Moj

pas
Prirunik

Moj

pas
Prirunik

SVEOBUHVATAN VODI
ZA ZDRAVOG, SRETNOG
I DOBRO ODGOJENOG PSA

Sophie Collins

Sadraj
Uvod 69

POGLAVLJE 1: PSEE PONAANJE

1011

Raznolikost pasa 1213

Psi u divljini 1415
ivot u oporu 1619
Njuh 2021
Govor pseeg tijela 2229
Dominantnost i pokornost 3033
Kako govoriti psima 3437
Psi i igra 3839
Sigurna okolina 4041

POGLAVLJE 2: IZBOR PSA 4243

Zato elite psa? 4445

to psima treba? 4649
Koliko stoji pas? 5051
Procjena situacije 5253
istokrvni ili krianac? 5455
Podjela pasa 5659
Nabava teneta 6061
Pasminska prihvatilita 6263
Psi iz utoita 6467
Nakon to se obveete 6869
Priprema doma 7071
Novo tene: to vas eka 7273
Odrastao pas: to vas eka 7475
Prvi dani s pridolicom 7677

POGLAVLJE 3: OSNOVE SKRBI O PSIMA

7879

Mjesto za spavanje 8081

Siguran prostor 8283
Pristup tenetu 8485
Socijalizacija teneta 8689
Socijalizacija odrasla psa 9091
Veterinarski pregled 9293
Prehrana teneta 9497
Prehrana odrasla psa 98101
Ureivanje i kupanje 102105
Kad niste kod kue 106107
Putovanje sa psom 108109

Upoznavanje ljudi 110111

Predodgoj teneta 112113

POGLAVLJE 4: DRESURA, KRETANJE

I IGRE 114115
Koliko kretanja? 116119
Razliiti oblici kretanja 120121
Uvoenje dresure 122127
Dresura starijeg psa 128131
Usavravanje osnova 132135
Kliker-dresura 136137
Uenje igranja 138139
tapovi i lopte 140141
Igre skrivanja 142143
Osnovni agility 144145
Natjecateljski agility 146147
Tekoe koje prate igru 148149
Trikovi za publiku 150151

POGLAVLJE 5: ZDRAV PAS 152153

Temelji zdravlja 154155
Kako izabrati veterinara 156157
Temelji zdravlja tenadi 158159
Nesree i hitna stanja 160163
Dodaci prehrani 164165
Suzbijanje nametnika 166167
Svakodnevna higijena 168169
Dopunska rjeenja 170173
Poremeaji ponaanja 174177
Kako da ouva mlad duh 178179
Posebna prehrana 180181
Skrb o ostarjelom psu 182183
Vrlo stari ili bolesni psi
184185

Oprotaj i radovanje
186187

Korisne adrese 188

Kazalo 190191
Biljeka o autorici 192

Uvod

rije pedeset godina ovakva bi knjiga imala opirne odlomke o

vjebama poslunosti, a ostatak bi prema dananjim mjerilima,
u osnovnim crtama obuhvatio prehranu i skrb o zdravlju pasa.
Tijekom posljednjih nekoliko desetljea, meutim, golema koliina
istraivanja i veliki pomaci u naem razumijevanju pseeg ponaanja
izazvali su revoluciju u postupanju s kunim ljubimcima i njihovu
kolovanju. U dananje smo vrijeme skloniji pse promatrati kao
jedinke i kolovati ih metodama koje se ne oslanjaju na kaznu nego
iskoritavaju motivaciju i spoznajne sposobnosti psa na naine koji bi
prije samo pola stoljea bili nezamislivi.
Dobro znamo da psi potjeu od vukova (zapravo, DNK pasa i vukova
tako je blizak da ih prirodoslovci smatraju istom vrstom), no manju
vanost pridajemo izvanrednoj prilagodbi koju su
domai psi ostvarili otkad nisu vukovi. esto se kae
kako psi ive u ljudskom svijetu, no razmislite li na
trenutak o tome to to zapravo znai, uvidjet ete svu
veliinu njihova postignua.
Psi ne razumiju na jezik (moe ih se nauiti
povezivati odreene rijei s odreenim
predmetima ili radnjama, no to nije isto), a
tijela nam se toliko razlikuju da im je ljudski
govor tijela zacijelo vrlo zagonetan
zapravo, vjerojatno im je ljudsko ponaanje
openito neobjanjivo velik dio vremena.

