne dajte si vremena da su klju kojim zamjenjujete

razmiljate o posljedicama

svoje stare navike novima,

5. Izbjegavajte razbijati glavu negativnim osjeajima. ne-anksioznima.

Spavajte da bi izbjegli negativne misli nou.
6. Suzdrite se od posjeta doktoru
7. Prestanite s terapijom (uinite to postepeno i uz
medicinski nadzor)
8. Prestanite

traiti

naine

lijeenja,

tretmane

medikamente za svoje stanje

Ovaj dio, zajedno s dijelom o pravilnom disanju i dranju tijela,
bit e najvaniji dio informacija koje ete ikad uti o lijeenju
trajnog paninog i anksioznog stanja.
Gore spomenuta pravila su od VITALNOG znaenja. Ona stoje
izmeu vas i zdravlja TO JE INJENICA!
Kad zaglavimo u navikama i ritualima kao to su fobije, panika
i anksioznost, promijeni se na doivljaj sebe, drugih i svijeta
oko nas. inimo to podsvjesno, kao obrambeni mehanizam od
fizike i emocionalne prijetnje. Ali inimo to i svjesno,
povlaei se od opasnosti i koncentrirajui se na to to nam se
dogaa i to se dogaa u nama. Konstantno nadziranje svake
emocije, osjeaja i simptoma postaje opsesivno, preuzima
'normalni' ivot i tjera nas da se iznutra fokusiramo na svoju
situaciju. Ta negativna opsesija, koja nam je prela u naviku,
raste i iscrpljuje nas.
67

Jeste li ikada primijetili kako ponekad inite neke stvari zbog

kojih privremeno zaboravite kako se osjeate? To je zato to ste
privremeno prevarili podsvijest da vae opsesivne, anksiozne
misli ne postoje. Va svjesni um je, kroz to to radite, skrenuo
panju podsvjesnom umu dajui mu da se skoncentrira na neto
puno zanimljivije i udobnije. U redu, s vremenom ete se opet
SVJESNO vratiti na svoju anksioznost uinili ste si to sami,
ali dok vam je panja bila na neem drugom, osjeali ste se
bolje. To je slino iskustvu putovanja od toke 'a' do toke 'b' a
da se uope ne sjeate puta, bili ste sasvim budni cijelo
vrijeme, razgledali naoko svjesno, ali ipak niste nita upamtili.
Moete se nauiti taktike skretanja (panje) kako biste odvratili
panju svom svjesnom umu, koji onda odvraa panju
podsvijesti. Uz vjebu e stara anksiozna ponaanja biti
zamijenjena zdravim, zanimljivim, odmorenim, pomlaenim
mislima novi vi, osloboeni anksioznosti. Trebao mi je
otprilike tjedan da shvatim kako promijeniti svoje negativno
ponaanje a za dva tjedna moji su panini napadi prestali!
NE MOGU VAM DOVLJNO SNANO IZRAZITI KAKO
JE OVO DJELOTVORNO I KAKO BRZO DJELUJE!
Ovo stvarno djeluje, vjerujte mi! Ja sam tako radio a i mnogi,
mnogi drugi koji su imali hrabrosti i elju da budu opet zdravi.
Treba vremena i odlunosti, ali ako izabere pravu taktiku
skretanja (panje) za sebe, vrlo brzo e uvidjeti poboljanja.
Siguran sam da mislite kako ovo zvui predobro da bi bilo
istinito, ali morate shvatiti da tako samo popravljate ono to ste
uinili svojoj psihi.
OPUTANJE
Oputanje moe imati razne oblike i ne znai samo sjedenje
ispred televizora kao vrea soli. Oputanje je in bijega od
svakodnevnog stresa i napetosti, tako to emo tijelu omoguiti
da se opusti a um liiti svih ivotnih briga i stresova. Oputanje
moe ukljuivati i vjebanje i razne aktivnosti; ono ne znai da
68

morate biti u nekom meditativnom ili hipnotikom stanju. Bilo

koja aktivnost kojom se moe odvratiti panja s vaih briga
moe biti oputajua. Veina onih koji pate od anksioznosti rei
e da se ne mogu opustiti, ali to je uglavnom zbog njihove
nesposobnosti da se oslobode, i rezultat je njihove stalne brige
da imaju kontrolu. Mnogi e se opustiti sudjelujui u
aktivnostima koje im tako zaokupe misli da u potpunosti skreu
panju s njihovih problema; hobiji su dobar primjer za to. Neki
e pak morati vie poraditi da postignu tu razinu oputenosti
pohaajui teajeve relaksacije, joge ili meditacije. Neki se
ljudi boje opustiti u potpunosti zato to im je njihova napetost
neka vrsta maske ili zapreke iza koje se kriju pa smatraju da bi
se oputanjem izloili svojim strahovima. Drugi pak misle kako
oputanje u misli dovodi uznemirujue tjelesne osjete: sluati
kucanje srca ili disanje, nekima moe biti vrlo uznemirujue u
poetku.
Ovdje sam nabrojao nekoliko dobrih metoda oputanja, a koju
ete izabrati va je osobni izbor. Najbolje ih je sve iskuati i
otkriti koja vam najvie odgovara.
MEDITACIJA
Meditacija se prakticira tisuama godina u cijelom svijetu.
Uglavnom se prepoznaje kao dio budizma i sasvim sigurno
potjee iz dalekoistone prakse. Postoji mnogo oblika
meditacije, ukljuujui religiozne napjeve i mantre. Poput
molitve, te se mantre neprestano ponavljaju kako bi usmjerile
um dalje od nasrtljivih i destruktivnih misli. Meditacija je
izuzetno korisna; podrazumijeva vrlo udobno sjedenje, obino
na podu, ispravnih lea te ritmino i polagano disanje. Ovo ima
vrlo blagotvoran utjecaj na razinu vaeg stresa, pomae da se
ispravi nenormalni nain disanja koji se dogaa u anksioznih te
istee umorne i bolne miie i proiruje prsni ko. Teajevi
meditacije organiziraju se posvuda po svijetu, pa tako i u vaem
lokalnom budistikom centru se nee protiviti tome da
pohaate samo teajeve meditacije i nee vas nagovarati da
69

promijenite vjeru.
esto i Tai Chi i joga uitelji vjebanje zapoinju s
meditacijom, iako su i jedno i drugo malo naporniji, oboje je
vrlo ugodno.
JOGA
Takoer dolazi s Dalekog istoka i ukljuuje prilino naporne
vjebe smiljene tako da stvaraju prostor izmeu miia i Savjet
kostiju, omoguujui tako tijelu da djelotvornije die i krvi da Pokuajte s meditacijom na
pravilno cirkulira. Teorija kae da ove vjebe pomau prirodnu kraju videa koji ide s ovim
sposobnost tijela da se samo iscijeli. Joga se prakticira u vie programom.
oblika, ali osnovni principi su isti bilo koji oblik da izaberete.
Joga ukljuuje i neke tehnike meditacije i odlina je za
istezanje tijela i vjebanje pravilnog disanja.
Ponekad je potrebno vie vremena da se joga naui i da
postanete dovoljno fleksibilni da bi izvodili sve vjebe. Ako ste
dobra zdravlja i ne patite od ozbiljnih problema s leima i
vratom, joga je odlian nain oputanja, postizanja miinog
tonusa, fleksibilnosti, dobrog dranja i djelotvornog disanja.
TAI CHI I QI (CHI) KUNG
Tai Chi sam poeo uiti vrlo brzo nakon to sam prestao
uzimati diazepame. Vidio sam da su mi polagane vjebe i
meditacije jako pomogle. Ako ste imali prilike na televiziji
vidjeti grupe Kineza kako u parkovima izvode neto poput vrlo
sporog karatea, to je Tai chi. Izvorno potjee opet s Dalekog
istoka i drevna je ratnika vjetina koja se dana koristi u
terapeutske svrhe, kao oblik relaksacije, meditacije i vjebe.
Polagani pokreti isteu miie i ire prsni ko dok mijenjanje
poloaja omoguuje tijelu da postigne bolji miini tonus. Qi
Kung (Qi se izgovara kao 'i') je slina ratnika vjetina. Savjet
Izvorno je smiljena za treniranje kineskih vojnika, a danas se Moete kupiti i joga video,
uglavnom koristi kao vjeba zagrijavanja i ukljuuje vrlo pa e tako uitelji joge doi
njeno pokretanje miia lica i glave te pospjeuje oputanje u va dom.
tijela.
Tai Chi majstori takoer poduavaju meditaciju kao nain
70

oputanja na kraju vjebi.

Tai Chi je odlian oblik vjebanja i vrlo oputajui i ugodan.
Moj program ukljuuje i videovrpce s jednostavnim ali
efikasnim Qi Kung vjebama. Taj je video napravljen prema
tehnikama kojima me nauio moj uitelj Bill Dancock, Tai Chi
majstor, koji je i prikazan na videu.
AROMATERAPIJSKE MASAE I INDIJSKA MASAA
GLAVE
Masaa je stoljeima smatrana najuspjenijim nainom
pobjeivanja tjelesnih simptoma stresa. I aromaterapijska i
indijska masaa koriste eterina ulja koja se masiraju u meko
tkivo kako bi poboljala oputanje, detoksikaciju i cirkulaciju.
Aromaterapija se temelji na principu da razne arome mogu Vjeba
duboko djelovati na sredinji ivani sistem. Mijeanje i Vjebajte uz moj Qi Kung
stapanje pravih kombinacija ulja moe imati vrlo umirujui video
efekt, a uz prigueno svjetlo i laganu glazbu koja se koristi u
aromaterapiji, tijelo se moe dovesti u gotovo hipnotiko ili
meditativno stanje.
Ako se redovite koriste, obje masae mogu biti vrlo uinkovit
nain borbe sa stresom. Meutim, one ipak ne mogu zamijeniti
konvencionalne metode smanjenja stresa, nisu arobni tapi i
trebaju se koristit samo uz druga, vie fizika, tretiranja
anksioznosti.
Ja sam neko vrijem iao na aromaterapije redovito i pri tom
imao neodoljiv osjeaj zdravlja. Iskreno vam preporuujem
redovite posjete kako bi olakali i umanjili anksiozne bolove.
REIKI
Reiki je oblik vjerskog izljeenja a ima podrijetlo u Dalekom
istoku. Podrazumijeva vrlo malo dodira i zahtijeva od pacijenta
da lei ili sjedi vrlo mirno dok Reiki praktiar polae ruke na ili
iznad odreenih dijelova tijela. Ja sam za vrijeme reikija
doivio izuzetnu oputenost i neobian osjeaj topline i
zdravlja. Neki pacijenti kau kako doivljavaju intenzivan
osjeaj topline u tretiranim podrujima, koji uglavnom smatraju
71

umirujuim i blagotvornim. Ako elite nauiti kako postati

Reiki majstor ili lijeiti sebe, teajevi su dostupni posvuda, a
mogu biti i dio nekog dobrog homeopatskog centra.
Oko reikija je meu konvencionalnim medicinarima mnogo
skepticizma, meutim ja mislim da ako neto pomae, zato to Savjet
ne bi i uinili.

Vrlo, vrlo je oputajua i

REFLEKSOLOGIJA

dobra za migrene, bolove u

Refleksologija radi na principu da svi unutarnji organi imaju vratu, ukoenost lica i dr.
ivce koji zavravaju u stopalima. Manipuliranjem zavrecima
ivaca uklanja istroen chi (ivotnu energiju), to se moe
osjetiti kao sitne granule na tabanima, omoguujui tako
uinkovitiji protok energije kroz ivce. Iskuajte je, vidjet ete
da dobar e refleksiolog ne samo pomoi u izljeenju, nego e
masirajui vaa stopala utvrditi gdje lei problem.
Refleksologija je dostupna u veini alternativnih centara i moe
se nauiti na teajevima.
KASETE ZA OPUTANJE I SAMOHIPNOZA
Mnogima sam govorio o tome koja je tehnika oputanja
najbolja za njih. Ja sam skombinirao sve pozitivne aspekte
vizualizacije, samohipnoze i relaksacije u jednu vjebu na cd-u
2 ovog programa. Vjeba e potpomoi dublju relaksaciju i san,
ako je potrebno. Kao i sve druge tehnike, ova vjeba zahtijeva
praksu da bi bila u potpunosti uspjena.
FOTOGRAFIJA
Fotografiju je lako nauiti i ak oni koji ele napraviti tek
nekoliko fotografija svoje djece mogu se nai u jednom novom
i zadivljujuem svijetu. Ne mislim pri tom na svijet tehnikih
specifikacija, mjerenja i matematike, ve na mogunost da se
izgubite u svijetu koji ste zaboravili i koji ste uvijek uzimali
zdravo za gotovo. Kad pogledate kroz leu fotoaparata, kao da
gledate kroz kaleidoskop. Vidite kako razliiti svjetlosni uvjeti
mogu promijeniti scenu, kako nestaju oblaci kad promijenite
filtar. Najbolje od svega su lica vae obitelji kad im pokaete
fotografiju koju ste vi napravili, koja je tako lijepa i dobro
72

izvedena da su oarani. Fotografiranje daje jednu sasvim novu Savjet

perspektivu svijetu oko vas; ono ini da sebine, introvertirane Zaista vrlo oputajue.
misli napuste podruje vaeg uma. Fotografija e vas navesti da
cijenite svijet oko sebe, od najveeg oblaka do najmanjeg lista.
Pomae vam da shvatite da je biti iv i zdrav najvanija stvar
na svijetu i ini vas sretnim to ste dio toga.
Teajevi

fotografije

ukljuuju

fotografiranje,

razvijanje

fotografija i izradu.
Osjeaj da ste neto postigli fotografiranjem, razvijanjem i
onda izradom fotke je fantastian.
Fotografiju moete uiti i na raznim teajevima. Obeavam
vam da neete poaliti.

Dobra ideja

Kako sam objasnio u uvodu ove knjige, fotografiranje takoer Fotografiranje

je

samo

omoguava podsvijesti da se oporavi dok se svjesni um primjer hobija koji okupira

koncentrira na neto drugo. Ovo je vrlo uspjena tehnika svjesni
odvraanja panje.

um.

Kombinacija

uenja tehnikih elemenata i

Ja sam nauio fotografirati i toliko mi se to svia da sad slikam kompozicije

ljude po cijeloj Britaniji. To je zaista bio moj Sveti gral.

fotografije

prava je stvar za odvraanje

Pokuajte i pronaite svoj Sveti gral, razmislite o stvarima koje panje. razmislite o drugim
su vam najzanimljivije ili koje ste uvijek htjeli raditi i krenite! razbibrigama
Ne razmiljajte o tome, samo uinite!

moete

kojima

postii

ili

to
se

iskuajte u fotografiji.
6. DISANJE
Drugi element svetog grala ponovnog ozdravljenja
Kao svaka dobro podmazana masina, ljudsko telo zahteva gorivo da bi funkcionisalo i ono
unosimo u dva oblika: hranom i vazduhom. Kasnije cu raspraviti o ulozi hrane u anksioznom
poremecaju. Kao sto svi znamo, kvalitet vazduha je od vitalnog znacaja za zdravlje ljudskog
tela; zagadjen, zadimljen ili ustajao vazduh moze dovesti do brojnih zdravstvenih problema.
Pluca i respiratorni putevi su sposobni da prociste cestice necistoce iz vazduha koji udisemo,
ali ne mogu uticati na tehnike disanja.
Moramo zapamtiti da respiratorni sistem ima dve funkcije, ne samo da udise svez vazduh, vec
i da izbaci nusprodukt disanja, ugljen-dioksid.

73

Cesto se desava da zanemarimo pravilno disanje kad smo pod stresom. Nesvesno, nas
autonomni nervni sistem- deo nervnog sistema odgovoran za automatske reakcije tela kao sto
su disanje, probava i mozdana aktivnost, pogodjen misicnom napetoscu i drugim reakcijama
na stres, menja nacin disanja, koji uzimamo zdravo za gotovo.
Ove promene nisu opasne, ali su dovoljne da poremete hemijsku ravnotezu u telu, koja je
povezana sa dobrim zdravljem.
Nivoi kiseonika i ugljen-dioksida u krvi variraju pod uticajem stresa, izazivajuci ponekad
prilicno teske i uznemirujuce simptome, sto je vidljivo kao panika, anksioznost i stres.
Pravilno disanje moze:

Smanjiti broj otkucaja srca

Sniziti krvni pritisak

Usporiti metabolizam

Umanjiti bolove u misicima

Osecaj gusenja i stezanja u grlu je bezopasan. Zapamtite da su to samo osecaji, nikoga jos
nisu povredili osecaji.
Brojni simptomi su povezani sa nepravilnim disanjem: vrtoglavice, zadihanost, trnci u
sakama, stopalima i misicima, bol u predelu srca i drhtanje.
Ne mogu dovoljno da naglasim vaznost pravilnog disanja; ono je sveti gral fizioloskog
aspekta anksioznosti i panicnog poremecaja, uvezbajte ga i pobedicete simptome.
Autonomni nervni sistem je potpuno nesvesni skup nervnih impulsa, koji regulise mnoge
telesne funkcije, bez ucesca svesnog uma. Sve vreme, dok ste budni, ili spavate, vase telo
nastavlja

sa ovim funkcijama. Pod stresom, vasi telesni mehanizmi su uznemireni,

izmenjeni su kao sat koji ide prebrzo. Dah postaje plitak, to je prepoznatljivo kao kratki
dah, zbog cega se grudi sire iznad dijafragme (misicna poluga koja lezi na dnu rebara,
popreko na grudni kos), ali stomak se ne pomera, ovo se naziva hiperventiliranjem. Udisaji
postaju brzi i u kombinaciji sa plitkim udisanjem izazivaju disbalans nivoa kiseonika i
ugljen-dioksida u krvi. Ono sto moramo uciniti je da uvezbamo da ponovo disemo
pravilno. To nije tesko koliko zvuci, tokom pravilnog disanja, nesvesni um uci novo
ponasanje i usvaja nove navike.
Tokom hiperventiliranja, mozete osetiti prilicno zastrasujuce simptome, koji se razbuktati u
panicni napad. Ovde se nalazi brz i efikasan nacin za sprecavanje napada. Treba vam
74

papirna vrecica; nemojte koristiti plasticnu. Duboko udahnite i stavite vrecicu preko nosa i
usta. Lagano udisite i izdisite, vec izdahnuti vazduh koji ponovo udisete je bogat ugljendioksidom. Ovo ce normalizovati nivo ugljen-dioksida u krvi i spreciti simptome
anksioznosti da se dalje razvijaju. Ova tehnika postaje ucinkovitija sto je vise vezbate.
Kroz redovnu, laganu vezbu, relaksaciju i vezbe disanja, mozete preuzeti kontrolu nad
svojim telom, povratiti ravnotezu, osloboditi se anksioznosti.
U mnogim bolnicama uce se Aleksandrova tehnika i mnoge slicne tehnike i vezbe disanja.
Tai-Chi, Yoga i meditacija ukljucuju pravilno disanje uz vezbe istezanja i ucvrscivanja
misica. Ako provodite mnogo vremena sedeci, vodite racuna da prosetate sto je cesce
moguce. Sedenje za stolom cesto uzrokuje lose drzanje, lose drzanje pritiska organe u
trbusnoj supljini i grudnom kosu, srce i pluca su stegnuti a probavni trakt se usporava.
Krecite se sto je vise moguce, bez napora.
Neki ljudi savetuju da duboko udahnete kako biste se smirili u toku napada panike ili
anksioznosti- pogresan savet! To ce vas uciniti samo jos vise anksioznima i napetima.
Pravila su jednostavna:

Produzeni udah relaksira

Produzeni izdah stimulise

Ucinkovit nacin ublazavanja anksioznosti i panike. Veoma vazno!
Kada zelite da se relaksirate, udahnite potpuno, ali ostanite opusteni i onda, bez pauze,
lagano izdahnite. Ovo ponavljajte dogod je potrebno.
Pripremite se unapred za stresne dogadjaje, koliko je god moguce. To cete uciniti
vezbanjem ovih jednostavnih vezbi disanja koliko je dugo potrebno pre samog dogadjaja.

ZAISTA POMAZE!
Posto je mnoge efikasne vezbe disanja koje sam tokom godina naucio; one su smisljene da
potpomognu duboko i pravilno disanje. Ove jednostavne vezbe disanja su mi najvise koristile
i mogu se izvoditi bilo gde.
VEZBA 1
Smestite se udobno, na ravnu stolicu kao sto je trpezarijska, ili na podu prekrstenih nogu, ako
vam tako odgovara.Vodite racuna da budete opusteni, da vam ne bude neudobno i da vam je
dovoljno toplo. Mozete pustiti laganu muziku, ili upaliti uljnu lampu ako zelite; ulje lavande
opusta. Stavite obe ruke na stomak, tako da jedna lagano preklapa drugu. Zamislite sad da
75

vam je za glavu pricvrscen konopac, koji je vuce gore istezuci vasu kicmu i otvarajuci
grudni kos, pogledajte napred i zatvorite oci.
Ruke ce vam posluziti da mere dubinu udaha, a brojanje ce odrediti vreme izmedju udaha.
Duboko udahnite, brojeci do 3. Brojanje hiljadu, dve hiljade, tri hiljade ce pomoci da
izmerite vreme od sekunde. Dah treba da bude dovoljno dubok da vam se ruke na stomaku
odignu. Kada izbrojite do 3, zadrzite dah kratko, a onda izdahnite brojeci do 5 i ponovite sve.
Upraznjavajte ovu vezbu tri puta dnevno. U pocetku je radite u trajanju od tri minuta, dok ne
usavrsite, a onda vezbajte kad god je moguce. Vremenom cete moci da je upraznjavate uz
gledanje televizije, koriscenje racunara ili neku drugu aktivnost.
VEZBA 2
Ova vezba je malo energicnija, ali je idealna za istezanje grudnog kosa koje ce omoguciti
plucima da se rasire.
Stanite sa nogama rasirenim do sirine ramena, opustite ramena, drzite ledja pravo i glavu
gore. Sada, kao i u prethodnoj vezbi, udahnite brojeci do 3, ali uz to lagano podignite ruke i
istovremeno se izdignite na nozne prste. Kada izbrojite do 3, trebalo bi da se maksimalno
istegnete. Ostanite tako brojeci do dva, i izdahnite lagano spustajuci ruke i lagano se
spustajuci sa noznih prstiju, brojeci do 5. Ponovite ovo bar 5 puta i zajedno sa prethodnom
vezbom, radite je u pocetku 3 puta dnevno, a onda kad god mozete.
Ova vezba je odlicna za borbu protiv stresa i umora i mozete je upraznjavati kad god ste pod
stresom, na poslu, na primer.
Kao sve vezbe, i ove moraju biti redovno upraznjavane da bi delovale. Mozete osetiti
vrtoglavicu, drhtavicu ili paniku u pocetku, ali istrajte, jer one su veoma ucinkovite u borbi
protiv stresa i anksioznosti i pomazu vracanju pravilnog obrasca disanja.
TRENUTNO UMIRENJE
Isprobajte ovu tehniku koja ce vas odmah umiriti; odlicna je za oslobadjanje od stresa i
anksioznosti.
Cesto je nazivaju ciljano disanje, ovo je jednostavna vezba disanja za oslobadjanje tenzije u
grudnom kosu, vratu i dijafragmi.
Ovo je odlican nacin za ublazavanje simptoma anksioznosti i panike i opisuje se kao trenutni
smirivac.

