You are on page 1of 98

OPERATIVNI

PROGRAM

Konkurentnost
i kohezija
2014. - 2020.

PRIRUNIK
ZA KORISNIKE
BESPOVRATNIH
SREDSTAVA
U OKVIRU PROJEKATA FINANCIRANIH
IZ EUROPSKIH STRUKTURNIH I
INVESTICIJSKIH FONDOVA.

Sadraj
1. Pravni i institucionalni okvir

Gdje mogu pronai popis ESI fondova koji se provode u


Republici Hrvatskoj i informaciju o tijelima koja su nadlena za isto? . . . . . . . . . . . . 9
Gdje mogu provjeriti je li troak prihvatljiv za financiranje?. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 9
Koji pravni propisi EU ureuju ESI fondove?. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 10
Gdje mogu nai pravila koja se primjenjuju na odreivanje
visine financijskih korekcija?. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 11
Gdje mogu nai sve vane dokumente vezane za provedbu
ESI fondova na jednom mjestu?. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 11

2. Pojmovnik 12
Akronimi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 15

3. Vana pravila za provedbu

17

3.1 OSNOVNA PRAVILA I ODGOVORNOSTI. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 17


Kako se odvija komunikacija tijekom provedbe projekta?. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 17
Tko mora potpisati dokumentaciju koju Korisnik dostavlja u SAFU? . . . . . . . . . . . . . 17
Tko je odgovoran za provedbu projekta?. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 17
to ako tijekom provedbe projekta ugovorne strane ili tree
osobe pretrpe tetu?. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 18
to ako se projektne aktivnosti ne odvijaju kako je planirano
(npr. kasne ili je izgledno da se odreeni rezultati nee ostvariti
u mjeri u kojoj je to predvieno Ugovorom)?. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 18
to ako se projektne aktivnosti ne odvijaju kako je planirano iz
razloga vie sile?. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 18
to ako se pojavi sumnja na sukob interesa?. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 18
Kada SAFU pregledava dokumentacije za nadmetanje?. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 19

3.2. OBVEZE KORISNIKA. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 19


Koje su obveze informiranja? . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 19
Tko je nositelj prava vezano uz rezultate projekta i intelektualno vlasnitvo?. . . . . . 19

Moe li se imovina i rezultati prenijeti na tree osobe? . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 19


Koliko dugo Korisnik jami trajnost projekta?. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 19

3.3. RAZDOBLJE PROVEDBE. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 20


to je razdoblje provedbe projekta?. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 20
to je razdoblje prihvatljivosti izdataka? . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 20
to je razdoblje financiranja? . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 20
to je razdoblje izvrenja Ugovora?. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 20
Moe li se provedba Ugovora obustaviti?. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 20

3.4. PRIHVATLJIVOST TROKOVA. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 20


to je prihvatljiv troak?. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 20
Koji su trokovi neprihvatljivi?. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 22
Tko snosi neprihvatljive trokove?. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 22
to je s projektima koji ostvaruju neto prihod? . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 22

3.5. IZVJETAVANJE I ZAHTJEVI ZA NADOKNADOM SREDSTAVA. . . . . . 23


Mogu li se Izvjea o napretku, odnosno Zahtjevi za
nadoknadom sredstava dostavljati ee (od svaka tri mjeseca)?. . . . . . . . . . . . . . . . 23
Kako se podnosi izvjee, odnosno Zahtjev za nadoknadom sredstava (ZNS)?. . . . 23
Kako se raunovodstveno evidentiraju trokovi?. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 23
to ako Korisnik ne dostavi izvjee?. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 23
Moe li Korisnik slobodno birati izmeu metode nadoknade
i metode plaanja?. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 23
Koji je rok za odobrenje trokova?. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 23
to ako trokovi u zavrnom zahtjevu za nadoknadom sredstava
ne mogu biti odobreni? . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 23
Kako su povezani odobrenje Zavrnog izvjea i Zavrnog zahtjeva za
nadoknadom?. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 24
to ako je Korisnik primio nezakonitu potporu?. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 24
Koji je rok za provjeru Izvjea nakon provedbe projekta?. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 24

3.6. REVIZIJA, RASKID UGOVORA I RJEAVANJE SPOROVA . . . . . . . . . . . 24


Je li obvezan revizorski izvjetaj? Tko provodi reviziju? . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 24
Koji je sadraj revizijskog izvjea?. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 24

PRIRUNIK ZA KORISNIKE BESPOVRATNIH SREDSTAVA | U okviru projekata financiranih iz europskih strukturnih i investicijskih fondova.