Usto, okosnicu naeg svijeta ini jezik, a njihov

se temelji na osjetima, ponajprije mirisu.
Naposljetku, na je svijet ureen tako da odgovara nama, a od pasa
se zapravo oekuje da se uklope. A to to je tolikim psima to uspjelo,
dragovoljno i poletno, uvelike objanjava zato tako mnogo ljudi ima o
svojim ljubimcima visoko miljenje i obasipa ih silnom ljubavlju i
njenou.
Za potpun uitak u blagodatima odnosa psa i ovjeka, isplati se
nauiti osnove pseeg ponaanja, barem toliko da moete protumaiti
najupadljivije znakove koje vam pas alje, govorei vam da je veseo,
uplaen, zabrinut ili razdraen. Prvo poglavlje o ponaanju pasa
obrauje dio pseega govora tijela. Znakovi koje psi alju nama i jedni
drugima katkad su znatno suptilniji nego to mislite pa e vam mnogi
promai ne budete li znali to traite. Ponudit e vam i neke zamisli o
tome kako sa svojim psom moete komunicirati njemu bliskom
nainom umjesto da mu preputate da tumai ljudske oblike
komuniciranja i prema tome se ponaa.
Izbor pravog psa vaega savrenog para u smislu udi, ivosti,
veliine te potrebe za hranom i ureivanjem vjerojatno je najvaniji
aspekt posjedovanja kunog ljubimca. Pogrijeite li ve na tom
koraku, moda nikad ne izgradite ugodan i uravnoteen odnos psa i
vlasnika kojem veina ljudi tei. Stoga vas drugo poglavlje, o izboru
psa, vodi svim pitanjima koja morate postaviti sebi i drugima kako
7

biste bili sigurni da ete na samom poetku

izabrati psa koji vam najbolje
odgovara. Bilo da je rije o
tenetu ili odraslom psu,
istokrvnom ili psu iz utoita, nai ete sve informacije potrebne da
krenete u pravom smjeru.
Ako nikad niste imali psa, zanimat e vas koje su vam dunosti
tijekom prvih nekoliko dana i tjedana te kako njegovati novog kunog
ljubimca, od izbora pravilne prehrane do poeljnih prvih koraka u
odgoju i disciplini. Tree poglavlje, temelji skrbi o psima, opisuje to
initi s prinovom od prvog dana, bilo da je rije o siunom tenetu ili
odraslom psu iz utoita. Nauit ete obzirno upoznavati psa s novim
iskustvima i rjeavati tekoe kad stvari ne budu ile kako ste se
nadali te stei temeljna znanja o prehrani i ureivanju kojima ete se
voditi svakog dana ivota svojeg psa.
Nakon to se pobrinemo da se pas udobno smjestio u vaem domu,
pozabavit emo se pitanjem odgoja kako pretvoriti psa kakvog ste
nabavili u psa kakvog elite. Prouit emo pravila pseeg bontona i
pouit emo vas kako ete postii da pas razumije vae elje i
nametnuti sebe kao dobronamjernog vou koji zasluuje da ga se prati,
a ne kao obiteljskog tiranina nedostojnog potovanja svojeg psa. Od
temeljnih (k nozi, ekaj) do neobaveznih, ali zabavnih znanja (razni
trikovi), etvrto vas poglavlje vodi cijelim procesom temeljnog odgoja
i rjeava tekoe na koje moete naii. Govori takoer i o kretanju,
8

neovisno o koliini energije vaeg psa, i

savjetuje koliko je kretanja potrebno (gotovo
je uvijek to vie nego to mislite). Poznato je da
psi ak i okorjele lijenine mogu pretvoriti u zanesene etae, dakle i vi
ete imati koristi od ispunjavanja potreba svojem najboljem prijatelju.
Posljednje poglavlje knjige, o pseem zdravlju, obrauje glavne
elemente njege pasa i mnoge danas dostupne zdrave mogunosti.
Poglavlje obuhvaa sve, od jednostavnog savjeta glede traenja
najboljeg veterinara ili osnova suzbijanja nametnika do mnogih
alternativnih tretmana i terapija, od kiropraktike do homeopatije, koje
se danas nude. Naposljetku, nauit ete skrbiti o psu do njegova
posljednjeg dana i kako se nositi s injenicom (koje smo svjesni, no
vlasnicima starih pasa katkad je gotovo nepodnoljiva) da ete ga
vjerojatno nadivjeti.
Bez obzira na to hoete li je proitati od korica
do korica i tako sebi priutiti temeljit
teaj o tome kako biti dobar
vlasnik psa ili se njome
sluiti kao prirunikom, ova
knjiga sadri sve aktualne
informacije koje trebate kako
biste izabrali prikladnog psa
i poslije o njemu dobro
skrbili.
9