76

Ova vezba jednim delom utice na nesvesne misaone procese koji se javljaju tokom panicnog
napada i teze anksioznosti. Ova vezba zahteva od vas da se da svoju paznju usmerite van vas
samih umesto na ono sto osecate; osecaji mogu biti neugodni, ali to su samo osecaji.
Ova vezba raskida krug anksioznosti, dozvoljavajuci vasem umu da predahne kako bi postao
svestan istine a vi preuzeli naucene mere protiv anksioznosti.
KAKO DA RADITE OVU VEZBU
1. Prvo, recite glasno STANI
2. Duboko i lagano udahnite kroz nos, kratko zadrzite dah i izdahnite kroz nos, kontrolisite
brzinu izdaha, neka traje duplo duze od udaha.
3. Dok izdisete, obratite paznju na napetost u misicima. Opustite ramena, oslobodite napetost
iz grudi i vrata, iz stomaka, karlice, ruku i nogu. Otpustite je zajedno sa vazduhom koji
izdisete. Opustite misice, narocito ramena. Oslobodite napetost iz grudi i stomaka. Potpuno
opustite sve misice na glavi, licu, vilici i vratu.
4. Sada se usredsredite na ono sto se dogadja oko vas. Postanite svesni zvukova i mirisa,
svetlosti i tame; zabavite svoj svesni um svim ovim, pokusajte zaista da ih vidite. Nemojte
zapocinjati unutrasnje dijaloge o tome kako se zovu, pokusajte da ne koristite reci, samo
razmisljajte o njihovoj strukturi.
Delovi 1-3 ove vezbe oduzimaju samo nekoliko sekundi, 4. deo moze trajati onoliko dugo
koliko zelite.
Mozete je primenjivati kad god zelite. Ako se osecate veoma lose, radite je svakih 10-20
minuta.
Evo jos nekoliko saveta za bolje disanje:
1. Nemojte se plasiti ako osetite vrtoglavicu dok radite ove vezbe, to je potpuno normalno.
Bili ste naviknuti na mnogo nizi nivo kiseonika u krvi. Uz vezbu, vrtoglavice ce se ublaziti.
Neko vreme radite vezbe lezeci ili sedeci.
2. Obratite paznju najvise na izdisaje, ako ih radite potpuno i pravilno, vase telo ce udahnuti
onoliko koliko mu treba. Ovo se u pocetku moze ciniti neobicnim.
3. Pogresno je duboko disati kad osecate anksioznost, duboki udisaji stvaraju anksioznost,
kljuc je u laganim izdisajima. Dugi udasi stvaraju anksioznost.
4. Posto je disanje nesvesna radnja, veoma je lako vratiti se starim, losim navikama.
Preporucljivo je da vezbate sto cesce, kako biste uneli trajne promene u memoriji
pravilnog disanja, koje ce promeniti nesvesne akcije. Vremenom, mozak ce izgraditi nove
neuroloske puteve, i nove navike u disanju ispoljavace se automatski.
77

BUTEYKO
Ruski naucnik, Dr. K. P. Buteyko, otkrio je da postoji cvrsta veza izmedju pravilnog disanja i
zdravlja i osmislio je program koji menja nesvesne mehanizme disanja. Koristeci seriju vezbi,
smanjio je broj simptoma sirokog spektra stanja, omogucivsi obolelima da smanje ili cak
prestanu uzimati lekove.
Od 1967. Dr. Buteyko tvrdi da je izlecio preko 1000 ljudi od astme, visokog krvnog pritiska i
drugih stanja, menjanjem nacina disanja. Kao sto je slucaj sa svim nemedicinskim resenjima
zdravstvenih problema, farmaceutske kompanije izbegavale su ovaj metod. Ove kompanije
imale su velikog finansijskog interesa da ignorisu ili suzbijaju alternativno lecenje.
Ovaj metod je dobio veliku podrsku od bivsih pacijenata i jos uvek se uci u centrima Dr.
Buteyka sirom sveta. Primenjuje se za stanja kao sto su astma, anksioznost, depresija, alergije,
emfizemi i bronhitis a koristi se i u sportu pri treninzima izdrzljivosti.
1980. Ministarstvo zdravlja priznalo je Buteyka nakon uspesnih pokusaja, ali kao sto je to
slucaj sa svim novim, nemedicinskim terapijama, doktori klasicne medicine su ga ignorisali.
1990. predstavio se u Australiji, gde je objavio medicinska ispitivanja, koja su 1994. pokazala
redukovanje simptoma i potrebe za lekovima kod teskih astmaticara za 90%.
Buteyko je poznat po ucenju pravilnog disanja koje dokazano koristi u tretmanima depresije,
anksioznosti i panike.
Trenere ovog metoda mozete kontaktirati tako sto cete pozvati Centar za umetnost zivljenja i
jogu,
London on 020
86821800, Woodlands Health & Allergy Clinic,
Leicester on 0116 2772051 or The Smile Centre,
Nottingham on 0115 9864745.

Zakljucak
Budite neprestano svesni pravilnog disanja. Otkricete da se vasa anksioznost
povlaci primenom ovog programa, vase disanje ce biti manje pogodjeno
anksioznoscu, ali je vazno da ga primenjujete postepeno. Cak i ljudi koji ne pate
od anksioznosti imaju lose drzanje i nepravilno disu.

78

7. PROPISANI LEKOVI
Mogao bih poceti da nabrajam sve lekove koji se obicno koriste za kontrolisanje anksioznosti, ali
necu. Razlog za to je jednostavan: oni nisu vazni. Koriscenje lekova za lecenje anksioznosti je
kao koristenje zavoja za lecenje uraslog nokta; on skriva ozledu, ali kada ga uklonimo rana je jos
tu i imala je dovoljno vremena da se inficira. Zasto prikrivati stanje? Nema smisla, pogotovo sto
to stanje nije neko misticno, skriveno u dubinama nase psihe, vec stanje izazvano sasvim
realnim, negativnim promenama u ponasanju koje lako moze biti promenjeno ucenjem novog
ponasanja. Zar to nije logicno? Kako neki lek moze uciniti da promenimo svoje navike? Kako
neki lek moze uciniti da oducimo stvari koje smo naucili? On moze pomoci da privremeno
zaboravimo, umirujuci nas, ali secanje se uvek vraca. Necu ulaziti u duga i iscrpna opisivanja
onoga sto lekovi cine, njihovih sporednih efekata i interakcija, umesto toga dacu vam savet:
razgovarajte sa svojim doktorom o tome da ostavite lekove. Dozvolite svom svesnom umu
slobodan pristup nesvesnom, bez zida od lekova... dozvolite svom svesnom umu da ispravi lose
navike i tada mozete pozdraviti novi zivot, oslobodjen anksioznosti.
Dodao sam odeljak o benzodijazepinima u kom su nabrojani sporedni efekti i saveti o
odvikavanju. To sam ucinio samo zbog toga sto stanja povezana sa upotrebom benzodijazepina
mogu biti veoma neprijatna i dao sam informacije o njihovim simptomima i prakticna pitanja
vezana za metode odvikavanja.
Dobro razmislite o ovom poglavlju. Razmislite o tome sta vam vasi lekovi zaista cine, ako
uopste deluju, koliko dugo se osecate bolje kada ih uzmete i da li biste se zapravo osecali bolje
bez njih.
Ljudsko telo je dobro nastiman skup sistema, koji rade u skladu, nadopunjujuci i podupiruci
jedan drugog. Iako puno zivota, ljudsko telo moze izgubiti ravnotezu, sto moze izazvati mnostvo
osecaja i simptoma.
Imuni sistem se razvio kroz milenijume, omogucavajuci telu da razazna opasne mikroorganizme
i razvije antitela da ih pobedi. Ljudsko telo takodje ima sposobnost da regenerise odredjena
tkiva, ostecene i mrtve celije se neprestano zamenjuju.
Otkad se moderna medicina bori protiv sve opasnijih bolesti i infekcija, farmaceutske kompanije
neprestano razvijaju sinteticke lekove da pobede najobicnije infekcije kao sto su prehlada, gripa i
angine. Svi znamo kakav je osecaj ici na posao kad smo bolesni, i da bismo pobedili simptome,
uzimamo previse lekova, koji mozda ublazavaju neke simptome, ali ponekad ispoljavaju
neprijatne nuspojave. Postaje jasno da neki ljudi mogu iskusiti ozbiljne sporedne efekte lekova,
alergiju na aktivne sastojke, ili jedan od sastojaka koristenih u stvaranju leka.
79

Istina je da ljudsko telo ima sposobnost da prevlada ove bolesti bez medicinskih intervencija.
Naucio sam da nikada ne uzimam lekove za svakodnevne slabosti kao sto su glavobolja i
prehlada; umesto toga uzimam prirodne pripravke i cajeve. Ovo sve moze zvucati pomalo
savremeno i alternativno, tako i jeste, ali zapitajte se koliko farmaceutske kompanije zaradjuju na
vasim slabostima?
Doktori kazu da kad patimo od migrene treba da uzmemo precenjene lekove kojima cemo
pobediti simptome. Moja prijateljica je patila od migrena godinama, ja sam ih ublazio masazom
vrata, bez lekova, nije patila zbog sporednih efekata lekova i doslo je do trenutnog poboljsanja.
Kada dobijem gripu ili prehladu, popijem caj od djumbira sa malo meda. Ovo mogu piti koliko
cesto zelim, i ublazi mi vecinu simptoma. Nakon dan ili dva osecam se bolje; imao sam gripu
jednom u 9 godina.
Poenta svega ovoga je da ako dozvolite telu da se bori protiv slabosti, ono ce izgraditi prirodnu
odbranu i imunitet i ostecene celije bice zamenjene. Telo ce se prirodnim putem vratiti u
ravnotezu.
Kada osoba dodje kod lekara i zali se na umor i neraspolozenje, on se odmah masi za olovku i
prepise antidepresive ili sedative. U Rusiji gde je izdavanje lekova ograniceno cesto se prepisuju
vezbe za depresiju, anksioznost i druge psihijatrijske poremecaje. Neki naucnici takodje tvrde da
su sposobni da lece takve poremecaje promenom ishrane.
Kad sam prvi put posetio doktora, zaleci se na simptome anksioznosti prepisao mi je
benzodijazepine da maskiraju moj problem, dok je koren problema ostao. Isprva sam se osecao
mnogo bolje, ali kako je moje telo pocelo da se oslanja na lekove da bi se osecalo dobro, razvio
sam fizicku ovisnost. Ovo je samo deo problema, kako vase telo trazi sve vise lekova, kad
trenutna doza postane nedovoljna, upadate u apstinentsku krizu. U pocetku je blaga, dok su doze
relativno niske, ali kako doktori povecavaju doze da bi imale terapeutski ucinak, apstinentska
kriza postaje teza.
Benzodijazepini su namenjeni kratkorocnoj primeni, ali neki lekari ne obracaju paznju na tu
cinjenicu, sretao sam ljude koji su bili na benzodijazepamima preko dvadeset godina.
Apstinentska kriza nije ista za svakoga i ne zavisi od doze. Neko ko uzima 5 mg 3 meseca, moze
iskusiti dramaticnije simptome nego neko ko je godinama uzimao mnogo vise doze, ne postoji
formula kojom se ovo moze predvideti. Ovisnost o lekovima ne pogadja svakoga. Lekovi takodje
mogu sadrzati supstance na koje je korisnik alergican, i da pokusaj da se prestanu uzimati moze
izazvati apstinentsku krizu. Ovi simptomi mogu biti slicni alergijskim reakcijama.
Kada bih mogao popraviti poslednjih osam godina svog zivota, ucinio bih to bez lekova. Moje
iskustvo moze zvucati extremno ili izolovano, ali mnogi ljudi sa kojima sam pricao imali su
80

gotovo ista iskustva. Upoznao sam mnogo ljudi koji su koristili benzodijazepame, neki od njih
bili su svesni mog interesovanja vezanog za upotrebu lekova, a neki ne, prepoznao sam svoju
bolest, u vecoj ili manjoj meri kod mnogo njih. Uzorak tretmana i simptoma vezanih za to bio je
identican mom.
Sirom sveta, benzodijazepinski apstinentski sindrom, predmet je istrazivanja, na web-u i u
literaturi. Nicu organizacije za podrsku ugrozenima, obezbedjuju linije za pomoc i literaturu koja
objasnjava sta im se desava i podrzava ih u apstinenciji. Ako ovaj sindrom ne postoji, zasto bi
ovi izvori bili tako rasprostranjeni?
Ako bi lekari priznali gresku, priznali da su pogresno tumacili simptome, pogresili u dijagnozi i
prepisivali pogresne lekove, otvorili bi branu za milione ljudi sirom sveta, da podignu tuzbe i
dovedu u pitanje kredibilitet sveta medicine.
Mojoj poznanici prepisan je Diazepam za anksioznost pre 2 godine. Od tada je razvila mnoge
uznemirujuce simptome apstinencije, a sada apstinira od visih doza koje joj je prepisao lekar uz
instrukciju da uzme kad god oseti potrebu. Njen psihijatar mi je priznao da apstinencija od
dijazepama moze biti odgovorna, ali njoj je nasamo rekao da je to dvojbeno. Nazvala me, nakon
sto se videla sa njim, zabrinuta da je on bio u pravu i da boluje od neke mnogo ozbiljnije bolesti,
sto je bio njen najveci strah. Ova situacija je mogla biti vrlo stetna za njen napredak, jer je strah
za zdravlje bio glavni uzrok njene anksioznosti na pocetku bolesti. Rekao sam joj sta mislim o
njegovoj dijagnozi, dodajuci: zasto bi ti doktor rekao da lekovi izazivaju to stanje, ako misli da
bi ti rekla ostalim pacijentima, od kojih vecina uzima benzodijazepine, da su i oni bolesni od
lekova.
Nastavila je sa apstinencijom i sada je na veoma niskoj dozi. Vecina njenih najtezih simptoma se
umirila; opet je pocela da se oseca dobro, da se sminka i uredjuje kosu i vise izlazi. Izasla je iz
bolnice i planira da se vrati na posao. Kakva promena! Ne zelim da umanjujem znacaj lekova u
terapiji mnogo ozbiljnijih slucajeva, ali mislim da bi trebalo zapamtiti da kada normalna zdrava
osoba postane anksiozna i depresivna, njen pogled na samu sebe i sopstvenu situaciju je
preuvelican do tacke ocaja. Previse je lako prihvatiti dijagnozu i lekove u mesavini poverenja i
ocaja i kako nisu predocene sve opcije, lekovi se cine jedinim odgovorom.
Kada ste ocajni i osecate se bolesnima, uzimanje lekova koje vam je doktor prepisao, cini se kao
najbolje resenje. Kada osoba pored toga postaje sve bolesnija i bolesnija, treba pazljivo razluciti
kakav efekat oni imaju na pacijenta, lekari su ovo izbegavali dugo.
Nova porodica antidepresiva, nazvanih selektivni inhibitori ponovnog preuzimanja serotonina, ili
SSRI uglavnom su prepisivani za depresivna stanja, kao sto im i ime kaze; Prozac je najpoznatiji
od njih. Ovaj lek se sada koristi i za lecenje anksioznosti, ali je vazno zapamtiti da je njegova
81

primarna upotreba da olaksa simptome depresije, njegova ucinkovitost kao leka za ublazavanje
anksioznosti je ogranicena, nemojte ocekivati carobnu pilulu. SSRI navodno ne izazivaju
ovisnost, ali uglavnom imaju sporedne efekte, od kojih je vecina blaga. SSRI su u poredjenju sa
benzodijazepinima definitivno manje od dva zla.
Uvek je najbolje pokusati poboljsati svoje stanje bez lekova. Preziveo sam najgore sto
anksioznost moze dati i verujem van svake sumnje, da bi mi bilo bolje bez ikakvih medicinskih
intervencija, ali ako osecate da vi to zaista ne biste mogli, SSRI bi mozda pomogli u vasem
slucaju.
Ja sam uzimao Prozac i Zispin, lek slican prozacu, za koji se zna da ima vise sporednih efekata.
Uzimao sam oba neko vreme, tokom apstinencije, da bih olaksao teze apstinencijalne simptome.
Prozac je bio efikasniji u tretiranju anksioznosti, ali sam imao nuspojave u vidu debljanja i
letargije. Osecao sam da oba ova leka imaju blagi histaminski efekat. Pri tome mislim da sam se
osecao malo umrtvljen i pospan, ugladao sam kraj svojoj anksioznosti, mada nisu potpuno
izlecili ni eliminisali moje panicne napade ni simptome visoke anksioznosti.
Mnogo su istrazivani i efekti Zolofta, siroko rasprostranjenog leka za anksioznost kao i nekih
drugih antidepresiva, na zdravoj test grupi. Desetoro je dobijalo Zoloft, a desetoro ne-SSRI
antidepresive.
Dr. David Healy, cenjeni strucnjak za lekove u psihijatriji, provodio je testove u kontrolisanim
uslovima, kako bi izmerio reakcije na lekove kod 20 dobrovoljaca. Dvoje od testiranih koji su
uzimali Zoloft, odmah su poceli da se osecaju lose, oboje su bili ekstremno uznemireni i imali su
suicidalne osecaje.
Dr. Healy je bio zamoljen da bude strucni svedok u gradjanskoj parnici protiv proizvodjaca
Zolofta i dobio je pristup dokumentima kompanije. Otkrio je da je prethodno, slicno istrazivanje,
bilo prekinuto posle 4 dana, posto su svi kojima je davan Zoloft poceli da se zale na
uznemirenost i strepnju. Jedna od testiranih bila je potpuno zdrava tridesetogodisnja zena koja je
postala opsednuta zeljom da se ubije skokom ispred auta. Dr. Healy je rekao To se desavalo
kada nije bilo nicega izmedju nje i auta pod koji je zelela da se baci. Nije mislila na svog
partnera ni decu. Dr. Healy je zakljucio da su lekovi izazvali suicidalne misli.
Primeceno je da Zoloft izaziva mnoge sporedne efekte, mnogo vise nego sto se obicno misli.
Koliko je jos lekova koji ovako deluju? Mnogi anksiozni ljudi su primetili da im lekovi
ovekovecili njihovo stanje... moje jesu.
Benzodijazepini izazivaju ovisnost i mogu izazvati mnoge teske sporedne efekte i simptome
apstinencije (cak i dok ih jos uzimate!)
STA SU BENZODIJAZEPINI?
82

Ispod se nalaze imena najcescih benzodijazepina, njihovi komercijalni i hemijski nazivi, jer
lekari ponekad koriste oba tokom konsultacija. Hemijski nazivi su oni koji se koriste na kutijama
lekova ili bocicama. Postoje i drugi sedativi izvan benzodijazepinske grupe.
Kada su benzodijazepini prvi put predstavljeni, pre oko trideset godina, medicinski svet je
odahnuo sa olaksanjem, misleci da je konacno dostupan sedativ koji nece izazivati ovisnost i
sporedne efekte.
Trideset godina kasnije, postali smo malo mudriji. Ovi lekovi imaju sporedne efekte i medju
onima su koji izazivaju najacu ovisnost, kako fizicku, tako i psihicku. Efekti ovih lekova na
ogromnom broju ljudi sirom sveta bili su razorni. Pojedinci su uzimali prepisane doze i patili od
dugotrajne i teske bolesti tokom ovisnosti i apstinencije. Neki ljudi su ih uzimali dvadeset godina
ili duze. Benzodijazepami su prepisivani ne samo za psihicke poremecaje, vec i za fizicke
bolesti, da opuste misice, na primer.
Razgovarao sam sa nekim ljudima kojima su benzodijazepini dati da im opuste misice nakon
povrede i postali su anksiozni, a doktori su ih naveli da poveruju da su za to odgovorni
psiholoski problemi. Dok lekari ne postanu svesni problema koje ovi lekovi mogu izazvati,
nastavice da prepisuju ih prepisuju. Doktori su poceli da shvataju da postoji problem, i poceli su
da menjaju nacin na koji prepisuju benzodijazepine. Sedamdesetih je clanak novinarke Esther
Rantzen otvorio oci ljudima za opasnost od zloupotrebe benzodijazepina. Ubrzo nakon sto je
ovaj clanak objavljen, zahtevano je da doktori sirom UK prepisuju tacne doze za odredjene
simptome.
Benzodijazepini deluju tako sto blokiraju nervne receptore u mozgu otklanjajuci neprijatan
osecaj do kog dolazi usled anksioznosti. Problemi se javljaju kada se telo navikne na odredjenu
dozu i zahteva vecu kolicinu leka za isti terapeutski efekat. Kada telo prepozna ovu potrebu,
automatski upada u apstinentsku krizu, stvarajuci simptome apstinencije iako jos uvek uzima lek.
Pacijent misli da mu se anksioznost pogorsala i doktor povecava dozu da bi je drzao pod
kontrolom. Ovo ima kratkotrajan efekat i ponavlja se iznova do potpune ovisnosti. Pacijent
postaje nesposoban da se nosi sa sve tezom anksioznoscu bez lekova i oseca se bolesnim dok ih
uzima, zbog sve tezih apstinencijalnih simptoma. Kada pacijent shvati situaciju u kojoj se nalazi
i pokusa da ostavi lekove, blokada stvorena izmedju mozga i nerava pomocu benzodijazepina,
koja je trebala da zaustavlja anksioznost je uklonjena i izaziva eksploziju osecaja i simptoma
koji preplavljuju telo. To je kao da zacepite bocu sampanjca, protresete je i otcepite. Pacijent
oseca da gubi kontrolu nad svojim telom, iznenadni talas ekstremnih telesnih senzacija izaziva
preopterecenje osecajima, koje se naziva odskok anksioznosti. Ovo nije opasno, ali je
neverovatno neprijatno, narocito ako pacijent nije svestan sta mu se zapravo desava.
83

Ako razmatrate apstinencijalni program, a mislite da niste ovisni o lekovima, veoma je

preporucljivo da postepeno smanjujete dozu, za svaki slucaj. Retko se desava, ali grcevi su
dokumentovani u slucajevima naglog prestajanja uzimanja lekova.
Da biste izbegli ovo, jednostavno pratite program postepenog odvikavanja u poglavlju o
odvikavanju.
Budite svesni da vam pametan i postepen program odvikavanja moze pomoci da sprecite ovu
ekstremnu anksioznost i apstinencijalni sindrom.
LEKOVI KOJI SE MOGU NABAVITI BEZ RECEPTA
Kao sto sam vec pominjao, sada zagovaram oporavak koristenjem vlastitog imunog i
regenerativnog sistema. Medjutim, osecam da prirodni i homeopatski tretmani imaju veoma
znacajnu ulogu u povratku snage i davanju potpore nasim telesnim mehanizmima.
Dosao sam do zakljucka kroz iskustvo, da pojedini homeopatski tretmani i prirodna hrana i
pripravci mogu biti veoma korisni u uspostavljanju ravnoteze i olaksavanju simptoma
anksioznosti i stresa. Ispod sam naveo tretmane za koje mislim da su najefikasniji. Molim vas,
probajte ovo pre nego sto pocnete lecenje konvencionalnim lekovima, mozete na vreme otkriti da
su jednako efikasni.
St. Johns Wort (kantarion, gospina trava)
Kantarion cesto nazivaju prirodnim prozakom, jer ima slican efekat na mozak. Njegov aktivni
sastojak je hipericin, prirodni sastojak koji se takodje nalazi u caju od kamilice. Clanak u British
Medical Journal u avgustu 1996. zakljucio je da je kantarion jednako efikasan kao propisani
antidepresivi i da ima manje sporednih efekata. Zabelezeno je da je 1994. u Nemackoj, gde je
prirodno lecenje mnogo rasprostranjenije, izdato 66 miliona recepata za kantarion, bez ijednog
zabelezenog nezeljenog delovanja. Kao i SSRI, kantarion se uzima u obliku tableta i efekat mu je
kumulativan kroz 2-4 nedelje, bas kao kod prozaka. Moze biti veoma efikasan i dobro je ispitan i
dosta koristen alternativni lek, bez sintetickih elemenata koje sadrzi prozak. Vazno je napomenuti
da je najbolje konsultovati strucnjaka pre uzimanja bilo kakvog leka, kantarion moze uticati na
usvajanje drugih lekova, moze izazvati fotosenzibilnost i druge nezeljene efekte.
Arnica
Arnica se moze nabaviti u formi tableta, i veoma je efikasna u eliminisanju tezih simptoma
anksioznosti kad se vec pojave. Takodje se moze uzimati kod insomnije i fizicke iscrpljenosti.
Veoma brzo deluje, olaksanje nastupa vec nekoliko minuta po uzimanju.
Mozete je uzimati onoliko cesto koliko zelite, sto je cini idealnom da je nosite sa sobom i
uzimate samo onda kada se osecate anksioznima. Kao i kod svih lekova, postoji opasnost od

84

psihicke ovisnosti, ali bolje je biti ovisan o bezopasnim prirodnim supstancama, nego o
sintetickim lekovima, koji menjaju stanje uma.
Bahov cvetni pripravak i spasonosni pripravak
Doktor Bach smislio je ove pripravke, koji su spravljeni koristenjem minimalnih kolicina biljnih
ekstrakata, rastvorenih u vodi i alkoholu. Teorija je da odredjeni biljni ekstrakti mogu biti
uzimani u minimalnim kolicinama; terapeutski ucinak se ispoljava kada supstanca stupi u
interakciju sa telesnim mehanizmima da bi uklonili simptome.
Uzimaju se u obliku kapi na jezik, sadrze tuce razlicitih biljnih ekstrakata za borbu protiv
razlicitih bolesti.
Spasonosni pripravak je mesavina biljnih ekstrakata i koristi se prvenstveno za borbu protiv
stresa, anksioznosti i stanja soka. Otkrio sam da je ovo veoma efikasan nacin za olaksavanje
ekstremnih osecaja vezanih za paniku i najbolje je uzimati ih kad osetimo da se panicni napad
blizi.
Caj od kamilice
Sta da kazem o caju od kamilice? Ono sto ovde zelim da istaknem je da je on bio i ostao najbolji
nacin za prevladavanje anksioznosti.
Ako se vratimo u dobra stara vremena, videcemo da je zenama koje su patile od anksioznosti
cesto davan caj od kamilice. Od 1600. Evropljani koriste caj od kamilice za tretiranje: nervoze u
stomaku, pms, nesanice, neuralgije, bola u ledjima i reumatizma.
Bilo je spasonosno kad sam se suocio sa stresnim situacijama i otkrio njegovo mesto na policama
svih mojih prijatelja i rodjaka kao kucno resenje za sve brige.
Cvetovi kamilice se beru i suse da bi se proizveo ovaj aromaticni caj, koji se moze kupiti
upakovan u vrecice i cesto se sladi medom, posto mu je prirodni ukus malo blazi.
Kamilica, kao i kantarion, sadrzi aktivne sastojke koji deluju kao sedativ i moze se piti bilo kada,
a narocito je efikasan za poboljsanje sna i definitivno sprecava anksioznost. Tri ili cetiri soljice
dnevno je sasvim dovoljno, vise od toga moze vas uciniti tromim i pospanim, takodje utice i na
kratkorocno pamcenje.
PROGRAM ZA ODVIKAVANJE KOJI ZAISTA DELUJE
Vreme... jedini lek za anksioznost.
Pre nego sto zapocnete odvikavanje od benzodijazepina, konsultujte lekara.
Iako vas doktor nema moc da vas natera da ucinite nesto, uvek je preporucljivo da dobijete
odobravanje i saradnju, posto vam oni prepisuju lekove. Mnogi lekari nisu sigurni kako da se
nose sa odvikavanjem od benzodijazepina, i oklevaju da preporuce pravi metod. Recite svom
doktoru kako nameravate da nastavite po svom programu. Mozda je dobra ideja da mu date
85

napismeno smernice koje su objavljene u ovom poglavlju. Takodje moze biti korisno da vas
doktor dobije neke informacije o benzodijazepinskoj apstinenciji, mozete mu pokazati ovaj deo
programa, ako zelite.
Obezbedite odgovarajucu psiholosku podrsku. To moze biti vas partner, porodica, prijatelj. Bilo
bi idealno kada bi to bio neko ko razume ne samo vase stanje, nego i proces odvikavanja, ili je
bar spreman da o tome nesto procita i nauci. Vazno je da koristite moj vizualizacioni CD sto je
cesce moguce tokom ovog procesa. Moje vezbe disanja takodje ce biti od velike pomoci.
Aromaterapijske masaze i lagane ritmicne Qi Kung vezbe, takodje mogu biti korisne.
Dovedite sebe u odgovarajuce stanje uma.
Smelost
Izdrzali ste najgore sto je anksioznost mogla svaliti na vas. Mozete osetiti neku povratnu
anksioznost, ali sada imate snage, znanja i znate kako da prevazidjete uznemirujuce osecaje i
misli.
Strpljenje
Nemojte zuriti, bez obzira na to koliko se dobro osecate, prodjite kroz apstinenciju lagano, na
ovaj nacin cete postici potpuno odvikavanje uz minimum povratne anksioznosti i
apsitinencijalnih simptoma. Nije vazno ako vam za to treba nekoliko meseci. NEMOJTE
ZURITI I NEMOJTE POKUSAVATI DA PREKINETE ODJEDNOM!
Preuzmite kontrolu
Izaberite kako, kojom brzinom i kada.
Neki centri za odvikavanje zagovaraju brz program odvikavanja; ovo nije uvek najbolji metod za
sve ljude. Da bist se pravilno odvikli, uz minimum nepovoljnih efekata, kljucno je da izgradite
alternativne vestine za suocavanje sa povratnom anksioznoscu ili bilo koji simptomom
odvikavanja sa kojim se suocite.
Lagano odvikavanje u vasem okruzenju daje vam vremena za fizicko i psihicko prilagodjavanje,
dopusta vam da nastavite sa normalnim zivotom, da prilagodite odvikavanje vasem zivotnom
stilu i da usvojite alternativne strategije za zivot bez lekova.
Tokom mnogo meseci pokusavanja da pronadjem pravu formulu za odvikavanje, izbegavajuci
najteze simptome, verujem da sam pronasao tajnu uspeha.
MOLIM VAS, POTRAZITE SAVET DOKTORA PRE NEGO STO ZAPOCNETE SA
PROGRAMOM
Tajna uspesnog odvikavanja je ono sto ja zovem vremenom prekida.

86

Ovo je period plato doziranja, nakon redukcije lekova. Ovo je najvazniji period odvikavanja,
daje vasem telu vreme koje mu je potrebno da uravnotezi ili popravi neravnotezu stvorenu
lekovima koja je rezultirala povratnom anksioznoscu i apstinencijalnim sindromom.
Pravovremeno zapocinjanje ove faze moze biti korisno za uzimanje predaha od apstinencijalnih
simptoma i anksioznosti koje mozete da iskusite. Morate regulisati svoje doze bar tri nedelje pre
nego sto pokusate sa odvikavanjem, nemojte menjati doze, uzimati po malo kad mislite da vam
treba, jednostavno uzimajte redovne doze u istoj kolicini, u isto vreme, svaki dan tokom tri
nedelje, bez obzira na to kako utice na vas. Ako ste uzimali 10 mg dnevno, ostanite pri toj dozi,
ako znate da ste menjali doze izmedju 10 i 15 mg npr. odaberite najvisu dozu (15 mg) i ostanite
pri njoj tokom 3 nedelje.
Nakon sto je proslo 3 nedelje, izbacite doze, npr. 2 mg 4 puta dnevno postaje 1 mg 4 puta
dnevno. Morate uzimati ovu dozu tri nedelje, u isto vreme. Mozete osetiti neke simptome
apstinencije ili pojacanu anksioznost, ona vam nece nauditi, proci ce vremenom. Primenjujte
vezbe disanja i taktike odvracanja misli da biste umanjili znacaj anksioznosti. Mozda necete
doziveti nikakve simptome; neki ljudi imaju veoma blage simptome apstinencije, ili ih nemaju
uopste. Nakon jos dve nedelje, redukujte ponovo dozu za , ostanite tako 3 nedelje pa ponovite.
Period od 3 nedelje moze se ciniti kao mnogo vremena, ali je neophodan. Neki ljudi preporucuju
brze odvikavanje, ali verovatnije je da cete iskusiti teze simptome apstinencije, ako ne date svom
telu dovoljno vremena izmedju smanjenja doza.
Kada dodjete do faze kad uzimate samo tablete u svakoj dozi, morate odluciti koja je doza
najmanja koja vam je potrebna i zaustavite se na njoj. Vecini ljudi jutarnja doza pomaze da
zapocnu dan, a vecernja im pomaze da zaspe, zato zapocnite izbacivanjem dnevnih doza i
ponavljajte dok ne ostanete samo na vecernjoj dozi a zatim konacno i nju izbacite.
Ispod se nalazi program odvikavanja u formi tabele. Pretpostavlja se da uzimate tablete 3 puta
dnevno. Visina doze je nebitna za ovaj program.
week

dose1

dose2

dose3

1,2,3

daily total

1 tablet

1 tablet

1 tablet

4,5,6

tablet

tablet tablet 2 tablet

7,8,9

tablet tablet tablet 1 tablet

3 tablets

10,11,12 tablet tablet tablet tablet

13,14,15 tablet none

tablet

tablet
87

16,17,18
19

none
none

none

tablet

none

none

tablet
none

Sada bi trebalo da ste oslobodjeni sedativa. Bice potrebno neko vreme da se vase telo potpuno
normalizuje, nemojte postati uznemireni zbog bilo kog osecaja ili misli koji se mogu javiti; to je
potpuno normalno i poboljsace se vremenom. Vreme koje ce biti potrebno vasem telu da se
normalizuje, zavisi od doze i vremena uzimanja leka. Pronadjite nesto cime cete potpuno
okupirati misli, neki hobi ili honorarni posao. Slusajte muziku, bilo sta sto ce vam odvratiti misli.
Obratite paznju na ishranu i uzimajte vise malih obroka umesto obilnih. Radite vezbe disanja i
idite u setnju svakodnevno, povecavajuci razdaljinu svake nedelje dok ne budete sposobni da
predjete nekoliko kilometara bez bilo kakvih simptoma, ovo nece popraviti samo vasu kondiciju
i disanje, nego i cirkulaciju. Nemojte izbegavati situacije, izlazite sto vise cak i ako vam nije do
toga. Mozete naprimer zamoliti partnera ili prijatelja ili rodjaka, da vrse blazi pritisak na vas kad
se opirete da izlazite i zivite zivot. Nakon nekog vremena pocecete da uzivate u izlascima i
uocicete da se vasi strahovi povlace.
Sledi lista mogucih simptoma odvikavanja koji su primeceni tokom apstinencije. Mozete
doziveti samo neke od ovih simptoma, a moguci su i simptomi koji nisu navedeni.
-povecana napetost ili napadi panike
-nesanica
-depresija
-osecaj da cete poludeti
-suicidne misli
-agorafobija
-nocne more
-izlivi besa
-stomacne tegobe (bol u stomaku, mucnina, proliv, zatvor, nadimanje)
-simptomi slicni gripi
-trnci u sakama, stopalima ili usnama
-otezano gutanje
-halucinacije
-zadihanost
-zamucen vid
-vrtoglavica
-vidljivi nemir
88

-znojenje
-hiperaktivnost
-drhtavica (vidljiva i unutrasnja)
-bolovi u grudima, brzi otkucaji srca, preskakanje, sporo kucanje srca
-stezanje u grudima
-osecaj da vas gura ili zanosi sa strane od napred ili nazad
-osetljivost ociju
-bledilo ili rumenilo
-gubljenje ili poremecena cula (ukusa, dodira, njuha, sluha)
-bolovi u misicima, narocito vrata i ramena
-tezina u misicima
-zvonjenje u usima
-problemi sa sinusima
-drhtanje nogu
-glavobolje i migrene
-nerazgovetnost
-osip, narocito na licu
-impotencija ili promena osecaja i/ili misli vezanih za seks
-trnci
-osecaj hladnoce ili toplote
-hormonalni problemi (narocito poremecen menstrualni ciklus)
-neuralgije na licu, narocito oko vilice i usiju
-problemi sa stitnom zlezdom
Ako dozivite neki od ovih simptoma tokom apstinencije, ostanite uvereni da su prolazni. Iako su
veoma neprijatni, oni su alatke na putu do oporavka, to su sve simptomi da se vas nervni sistem
vraca u zivot, a vase telo trazi vise lekova. Kako vas program bude napredovao, dozivljavacete
sve vise simptoma, medjutim, mozda ih necete prepoznati tokom odvikavanja. Kako se budete
priblizavali zavrsnoj fazi odvikavanja, pocecete da nazirete bljeske normalnosti, moze biti cudno
u pocetku, kad pocnu da se vracaju stari osecaji, misli i emocije. Mozda cete poceti vise da
sanjate ili da vidite stvari koje nisu prisutne, ovo je normalno i nemate zbog cega brinuti. Vazno
je zapamtiti da su svi ovi simptomi samo osecaji, telesne manifestacije odvikavanja, ne mogu
vam nauditi bez obzira na to koliko su intenzivni. Mozete osecati probavne smetnje, ili otkriti da
ne podnosite odredjenu hranu, procitajte poglavlje o ishrani koje ce vam objasniti ovu pojavu.
89

DUGOTRAJAN BENZODIJAZEPINSKI APSTINENCIJALNI SINDROM

Ne postoji tacna definicija simptoma ovog stanja, koje se cesto naziva post-apstinencijalni
sindrom. Ovo stanje moze trajati mesecima pa i godinama i javlja se u proseku kod 10-15%
slucajeva. Ovo stanje moze izazvati pojavu fizickih i psihickih simptoma koji cine kompleksi
skup neprijatnih osecanja, misli i senzacija. Vecina ovih simptoma se vezuje za anksioznost,
nesanicu, neke smetnje vezane za cula i generalno gastrointestinalne probleme.
-anksioznost bi trebala nestati tokom prve godine
-nesanica u toku prvih 6-12 meseci
-depresija obicno nakon par meseci
-smetnje u opazanju: zvonjenje u usima, bol u misicima i ekstremitetima
-simptomi vezani za motorne neurone: bol u misicima, slabost, napetost, bolni grcevi, drhtavica,
napadi drhtanja, trnjenje
Gastrointestinalni simptomi obicno nestaju nakon 6-12 meseci, iako mogu biti i trajni.
Malo o ovom stanju je do sada shvaceno. Cinjenica da postoji, i da se njime moze objasniti
mnostvo simptoma, do nedavno je bila ignorisana kao povratak anksioznosti ili apstinencijalni
sindrom. Cinjenica da je identifikovan kao zasebno stanje je ogromna uteha ugrozenima. Oni se
cesto vracaju svojim doktorima, mesecima nakon odvikavanja, zaleci se na simptome slicne
anksioznosti, samo da bi im prepisali jos antidepresiva, anksiolitika i sedativa.
U vecini slucajeva, ovo stanje traje nedeljama ili mesecima, a retko moze trajati i godinama. Nije
poznato zasto su neki osetljiviji, ali moguce je da je to zbog hemijske preosetljivosti ili alergije.
Ako osetite da bi ovo moglo biti povezano sa vasim stanjem, morate se konsultovati sa svojim
doktorom ili psihologom. Ako vas doktor nije dovoljno ili uopste upoznat sa ovim stanjem,
odsek za psihofarmakologiju Univerziteta Newcastle upon Tyne u UK, poseduje dokumente o
ovome, koje je napisala prof. Heather Ashton, DM, FRCP. Dr Ashton je vodeci autoritet za stanja
izazvana upotrebom benzodijazepina, a njen sajt sadrzi mnostvo informacija vezanih za ovu
temu.
Sajt mozete naci na: http://www.benzo.org.uk/profash.htm
Jos zanimljivih informacija o benzodijazepinima, ovisnosti i bitkama da se zabrani njihova
dostupnost, nalazi se na:
http://www.benzo.org.uk/
8. PREHRANA

90

Postoje etiri glavna podruja vezana za prehranu za koje mislim da su vezani sa anksioznou.
Prvo anksioznost moe biti uzrokovana promjenom naina prehrane, drugo prehrana moe
utjecati na na nivo anksioznosti, tree anksioznost moe utjecati na to kako tijelo prima hranu
i etvrto uporaba sedativa moe u tijelu izazvati promjene uzrokujui tako neprihvaanje hrane
ili druge probavne tegobe.
Identificirao sam oitu vezu izmeu promjene naina prehrane (dijete) i zaetka i razvijanja
anksioznosti. Znanstvenici su poeli shvaati neto vie o ulozi prehrane u psihikim bolestima.
Prepoznali su npr., da anoreksija ne mora biti u potpunosti vezana za sliku koju osoba ima o sebi,
ve je i posljedica promjena koliine nekih kemikalija u mozgu, ukljuujui otputanje histamina
nakon jela, to moe biti uzrok neugodnih simptoma. Histamin je kemikalija koja se esto
povezuje sa alergijskim reakcijama; njegovo neodgovarajue otputanje u krvotok moe
uzrokovati i simptome poput anksioznosti. Znanstvenici su postali svjesni kako hrana moe biti
uzrokom cijelog spektra bolesti, te se rade istraivanja kako bi se izoliralo koje bolesti se mogu
lijeiti ili drati pod kontrolom pomou dijete. Tu se poseban naglasak stavlja na bolesti vezane
za psihu koje su izgleda najvie pogoene neprihvaanjem hrane i alergijama. Misli se takoer da
su i neke druge bolesti poput izofrenije ili teke depresije mogu biti tretirane ili kontrolirane
pomou dijete. Znanstvenici u ovom trenutku tretiraju psiholoke poremeaje pomou dijete i
postiu iznimne uspjehe. Znanstvenici u Londonu su nali jaku vezu izmeu mentalne bolesti i
prehrane, posebno vezano za nedostatak omega-3-masnih kiselina, koji izravno utjee na razinu
seratonina u mozgu i time uzrokuje depresivno stanje. Rani stadij depresije u Novom Zelandu je
npr. mnogo ei nego u Japanu jer japanci konzumiraju prehranu bogatu masnom ribom koja
sadri te masne kiseline, dok se u Novom Zelandu prehrana bazira na crvenom mesu.
Kad sam prvi put patio od anksioznosti promijenio sam dva aspekta ivota. Prestao sam puiti i
bio na strogoj dijeti kako bih izgubio neto teine. Vjerujem da ovi faktori pridonose
anksioznosti.
Postoji i sumnja da koliina eera u krvi ima odreenu ulogu kod anksioznosti. Kako se moja
anksioznost poveavala primijetio sam kako odreena hrana pojedena u odreeno vrijeme moe
drastino utjecati na ono to sam osjeao. Ubrzo sam zakljuio kako kontrolirajui ono to jedem
mogu smanjiti svoje simptome. Ovo nije psihosomatski simptom anksioznosti, poprilino je
realno i utjee na variranje stupnja anksioznosti. Ovaj efekt je uzrokovan poremeajem sustava
koji kontrolira proizvodnju inzulina u guterai i zove se hipoglikemija. Inzulin je kemikalija
koja regulira zdravu razinu eera u krvi. Mislilo se da je ovaj problem povezaniji sa koritenjem
Benzodiazapina, povlaenja ili pretjeranog rasta Candide, nego sa samom anksioznou. Mnogi
vjeruju da konzumacija slatkog (eera, ugljikohidrata) im pomae da ostanu aktivni ili zaustave
91

umor, ne znajui da je zapravo obrnuto. Najvia razina eera u krvi nakon obroka pada kako bi
tijelo upotrijebilo novonastalu energiju. Ako jedete hranu iznimno bogatu eerom razina eera
e vrlo naglo rasti, no odmah potom isto tako padati, uzrokujui tim padom simptome
hipoglikemije. Kombinirano sa neprilagoenom proizvodnjom inzulina tijekom anksioznosti
moe vas dovesti do toga da se osjeate zaista loe.
Kad jedemo, hrana se pretvara u eer (tj. ugljikohidrati), a inzulin bi trebao razinu tog eera u
krvi

drati

konstantnim.