Psee
ponaanje
Psi su nam se tako vjeto uklopili u svakidanje ivote
da je u njihovu ponaanju lako prepoznati ljudske
osjeaje, no lako je i dospjeti u zabludu da su poput
nas. Budete li znali tumaiti psee ponaanje samo za
sebe, shvaajui mehanizme pseeg ponaanja u
divljini i suvremenom, kunom okruju, bit ete
uspjeniji vlasnik.
Nekad je vladalo miljenje da se psihologija opora
vujih i pseih zajednica temelji na agresivnim i
submisivnim osobnostima. Ipak, nedavna
istraivanja pokazuju da su psi vjeti pregovarai i da
lanovi opora imaju razliite uloge, ovisno o
trenutanim zadaama te svojim osobnostima i
prednostima.
Ta su istraivanja utjecala na teorije odgoja i
najboljih metoda uklapanja psa u kuanstvo. Ovo
poglavlje obrauje pseu povijest, tipino psee
ponaanje te kako promatrati psa i tumaiti govor
tijela svojega kunog ljubimca.

Raznolikost
pasa
Svi pitomi psi pripadaju jednoj vrsti sisavaca Canis familiaris.
No od njemakog ovara do ivave, od mopsa do njemake doge,
uzgojena je izvanredna raznolikost zbog koje imamo dojam kako je
rije o desecima razliitih vrsta.
Kad bi bila preputena sama sebi
dvadeset narataja, bez ljudskog
uplitanja, skupina od desetak
razliitih pasmina domaeg psa
meusobno bi se kriala i stvorila nov
narataj vie ili manje jednake
vanjtine. Nestao bi irok raspon
vanjskih obiljeja koja cijenimo kod
dananjih pasa. Ti bi krianci
vjerojatno teili esnaestak do
osamnaestak kilograma, preteno bi
bili utosmee boje i imali bi skladan

obris vrstog struka kakav je jo

svojstven mnogim radnim
pasminama poput graninoga
kotskog ovara. Tijekom stoljea psi
su se od svojih predaka razvili do
toke u kojoj je u mnogim pasminama
teko prepoznati ivotinju bez koje
prvi lovci-sakupljai nisu mogli
zamisliti ivot.

DOMAI PSI
Psi i ljudi ive zajedno tisuama
godina. Prvi psi koje su ljudi
prihvatili kao korisne pratitelje
vjerojatno su bili poput naega
generikog psa: vitki i snani,
skladno graeni i uvelike sposobni
sami se prehraniti.
Nije poznato jesu li, kao to se
isprva mislilo, psi izravni potomci
vukova ili te dvije vrste imaju kakva
zajednikog pradavnog psolikog
pretka. Meu ostalim su suvremenim
pseim srodnicima agalj, kojot i
dingo te afriki i azijski divlji psi.
Lijevo: Poput drugih sisavaca, psi mladunad hrane
mlijekom. tene se ne moe samo prehraniti prije
etvrtog ili petog mjeseca starosti.

12 Psee ponaanje

GRAA PSA

Ravno crijevo

Plua
Tanko crijevo

Debelo crijevo

Jednjak
Dunik

Anus
Srce

eludac
Jetra

Slezena

Bihevioristi istiu kako se ini da su

vukovi, premda sa psima imaju
mnogo zajednikih nagonskih
ponaanja, izgubili mnoga psolika
obiljeja. Ili, pogledamo li iz
suprotnog kuta, odrasli se psi vie
ponaaju poput mladih, a ne odraslih
vukova.
ini se kako je udomaivanje
pasa unutar vrste potaknulo
neoteniju zadravanje mladenakih
obiljeja, tjelesnih i ponaajnih, kod
odraslih jedinki tijekom cijelog
ivota. Primjeri toga su visee ui

kod mnogih domaih pseih pasmina

(i vuje tenadi, no nikad kod
odraslih vukova) i psea zaigranost
koja traje cijeli ivot, a ne samo dok
su tenad.
Ne znamo to je omoguilo
toliku raznolikost pri uzgoju pasa, a
pas je i jedina vrsta kojoj je to
svojstveno. Make, primjerice,
uzgajane stotinama godina radi
odreenog izgleda i karaktera, i
dalje su odmah mnogo
prepoznatljivije kao make.