Kad

smo

anksiozni

ili

na

odvikavanju

od

droge/alkohola/cigareta/sedativa guteraa moe proizvoditi premalo ili previe inzulina to

dovodi do poveanja ili opadanje eera u krvi izvan normalnih granica. Ta pojava moe izazvati
simptome koji se lako mogu zamijeniti sa anksioznou ili depresijom.
Moda otkrijete kako odreena hrana utjee na to kako se osjeate, te u tom sluaju je
preporuljivo posavjetovati se sa imunologom (za alergo-test) ili nutricionista koji bi vas
savjetovao o prehrani vie prilagoenoj vaim potrebama.
U periodu odvikavanja, kada tijelo pokuava ostvariti ravnoteu, vrlo je est sluaj da postane
va ivani sustav. Prehrana koja ukljuuje dosta voa i cjelovitih vrlo osjetljivo na odreenu
hranu ili kemikalije. Ovo je rezultat izmjena u imunolokom sustavu koje je uzrokovala uporaba
droga/lijekova.
Iako svakome preporuam da se posavjetuje i sa strunom osobom, prilaem nekoliko osnovnih
smjernica kako bi mogli drati razinu eera u krvi na konstantnoj vrijednosti, te takoer koliinu
vitamina, minerala i vlakana.
Uravnoteena prehrana trebala bi se sastojati od ugljikohidrata, bjelanevina, masti, vitamina,
minerala, vode i vlakana, i to u pravilnom omjeru. Svaki od ovih sastojaka je iznimno vaan za
odravanje zdravog tijela. Hrana koju jedete utjee na to kako izgledate, kako se osjeate i kako
djelujete. Ona vas opskrbljuje sa:

energijom potrebnom za kretanje, te ispunjen i aktivan ivot

sirovinama potrebnim vaem tijelu kako bi izgradilo nove stanice i popravilo stare
(oteene)

sirovinama potrebnim vaem tijelu kako bi proizvelo sastojke potrebne za kontroliranje

tjelesnih funkcija (ukljuujui inzulin i adrenalin)

Nekoliko savjeta u prehrani:

# Kompleksni (sloeni) ugljikohidrati djeluju smirujue jer poveavaju razinu seratonina,
neurotransmitera koji smiruje va ivani sustav. Npr. prehrana bogata voem i cjelovitim
itaricama ima takav uinak.
92

# Triptofan prethodnik seratonina ima takoer smirujui uinak. Puretina i mlijeko sadre
veliku koliinu triptofana.
# Kofein vas moe initi razdraljivima i anksioznima, zato zamijenite aj (ovdje se misli na
indijski koji sadri kofein) i kavu koju pijete kroz dan sa biljnim ajevima. Posebno mjesto tu
zauzima kamilica koja ima vrlo blag sedativni uinak.
# Kronina dehidracija, kolikogod mala, moe uzrokovati anksiozne osjeaje. Pijte velike
koliine vode, po elji iscijedite sok od limuna ili limete.
# esti, ali manji obroci mogu vam pomoi kako bi odravali stalnu razinu eera u krvi.
Smanjite ili izbjegavajte rafinirane (preraene) ugljikohidrate (bijeli kruh, bijeli eer, slatkii,
okolada, kolai, keksi, gazirana i slatka pia), a jedite nepreraene (cjelovite itarice, riu,
jeam, penicu, griz, te proizvode od njih npr. pahuljice, kruh ili tjestenine). Jedite vie voa i
povra, oni su puni vitamina, minerala i odlian izvor vlakana.
Jedite vie bjelanevina (riba, perad, meso, jaja, mlijeko, sir, jogurt, oraasti plodovi, sjemenke,
lea, graak i grah). Imajte na umu da neki ljudi mogu postati preosjetljivi ili alergini na neke od
nabrojanih sastojaka tijekom anksioznosti ili odvikavanja, pa ako je to va sluaj posavjetujte se
sa doktorom ili nutricionistom koji e vam preporuiti alternativni izvor potrebnih sirovina kojih
zbog toga ne moete konzumirati.
to se tie masti i ulja, izbjegavajte punomasnu hranu, ona e vam poveati tjelesnu teinu i
preopteretiti probavu. Izbjegavajte takoer masno meso. No masti i ulja nije dobro ni u
potpunosti izbaciti iz prehrane preporua se riba (koja je bogata omega-3 masnim kiselinama) i
maslinovo ulje (naravno, ne u pretjeranim koliinama).
Vitamini su vrlo bitan dio prehrane, iako ih je potrebna sasvim malena koliina u svakodnevnoj
prehrani. Oni su organski sastojci koji sudjeluju kao katalizatori (ubrzavaju procese, ponekad i
omoguuju) u naem tijelu. Ljudi sa manjkom odreenog vitamina su skloniji odreenim
bolestima, npr. prije 200-tinjak godina znalo se da manjak vitamina C uzrokuje bolest poznatu
pod nazivom skorbut. Poznajemo 13 vrsta vitamina, od kojih su najvaniji vitamini A, B, C, D i
E. Tijekom anksioznog stanja manjak vitamina mogao bi postati oit, no pazite da ne
prekoraujete dnevno preporuene doze. Multi-vitaminske tablete su lako dostupne u ljekarnama
i trgovinama zdravom hranom. Pripazite da ne uzimate previe vitamina E jer to moe izazvati
dodatnu nervozu. Ovdje je popis vitamina i u kojoj se hrani mogu nai:
Vitamin A (Retinol): sadri ga hrana poput jaja, maslaca, mlijeka, povra i jetrice. Nalazi se u
narani, utom povru i vou, tamnozelenom lisnatom povru. Topljiv je u masti i dugo se
vrijeme skuplja u organizmu tako da se uzimanjem dodataka vitamina A mogu postii nuspojave
93

kao to su glavobolja, munine, povraanje, poremeaji vida, suha i perutava koa te nateena
jetra. Manjak ovog vitamina uzrokuje nono sljepilo i suhu kou. Inae, neophodan je za dobar
vid, za zdravu kou, kosu i sluznice grla, nosa i dinog i probavnog sustava.
Vitamin B1 (Tiamin): Osigurava prijenos ivanih signala, pridonosi zdravom teku, miinom
tonusu i poboljava psihiko zdravlje. Alkohol sprjeava apsorpciju vitamina B1. Manjak
vitamina B1 moe izazvati umor, muninu, gubitak teka, anemiju i este promjene raspoloenja.
Moemo ga nai u vou, povru, ribi, oraastim plodovima (ljenjaci, orasi, pistaccio), te
cjelovitim itaricama
Vitamin B2 (Riboflamin): za zdravu kou, kosu, nokte i sluznicu. Nuan je za rad ivaca, oiju i
adrenalnih lijezda. esto se primjenjuje sa lijeenje akni, anemije, mrene i depresije. Iznutrice,
obogaen kruh i brano, sir, jaja, bademi, sojini proizvodi i lisnato zeleno povre dobri su izvori
vitamina B2. Ove namirnice treba drati na tamnom mjestu budui da se vitamin B2 razgrauje
na sunevu svjetlu. Znaci nedostatka vitamina B2 su masni i ljuskavi osip, koe, ranice osobito
na usnama i kutovima ustiju, nateen, crven i bolan jezik, osjetljivost na svjetlo i crvenilo, svrbe
i peenje oiju.
Vitamin B3 (Niacin) -pomae u pretvaranju hrane u energiju, stvaranju crvenih krvnih stanica,
proizvodnji hormona masnih kiselina i steroida, obnavljanju koe, ivaca i krvnih ila, radu
probavnog trakta, stabiliziranju psihikog zdravlja i neutraliziranju toksinih djelovanja nekih
lijekova i kemijskih tvari u organizmu. Hrana bogata niacinom su jetra, perad, nemasno meso,
riba, orasi, maslac od kikirikija i obogaeno brano. Znakovi nedostatka vitamina B3 su
probavne tegobe, proljev, slabost u miiima, gubitak teka, ranice u ustima, crven i upaljen jezik,
glavobolja, razdraljivost, tjeskoba. Niacin je toksian u velikim koliinama.
Vitamin B5 (Pantotenska kiselina) - u iznutricama, tamnoj puretini, lososu, itaricama, pivskom
kvascu, smeoj rii, lei, orasima, grahu, kukuruzu, graku, krumpiru i jajima. Nedostatak ovog
vitamina nije zabiljeen u ljudi osim kod velikog izgladnjivanja.
Vitamin B6 (Piridoksin) - Zdravom prehranom se u organizam unose dovoljne koliine. Banane,
avokado, cjelovite itarice, kukuruz, orasi, riba, perad, nemasno meso i smea ria su bogat izvor
vitamina B6. Teki nedostaci vitamina B6 su rijetki, a kod blagog pomanjkanja kao posljedica se
javlja nesanica, razdraljivost, munina, umor, depresija, miina slabost, akne i upala koe.
Vitamin B9 (Folna kiselina) - Nalazimo ga u jetri, bubrezima, avokadu, mahunarkama, repi,
celeru, jajima, ribi, lisnatom zelenom povru, orasima, graku, soku od narane i obogaenim
itaricama. Manjak folne kiseline uzrokuje megaloblastinu anemiju iji su simptomi: bljedoa,
umor, gubitak teka, nesanica, proljev i crven i upaljen jezik.

94

Vitamin B12 (Kobalamin) - ima vanu ulogu u pretvaranju masti, ugljikohidrata i bjelanevina u
energiju te sudjeluje u proizvodnji crvenih krvnih stanica. Presudan je za proizvodnju genetskog
materijala RNK i DNK kao i mijelina, masne tvari koja tvori zatitni omota oko ivaca. Ne
nalazi se u hrani biljnog podrijetla nego ga dobivamo iz hrane ivotinjskog podrijetla kao to su
iznutrice, riba, jaja i mlijeni proizvodi. Manjak ovog vitamina dovodi do perniciozne anemije
koja uzrokuje umor, bljedou lica, sklonost krvarenjima, ukoenost ruku i nogu, bolove u trbuhu,
razdraljivost i depresiju. Smatra se netoksinim i u dozama nekoliko puta veim od
preporuljive.
Vitamin C (Askorbinska kiselina) - U sluajevima stresa mogu biti potrebne vee doze od
preporuljivih. Izvor C vitamina je citrusno voe, ipak, paprika, jagode, brokula, rajice i lisnato
zeleno povre. Vitamin C se razgrauje najbre od svih vitamina tako da je voe i povre
najbolje jesti svjee. Vitamin C je topljiv u vodi tako da se viak izluuje mokraom i zbog toga
se mogu uzimati i velike koliine bez straha od nuspojava.
Vitamin D (Holekalciferol, Ergokalciferol) - Masna riba kao to je sle, losos, i tuna te mlijeni
proizvodi su najbolji izvor vitamina D. Isto tako sunanje omoguuju tijelu proizvodnju ovog
vitamina, deset minuta sunanja osigurava oko pola dnevne potrebe ovog vitamina. U odraslih
osoba manjak ovog vitamina moe izazvati nervozu, proljev, nesanicu, greve miia, slabljenje
kostiju i moe pogorati osteoporozu. Prevelike koliine vitamina D podiu razinu kalcija u krvi
to moe izazvati glavobolje, munine, gubitak teka, neutaivu e, slabost miia i ak
oteenje srca, jetre ili bubrega jer se kalcij taloi u mekom tkivu. Topljiv je u mastima tako da
se njegov viak taloi u tijelu. Toksian je u velikim koliinama tako da se ne bi smjeli uzimati
dodaci bez preporuke lijenika.
Vitamin K: Potreban je u malim koliinama, ali nunim za proizvodnju bjelanevina koje su
vane za zgruavanje krvi, rad bubrega i metabolizan kostiju. Crijevne bakterije proizvode oko
pola potrebne koliine, a ostatak se dobija iz hrane. pinat, kupus, brokula,listovi repe i drugo
lisnato povre, govea jetra, zeleni aj, sir i zob su dobar izvor ovog vitamina. Nedostatak ovog
vitamina se jako rijetko pojavljuje u odraslih osoba.
Minerali kao i kod vitamina, tijelo ih zahtjeva u malim koliinama. Za razliku od ostalih
prehrambenih proizvoda, vitamini i minerali ne moraju se probaviti, ve se direktno apsorbiraju
u krvotok. Npr. eljezo je bitno pri prenoenja kisika kroz krvotok, potrebno u proizvodnji
hemoglobina, te zasluno za crvenu boju krvi. Smanjenjem razine eljeza, takoer se smanjuje
razina hemoglobina u krvi to dalje uzrokuje smanjenu opskrbu kisikom koja vodi do vrtoglavice
i nesvjestice.

95

Mineral
Bor

Nalazimo ga u:
Vou, povru,

Simptomi manjka:
Smanjen rast,

oraastim plodovima,

osteoporoza

Vanost
U apsorpciji ostalih minerala

vinu, jabukovai ili

Kalcij

Cezij

jabunom soku, pivu

Tamnom zelenom

Bol u leima, nogama i

U razvoju zdravih i jakih kostiju i

povru, mlijeku, siru,

miiima, preskakanje

zubi, te vezivnog tkiva, uloga

jogurtu, koljkama,

srca, lomljive kosti,

kod zgruavanja krvi, prijenosa

srdelama, lososu, jetrici

nesanica, kvarljivi zubi

ivanih impulsa, te miinih

i bademima
Hrana proizvedena na

Nisu ustanovljeni

funkcija (ukljuujui srce)

Za energiju, funkcioniranje

tlu bogatom
Krom

Kobalt

Bakar

Jod

mozga, prevenciju raka

mineralima
pivskom kvascu, jetri,

Arteroskleroza, nizak

Poveava efekt inzulina,

nemasnom mesu,

rast, netoleranciju kod

stimulira enzime kod

peradi, cjelovitim

dijabetiara

metabolizma energije, za zdravu

itaricama, jajima i

cirkulaciju, sintezu masnih

siru, koljkama,

kiselina, kolesterola i

kukuruznom ulju
Meso, perad, mlijeko,

Smanjen rast,

bjelanevina
Pomae u stvaranju crvenih

kamenice, jetra

perniciozna anemija

krvnih zrnaca i obnavlja ivano

Plodovi mora,

Openita slabost,

tkivo
Dio je mnogih enzima, s

iznutrice, orasi,

osjetljivost koe,

vitaminom C tvori elastin,

sjemenke, zeleno

nepravilno disanje

koristan u formiranju crvenih

povre, crni papar,

krvnih zrnaca, boju koe i kose,

kakao, soja
Gljive, riba, alge,

Pretilost, iziritiranost,

dobar za formiranje kostiju

Regulira proizvodnju energije i

plodovi mora,

suha koa, nervoza,

brzinu metabolizma, sastavni dio

kuhinjska sol

hladne ruke i noge

nekih hormona titnjae,

potreban u prevenciji gue, dobar
za zdravu kosu, kou, nokte i

eljezo

Sok od borovnice,

Slabost, potekoe pri

zube. Manjak je iznimno rijedak.

Kod stvaranju hemoglobina i

jetrica, jaja, riba, perad,

disanju, anemija,

mioglobina, kod metabolizma

plodovi mora, zeleno

zatvor, krhki nokti

bjelanevina, kod otpora prema

96

lisnato povre, sueno

Litij

Magnezij

Mangan

Molibden

bolesti i stresu, za zdrave zube,

voe
Hrana uzgojena na tlu

Smanjen rast, smanjena

kou, nokte i zube

Kod endokrinolokog sustava, u

bogatom litijem

plodnost, smanjen

funkciji mozga, promotor

ivotni vijek, depresija

glavnog sastojaka kod istegnutih

Riba, zeleno lisnato

Pretjerana aktivnost

miia aktinskog filamenta

Katalizator kod koritenja

povre, mlijeko, orasi,

miia i grevi,

ugljikohidrata-masti-

sjemenke, itarice

konfuzija, nervoza,

bjelanevina, fosfora, kalcija,

punog zrna, med, juhe

tremor

moda i kalija; dobar za energiju,

od mesne kosti

odravanje zdravih kostiju,

banane, narane, dinja,

Gubitak kose,

arterija, srca i zubi

Kod aktivacije enzima, odrava

itarice punog zrna,

vrtoglavica, atrofiju

proizvodnju spolnih hormona,

smea ria, orasi,

(miia)

pomae u razgradnji

penine klice, celer,

ugljikohidrata i masti, staninom

grah, graak i jagode

disanju, pomae pri stvaranju

Mlijeko, organsko

Smanjen rast, gubitak

vitamina E
Za valjano funkcioniranje mozga,

meso, graku, grahu,

apetita, smanjena

te za metabolizam amino-kiselina

itaricama, tjestenini,

plodnost

lisnatom povru,

(reproduktivnost)

kvascu, mlijeku i
Nikal

Fosfor

Kalij

iznutricama
okolada, suhi grah,

Smanjen rast,

Optimalan rast, zdravu kou,

orasi

dermatitis

strukturu kostiju, poboljava

mesu, peradi, jajima,

Gubitak teine, gubitak

alkalni fosfat
Zajedno s kalcijem tvori kosti,

ribi, orasima,

apetita, nepravilno

zube; za rast i obnovu stanica,

mlijenim

disanje poveanje

razgradnji ugljikohidrata-masti-

proizvodima,

teine, nervoza,

bjelanevina, za kontrakcije srca,

itaricama punog zrna i

pretilost, osjetljivost i

aktivnost ivaca

bezalkoholnim

povlaenje zubnog

napicima
Nemasno meso, morski

mesa
Slabi refleksi, suha

Kontrolira rad sranih miia,

plodovi, sirovo voe i

koa, nervoza, usporen

ivanog sustava, bubrega, brzi

97

Selen

povre, osobito citrino

rad srca, nesanica,

rast, kontrakciju miia, umirenje

voe, banane i avokado

potekoe disanja,

ivaca

te krumpir

guenje i krajnje

Brokula, luk, tuna,

prestanak rada srca

Prerano starenje

S vitaminom E odrava

cjelovite itarice,

elastinost tkiva, te pri preradi

paroge, enjak, jaja,

bjelanevina

gljive, nemasno meso i

Silicij

Vanadij

Cink

plodovi mora
Nepreraene itarice

Nepravilno

Nuan za oporavak, odravanje i

bogate vlaknima,

formatiranje kostiju i

formiranje zdravog veznog tkiva

proizvodi od ita,

hrskavice (smanjen

korjenasto povre
itaricama punog zrna,

sadraj kolagena)
Sklonost pobaaju,

U regulaciji proizvodnje energije,

orasima, korjenastom

smanjen rast, kolesterol

srijeava sintezu kolesterola,

povru, jetri, ribama,

u plazmi, lipida i

pomae u formiranju kostiju i

biljnim uljima, crnom

fosfolipida

zubi

papru, gljivama
nemasnom mesu,

Sterilnost, kanjenje

Pomae u probavi i metabolizmu

plodovima mora,

kod spolnog razvoja,

fosfora i bjelanevina, sadri ga

jajima, soji, kikirikiju,

gubitak okusa, slab

inzulin i sperma, pomae u

peninim klicama,

apetit, slabost, smanjen

zacjeljivanju rana i opeklina; kod

siru, kamenicama,

rast

prostate i probave ugljikohidrata

jetrici, pinatu,
suncokretovim
sjemenkama
Uvijek je vrlo bitno posavjetovati se sa strunjakom prije prilagoavanja prehrane.
Voda je od vitalne vanosti za zdravlje. Ona prenosi sastojke poput kisika, hormona, vitamina i
minerala kroz krvotok. Ona je takoer lubrikant (tj. podmazuje) u zglobovima, te pomae u
regulaciji tjelesne temperature. Pomae tijelu kako bi se oistilo od vika, nekorisnih produkata i
toksina. Gubimo mnogo vode mokrenjem i znojenjem i ona se mora nadomjestiti pijenjem.
Dehidracija uzrokuje nekoliko simptoma anksioznosti.

98

Vlakna igraju veliku ulogu u uspjenoj probavi. Nalazi se u vou, povru i proizvodima od
cjelovitih itarica. Ne probavljaju se u crijevima, ve iste probavni sustav. Ako patite od zatvora
ili diareje, vlakna vam mogu pomoi da pomognete svom probavnom sustavu.
PRETJERAN RAST KANDIDE
Svi smo svjesni zagaenja koja prijete svijetu oko nas, ali samo su neki u potpunosti svjesni
koliko to ima utjecaj na ljudski organizam. Zagaenje ne mora biti u obliku kemikalije, moe se
takoer nai u obliku hrane, tekuina, lijekova i kozmetike. Mogu imati velik utjecaj na ljudsko
tijelo, posebno ako je u stanju anksioznosti ili odvikavanja od ovisnosti.
Jedan od najneugodnijih efekata uporabe benzodiazapina pri procesima odvikavanja moe biti
pretjeran rast kandide u trbuhu i ostalim unutarnjim organima. To je parazitska gljiva koja je
prisutna u ljudskom tijelu od roenja i najpoznatija po tome to uzrokuje infekcije u ustima i
vagini. Moe izazvati razne simptome ukljuujui psiholoke poremeaje poput anksioznosti i
depresije. Oduvijek je poznato kako antibiotici, kontracepcijske pilule, steroidi i drugi
antibakterijski preparati mogu uzrokovati Candidu Albicans da se pretjerano razmnoava i tako
ubija korisne bakterije u ljudskom organizmu koje bi joj trebale onemoguiti pretjeran rast.
Primijeeno je da se takav razvoj dogaa esto u procesu odvikavanja, no nejasno je zato.
Kandida je gljiva koja najee ivi u mraku, hrani se eerom i odgovara joj vlana okolina,
tako da je utroba savreno mjesto za njen pretjeran razvoj. Ona takoer uzrokuje fermentiranje
alkohola na nain da uzima eer (iz vina ili pive), slian proces se dogaa u crijevima to
uzrokuje mnoge simptome poput napuhanosti, diareje i zatvora. Kandida uzrokuje upalu u
najjednostavnijem obliku, koja uzrokuje neprijatno svrbuckanje na sluznici, npr. u ustima ili na
genitalijama. Vee pretjerano razmnoavanje kandide moe lako prei u micelijalnu kandidu
koja je mnogo progresivnija i ima nastavke duljine prsta koji su poznati kao ''uplja utroba''. Ovo
stanje omoguava toksinima da slobodno prelaze iz probavnog trakta u krvotok, to uzrokuje
brojne tjelesne simptome. Evo nekoliko eih simptoma : slabort, premorenost, depresija, bol ili
slabost miia, krutost zglobova, bol u glavi i leima, neugoda u trbuhu, esto jedenje, snana
potreba za hranom, zatvor ili diareja, napuhnutost, podrigivanje, isputanje plinova, iziritiranost
tankog i debelog crijeva, este vaginalne upale, grevi, menstrualne tegobe, pms, napadi panike,
paranoja, pospanost, zaboravljivost, preskakanje srca, stezanje u grudima, hipotireoza (kod
titnjae), problemi imuno-sustava, este prehlade, problemi sa prostatom, munina ili drhtanje
od gladi, vrtoglavica, nesanica i poremeaju spavanja, vodenaste oi, pukotine u kutovima
usnica, osip u ustima, osjetljivost na mlijeko ili itarice, svrbe u rektumu ili vagini, suha usta,

99

lo zadah (ak i nakon pranja zubi), vonj (neugodan) tijela ili nogu koji se ne uklanja kupanjem,
suha koa, psorijaza ili osip, uestalo mokrenje, peckanje pri mokrenju.
Ako osjeate etiri ili vie gore navedenih simptoma, postoji mogunost da se pretjeran rast
kandide dogaa kod vas. To se moe tretirati na mnogo naina, pri emu je najbolje posavjetovati
se sa lijenikom ope prakse koji e vas uputiti strunjaku. Specijalisti se takoer vrlo lako mogu
nai preko zdravstvenih centara i nutricionista. Obino doktor prepie anti-gljivini lijek, ali je
uvijek bolje rjeenje ako koristite prirodne naine. enjak nije samo efektan pri odravanju
zdravog srca, ve takoer ima antibakterijska i anti-gljivina svojstva. Moe se uzimati u
prirodnom obliku, ali takoer i u obliku kapsula. Vano je da te kapsule sadre Alicin koji se
katkad uniti pri proizvodnji kapsula. Neki su primijetili kako enjak smanjuje razinu njihove
anksioznosti, te podie razinu energije. Postoje mnoge informativne knjige na tu temu.
JESTE LI HIPOGLIKEMINI? Patite li od sljedeih simptoma?
velika potreba za eerom ili slatkom hranom
osjeaj letargije (slabosti, bezvoljnosti, umrtvljenosti)
brzo dobivanje na teini
vrtoglavica
alergije ili preosjetljivost
udljivost i iziritiranost, razdraljivost
plakanje bez odreenog razloga
gubitak libida
nesanica
anksioznost i panini napadi
zamagljen vid
hladan znoj
suhe oi
depresija
uestale glavobolje
slabo pamenje
gubitak samopouzdanja
nagle varijacije emocija
hladne ruke i noge
100

Kada jedete obrok pun ugljikohidrata, primjerice krumpire, riu ili tjesteninu, eer u krvi odmah
raste. Ovaj eer se upotrijebe ili za proizvodnju energije ili se pohranjuje u masnom tkivu ili u
jetri ili miiima, da se iskoristi po potrebi. Guteraa proizvodi inzulin, hormon koji pomae
prelasku glukoze iz krvi u masno tkivo, pri emu pomae odravati stalnu razinu eera u krvi.
Lako je shvatljivo kako konzumirajui iznimno slatku hranu naglo povisujemo eer u krvi, a tu
dolazi do izraaja vitalna funkcija inzulina koji viak tog eera alje u masne stanice. Taj proces
moe uzrokovati pretilost. Prehrana bogata bjelanevinama i mastima, najee nije uzrok
pretilosti, ve ugljikohidrati!
Kad tijelo ne moe proizvesti dovoljno inzulina nastaje stanje nazvano dijabetes. Tada eer u
krvi ostaje stalno na visokoj razini. Obrnuto se moe dogoditi da tijelo proizvodi previe inzulina
pri emu se razina eera jako smanji i uzrokuje stanje nazvano hipoglikemija. Hipoglikemija
prvenstveno utjee na mozak i ivani sustav uzrokujui simptome poput konfuzije i smanjene
intelektualne sposobnosti. Moete li vidjeti gdje to vodi?
Veza kad smo pod stresom, proizvodi se adrenalin i ulazi u krv. Ovo moe uzrokovati
simptome anksioznosti i paninih napada, ali takoer potie jetru na osloboivanje pohranjenog
eera (glikogena), ime se opet podie razina eera u krvi. Guteraa tada lui inzulin da bi to
kompenzirala i time uzrokuje hipoglikemiju. Opet djeluju nadbubrene lijezde proizvodei
adrenalin i cijeli se proces vrti ukrug. Tijelo se navikava na ovaj ciklus i postaje sve tee i tee ga
prekinuti.
Moje osobno iskustvo je bilo uasavajue. Jedini nain na koji sam mogao drati koliinu eera
u krvi stabilnom i osjeati se dobro je bio taj da sam vrlo paljivo birao to u jesti i kada.
Hipoglikemija je vrlo ozbiljno stanje, no svakako, kladio bih se da bi 90% lijenika ope prakse
na ovo se samo nasmijalo, a ostalih 10% bi upirali prstom i rekli ''eer u krvi ti je dobar, nastavi
uzimati lijekove, to je anksioznost!'' ono to oni ne znaju je da stres moe uzrokovati ili
potpomagati hipoglikemiju direktno i posredno, inei pritom velike oscilacije razine eera u
krvi. Bez obzira na to to smatrate da se hranite dobro, ovo je jedna od najvanijih stvari kada
vas mori anksioznost, napadi panike ili ostali simptomi stresa, u stvari kad bolujete od bilo kakve
bolesti.
Kako ete znati jeste li hipoglikemini? Prvo, pogledajte nabrojene simptome. Ova je metoda
vrlo jednostavna i sigurna. Sljedei put kad imate napad panike, popijte malu au vode sa dvije
lice eera. Ako se napad nakon toga smanjuje moda ste hipoglikemini. Budite svjesni
injenice da voda sa eerom nije trajno rjeenje za vae napade panike, i kratkotrajnog je
uinka. Zatim pokuajte uzeti 1 gram topivog kalij-klorida pri sljedeem napadu panike
(nabavite u ljekarni ili trgovinama zdravom hranom). Ovo ima isti uinak kao zaeerena voda,
101

ali ne uzrokuje putanje inzulina, pa time ni nagli pad eera poslije. Konzultirajte se sa
ljekarnikom oko toga, jer ovaj sastojak neki ljudi ne mogu podnijeti. Ako patite od
hipoglikemije, nije kraj svijeta i poprilino je rairena pojava meu anksioznim osobama. Ako
ste osjetljivi na nain prehrane, ne preskaite obroke, jedite malo i esto, te izbjegavajte prevelik
unos ugljikohidrata, pa ete se vrlo brzo osjeati mnogo bolje.
Sljedei je primjer prehrane koja bi drala stalnom razinu eera u krvi, no treba nastojati biti
strpljiv, te je to bolje slijediti, pa e se upornost na duge staze isplatiti. Guteraa i svi ostali
organi e se oporaviti, ali samo ako pratite sve navedeno i izbjegavate slatku hranu. Moje
preporuke:
1. BEZ EERA
2. obrok bogat bjelanevinama svaka 2-4 sata
3. izmeu obroka pojedite zdrave grickalice orasi, sjemenje, bademi, povre
4. bez meda ili kroba
5. izbjegavati hranu sa dodanim eerom (itajte reklamacije)
6. bez bijelog, rafiniranog brana i eera (kod tjestenina, rie, kruha)
7. na poetku bez kofeinskih napitaka. Kasnije ih moete ponovno uvesti.
8. na poetku bez voa. Nakon stabilizacije takoer uvesti.
9. bez krumpira. Opet ih polako uvoditi u prehranu nakon stabilizacije.
Slijedi popis stvari koje moete jesti:
Meso: piletina, janjetina, govedina, u stvari sve vrste
Riba: svjea tuna je zaista ukusna i zasitna
Jaja: odlina skuhana i posluena sa riinim kolaiima
Moete pripremati zaista ukusne umake od svjeeg povra, piletine, te dodavajui svjeu (ili
konzerviranu ili njen umak) rajicu, sa zainima. Moete dodati i masline. Bilo koja vrsta sira sa
riinim keksima je dozvoljena. Za salate svjee povre ili kuhano na pari. Moete takoer jesti
grah, leu, oraaste plodove i sjemenke, riine krekere (pripazite da ne sadre dodatni eer),
marmite umak (slian kocher umaku) miksajte i otkrijte to vam se svia!!!

102

9. PUENJE I ALKOHOL
Mitovi o puenju:
Mnogi puai vjeruju da im puenje pomae smanjiti stres. Iz tog razloga takoer vjeruju da:
1. ljudi uzimaju pauzu kako bi zapalili. Pauza im pomae da se opuste, no oni cigaretu
smatraju ''zaslunom'' i na taj nain uspostavljaju podsvjesnu povezanost puenja i
relaksacije.
2. puenje zahtjeva duboko disanje i na taj nain smanjuje ansu za hiperventilaciju ili
nepravilno disanje. No uzrok tome je samo duboko disanje.
3. puenje se povezuje sa oputenim socijalnim dogaanjima i oputenijom atmosferom i iz
tog razloga proizvodi osjeaj sree.
4. nakon to pua postane ovisan o nikotinu, puenje mu je uitak jer ga ''brani'' od
simptoma odvikavanja.
Suprotno uvrijeenom miljenju, nikotin je jak stimulans i zapravo je jai od kave. Proizvodi vrlo
veliku razinu psihikog okruenja koje se mogu aktualizirati kao anksioznost. Nikotin takoer
ubrzava puls, te proizvodi okruenje u organizmu koje je pogodno za razvoj anksioznog
poremeaja .
Proteklih nekoliko godina susretao sam sve vie i vie ljudi koji su kroz anksiozne faze prolazili
dok su bili puai ili se odvikavali od nikotina. Prvo nisam uoio vezu ali nakon nekog vremena
primijetio sam uzorak koji se ponavlja i sad gledajui unazad vidim da ljudi koji pate od
anksioznosti, a pue ili su puili, veinom osjete prve napade panike kad pokuavaju prestati.
Ljudi uglavnom misle da simptomi koje osjeaju prilikom odvikavanja (treskavica, osjeaj
nervoze i tjeskobe, dobitak na teini i sl.) su uzrokovane samim odvikavanjem od nikotina. Po
mojem iskustvu, anksioznost se znatno pojaala kad sam pokuao se odviknuti od cigareta, te su
se dodatni simptomi smanjili im sam opet poeo puiti. Istraivanje u Americi pokazalo je da
oko pola cigareta kupljenih i potroenih

u SAD-u konzumiraju upravo ljudi sa psihikim

poremeajima. To ne dokazuje da puenje vodi do mentalnog poremeaja, ili obrnuto, ali u

svakom sluaju doktori bi trebali obratiti pozornost na simptome anksioznosti kod ljudi koji
pue. ''Postoji vrlo jaka veza, ali ne moemo odrediti koji je zapravo uzrok'', kae vodei
istraitelj na tom projektu, dr. Karen Lasser (Harward Medical School, lanak je izaao u
studenom 22/29 Jurnal of the American Medical Association). ''Nemaju svi puai neki mentalni
poremeaj'', no 9 od 10 ljudi koji pue vie od 24 cigarete na dan pate od nekog psiholokog
poremeaja depresije, anksioznosti, napada panike, fobija ili drugih emocionalnih problema,
103

pokazalo je istraivanje. Ovo to slijedi je isjeak iz Nacionalnog instituta za mentalno zdravlje

(NIMH) i radi se o uinku koje puenje ima na adolescente. Takoer sa Nacionalnim institutom
za zlouporabu droga (NIDA) dokumentirali su kako kronino puenje cigareta kroz razdoblje
adolescencije moe poveati podlogu koja se u procesu odrastanja razvijaju u cijeli niz simptoma
anksioznosti, ukljuujui razvoj same anksioznosti, kao i panine napade, te razne fobije (npr.
agorafobiju strah od otvorenih prostora).
Na Kolumbijskom sveuilitu, te New York State Psihijatrijskoj instituciji objavljuju svoja
istraivanja u osmom izdanju Journal of the American Medical Association (JAMA), u
studenom. Znanstvenici su svjesni jake povezanosti izmeu napada panike i problema sa
disanjem kod odraslih osoba. Iznijeli su hipotezu kako se puenje takoer moe povezati sa
rizikom od paninih poremeaja kod djece i odraslih, upravo preko efekta disanja. To je
omoguilo daljnje dokazivanje o slinosti anksioznog poremeaja kod djece i odraslih, kako kae
dr. Daniel Pine. Istraivai su ispitali 688 mladih i njihovih majki, od 1985. do 1986., te od 1991.
do 1993. Otkrili su da ak iznenaujuih 31% od adolescenata koji su puili vie od 20 cigareta
na dan imaju anksiozne poremeaje tijekom odrastanja. Od onih koji su svakodnevno puili i
imali anksiozan poremeaj tijekom adolescencije, 42% je poelo puiti prije nego im je
dijagnosticiran poremeaj anksioznosti, dok je samo 19% bilo prvo dijagnosticirano, a tek
naknadno su poeli puiti svakodnevno. Znanstvenici svakim danom znaju sve vie o vezi
izmeu puenja i anksioznosti, to potvruje da se tu ne radi o pukoj sluajnosti. Ako ste pua
koji ima anksiozni ili depresivni poremeaj, te razmatrate da li biste prestali puiti, NEMOJTE.
Znam da se ovaj savjet protivi zdravom razumu, ali ima konkretan znanstveni razlog. Dok puite,
umjetno podiete razinu eera u krvi, iako je nejasno koliko jedna cigareta ''vrijedi'', misli se
ak da je ekvivalentna (jednaka) jednoj lici eera. Da je to sluaj moete vidjeti na nain da
ako puite npr. 15 cigareta na dan eer u krvi vam je kao da ste pojeli 15ak lica eera. Kad
oduzmete tu umjetno izazvanu koliinu eera u krvi, za rezultat dobijete simptome
hipoglikemije koji su iznenaujue slini i mogu se lako zamjeniti sa anksioznim poremeajem.
Hipoglikemija je stanje iznimno niske razine eera u krvi to moe izazvati drhtanje,
vrtoglavicu, tjeskobu, ubrzan puls, klonulost i depresiju. Prelako je tada prepisati lijek za
anksioznost kad pravi problem lei negdje drugdje. U paru sa injenicom da anksioznost utjee
na proizvodnju inzulina (kemikalije koja kontrolira razinu eera u krvi tj. smanjuje je kako bi
postigla idealnu razinu), nizak eer u krvi moe izazvati vrlo neugodne simptome.
Tako da kad vaem tijelu treba cigareta, ono zapravo vapi za eerom, pa ako ne puite poseete
za keksima i sl., te dobivate na teini, to je jedan od najprepoznatljivih nuspojava prestanka
puenja! Ne branim nezdrav nain ivota, kao kronini pua, ve samo savjetujem kako (u
104

sluaju da ne morate iz medicinskih razloga odrei se odmah cigarete) i mislim da bi bilo

preporuljivo postupno smanjivati koliinu popuenih cigareta, pa tek kad se osjeate sigurni
potpuno prestati, ALI POLAKO. Ako ste ve prestali puiti ali ste poeli osjeati napade panike
otprilike u isto vrijeme, ili vam se anksioznost poveala, bilo bi preporuljivo da odgodite
prestanak puenja za vrijeme kad ete biti sposobniji i jai za boriti se s time.
Alkohol je vrlo bogat eerom, ali takoer daje onome tko pije laan osjeaj oputenosti. Iako
moda leite i osjeate se oputeno, to je zapravo obrnuto od onoga to se odvija u vaem tijelu.
Istraivanja pokazuju kako alkohol u veim koliinama ozbiljno moe naruiti vae zdravlja.
Izmeu ostaloga, moe:
smanjiti koliinu vitamina od ivotne vanosti
ozbiljno omesti sposobnost tijela da koristi kisik, probavlja hranu i apsorbira vitamine
a to dovodi do:
vee osjetljivosti na stres
simptomi poput depresivnih koji svakodnevni ivot ine teim, to moe dovesti i do
anksioznog poremeaja
slabe komunikativne i socijalne sposobnosti, slabih radnih navika, slabih privatnih veza,
financijskih problema, koji zaista mogu izazvati depresiju i anksioznost.
Alkohol djeluje depresivno jer potiskuje. Mnogi ljudi koriste alkohol da bi postigli osjeaj
oputenosti. Bilo kako bilo, to moe takoer utjecati na vau sposobnost pamenja, shvaanja i
donoenja odluka. Poput puenja, naglo odvikavanje od alkohola, ne samo da je popraeno
raznim i neugodnim nuspojavama, ve takoer uzrokuje pad eera u krvi. Kao to je izneseno
kod dijela o puenju, taj pad koliine eera u krvi rezultira simptomima anksioznosti. Ako
planirate prestati konzumirati alkohol (kao i bezalkoholne napitke bogate eerom), uinite to
polako, a ne naglo!
10. NASTAVAK PUTOVANJA
Povlaenje & preokret u anksioznosti
Tijekom mog oporavka, mnogo puta sam osjeao da idem unazad, da mi se ponovno pogorava
stanje. Ubrzo poslije, moje povlaenje je zavrilo i poeo sam se osjeati bolje i sposobnije za
suoavanje sa svijetom. Odluio sam se zaposliti na par manjih poslova da bi ispunio prazno
vrijeme u kojem sam se suoavao sa samim sobom. Prilino dobro sam se u to vrijeme osjeao,
najvjerojatnije zato to sam prolazio hiperaktivnu fazu povlaenja. Mnogi ljudi brkaju
hiperaktivnost s dobrim raspoloenjem, to ona sigurno nije. U tom periodu od otprilike dva
mjeseca mislio sam da sam mnogo sposobniji nego to sam uistinu bio. Vrlo ubrzo sam poeo
105

raditi puno radno vrijeme i osjeao sam snaan umor od rada (radio sam ak i naveer), ali sam
se osjeao iznimno dobro, za promjenu.
Ne mogu shvatiti zato sam se osjeao toliko ivim, ali nakon nekon vremena me svladala
totalna iscrpljenost. Jedva sam stajao na nogama, imao sam jako lupanje srca i vrtoglavicu pa
sam na kraju zavrio leei na sofi, dva tjedna. Posao mi je zbog toga patio i na kraju sam se
moram suoiti s injenicom da jo ne mogu normalno funkcionirati.
Mnogo vremena, ak godina, mora proi dok se ne ponite sve promjene koje je Vae tijelo
pretrpjelo tijekom anksioznosti, ovisnosti ili povlaenja. ivani sustav se mora odmoriti. Da bi
se vratio u svoju prirodnu funkciju, morate mu dopustiti da to radi u svoje vrijeme. Lagana
vjeba, pravilna prehrana i svjei zrak su najbolji recept za ubrzanje cjelokupnog oporavka, ali
nemojte pretjerivati!
Takoer sam uz pomo svojeg psihologa primjetio da sam se praktiki oslanjao na svoju
anksioznost i napade panike te ih koristio kao izgovor da se ne suoavam sa svijetom, svojim
stresorima i potencijalnim rizicima koje nosi ivot. Mislio sam i ako se iznenada izlijeim da e
me moji voljeni ostaviti s objanjenjem da se ja vie ne trebam oslanjati na njih. Skoro sam
osjeao da jedva ekaju da se oporavim, tako da bi mogli biti slobodni. To se posebno odnosilo
na moju djevojku, koja mora da je preivjela pakao tijekom moje bolesti.
Kad sam shvatio da moja sudbina ovisi samo o jednoj osobi meni i da moji voljeni ne ekaju
samo da me ostave, odluio sam napraviti neke promjene u ivotu. Uz pomo psihoterapeuta,
poeo sam izazivati svoje stahove i sumnje i ubrzo se moj obrazac ponaanja poeo mijenjati.
Moj opi pogled na ivot se proistio i osjeao sam da prolazim kroz neku vrstu prosvjetljenja
(stanje razumijevanja, znanja i zadovoljstva).
Iznanada je sve postalo jasno. Osjeao sam se jaim zbog svojeg iskustva i poeo sam shvaati
sebe, ostale i openito ivot, mnogo jasnije.To je bila udna, ali ugodna senzacija koja traje i dan
danas.
Vi ste u nadlenosti samog sebe. Bez obzira kako na to gledate, postoji samo jedna osoba na
ovom svijetu na koju moete svaliti svu odgovornost. Vi ste jedini ije djelovanje moete
kontrolirati, jedini u kojeg se u potpunosti moete pouzdati, bez pitanja. Vi drite klju uspjeha
106

da budete ono to elite biti. Vi ste sebe uinili bolesnima, svjesno ili nesvjesno, ali Vi moete
svjesno napraviti neto da se ponovno osjeate dobro.
Sada znam da sam bio u krivu kad sam govorio: ''Nikada neu biti dobro''. Sada jesam, a moete
biti i Vi.
Ako ste patili od anksioznosti, napadaja panike, depresije, ovisnosti o sedativima ili povlaenja,
postoji jedna stvar koju Vam mogu garantirati Vi moete i Vi ete biti bolje.
Iz dubine beznaa, boli i bolesti, uspio sam si ponovno spojiti ivot, a moete i Vi. Gledao sam
ljude koji su bili mnogo godina vezani za kuu kako prestaju piti lijekove, ponovno rade i ive
sretnim i ispunjenim ivotima, ak i oni koji su na poetku rekli da nema anse.
ALI svi oni imaju jednu zajedniku stvar svi su oni, bez iznimke uinili tono ono to mojih
Devet Pravila govore da treba. Svatko od njih je prilagodio moje principe vlastitim ivotima i
krenuo naprijed, uvodei nove i uzbudljive aspekte u svoj anksioznou ispunjeni ivot,
prikazujui svoje dotadanje navike zastarjelima, zamjenjujui ih novima, ne - anksioznima,
zadovoljavajuima i zanimljivima.
Vi imate mo napraviti to za SEBE, SADA!
11. PRAVILNO DRANJE
Veina ljudi zanemaruje pravilno dranje tijela i na kraju tek kasnije u ivotu osjeti
negativne posljedice najee su to bolovi u leima i bolovi u vratu. Ako osoba koja pati od
anksioznosti ima nepravilno dranje tijela, to moe imati vrlo jak uinak

na simptome

anksioznosti. Ve smo ranije spomenuli da je disanje jedan od vanih faktora u Svetom Gralu
anksioznih poremeaja. Ako uspostavite pravilno disanje, jaina anksioznosti e se smanjiti.
Pravilno dranje ima vrlo jak uinak na disanje.
Anksioznost i depresija mogu uzrokovati da osoba zauzima obrambeni poloaj, tj.
podsvjesno osjea da se mora zatititi od nekakve opasnosti. Poput uplaenog jea koji se
sklupa u loptu da bi zatitio svoj mekani, ranjivi stomak, tako i mi kad smo anksiozni ili
depresivni teimo tome da sjedimo s prekrienim rukama, nogama priljubljenim uz tijelo i
ramenima savijenim prema struku. Ova poza se inae zauzima nesvjesno, ali je izuzetno
107

nezdrava; dolazi do pritiskanja unutarnjih organa ukljuujui srce i plua to slabi cirkulaciju i
uzrokuje bol u miiima, ivcima i tetivama.
Ako ste se prepoznali u ovome, potrudite se to ispraviti; to ste svjesniji o svojim
nezdravim pozama, to vie moete vjebati pravilno dranje. Ako je potrebno, zamolite prijatelje
i rodbinu da vas upozore kada se naete u gore opisanom poloaju, jer ako to uspijete
promijeniti, osjetiti ete gotovo trenutno poboljanje.
U dananje uurbano doba sve manje stojimo, hodamo i trimo. U zadnjih sto godina
ljudske navike su se izmijenile bre nego ikad prije u povijesti; sve je vie stresnih situacija,
ivot je openito bri, skuplji i svakako je sve izraenije i rivalstvo. Naa se pak tijela nisu
dovoljno razvila da podnesu sve ove promjene u ivljenju; ovo moe dovesti do neusklaenosti
izmeu fiziolokog izgleda i aktivnosti. Tijekom perioda provedenim pod fizikim i psihikim
pritiskom uzrokovanim ovim neusklaenostima, mogu se razviti fiziki problemi i manifestirati
se kao stres. Fizika aktivnost pridonosi boljoj cirkulaciji, jaim miiima, zdravlju
kardiovaskularnog sustava i zdravijim pluima. Manjak vjebanja, loe dranje i niska kvaliteta
zraka u prostoriji mogu biti vrlo tetni. Prosjena osoba koja radi u uredu sjedi oko 5-6 sati na
dan i kree se samo do aparata za kavu, gdje odlazi po brzu dozu stimulansa, da si malo pokrene
adrenalin. Sjedenje u uredskom stolcu nije loe samo po sebi, ali se treba prakticirati samo u
kratkim periodima izmeu perioda aktivnosti. Sjedei poloaj pritie torzo i organi iznad oita
se poguruju gore prema prsima, optereujui srce i plua. Ako ste prekomjerne teine, ovo
dodatno komplicira problem. Diete kratkim, plitkim udisajima, i nivoi kisika i ugljik dioksida u
krvi su ugroeni.
Veinu svog posla obavljam sjedei za raunalom. Nedavno sam kupio stolicu za
kleanje, ali i dalje se osjeam grozno ako sjedim dui period. Neugodnost od sjedenja nije
uvijek odmah bila vidljiva, ali nekad bi me pratila jo i sljedeeg dana, pokazujui da se disanje
moe drastino izmijeniti kroz dui period.