OSNOVNI NAGON Specijalizirani psi

Ono to moda najvie zadivljuje kod
domaeg psa velik je raspon
specijaliziranih poslova za koje ga se
moe dresirati. Pse su uzgajali ciljano za
lov na razne vrste, meu njima i vukove,
lavove, veprove i jazavce, kao pratnju
koijama i za ljekarenje u krilima
aristokracije. Nagrada za neobinost

uloge mogla bi pripasti novokotskom

retriveru vabcu pataka (tolling retreiver),
dresiranom da skakue u jezerskim
pliacima i tako privlai pozornost
oblinjih pataka da ih njegov vlasnik,
neoprezne, moe ustrijeliti.

Psee ponaanje 13

Psi
u divljini
U prolosti je vladalo miljenje da su psi ni vie ni manje nego
pripitomljeni vukovi. Danas se smatra da im je podrijetlo
zamrenije. Brojna pitanja o povijesti odnosa psa i ovjeka jo su
neodgovorena.
DIVLJI I DOMAI
Mnogi ljudi nepripitomljene pse
nazivaju divljima. Oni su, zapravo,
primjerci Canisa familiarisa koji
lutaju i slobodno se razmnoavaju,
nemaju vlasnika i ive oko naselja,
bilo u Treem svijetu ili oko
visokorazvijenih gradova, hranei se
strvinama i oslanjajui se na vlastitu
snalaljivost. Pravi preostali divlji
lanovi psee obitelji nisu ista vrsta
poput tih pasa (koje drimo kao
kune ljubimce). Meu divlje pse
pripadaju australski dingo, azijski
crveni pas i Lycaon pictus, hijenski

pas ili afriki divlji pas, doslovno

obojeni vuk, kao i kojot te agalj.
Premda domai psi i vukovi imaju
gotovo jednak DNK (do te mjere da ih
znanost smatra istom vrstom),
ponaanje im se veoma razlikuje.
Istraivai razvoja vrsta danas
smatraju kako je izmeu divljeg vuka
i pitomog psa po svemu sudei
postojala razvojna meufaza.
Njihovo je miljenje da su psi za
pratnju koje danas drimo kao kune
ljubimce nastali od polupitomog psa
koji je postupno postao ovisan o
ljudskim naseljima, najprije radi
hrane, a nakon to se dokazao kao
uvar, i radi krova nad glavom. Ipak,
ponaanje pravih divljih pasa jo nam
pomae shvatiti mehanizme pseeg
ponaanja. Osobito je govor tijela
naih pasa umnogome ostao slian
onom njihovih divljih roaka.

Lijevo: Poput ostalih divljih pasa, azijski divlji pas ne

pripada istoj vrsti pasa kao psi koje drimo kao
ljubimce ili psi lutalice.

14 Psee ponaanje

Gore: Mnogi divlji psi, primjerice, dingo, ive u oporima

koje ini proirena obitelj, nerijetko s jednim
rasplodnim parom.

IVOT U SKUPINI
ivot u drutvenoj skupini uvijek
zahtijeva sloeno ponaanje. Ve
dugo postoji zabluda kako ivot u
divljini podrazumijeva mnogo borbe.
Veini vlasnika pasa poznat je pojam
alfa-psa; neko se mislilo da takvi
psi poloaj mogu ouvati samo
fizikim sukobima i stalnim
dokazivanjem podreenim
lanovima opora.
No ivot u divljini zapravo je
prezahtjevan i izloen prevelikoj
koliini vanjskih pritisaka da bi
ostavljao mjesta znatnijim sukobima
unutar opora. Istraivai pseeg
ponaanja mahom zakljuuju da se
postojei odnosi unutar opora
odravaju mnogo suptilnijim i
iznijansiranijim ponaanjem.
Istraivanje na afrikim divljim
psima otkrilo je da zdraviji i

sposobniji lanovi opora aktivno

skrbe o starijim lanovima, a
istraivanja na vujim oporima
otkrila su sloeno i veoma
kooperativno drutvo u kojem
razliite uloge obavljaju oni lanovi
koje se procjeni najprikladnijima za
njih.

USPOSTAVLJANJE RANGA
To, dakako, ne znai da u oporima
divljih pasa uope nema
nadmetanja za poloaj, nego da su
se mehanizmi ureivanja
meusobnih odnosa razvili tako da
omogue ivotinjama nai svoju
ulogu bez potrebe za tetnim
izrazima grube sile.
U stvarnosti, veina se pseih
nesporazuma dogaa meu
srednjerangiranim lanovima opora.
Najnie i najvie rangirani psi
preteno, ini se, prihvaaju svoje
mjesto u poretku.

Psee ponaanje 15

ivot
u oporu
to moemo nauiti o kunim ljubimcima promatrajui interakciju
pasa koji ive zajedno? Kao drutvene ivotinje, psi se jako dobro
znaju ponaati u ljudskom okruju, no kao to su ljudi uvijek ljudi,
psi su uvijek psi.
Iskusne dresere i bihevioriste zanima
kako nas psi mogu lake razumjeti,
ali i kako mi moemo nauiti itati
njihovo ponaanje. Znamo li oboje,
dobit emo najbolju priliku imati
sretnog ljubimca koji razumije to se
od njega trai jer smo nauili
dovoljno pseeg da mu to moemo
rei.

UREIVANJE ODNOSA
Takozvani alfa-psi prirodni su voe.
Samopouzdani su i mirni; da su
ljudi, mogli bismo rei da imaju
dobre vjetine voenja. Alfa-psi
mogu se brzo i otvoreno obraunati
s tenjama drugog psa
pokazivanjem snage ili, jednostavno,
samouvjerenim ponaanjem. Ne
sumnjaju u sebe pa ni podreeni psi
ne sumnjaju u njih. Kad dreseri
pasa govore o tome da vlasnici
moraju biti voe, upravo na takvo
voenje misle: nedvosmisleno,
odluno i jasno.
U oporskim tunjavama
uglavnom sudjeluju psi koji tee
voenju, no jo nemaju prirodno
samopouzdanje za to. Ako vaem
16 Psee ponaanje

ljubimcu katkad nedostaje

samopouzdanja, no ipak je vrlo
osjetljiv na svoj poloaj, osobito
morate pripaziti na to da budete
nepokolebljivi i dosljedni kako biste
zadrali svoju ulogu dobrohotnog
voe. Nisu svi psi tako osjetljivi na
poloaj, neki, zapravo, kao da su
gotovo ravnoduni prema tome. To
su karakteri koji bi u pseem
svijetu moda imali prilino niske
uloge, i tome se ne bi protivili niti bi
teili za usponom na ljestvici.
Koliko je pas osjetljiv na poloaj
ponajvie ovisi o njegovoj osobnosti.
Svi smo upoznali blage, leerne

OSNOVNI NAGON Anksioznost

Pseu anksioznost, izazvanu brigom
zbog poloaja ili neim drugim,
najdjelotvornije zatomljuje nedvosmislen,
odluan i dobrohotan reim. Ima nekih
dokaza kako psi slabijeg samopouzdanja
vrhunac anksioznosti dosegnu kad osjete
da moraju uzeti stvari u svoje ruke. Kad
takve prilike nema, lake im se smiriti.

ljubimce koji jednostavno okreu

lea nevoljama, jasno se povlaei iz
svih situacija koje bi mogle zavrtiti
sukobom.
U oporu i kod kue vjerojatno je
najtee izii na kraj sa psom koji
ima vrlo razvijenu svijest o poloaju,
a istodobno je vrlo zabrinut zbog
svojeg mjesta u poretku. Manjak
samopouzdanja vjerojatno e ga
navesti da se bori za poloaj i
izaziva vas, svojega gospodara, i
druge pse.
No kad bi bio dio opora, koji
se mora sam prehraniti i snalaziti
kako bi preivio, vjerojatno se
ne bi osobito brinuo zbog poloaja
jer se ivotinje u oporu jednostavno
nemaju kad optereivati s tim.
U kunoj e situaciji, meutim,
pitome roake takvih divljih pasa
voa skupine njihov vlasnik
Desno: Vukovi i psi u divljini ne provode mnogo
vremena u borbi preivljavanje je preteak
posao da bi za nju bilo mjesta. Rang se
ostvaruje rafiniranije, primjerice, neverbalnim
izrazima samopouzdanja.

Gore: Na oprezu. uvarski nagon, jo vrlo snaan u

veine domaih pasa, osobito je razvijen za najvee
vrijednosti: hranu, dom (jazbinu) i, mnogim psima,
igrake.

moda morati zaokupljati kako se ne

bi previe optereivali time tko je
glavni pas.