108

Nepravilno dranje pritisak na prsnu upljinu uzrokuje kratke,

oteane udisaje i kompresiju unutarnjih organa

Pravilno dranje prsa izbaena, lea ravna, plua i unutarnji

organi u prirodnom, slobodnom poloaju

109

Smatram da bi pogreno disanje i dranje moglo objasniti mnoge simptome koji se

javljaju prilikom obavljanja stresnog posla. Nije potrebno dugo da se ovjekov prirodni ritam
disanja promijeni u tolikoj mjeri da uzrokuje neugodne simptome, ukljuujui anksioznost,
panini poremeaj ili depresiju.
Nepravilno dranje, radijacija iz monitora raunala, slaba kvaliteta zraka ili ugraenih
klima ureaja, nedostatak svjeeg zraka, centralno grijanje, pijenje kave, dugi sati i ljuti ef
lako moemo vidjeti zato se iri epidemija bolesti vezane uz obavljanje stresnog posla.
Da bismo ispravili dranje, vano je nabaviti stolicu koja e drati lea ravno, i pokuajte
se ne naslanjati na stol ispred sebe. U takvom poloaju je prsna upljina svoje optimalne veliine
dok sjedite. Fizika aktivnost odrava dobru cirkulaciju, i protee kostur, miie i ostala tkiva,
razgibava zglobove i omoguuje tijelu da die. Pokuajte izbjei ispijanje kave i aja u velikim
koliinama, jer su oboje stimulansi. Pobrinite se da dobijete dovoljnu koliinu kvalitetnog,
svjeeg zraka, ako moete otvorite prozor ili izaite iz zgrade za vrijeme pauze na poslu, ako je
to ikako mogue.
Ako osjeate da ste pod stresom zbog pretrpanosti poslom, razgovarajte o tome sa efom
ili se obratite sindikatu, ako ste lan. Moete se obratiti i lijeniku koji vas moe uputiti
savjetniku za kontrolu stresa. Ne dozvolite si da se razbolite zbog preoptereenosti poslom, ako
treba uzmite godinji odmor, jer stres ne smije biti opcija, vi uope ne biste trebali biti pod
stresom.
Tehnika Alexander
Tehnika Alexander je metoda koja ispravlja pogreno disanje, dranje i kretanje;
izmislio ju je australijski glumac Frederic Alexander. Alexander je shvatio da njegovo dranje
utjee na njegove glumake sposobnosti, te je stoga izmislio tehniku kojom je poboljao ne samo
dranje i disanje, nego i ravnoteu i koordinaciju. Tehnika vas ui koliko tono truda morate
uloiti u koju aktivnost, tako da vam to vie energije ostane i za ostale vae aktivnosti. Ova
metoda nije niz tretmana ili vjebi, nego je to vie reprogramiranje uma i tijela.
Tehnika Alexander je metoda koja moe pomoi da naete novu tjelesnu ravnoteu
otputanjem nepotrebnih napetosti. Moe se odnositi na sjedenje, leanje, stajanje, hodanje,

110

dizanje, i ostale dnevne aktivnosti. Pretjerane napetosti u vaem tijelu mogu uzrokovati cijeli niz
neugodnih simptoma kao npr. bol u leima, vratu i ramenima, letargiju, nesanicu i sl.
Ljudi svih dobi i ivotnih stilova koriste ovu tehniku u svrhu poboljanja kvalitete svog
ivota. Ova se tehnika nauava due od stoljea, tisue ljudi irom svijeta unaprijedilo je svoje
zdravlje prakticirajui ovu tehniku.
12. VANJSKI FAKTORI
Osim dijete, pritiska na poslu, puenja I upotrebe alkohola, postoje I drugi faktori na koje
nailazimo svakodnevno koji takodje utiu na kvalitet naeg ivota. Mi potcenjujemo, ili smo
potpuno nesvesni pozitivnih ili negativnih spoljnih faktora koji mogu uticati na nae telo.
Elektromagnetna polja
iveo sam u Nemakoj nekoliko godina I postao sam svestan toga koliko Nemci ozbiljno
uzimaju u obzir uticaj elektromagnetnog zagadjenja. Naunici okrivljuju elektromagnetni tetan
uticaj za niz bolesti od depresije do leukemije. Nervni sistem ljudskog organizma oslanja se na
elektrine nervne impulse koji prenose nervne signale od nervnih zavretaka do mozga. Mozak
obradjuje impulse, gde uestvuju i senzori i misli, tako to otvara i zatvara prekidae u mozgu.
Kao kod komjutera, ovi prekidaci I informacije koje oni primaju su napravljeni od elektrinih
impulsa.
Svi elektromagnetni procesi emituju elktromagnetnu radijaciju EMR (Elektro Magnetna
Radijacija deo svetlog spektra), I to je vie prisutna to je elektromagnetno polje ire I jae.
Postaete svesni da u zidovima vae kue postoji elektrina mrea (sklop), koja se ne mea sa
ljudskim telom, ali ije je polje iroko I snanog uticaja, I dugotrajna izloenost istom menja
nae sopstveno elektromagnetno polje, to izaziva bolest. Posmatrajui to sa pozitivne strane,
naunici jos uvek tragaju za odgovorom kako ovo moze biti upotrebljeno kao nain leenja.
Smatra se da na isti nacin na koji elektromagnetna polja imaju negativan uticaj, ona isto tako
mogu uticati u pozitivnom smeru na reavanje problema.
Na primer, elektrini kablovi I elektrina konstrukcija mogu snano uticati na onoga ko ivi
ispod njih.Elektrina konstrukcija nosi hiljade volti u domove irom planete, I elektromagnetna
polja oko kablova stvaraju odredjenu udaljenost medju njima, ak I kad se zemlja nalazi izmedju
njih.
111

Elektrine utinice, ulazi I prekidai u naem domu, slino, mogu imati iroko elektromagnetno
polje, to se najbolje moe primetiti tamo gde su ice koje formiraju krug izmedju dva elektrina
izlaza. Na primer, ako imate lampu za itanje koja je prikljuena u dve raziite utinice, u svaku
sa razliitih strana kreveta, ukrtanje elktromagnetnih polja dve utinice deavae se iza poloaja
vae glave na krevetu. Spavanje u elektromagnetnom polju moe izazvati tano izmerljivu
koliinu elektromagnetizma, ali efekti ovoga na ljudski organizam jos nisu tano poznati; mogu
drastino varirati od osobe do osobe.
Nije upote trenutak da odmah trite po kui, ludaki premetajui nametaj, samo budite svesni
toga da pokuate da nadjete I odredite mesto koje vam najvie odgovara za odmor, gde se
najbolje odmarate. Npr: krevet, omiljena stolica itd., to dalje od utinice ili nekog drugog izvora
elektrine energije.
Mnoge alternativne klinike za zdravlje mogu vas posavetovati u vezi ovoga I rei da li je to
problem u vaem slucaju.
VDU ( Video Display Unit) Ekrani
Bilo koji od VDU ekrana emituju pozitivne jone, I smatra se da to pogadja ljudski organizam
tako to ga puni pozitivnim jonima. Veina elektrinih uredjaja emituje pozitivne jone to izaziva
reakciju razliitog stepena kod ljudi.
Mnogi ljudi koji ive u zonama gde je poveana koncentracija pozitinih jona, pate od razliitih
simptoma, kao sto su: glavobolje, anksioznost, depresija, promena raspoloenja, iritacija,
problemi sa sinusima, nemogunost spavanja, nedostatak koncentracije, prehlade, alergije I
drugo.
Smatra se da VDU ekrani snano doprinose sindromu nastajue munine, stanju koje pogadja
ljude koji rade dugo u modernim radnim okruenjima.
Kompjuterske radnje prodaju filtere za VDU ekrane, koji pomau da se minimalizuje koliina
pozitivnih jona emitovanih iz ekrana. Takodje pomae ako kupite jonizator, koji pomae da se
koriguje disbalans pozitivnih I negativnih jona. Oni se mogu kupiti u veini radnji elektrine
opreme.
112

Poeo sam da provodim sve vie vremena na internetu tokom oporavka, I shvatio sam da mi
treba sve vie I vie vremena za odmor od rada za raunarom; osim izbegavanja zamora oiju,
ukoenog vrata I oteanog disanja, primetio sam da izbegavanje dugotrajnog gledanja u ekran
spreava pojavu oseaja munine I vrtoglavice.
13. ANKSIOZNOST I DECA
Tipovi deije anksioznosti
Trihotilomania
Trihotilomania je poremeaj koji se javlja u impulsima i nagoni decu da upaju vlasi kose kao
reakciju na stres i anksioznost. Ta deca takoe mogu upati obrve, trepavice, u stvari, sa bilo kog
dela tela. Impulsno kontrolisani poremaaj se karakterie kao nemogunost deteta da se
kontrolie i odupre iskuenju (impulsu) da uini neto tetno i kodljivo sebi ili nekoj drugoj
osobi. Trihotilomania se ubraja u OCD (obsesivno kompulsivni poremeaj).
Panini poremeaj

Panini poremeaj je jedan od najmunijih anksioznih poremeaja. Deca, kao i odrasli, sa

paninim poremeajem doivljavaju iznenadne neoekivane i ponavljajue periode intezivnog
straha. Tipini simptomi ukljuuju: ubrzano kucanje srca, znojenje, vrtoglavicu, oseanje da
pogoena osoba gubi kontrolu i da e umreti. Kada se ovi simptomi dogode zajedno, oni
prouzrokuju panini napad i on moe potrajati od nekoliko minuta do nekoliko sati. Panini
napadi se ponavljaju u intervalima, pojavljuju se iznenada bez upozorenja.
Socijalno anksiozni poremeaj
Socijalna fobija, esto nazvana socijalno anksiozni poremeaj, ukljuuje neprikladan preteran
strah koji pogodjena osoba doivljava kada treba da se nae u nekoj socijalnoj situaciji i stalno
misli da e ispasti glupa i zbunjena pred drutvom te da e je drugi ljudi zadirkivati i ismevati
zbog toga. Veina dece sa socijalnom fobijom imaju oseaj da ih drugi stalno posmatraju i boje
se da e napraviti neku greku ako pokuaju neto da uine. Deca se esto oseaju uplaeno i
bespomono u veini socijalnih situacija, i to je neto sasvim uobiajeno u deijem uzrastu,
problem je to neprikladan nivo anksioznosti moe prouzrokovati da dete postane ekstremno
stidljivo i povueno. Socijalno fobina deca izbegavaju situacije koje ih mogu dovesti u centar
panje.
113

Selektivna mutavost

Selektivna mutavost (ranije zvana izabrana mutavost) je poremeaj karakterisan konstantnim

odbijanjem deteta da govori pred ljudima u odreenim socijalnim situacijama.
Specifina fobija

Specifina fobija je strah od specifinih objekata, mesta ili situacija. Potpuno je uobiajeno da
dete ima jednu ili vie specifinih fobija, svaka fobija prouzrokuje anksiozni odgovor kada se
dete konfrortira sa prouzrokovaem fobije. Deca sa specifinom fobijom mogu usvojiti vrlo
manipulativno ponaanje u nameri da izbegnu anksiozno provokativne situacije.
Anksioznost zbog odvajanja

Anksioznost zbog odvajanja je neprikladno anksiozno stanje koje se razvija kao odgovor na
geografsku odvojenost od mesta ili osobe u koje imamo poverenje i pored koje se osecamo
sigurno i bezbedno.
Generalizovani anksiozni poremeaj

Generalizovani anksiozni poremeaj je najei anksiozni poremeaj koji se javlja u detinjstvu.

Deca sa ovim poremeajem oseaju zabrinutost celo vreme. Ona mogu takoe oseati konstantan
stres i napetost. Konstantna zabrinutost kod deteta dominira njegovim ivotom i pravi mu
probleme i kod odraivanja normalnih dnevnih aktivnosti.
Opsesivno- kompulsivni poremeaj

U Sjedinjenim amerikim dravama , 1 od 50 odraslih trenutno imaju obsesivno- kompulsivni

poremeaj a duplo vie ga je iskusilo u nekom dobu svoga ivota. Kod dece, obsesivnokompulsivni poremeaj je karakterisan kao prinuda na primer kao to su stalno proveravanje i
prebrojavanje.
Post traumatsko stresni poremeaj

114

Anksiozni poremeaj koji se razvija kao odgovor na epizode ekstremnog stresa kao to su na
primer doivljena nesrea ili sudelovanje u situacijama koje su mogle dovesti do gubitka ivota.
Anksioznost uzrokovana odvojenou

Veina dece doivljava odlazak u kolu sa uzbuenjem i uivanjem. Neka deca su prestraena, i
iznalaze najrazliitija reenja kako bi izbegla odlazak u kolu. Roditelja treba da budu uvereni da
deca koja redovno govore da su bolesna i da ne mogu ii u kolu, zapravo to ine sa ciljem da
izbegnu anksiozna oseanja koja bi tamo mogla doiveti.
Naravno veina dece ponekad ne voli da ide u kolu; to se obino deava u godinama kada su
deca suoena sa tekim kolskim aktivnostima ili ispitima. Neka deca pate i imaju strah od
naputanja sigurnosti koje pruaju roditelji i kua. Ovaj period u ivotu deteta nije samo
uznemirujui i straan za dete ve je takoe frustrirajui i zabrinjijavajui i za roditelje deteta.
Anksioznost uzrokovana odvojenou moe se predstavljati na vie naina.
-

konstantne misli i briga o sigurnosti za sebe i roditelje

odbijanje odlaska u kolu

esti bolovi u stomaku i drugi fiziki problemi

preterana zabrinutost i strah ako dete treba da prespava van kue

preterana privrenost roditeljima

paninost i zlovolja u vreme provedeno odvojeno od roditelja

problemi pri spavanju i none more

U 13 godini, ja sam proao kroz period socijalne fobije. Postao sam iracionalno anksiozan,
depresivan i straljiv. Redovno sam traio pomo kolske sestre, zvao mamu da doe po mene i
krio se od druge dece. Takav nain ivota za dete je zastraujui, ono je neprestano uplaeno i
osea se konfuzno, u tom dobu dete mnogo mata i kada iznenada shvati da ivot nije samo igra i
zabava, i da je pun odgovornosti, izazova i briga sve to izaziva veliki ok kod njega. Deca
otkrivaju smrtnost, osecaju promene koje donosi pubertet, sve to stvara ogroman pritisak na
psihu deteta i moze da izazove probleme ako dete nije pravilno vodjeno od strane roditelja ili
staratelja.

115

Uvek je teko za dete da napusti kuu posle dueg provedenog vremena u kui za vreme raspusta
ili bolovanja. Faktori kao to su promena mesta boravka, razvod ili gubitak roditelja mogu
prouzrokovati ogroman stres i uznemirenost, anksiozno ponasanje koje dovodi do anksioznosti
uzrokovane odvojenou.
Strategija zasnovana na izbegavanju koju deca koriste kada se obicno prave da su bolesna... ona
znaju kako je to uspeno oruje za manipulaciju kada su ona stvarno bolesna. Takav nain
ponaanja vremenom postane oigledan, nestaje tokom dana i ponovo se javlja sutradan ujutru.
U nekim sluajevima, deca prosto mogu da odbiju da napuste kuu.
(Trebalo bi da ispitate dete o njegovim specifinim problemima i mukama koje ih
mue. Pokuajte da razgovarate sa njim na neutralnom terenu kada je dete
oputeno i smireno, to e pomoi detetu da se otvori prema vama.)
Dete sa anksioznou uzrokovanom odvojenou moe da iskusi itav niz problematinih
situacija, ovde su navedene neke najee od njih. Na primer:
-

oseanje nelagodnosti kada je dete samo u sobi

preterana privrenost prema roditeljima

preterana zabrinutost da se neto ne desi roditeljima ili samom detetu

stalno praenje mame i tate po kui

tekoe pri odlasku na spavanje

none more

preterivanje i nerealan strah od ivotinja, udovita, provalnika

strah od mraka

potekoe koje proizilaze kada je dete primorano da ide u kolu

(Razgovarajte sa uiteljem vaeg deteta oko promena u ponaanju tokom

boravka u koli)
Anksioznost uzrokovana odvojenou moe da dovede do razliitih implikacija i problema. U
vrlo dugom periodu, moe dovesti do anksioznosti i paninog poremeaja u odraslom dobu, ali u
kratkom periodu moe dovesti do socijalne izolovanosti, problema u obrazovanju i komunikaciji.

116

Konflikt izmeu roditelja i deteta oko odbijanja odlaska u kolu moe uzrokovati jaz u
meusobnim odnosima. Od vrlo velike je vanosti da dete odmah primi odgovarajuu panju.
Stim da se problem vie tie samog odlaska u kolu a ne i boravka tamo, vrlo je vano da dete
proe kroz odgovarajue vebe kako bi prolo kroz njegove iracionalne strahove. Radei kroz
devet postulata i prolazei kroz vebe relaksacije u ovom programu dete e prevazii svoje
probleme.
Vrlo je vano da dete bude voeno od strane roditelja ili strunog lica. Elementi ovog programa
su dizajnirani za starije osobe; postoje neki elementi koji mogu voditi do poveanja deije
anksioznosti.
Svako doivi anksioznost u nekom dobu svoga ivota; to je integralni deo naeg odbranbenog
sistema. Deca na primer mogu da pokau anksiozno ponaanje kada su odvojena od roditelja, to
je sve normalno i ne prouzrokuje bigu, to je uobiajen deo procesa kroz koje dete prolazi kako bi
bilo spremno za izazove koje svakodnevni ivot donosi.
Neka deca na primer mogu imati strah od mraka, pasa ili nepoznatih ljudi, sve ovo je uobiajeno
i jedino opstaje i u kasnijem periodu ivota ako su ovi problemi ostali nerazreeni ili ako se
vraaju na neki nain. Nedavano sam naiao na jedan ovakav primer kada je majka priala o
sinovljevom strahu od pasa. Odluio sam da toj familiji pokaem moga psa, bezopasnog i vrlo
draesnog terijera zvanog maki, dete je bilo zabrinuto i izgledalo je vrlo uplaeno na prvi pogled
ali njegov otac je reagovao kao preplaeno dete, vritao je i nekontrolisano mahao rukama
unaokolo. Ostali lanovi familije nisu bili uznemireni njegovim ponaanjem i bilo je vrlo jasno
odakle je doao sinovljev strah od pasa.
Generalizovana anksioznost moe da se manifestuje na razliite naine, ovde su navedeni neki
od njih:
-

mnoge brige oko stvari pre nego to se one i dogode

konstantna zabrinutost vezana za kolu, drugove, ili sport

ponavljajue misli ili akcije (obsesija)

strah i uznemirenje da se ne uradi neto pogreno

nizak nivo samopouzdanja

117

Deca obino menjaju svoje raspoloenje kada su anksiozna; ovo vam dozvoljava da protumaite
njihovo stanje. Ona su esto napeta i uznemirena i bez dovoljno samopouzdanja da uzmu uee
u normalnim aktivnostima. esto, anksiozna deca odaju utisak da su tiha, povuena, ovo esto
ini prepoznavanje problema prilino teko.
Budite upoznati sa navikama vae dece i pokuajte da podrite njihove potrebe. Nikada ne
podcenjujte deiju zabrinutost nipodatavajui njihovu vanost, to se vama ini trivijalno za
dete moe biti vrlo neprijatno i uznemirijue.
Vrlo je vano da se izborite da doprete do vaeg deteta, ako ono doivi vas kao nepristupanog
oko nekih naroitih problema, vrlo esto ona e pokuati da umanje problem i povui se kako bi
izbegla konfrontaciju i potekoe.
U svakom sluaju vrlo je vano za vas da primite profesionalnu procenu o stanju zdravlja vaeg
deteta. Ako se oseate zabrinuti oko bilo ega u vezi njegovog zdravlja.
Brinui se za ukupno detetovo stanje zdravlja, bilo fiziko ili psihiko, vrlo je vano da dobijete
korektnu ocenu od strane kvalifikovanog lekara. Imajte na umu, da je davanje lekova detetu na
zadnjem mestu, ako ba druge metode ne budu uspene. Ja ne smatram da se leenje psihickih
bolesti treba vriti uvek sa lekovima, veina ljudi kojima sam proteklih godina pomogao
oporavila su se bez lekova.
Reavajte problem direktno sa vaim detetom, pitajte ga direktna pitanja i pruite mu komfor i
podrku koju ono treba kako bi se otvorilo prema vama i izloilo vam svoje brige i strahove, kao
bi vam se pruila prilika da detetu pruite praktino, logino i pomirljivo reenje.
Imajte u vidu sledee:
-

Opisivanje sadanjih problema i simptoma

Informacije oko deijeg odrastanja i razvoja

Informacije o koli i drugovima

Informacije o odnosima u porodici

Miljenje deteta o ovim temama

118

Opsesivno-kompulsivni poremeaj kod dece i adolescenata

Opsesivno-kompulsivni poremeaj, obino poinje u adolescenciji ili detinjstvu i pogaa 1 od

200 dece i adolescenata. Opsesivno-kompulsivni poremeaj se karakterie kao ponavljajua
obsesija i/ili kompulzija iji je intezitet toliki da prouzrokuje teko podnoljivu nelagodnost.
Obsesije se pokazuju kao ponavljajue i dugotrajne misli, impulsi, ili neeljene slike koje
prouzrokuju anksioznost i uznemirenje. Ove kompulzije su esto nerealne i irecionalne. One nisu
samo obine prekomerne brige oko dnevno-ivotnih problema ili preokupacija kao kod
generalizovanog anksioznog poremeaja. Kompulzija se definie kao ponavljajue ponaanje ili
ritual kao to je pranje ruku, slaganje i dranje stvari u redu, ponavljanje neega iznova i iznova,
stalno prebrojavaje neega, tiho ponavljanje rei, izbegavanje izvesnih situacija i objekata.
Obseseje ili kompulzije prouzrokuju znaajnu anksioznost i uznemirenje, i utiu na deiju
normalnu rutinu, akademsku sposobnost, socijalne aktivnosti, i odnose sa ljudima.
U male dece moe se javiti strah da e se desiti neka povreda njima ili njihovim lanovima
porodice, na primer da e neko provaliti u kuu kroz nezakljuana vrata ili prozor. Deca mogu
kompulzivno proveravati sva vrata i prozore dok roditelji spavaju kako bi se osigurali i
privremeno olakali njihovu anksioznost. Deca mogu oseati strah da su roditelji u
meuvremenu sluajno otkljuali prozor ili vrata, i obsesivni ciklus poinje nanovo i deca
proveravaju prozore i vrata da li su zakljuani. Ovo se moe ponavljati mnogo puta.
Starija deca koja su vie u skladu sa okolnim svetom i imaju vee razumevanje o opasnostima
koje se mogu desiti u njihovom okruenju mogu imati strah da e se inficirati sa nekim virusom,
sidom, ili kontanimiranom hranom. ivljenje sa ovakvim oseanjima, kod dece moe razviti
rituale karakterisane ponaanjem ili aktivnostima koje se ponavljaju mnogo mnogo puta.
Ponekad su obsesije i kompulzije povezane, deca misle da ako ne uine neku izvesnu stvar
odreen broj puta da e im se neto loe desiti.
Deca esto oseaju stid i uznemirenost oko njihovog opsesivno-kompulsivnog poremeaja, tako
da je vrlo bitno za njihove roditelje da imaju u vidu stanje u kojem se njihova deca nalaze i da
pokuaju da nastupe to oseajnije i da bez podcenjivanja pristupe reavanju problema.

119

Moj program se odnosi na probleme koji se tiu opsesivno-kompulsivnog poremeaja i pruaju

pravila devet postulata. Ovo vam pomae da pripremite plan, da dete pone pozitivnije da
razmilja kako bi prekinulo ponavljajue opsesivno-kompulsivne rituale.
Opsesivno-kompulsivni poremeaj je smeten u mozgu kao serija steenih navika u formi
neuronskih putanja, na isti nain mi moemo biti odueni od procesa koji izazivaju
anksioznost i panini poremeaj, mi moemo biti odueni od kompulsivnog ponaanja. Sa
decom to je malo vie kompleksno i ona trebaju vau podrku i vostvo ka njihovom
oporavku.
Post traumatsko stresni poremeaj

Sva deca i adolescenti doive stresove koji mogu uticati na njih kako emocionalno tako i
psihiki. Veina dece je sposobna da se brzo oporavi od stresnih dogaaja. Neka deca koja su
doivela ktastrofe i nesree mogu razviti dugorone probleme zvane post traumatsko stresni
poremeaj. Obino, dogaaji ukljuuju situacije gde je ivot ugroen, ili dete takoe moe biti
svedok nemilih dogaaja kao to su fiziko ili seksualno nasilje, automobilska nesrea, ili
dijagnoza teke bolesti. Rizik od razvoja post traumatsko stresnog poremeaja i bilo kojim
godinama je povezan sa ozbiljnou proivljene traume, da li se trauma ponavlja, koliko je dete
povezano sa traumatskom epizodom, i njegov odnos sa rtvom ili rtvama.
Deca mogu inicijalno pokazivati buntovno ili konfuzno ponaanje nakon svih ovih dogaaja.
Ona mogu takoe iskazivati emocionalni strah, bespomonost, ljutnju, tugu, ili negiranje. Neka
deca su sposobna da potpuno blokiraju i umrtve oseanja koja su iskusila i doivela, ovo se
naziva odvajanje, deca imaju sposobnost da se ponaaju kao da se njima nita i nije dogodilo.
Deca sa post traumatsko stresnim poremeajem esto razvijaju strategiju kako bi izbegla situacije
i mesta koja bih ih mogla podseati na proivljenu traumu. Ona takoe pokuavaju da postanu
manje emocionalno otupela, depresivna, povuena, i primetno vie odvojena od njihovih
oseanja.
Deca sa post traumatsko stresnim poremeajem esto pokazuju neke od sledeih simptoma:
brige oko smrtnosti i umiranja
gubljenje interesa za neto to bi normalno trebalo da ih interesuje
fiziki simptomi
neodgovarajua reakcija na normalne situacije kao to je napad ljutnje
nesanica
izlivi ljutnje
problemi koncetrisanja na odreeni zadatak
nezrelo ponaanje
poveana osetljivost prema njihovom okruenju
Post traumatsko stresni poremeaj moe trajati vrlo dugo ako se na vreme ne pone sa leenjem.
Savetuje se da se brzo potrai pomo dok dete jo nije razvilo simptome u tolikoj meri da ih je
vrlo teko otkloniti. Podrka od roditelja, kole i drugih ljudi vezanih za dete je od vitalnog
znaaja u implementaciji programa koji e dozvoliti detetu da ostane u normalnim aktivnostima i
120

potrebno ja da dete ima podrku kad god je to potrebno. Post traumatsko stresni poremeaj moe
biti vrlo uspeno leen koristei devet postulata, ali, kao i sa drugim anksioznim poremeajima
vrlo je vana podrka od strane roditelja. Procesi koji dovode do negativnih misli uzrokovanim
post traumatsko stresnim poremeajem mogu se otkloniti, samo leenje iziskuje dosta vremena,
strpljenja i istrajnosti.
14. CRTICE KOJE VALJA UZETI U OBZIR
Ove crtice slue kao naputci za poticanje razmiljanja o vaem stanju. Ako nakon to
proitate listu ne naete nijednu crticu koja bi se ticala vas ili vaeg stanja, ne brinite, one se ne
moraju odnositi na svakoga.
Ljudi koji se bave medicinom, ukljuujui farmaceute, psihijatre i psihologe, jo uvijek
ue, prouavaju i usvajaju neke probleme izneene u ovoj knjizi. Ako smatrate da ste od svog
lijenika dobili nezadovoljavaju odgovor na pitanje koje ste mu postavili, nemojte se
ustruavati zatraiti i drugo miljenje. Npr. lijenik koji se bavi lijeenjem na prirodan nain je
mnogo bolje informiran o prirodnom lijeenju i fiziologiji i moi e vam dati velik broj savjeta s
tog podruja, a ako vi to elite, i odgovarajuu terapiju.
- Da li ste bili, ili ste sad pod stresom, bilo na poslu, bilo kod kue? Jer to je vrlo est uzrok
paninog poremeaja i depresije. Stoga ako ste pod stresom, odmah konzultirajte svog lijenika
ili potraite pomo obiteljskog savjetnika.
- Jeste li ikad bili suoeni s nekom ivotnom promjenom, npr. nekom nereom ili moda bolnim
gubitkom i sl.? Ako jeste, to bi moglo biti vrlo vano za vae stanje i lijeenje.
- Da li ste se nedavno odrekli pia ili puenja? Ako jeste, ili to planirate uiniti, molim vas
proitajte poglavlje o toj temi.
- Jeste li nedavno bili na dijeti ili ste mijenjali svoje prehrambene navike? Ovo moe imati
dramatian uinak i na vae psihiko i na vae fiziko zdravlje. Ako eliminirate neku hranu iz
svoje prehrane, tijelo moe izgraditi nesnoljivost prema toj vrsti hrane. Ponovno uvoenje te
vrste hrane u prehranu tada moe rezultirati alergijskim reakcijama i osjetljivostima koje vode u
anksioznost i depresiju. Proitajte poglavlje o prehrani i konzultirajte lijenika ako mislite da bi
to mogao biti va problem.
- Da li ste nedavno uzimali kakve lijekove, bilo na recept ili bez recepta? Ili moda
neke droge kao to su marihuana, ecstasy ili kokain? Droge imaju vrlo dubok
uinak na zdravlje. ak i lijekovi na recept mogu biti krivo propisani i
zloupotrebljavani. Ako je to va problem, budite iskreni s vaim doktorom, traite
pomo, zato su doktori ovdje.
121

- Jeste li ikad prije ili moda sad, bili predmetom bilo kojeg oblika zlostavljanja? Ako se osjeate
zlostavljano, obavezno potraite profesionalnu pomo za rjeavanje tog problema. Va doktor e
vam dati imena i adrese ljudi koji vam mogu pomoi. Ne dozvolite da vam ovakva situacija
izmakne kontroli.
- Da li osjeate mrnju, ljutnju, imate li tajne? Razdire li vam to um? Ove stvari mogu biti
izuzetno destruktivne, i mogu uzrokovati fizike i psihike probleme koji mogu ostaviti
posljedice za cijeli ivot. Jedan od uinkovitih naina kako se nositi s tim problemom je taj da to
podijelite s drugom osobom. Pokuajte podijeliti vae misli s vama bliskim prijateljem,
savjetnikom ili psihologom.
- Bojite li se da vam je doktor dao pogrenu dijagnozu? Uvijek moete zatraiti drugo miljenje,
ali imajte na umu da ako vam je va doktor dijagnosticirao anksiozno panini poremeaj, tada
je vjerojatno u pravu s obzirom da ovaj poremeaj ima vrlo karakteristine simptome. Ipak, ako
vam je doktor prepisao neku terapiju lijekovima, npr. diazepam, tada je najbolje potraiti i drugo
miljenje ili se raspitati kod svog farmaceuta o propisanoj terapiji.
- Vjerujete li u svoju dijagnozu? Ako vam je doktor rekao da bolujete od anksioznosti, morate
mu vjerovati. Ako ne prihvaate dijagnozu mislei da je doktor pogrijeio, samo ete nepotrebno
oduiti svoje stanje. Vjerujte svom doktoru i koncentrirajte se na ovu metodu.
- Kada za vrijeme paninog napada imate osjeaj da umirete, morate razumjeti da se i trebate
tako osjeati. Tijelo se tada ponaa normalno, zato nemojte davati simptomima pozornost jer oni
to uope ne zasluuju.
- Lijekovi za anksioznost su napravljeni tako da samo prikriju simptome, a ne da ih izlijee.
Budite svjesni da svaki lijek moe imati nuspojave, zatim simptome skidanja s lijeka, te ponovnu
pojavu anksioznosti, obino jae nego na poetku. Ako uspijete kontrolirati svoju anksioznost
bez medikamenata, osigurat ete si bri i trajniji oporavak.
- Ne podcjenjujte mo oputanja. Disciplinirajte se dovoljno da izvodite moje vjebe oputanja i
vizualizacije barem dva puta dnevno.

122

- Ne dozvolite drugim ljudima da manipuliraju vama. Vi ste u ovom trenutku najvanija osoba.
Nauite rei ne!
- Nije dobro ne rei drugim ljudima o svom stanju. Oni vas moda nee razumjeti u potpunosti,
ali ako im sakrivate svoje stanje samo ete sebi osigurati dodatni stres. Iznenadit ete se kad
vidite koliki broj ljudi e vam priznati svoju anksioznost nakon to vi njima priznate svoju, i to
ljudi od kojih to nikad ne biste oekivali. Samo nemojte dvojiti oko svog stanja da ga dodatno ne
oduljite.
- To to ste uli za ljude koji su bolovali od anksioznosti godinama, ne znai da ete i vi to
prolaziti tako dugo. Jer neki ljudi dobiju pogrenu terapiju ili savjete, nailaze na
nerazumijevanje, te se stoga bore sami godinama. Va napredak je u vaim rukama.
- Bit e vam bolje. Neete umrijeti, izgubiti kontrolu ili poluditi.
-

Iracionalni strahovi koje prije niste imali su normalna pojava kod anksioznosti. Ako se bojite
nekog dogaaja koji je za vas neizbjean, tada bih vam preporuio hipnoterapiju to je
odlian nain da naete kompromis sa svojim strahovima. Mnogi ljudi su osjetili veliko
olakanje nakon hipnoze. Ja sam za vrijeme svoje bolesti razvio strah od odlaska zubaru;
nakon samo jedne seanse hipnozom ponovo sam sa mogao nositi sa situacijom posjete
zubaru.

15. UPUTE ZA PARTNERE!

Elizabeth Linden, Charlesova ena
Kau ljubav sve pobjeuje. Tko god je napisao taj sentiment nikad nije volio osobu sa
kronicnim poremecajem anksioznosti. esto sam sjedila na svojoj strani kreveta, glava u rukama,
prepuna suza, skrivajuci bol, moje strahove i moj oaj. Moja ljubav prema Charliju nikad nije
dolazila u pitanje. Znala sam da ga volim, ali ipak sam cesto sumnjala u svoju izdrzljivost. Da ste
me pitali prije 3 godine, gdje cu biti za tri godine, nikad nebi pomislila da cu imati malog djecaka
i biti sretno udana za Charlija!
Kao i veina ljudi, i ja vjerujem da rjesenje Charlijeve anksioznosti lezi u lijekovima ili
psiholoskoj terapiji ili u oboje.

123

Svake noci budila bi se iz dubokog sna. Bila sam konstantno premorena. Charlie bi imao
none more i uspravno bi sjedio na krevetu vritei na sav glas. Imao je panine napadaje.
Trudila sam se drati ga i tjeiti, ali odgurivao bi me i traio da zovem hitnu pomo. Ni sama ne
znam koliko sam puta pomislila da ima srani udar. Ovaj put je drugaije, rekao bi uvijek,
Ovo nije panini napad. Naravno, znala sam da je panini napad, znala sam sve znakove.
Prolazio je prstima kroz kosu i drao se za prsa. Kad bi smirio disanje, otisao bi u kupaonu i
umio se hladnom vodom. Protrljala bi mu lea i tjeila ga dok je on zurio u ogledalo, ne
prepoznajui osobu u odrazu. Bio je uvjeren da umire. Osjeala sam se tako bespomono. Zeljela
sam mu pomoi, ali nisam uspjevala.
Radila sam puno radno vrijeme. Bila sam Studio manager odgovorna za 50 ljudi. U to
vrijeme sam se osjeala posebno bespomona. Uvijek je izgledao prestraen, a to me inilo
tunom i frustriranom. Moja podrka pri pomoi Charliju je bila da ga odvedem kod doktora, u
ambulantu ili neki drugi medicinski centar, osjeala sam se kao njegovateljica, a to sam u stvari i
bila. U isto vrijeme sam se osjealo iskoriteno i nevoljeno, Charlijevo stanje mi je bilo vanije
od svega u njegovom ivotu, ali i u mom ivotu, iz njegovog kuta gledanja.
Ljudi u anksioznosti postaju vrlo sebini, rijetko misle na druge kao nekad.
INTERNALISING THEIR THOUGHTS je esta pojava u anksioznosti, ali izvana izgleda kao
sebinost. Anksiozni manipuliraju okolinom prilagoavajui ju sebi, bez imalo brige za ljude
koje e to pogoditi. Znam da je njegova bol bila nemjerljiva, ali i mene je boljelo. Moj ivot je
bio na ekanju. Oajno sam eljela obitelj,bila sam sve starija i moj bioloki sat je otkucavao.
Krivila sam Charlijevu bolest, ona me spreavala da nastavim sa svojim ivotom.
Nemogu nabrojati koliko smo puta krenuli autom, samo da bi se vratili i prije nego smo
dosli do ceste ili koliko sam puta vodila Charlija usred noci u ambulantu. Tokom dana sam
radila, primajui 10-12 Charlijevih poziva u kojima je zvuao uplaeno i oajno. Moj ivot je bio
istroen njegovim stanjem.
U to vrijeme nismo bili vjenani i makar sam ga jako voljela i bila upoznata sa svime to
proivljava, esto sam se zapitala zato troim, to bi trebale biti najbolje godine moga ivota,
kada stanje koje ga troi uope nije moje.
Bila sam nemona uiniti ita da bi pomogla Charliju. Sjedio bi za raunalom traei
odgovore, te mi ponekad pokazujui ta je otkrio. Traio je da skupljam medicinske knjige,
knjige o samopomoi, medicinske i alternativen terapije, to i jesam nadajui se da bi neto
moglo pomoi.
Sjeam se dana kad mi je Charlie rekao da misli da je naao rjeenje svojih problema.
Nemam pojma ni gdje ni kako je pronaao svoj Sveti Gral, kako ga on zove. On kae da je to
124

bio trenutak inspiracije, temeljen na znanju kojeg je skupio tokom istraivanja, te onome to je
vidio na grupnim terapijama na koje je ponekad iao.
Promjenu na Charliju sam primjetila gotovo odmah. Mislim da je on stvarno vjerovao da
je naao odgovor i to ga je ispunilo obnovljenom sigurnosti. Odluio je prestati sa lijekovima, to
me jako zabrinulo, ali im je krenuo sa smanjivanjem lijekova, bilo mu je bolje i to vrlo brzo. Tu
i tamo je imao lo dan, gdje mu se inilo da mu se stanje pogoralo, ali je ostajao optimistian.
Odluio je kupiti fotoaparat i poeo je slikati sve to je mogao nai oko kue. Slikao je sve ee
i bila sam iznenaena koliko je bio zanesen i fokusiran na taj hobi, ustvari nisam ga mogla
odvojiti od toga. Islo mi je to na ivce, ali sam ga podravala, izgledao je puno bolje i njegova
anksioznost je zauzimala drugo mjesto. Jo uvije je imao napadje panike i ponekad trenutke
oaja, ali s vremenom su postajali sve rijei.
Tri mjeseca od odluke da pokua sa svojim nainom terapije bio je bez likeova i slikajui
sve to je mogao. Ponovo je poeo primjeivati ljepotu i traio me daga vozimna lijepa mjesta
gdje bi mogao fotografirati. U poetku mu je bilo vrlo teko, bilo je to oito, ali izgledao je
odluan da ponovo ivi.
Svakim danom mu je bivalo sve bolje i bolje. Svi su primjetili promjenu i niko nije
biovie okiran od njegovog doktora i psihoterapeuta Kada sam razgovarala snjima, bili su
totalno zaueni da je Charlie bio sve bolje i eljeli su saznati koja je tajna. Sve to sam mogla
rei bilo je Bez lijekova i fotoaparat. Charlie se upisao na teaj za fotografe u lokalnom koleu
i isprva mu je bilo vrlo teko.
Charlie se tokom slijedeih devet mjeseci totalno promijenio i poeo je primati narudbe
da fotografira za plau. asopis je vidio neke njegove fotografije i poeo je slikati za njih, a
uskoro i pisati lanke.
Za manje od godine dana, Charlie je poeo ponovo raditi, ponekad se brinuoto mora ii
daleko od kue na posao, ali kako je vrijeme prolazilo imao je sve vie samopouzdanja. Uskoro
je sam putovao autom. Kupio je mobilni telefon, to mu je puno pomoglo, te je poeo sam voziti
na posao!
Charlie danas fotografira i pomae ljudima da nau svoj Sveti Gral. Jako sam ponosna
na njega to je naao odgovor i na hrabrost i uvjerenje da taj odgovor proslijedi do kraja. A
najvie od svega sam ponosna na to to eli pomoi drugim ljudima, iako su svi bjeali od njega i
prepisivali mu lijekove.
Puno sree elim ljudima u slinoj situaciji kao mojoj, da pronau ono to smo mi nali.
Ne odustajte, prebrodit ete vi to kao jae i bolje osobe, a i patnik sa vama.
Sve Najbolje, Elizabeth Linden
125