ODRASTANJE
U pseem drutvu tene prirodno
socijaliziraju psea zajednica,
odrasli psi i ostala tenad. Najprije
ga disciplinira njegova majka, a
zatim ostali odrasli psi, koji odreda
ispravljaju, katkad silom,
tenetovo neotesano ili nametljivo
ponaanje.
Ispravljanje iz ljudske perspektive
moe izgledati prilino okrutno
odrasli pas zna reati, udariti ili
zubima epati tene no ozljede ili
ugrizi tenadi pri takvim su
zadjevicama vrlo rijetki, bez obzira
na buku (a moe biti znatna) koju
odrasli pas odlui primijeniti. Usto,
prisutnost ostalih mladunaca u leglu
jami da svako tene mora dijeliti
hranu i sve prirodne igrake pa psii
naue podnositi frustraciju i
neuspjehe i uputati se u nova
iskustva.
Kod domaih se pasa sazrijevanje
dogaa u neprirodnijim uvjetima.
Odvojimo li tene od majke kad ga
18 Psee ponaanje

Gore: tenetovi prvi koraci u socijalizaciji igranjem (i

nadmetanjem) s braom i sestrama iz legla. To mu
pomae nauiti vjetinu kompromisa i, kad odraste,
bolje podnositi frustracije.

ona odbije od sise (u pravilu izmeu

sedmog i osmog tjedna) i donesemo
ga u kuanstvo u kojem je jedini pas
u ljudskom oporu, njegovom
najvanijom fazom socijalizacije, koja
se dogaa otprilike od osmoga do
esnaestoga tjedna, valja vrlo pomno
upravljati.
To je dob u kojoj tenad upija
nova iskustva do toke zasienja i
utiskuje ih (imprinting) u budue
ponaanje. Zbog te krajnje
prijemivosti loa iskustva, dobra
takoer, imaju nerazmjerno snaan
uinak pa mogu odluiti hoe li tene
stasati u psa koji od novih ljudi i
dogaaja oekuje najbolje ili u
bojaljiva psa koji novostima prilazi
sa strepnjom.

OD TENETA
DO ODRASLA PSA
U divljini se iskustva stjeu
prirodno, u okviru veega skupnog
identiteta. Domaim je psima
socijalizacija (osim kad njome
upravlja iznimno paljiv vlasnik)
vie pitanje sree. Dakako, nisu sva
iskustva divljih pasa ugodna.
Zapravo, da navedemo samo dva
primjera, azijski i afriki divlji pas
imaju vrlo visoku smrtnost tenadi i
odraslih pasa. No sama injenica to
je tene dio istovrsne zajednice
osigurat e mu vie razvojnih lekcija
i podrke, nego to ih ima izgleda
dobiti u suivotu s vrstom koja je,
naposljetku, razliita.
U drugom dijelu knjige nai ete
napomene o praktinom programu
socijalizacije (str. 86 87). Smisao je
u stalnom nagraivanju poeljnog
ponaanja mirnog i hrabrog
prilaenja nepoznatim predmetima,
ljudima ili situacijama. Bojaljivo
tene u divljini ima malu mogunost

da e odrasti u uspjenog psa, a

bojaljiv domai pas moe biti
problematian ljubimac.
Pokazuje li tene nemir ili strah,
sami se morate ponaate mirno i
samopouzdano. Neki dreseri
savjetuju da se jednostavno ne
obazirete na plaljivo ponaanje. S
druge strane, neki bihevioristi u
posljednje vrijeme predlau da se
vlasnik najmirnije to moe ukljui u
situaciju koja izaziva strah i, ako je to
prikladno, usmjeri tenetovu
pozornost na neto pozitivno tako da
ono ne uvelia svoj mali strah, nego
da ga se ugodno zbuni. To se kosi s
prirodnim ovjekovim nagonom
veinu bi ljudi prizor uplaenog
teneta potaknuo da ga podignu i
utjee.
Koji god put odabrali, pazite da
tene ne osjeti va strah. Mirno i
blago postupanje vae bi tene
trebalo navesti na zakljuak da se
nema ega bojati.

OSNOVNI NAGON Odrasla tenad

Ostatke prvih mjeseci pseeg ivota
moete vidjeti u nainu na koji pas katkad
ugaa vlasniku. Psi koji vam prilaze sa
strane kako bi vam polizali lice pokazuju
uroeno ponaanje teneta mogu
takoer pokuati polizati lice starijeg
psa kako bi mu pokazali da, poput
mladunaca, nisu nikakva prijetnja. Slino
tome, anksiozan pas koji nastoji izbjei
svako odmjeravanje snaga izvrnut e se
na lea i otkriti trbuh. Time eli naglasiti
koliko je bespomoan.

Psee ponaanje 19