Podrumski koraci

Mi kroimo kroz ivot zaboravljajui to nas eka. Veina ljudi prelazi ivotne prepreke ne
razmiljajui o opasnostima koje nas ekaju iza svakog kuta.
Ljudi koji pate od panike i anksioznosti, otvorili su podrumska vrata, ulaz u podrum
STRAHA.
Jednom otvorena vrata, mogu se ponovo zatvoriti prije nego pacijent pone padati u
podrum, ali to zahtjeva uvid i znanje da bi se problem mogao identificirati i brzo nai rjeenje
istog.
Jednom kada pone pad, stanje se pogorava sve dok se pacijent velikom brzinom ne
srusi prema dolje, totalno van kontrole, udarajui u svaku hladnu stepenicu uz uznemirujue i
uasne simptome. Potrebno je vrlo kratko vrijeme da pacijent dodje do dna podruma, izoliran,
uplaen i pun modrica. Stepenice se visoko uzdiu prema vratima koja su toliko daleko da ih
pacijent vie nemoe vidjeti. Veina ljudi neznajui to im se dogodilo sjedit e u podrumu, sami
i uplaeni, moda e i potraiti pomo, ali sve to e im doktori dat su lijekovi koji e blokirati
tamu, trenutno maskirati situaciju, ali kada se djelovanje istroi, podrum je i dalje u tami.
Uz potrebno znanje i podrku mogue se ponovo popesti tim stepenicama. Stepenice su
strme, hladne i dugake, ali neki ljudi se uspiju popesti bez tue pomoi, oni koji to ne uspiju
trebaju pomo. Ovaj odlomak je posveen tim ljudima.
VAA ULOGA!
Evo par stvari na koje treba obratiti panju:
1. Budite maksimalno predvidljivi. Ako dogovorite susret, OBAVEZNO DOITE! Ako
odluite reagirati na odreenu naviku, drite se toga, mijenjajui planove usporavate
oporavak
2. Nemojte pretpostavljati da znate to oboljelom treba, uvijek ih je bolje pitati. Zajedno
odluite kako se postaviti prema svakom problemu
3. Neka oboljeli odredi brzinu oporavka. Oporavak moe biti bri ili sporiji, ali nemojte
forsirati

126

4. Uvijek pokuajte nai neto pozitivno u svakom pokuaju napredovanja. ak i ako

pokuaj propadne ili uspije samo polovino, pokuajte na to gledati kao na uspjeh.
Pokuajte slaviti ono to je uinjeno, a ne gledati na ono to nije
5. Nemojte omoguiti oboljelom da olako izbjegava svoje strahove, ali NIKAKO ih ne
forsirajte da rade ono to misle da nemogu napraviti. Pokuajte tada nai neki kompromis
i pokuajte ponovo slijedei put. Postepeno moete prestati sudjelovati sa prisilom i
izbjegavanjem navika. Nemojte postati suuesnik u njihovim djelovanjima
6. Ne dozvolite da vam ivot oboljelog postane optereenje, niti da utjee na va ivot.
Nauite rei NE, ukoliko je zahtjev nepravedan, nepristojan ili kontraproduktivan
7. Izbjegnite biti emotivni prilikom napadaja panike. Suosjeajte sa oboljelim, jer su
napadaji UASNI! Prihvatite, ali se ne usredotoujte na simptome.
8. Pokuavajte davati pozitivne izjave poput: Ponosan sam na tebe, dii polako, to su samo
osjeaji. Ne govorite: Nemoj paniariti, Ne budi smijean i sl.
9. Nauite maksimalno o anksioznosti. Biti partner, obitelj ili njegovatelj oboljelim od
anksioznosti, zna biti vrlo umarajue, frustrirajue i obeshrabrujue. Niko nemoe,osim
ukoliko je i sam patio od anksioznosti, ikad shvatiti razmjere patnje, frustracije, bola i
neugodnosti koje osjea oboljeli. Inteligentni, sposobni i vrsti ljudi u trenu bez
upozorenja su pogoeni poremeajem, postajui uplaeni, slabi i ovisni o ljudima koji ih
okruuju. Nemojte prepostavljati da je osoba sa tim poremeajem slaba ili smijena,
ljudi koji to govore nikad nemogu shvatiti koliku tetu ine oboljelom tim ponaanjem.
Oboljeli postaje frustriran i povrijeen jer eli biti bolje, ali nita ta oni sami ili doktori
naprave ne pomae. Zapeli su izmeu ekia i nakovnja. Svijet je veliko i strano mjesto
kada patite od anksioznosti. Svaki novi korak stvara mogunost nove anse za napadajem
i fobijama dok oboljeli ne prihvati da je najbolji nain izbjegavati sve to bi moglo
izazvati napadaj i tako poinju limitirati svoje ivote. Agorafobija (strah od izlaska iz
kue, samoe) se razvija vrlo brzo, ponekad preko noi, tako da oboljeli prestaje
sudjelovati u normalnim aktivnostima. Mnogi misle da je Agorafobija strah od otovoreno
prostora, mada je dio upravu, neki oboljeli imaju taj strah gotovo posvuda. Va partner ili
pripadnik obitelji prolazi kroz najgore mogue traume koje biste mogli zamisliti, ne
podcijenjujte snagu misli. Svaki put za vrijeme napadaja ili visoke tjeskobe, oboljeli
proivljava jake i uestale psihike i fizike podraaje i simptome koji kada popuste
ostavljaju oboljelog u stanju kao da je pretrao maraton bjeei od najgorih i najstranijih
uasakoji se mogu zamisliti. Znai vrlo su intenzivni!

127

Konstatno proivljavanje anksioznih simptoma i misli, uzrokuju da oboljeli postaje

osiromaen u svakom moguem pogledu. Psiholoke posljedice mogu biti duboko
ukorijenjene i oboljelom se ini da kree prema neodgodivom ludilu. Iskrivljeno
razmiljanje o agresiji, seksualnoj perverziji i samoozljeivanje, moe oboljelog dovesti
do zakljuka da nikad nee ozdraviti.
Psiholoko osiromaivanje moe utjecati na svaki unutarnji organ, sustav i kemijski
proces u tijelu. Dolazi do hormonalnog poremeaja, probavni i dini sustav umaraju se
proizvodei mnotvo vrlo ekstremnih simptoma. Ne zaboravte da svaki milimetar tijela,
svaki organ, krvna ila, ona koica, ui i nos su okrueni ultra osjetljivim nervnim
osjetilima, koji su usljed napadaja jos vise pojaani anksioznik kemikalijama i krivim
modanim porukama. Kada postaju aktivni gotovo ih je nemogue okrenuti.
ONI NEE POVRIJEDITI OBOLJELOG!
Stvarno nee, ali oboljeli to nezna i koliko god ih uvjeravali, oni vam jednostavno nece
vjerovati. Logika im govori da sve to govorite je istina, ali njihovi simptomi govore im
da to nije tako.
Iskustvo nam je pokazalo da same rijei nisu dovoljne za promjenu ponaanja. Dokazi za
to su nam isto eksperimentalne naravi. Jednom kada razbijete ciklus i misli okrenete ka
produktivnijim procesima, kao napr hobi, tijelu je dana ansa da se oporavi, oboljeli moe
osjeati oporavak koji e ih pokrenuti prema tome da se bolje osjeaju.
Uredu, sad vam kad sve ima neki smisao, imate ideju kako je oboljelom, znate da vam
njihovo vienje stvari govori da si oni nemogu pomoi i znate da im govorei Saberi se i
sve e biti uredu je kontraproduktivno, pa ta onda moete napraviti?
PODRKA!
Pomaui oboljelom tako da mu glumite taku moe biti kontraproduktivno. Jednog dana
te take nee biti i oni e pasti na glavu. Uz sve probleme kojima se suoavaju, glumiti
taku oboljelom je i loe za oboljelog jer im daje mogunost da na vas natovare neke
svoje odgovornosti, ustvari takva podrka im dokazuje da nemogu sami. Ako sami
oboljeli ita ove retke, i pita se kako bi se najbolje mogao rijeitit ove knjige, pa da
onemogui njegovatelja u promjeni svojega stanja, neka dobro razmisli ta eli postii. To
je isto kao i skrivanje boce rakije ispod sudopera, dok sudjelujete na lijeenju od
alkoholizma, u najmanju ruku kontraproduktivno.
128

Pa njegovatelji, partneri i rodbino, gdje smo stali? ta je najbolje napraviti?

Kad vam neka osoba pone vikati POMOZI MI, MOLIM TE POMOZI MI, naravno da
ete to i uraditi, ali to napravite, staloeno i logiki. Proitajte ovu knjigu i nauite
tehnike kontroliranja panike i nauite dati prostora oboljelom, na guite ga zagrljajima,
osim ukoliko oni to sami ne ele. Dopustite im da sami odlue to ele, a vi napravite ono
to vi ZNATE da im treba. Naprimjer dajte im hladni flanel za lice, to e proizvesti
ronilaki refleks i povratiti normalno disanje. Mozda im dajte vrecicu da disu u nju i
smireno ih uvjerite da im se nita nee desiti, da i sami znaju ta im se dogaa i da e
uskoro zavriti. Naravno primjenite podrku ovisno o situaciji koristei informacije koje
ste proitali u ovoj knjizi.
Mogao bih napisati stranice i stranice informacija o tome to napraviti i to ne napraviti u
odreenim situacijama, ali garantiram vam da se nikad ne ponavljaju iste situacije.
Ponekad je ljudima teko biti suosjeajan i davati podrku, ali ma koliko to teko bilo,
nije nemogue. Morali bi biti vrlo hladna i bezosjeajna osoba, da biste mogli gledati
nekoga da pati i da mu jo pogorate stanje.
Najvaznija stvar koju moete napraviti za oboljelog je da ih ohrabrite da trae vie.
Popunite njihove ivote sa aktivnou, zauzmite im misli koliko god je to mogue. NE
FORSIRAJTE IH da naprave neto, nego ih njeno ohrabrujte. Upotpunosti se upoznajte
sa DEVET STUPOVA, oni e vam pomoi da pomognete oboljelom. Vano je da budu
dobro upraksirani raditi ono to DEVET STUPOVA trae od njih, to je mogue tonije.
Ono to im pomae, zapiite i nastavite raditi na tome. Kad oboljeli osjea tjeskobu,
provedite ih kroz svaki glagol i naglasite koliko su oni vani. Recite im koliko napreduju
i koliko su uoljive promjene na njima. Video vjeba je vrlo vaan alat. Ona omoguuje
tijelu odmor kroz vjebu, ali i unaprijeuje dobro dranje, disanje, a pomae i u
obnavljanju miia i izdrljivosti. Pokuajte ohrabriti oboljelog na redovite vjebe, ako
elite, moete se i vi pridruiti, jer to pomae tijelu, a to nikad nije loe. Radei vjebe sa
oboljelim ne samo da ih ohrabruje na vjebu, nego ih uvjerava da im elite pomoi.
Nekome sa anksioznosti to vrijedi milion dolara. Mene je takva ponuda ugodno
iznenadila, znajui da neko ipak eli biti pored mene uprkos svemu.
Oputajui/samohipnotski CD sadri i neke korisne poruke, te intrevjue koji bi vam mogli
biti zanimljivi. Oputanje moe, sa vremenom, omoguiti dramatina oputanja, probajte
129

i sami da osjetite kroz ta sve prolazi oboljeli. I ovu vjebu moete provodit zajedno sa
oboljelim da bi ih ohrabrili i dali im podrku. Glavni cilj u davanju podrke oboljelom
nije davanje ramena za plakanje i take na koju bi se naslonio, nego da im pokaete da
nisu sami. Anksiozni simptomi su vrlo usamljujui, oboljeli se osjea izolirano, uplaen i
tuan, pokuajte im pokazati da je svijet jo uvijek na istom mjestu, da imaju jo uvijek
puno za ponuditi i napraviti i da sa podrkom i pratei savjete ove knjige, mogu se vratiti
u taj svijet kao puno bolje i jae osobe nego prije.
Veina ljudi kojima sam pomogao proteklih godina, redovno me obavjetavaju o svojem
napretku. Jedna stvar koju svi govore, je da nakon pretpljene anksioznosti osjeaju da su
puno jai i sposobniji nego ikad prije. Govore mi neto to sam i sam osjetio, a ini se da
nam je to zajednika osobina, taj nevjerojatan osjeaj da je sve puno bistrije, kao da smo
nekako dobili mogunost da nauimo o sebi vie nego ostali. Ljudi mi esto govore da
osjeaju kako mogu bolje prosuditi neiji karakter, lake itati ljude i analizirati
situacije, te da im se svijet ini veim, bidtrijim i puno zanimljivijim nego ikad prije.
Moda su ivci tokom ivciranja postali jae osjetljivi na neke stvari na nain koji niti
jedan koji nije obolio od anksioznosti nemoe osjetiti ili je moda um proien od smea
i pauine ivota. Ma ta biloda bilo osjeaj je dobar, a moda smo i samo zahvalni to
smo ponovo zdravi.
Svi oboljeli od anksioznosti koje ja znam u ovih desetak godina idu ka ozdravljenju,
mnogi ponovo rade i brinu se za svoju djecu. Mnogi su zapoeli novi ivot, obnovili
svoje veze, imaju djecu, odselili u inozemstvo ili se jednostavno vratili u normalu. Kakav
god bio izbor oboljelog, on moe ponovo izabrati i sretno i potpuno ivjeti.
NEKOLIKO UPUTA
-

pokuajte biti suosjeajni i davati podrku bez da guite ili umanjujete problem
oboljelog

ako oboljeli ima napad jer ste ga negdje poveli, ne osjeajte se krivim, nego probajte
ponovo slijedei put

nemorate uvijek pomoi oboljelom, nekad moete i rei NE kako biste saavli svoje
mentalno zdravlje

nikad ne govorite oboljelom da je njihovo stanje neto to su zamislili u glavi , to se

moda vama ini logino, ali oboljelom to govori da im neto nije uredu sa mozgom i
da e poludjeti

130

kada oboljeli ima napadaj, podsjetite ih da su se ve i prije tako osjeali i da nisu

pogrijeili. Uvjerite ih da ne umiru i da nemaju srani napadaj

zahtjeve oboljelog shvaajte doslovno. Ako ne ele ostati sami, ne ostavljajte ih same,
ako ele da ih drite za ruke, napravite to. Ignorirajui njihove specifine zahtjeve,
ustvari naputate njihove elje. To ih moe dovesti do panike

ako oboljeli eli pomaknuti svoje granice, dok ste negdje vani, dozvolite im, ali se
dogovorite gdje ete se nai, i BUDITE TAMO

oboljelom dajte podrku ako zaeli isprobati neke nove aktivnosti, kao napr voziti
negdje. Moete ih pratiti u drugom autu ili im dati da vas zovu na mobilni telefon

zatraite dodatne informacije od oboljelog kad osjea tjeskobu. S time mislim da vam
kau to im je potrebno tog trena da bi se osjeali bolje, bilo da li ele otii negdje
gdje se osjeaju sigurnije, neto popiti ili da im samo drzite ruku. Mogu reagirati
iracionalno ili rei neto to e vas povrijediti, ali budite strpljivi i shvatite da
prilikom napadaja, logine reakcije na njihovu situaciju ili prema vama su skoro
nemogue.Anksioznost moe pobuditi estoke reakcije i misli. Nemojte se uvrijediti
ili reagirati agresivno, jednostavno se povucite i ekajte da oboljeli vama prie, ali ih
ne naputajte

shvatite da je osjeaj prijetnje vrlo relativan. Ono to mnogi shvaaju normalnim,

oboljelog moe jako uplaiti Ponekad promjene temperature, mrak, glasna buka ili
radoznali pogled mogu biti dovoljni za panini napadaj

budite svjesni da e oboljeli imati veliku utjehu znajui da kako se god osjeao ili
kako god reagirao, da ste vi pored njega i da mu dajete podrku bez kritiziranja ili
ljutnje

veina ljudi se srami i ljuti ih to postaju ovisni o nekome. Da bi ste sprijeili takav
osjeaj, potraite neto u svojem ivotu za to vam treba pomo. Time ete postii
dvije stvari, izjednait ete osjeaj ovisnosti i ponititi dio osjeaja srama i krivice
koju oboljeli osjea

pokuajte pomoi oboljelom skreui mu pozornost, to im moe pomoi da ne

preanaliziraju svoje misli, da se ne koncentriraju na to kako se osjeaju. Odvraanje
pozornosti je klju svega, ali to mora biti ugodno za oboljelog

kada razmiljate o izlasku ili nekom dogaaju, imajte na umu kako bi se oboljeli
mogao osjeati u toj situaciji. Ako to zahtjeva, izvidite situaciju prije svega da biste
mogli znati, da li je to pogodno za oboljelog

pomozite im da vjebaju
131

DEVET STUPOVA
PROGRAM

Ovaj program sadri sva sredstva koja su potrebna da bi oboljeli ozdravio. Prua vam
klju oporavka. Jedino to nedostaje u svemu je neto to nemoe biti ogranien ili
uhvaeno, a to je volja osobe za ouvanjem i uspjehom. Sam bog zna da kad bi to uspio,
bio bih bogat ovjek.
U nekim sluajevima ja sam u prednosti, jer sam u mogunosti uzeti nekoga za ruku i
povui ga iz anksioznosti na ulicu i biti s tom osobom dok ne povrati svoju staloenost i
krene dalje. Volio bi kad bi bio u mogunosti to napraviti svakoj osobi koja je kopirala
ovaj program, ali nemogu. Mnogi su ljudi otili sa ovim programom poveli sami sebe
kroz rehabilitaciju, neki ljudi nisu imali obitelj koja bi im pomogla... uskoro ete nauiti
da ste sami u svojim strahovima i da jedina osoba koja vam moe pomoi da ih
prevladate ste vi sami.
Nemorate biti svetac. Jednostavno morate biti gdje vas oboljeli treba i dati mu podrku i
inspiraciju, ohrabrujui ih da to iskoriste maksimalno koliko mogu, da itaju i shvate ovu
knjigu, da napreduju u svom oporavku kako bi ponovo bili SVOJI
Pozdravi i najljepe elje, Charlie
16. ZAKLJUAK
Nadam se da vam je ova knjiga pomogla i razuvjerila kako sam i htio. Strah koji sam
osjetio me nagnao da napiem ovu knjigu. elim da i drugi ljudi povrate snagu pomou
mojih iskustava i informacija koje sam otkrio usporeujui svoje stanje sa drugima i
nadam se pomoi vam da se ne osjeate usamljeno. Nesmijete sumnjati u svoju
sposobnost za oporavkom, tanka je crta izmeu oboljelog i zdravog, va povratak ka
ozdravljenju je tek poeo.
Bilo mi je potrebno osam godina od dijagnoze mojih problema, pa do mog povratka ka
ozdravljenju i totalnog oporavka. Jo uvijek ne ivim normalnim ivotom, veinom zbog
ostataka simptoma skidanja sa BENZODIAZAPINA. Zaostaci aksioznosti, ovisnost i
skidanjesa lijekova, razliiti su meu oboljelima zbog razlike u doziranju i ovisnosti.
Ponekad ljudi koji su patili od anksioznosti mogu se vrlo brzo oporaviti im postanu
uvjereni u mogunost oporavka.

132

Ja vie nemam panine napadaje, anksioznost ili agorafobiju. Puno sam jai i sposobniji
suoiti se sa stresnim ivotom nego ikad prije.
Nikad nisam pomislio da bi ponovo mogao raditi uobiajene stvari koje bi radio ovjek
mojih godina. Danas ponovo zaraujem za ivot, oenjen sam i imam predivnog malog
sina.
Anksioznost je jako strano stanje; ini vam se da ste sami i oajni. Podraaji koje
osjeamo ine nas , ne samo depresivne, nego depresivne i usamljene. Mi smo robovi
svojih misli, kad bi nauili podesiti misaoni proces, kad bi postali pozitivniji u
prezentaciji nas samih prema drugima, s vremenom bi to postalo uobiajeno, ustvari
mogli bi zadrati misli da bi ozdravili.
Emocije su po mojoj teoriji alarmni signali razuma. Kad um ili tijelo postanu ugroeni,
naa podsvjest reagira emocijama. Ljutnja, tuga, mrnja, ljubav, samilost sve su to
emocije koje uoavamo da bi mogli pravilno reagirati u odreenim situacijama. Kada
doivimo previe emocija, naa tijela doivljavaju stres, tjelesne funkcije postaju
poremeene i onda to utjee na nae razmiljanje. Upravo u tim trenucima anksioznost,
panika i depresija dobivaju mogunost da se razviju. Vrlo esto je dovoljno imati samo
pozitivan pogled na svijet da bi se prebrodila kriza. Pri tome ne mislim samo lano
nasmijeen hodati po svijetu i govoriti da mi nije nita. Preispitajte svoj ivot, posao, stil
ivota, gdje ivite i sve ostale stvari koji bi mogle utjecati na vas i na vae zdravlje.
Zadovoljite se samo sa najboljim, imate samo jedan ivot, pa ako vam se neto ini
krivim, obino je tako. Vano je zapamtiti da tijekom stresa, anksioznosti ili bolesti,
manje je vjerojatno da e te doivjeti svijet onakvim kakav je. Donositi odluke o
promjenama u ivotu dok ste u takvom stanju je nepreporuljivo. Ako ipak osjeate da
vam je potrebna promjena, pozovite prijatelja, voljenu osobu ili savjetnika da vam
pomogne i vodi vas do vae odluke.
Obratite panju na vae hobije i aktivnosti koje vas interesiraju, bit ete iznenaeni kako
vam upoznavanje sa novim stvarima mogu dati novi pogled na ivot. Kad sam otkrio
fotografiju, ponovo sam se osjeao ivim, makar i kroz objektiv. Poeo sam gledati na
stvari iz drugog kuta i svijet je opet izgledao predivno. Puno vanije je bilo to to mi je
bilo drago da je predivan jer prije za to nisam mario. Jo se nisam osjeao najbolje, ali
sam se tjerao odlaziti u prirodu i koled fotografirati. Tjerajui se sve vie i vie, novi
neuroloki putevi u mom mozgu su bili stvarani, pozitivni koji e ponititi stare negativne
i anksiozne. Fotografija mi je uskoro postala strast i od tada nisam ni pogledao unazad,
toliko mi ona znai!
133

Kad osjetite da je ivot protiv vas i da nikada neete ozdraviti, zapamtite ovo: Anksiozni
simptomi su samo podraaji i osjeaji, niko nikad od toga nije umro. Panika je normalna,
samo je vrlo neugodna. Netrebate puno sna koliko vam se ini da trebate. Srce vam nee
stati ukoliko diete brzo ili sporo ili vam preskoi koji otkucaj. Ublaavajui osjeaji ili
nedostatak zraka vas nee uguiti.
PONOVO ETE BITI BOLJE!
Sve najbolje u vaem putovanju ka ozdravljenju.
ivite po uputama DEVET SUPOVA
Charles Linden

Vvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvv
vv

134