Kad SAFU moe jednostrano raskinuti Ugovor?. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 25


Kad Korisnik moe raskinuti Ugovor i kad se Ugovor
moe raskinuti sporazumno? . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 25
Kako se rjeavaju sporovi?. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 25

4. Prve obaveze nakon potpisa Ugovora

26

Na to se potrebno fokusirati nakon poetka provedbe Ugovora?. . . . . . . . . . . . . . . 26


to je obvezni sadraj Ugovora?. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 26
to podrazumijeva uspostava vlastitog sustava provedbe?. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 26
to su obveze Korisnika u provedbi projekta?. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 27
Koji se dokumenti dostavljaju odmah po potpisu Ugovora?. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 28

5. Informiranje i vidljivost

29

to znai informiranje i vidljivost za Korisnika bespovratnih sredstava?. . . . . . . . . 29


Koje su obveze Korisnika? . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 29
Mora li Korisnik provoditi aktivnosti informiranja i vidljivosti ako
nema planirane te aktivnosti u projektu ni povezane planirane trokove?. . . . . . . . 30
Koji su najee koriteni alati za informiranje i vidljivost?. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 30
Kako se potvruje provedba aktivnosti informiranja i vidljivosti?. . . . . . . . . . . . . . . . 31
Koje oznake vidljivosti moram koristiti? . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 31
Smije li se koristiti vlastiti odnosno projektni logotip?. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 31
Na kojem jeziku moraju biti oznake vidljivosti?. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 32
Gdje se mogu pronai odgovarajue EU oznake i detaljne upute
za osiguravanje vidljivosti? . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 32

6. Priprema plana nabave

33

to je plan nabave? . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 33
Kako ispuniti plan nabave? . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 33
to je to umjetno dijeljenje procijenjene vrijednosti nabave
(cjepkanje nabave)? . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 36
Mogu li izmijeniti plan nabave? . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 38
to nakon dostave plana nabave?. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 38

7. Zahtjevi za nadoknadom sredstava

39

to je Zahtjev za nadoknadom sredstava (ZNS)?. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 39


to sve ini Zahtjev za nadoknadom sredstava?. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 39
Koje sve trokove mogu prijaviti u Zahtjevu za nadoknadom sredstava?. . . . . . . . . 40
to je metoda nadoknade, a to metoda plaanja? . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 40
to je Poetni plan zahtjeva za nadoknadom sredstava? . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 40
to je drugaije kod Zavrnog zahtjeva?. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 41
Kako se podnose Zahtjevi za nadoknadom sredstava?. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 41
Koliko esto se podnose Zahtjevi za nadoknadom sredstava?. . . . . . . . . . . . . . . . . . . 41
Koje su obveze SAFU? . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 42
Kada mogu oekivati plaanje?. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 42
Kada se mogu obustaviti plaanja?. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 42

8. Raunovodstveno evidentiranje i
financijsko praenje provedbe projekata

43

to ini proraun projekta?. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 43


to je to dvostruko financiranje?. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 43

PLAE I OSTALI RASHODI ZA ZAPOSLENE. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 43


Kako se potrauje troak rada na projektu?. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 43
Kako se rauna stvarni troak plae?. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 44
Koje naknade ne ulaze u bruto I kod raunanja troka rada na projektu?. . . . . . . . . 44
Kako se rauna postotak rada na projektu?. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 44
Kako se rauna satnica i troak rada na projektu temeljen na satnici? . . . . . . . . . . . 47
Koju dokumentaciju je potrebno imati za trokove plaa i pripadajua davanja?. . . . 48
Kako se trebaju voditi evidencije rada na projektu za lanove projektnog tima?. . . . 48
Koja dokumentacija je potrebna za pravdanje putnih trokova na teret projekta?. . . 48
Mogu li reijski trokovi biti priznati troak projekta? . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 49
Prihvatljivost trokova usluga, roba i radova. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 49
Kako se evidentiraju trokovi nastali provedbom projekta ali nisu
priznati troak projekta (neprihvatljivi izdaci)?. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 50
Moram li otvoriti poseban podraun za potrebe projekta?. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .50

PRIRUNIK ZA KORISNIKE BESPOVRATNIH SREDSTAVA | U okviru projekata financiranih iz europskih strukturnih i investicijskih fondova.

Kako osigurati pravilan novani tijek projekta?. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .50


Kako se osiguravaju potrebna sredstva za predfinanciranje
odnosno premoivanje financijskog jaza ili neplaniranog, neoekivanog jaza?. . . . 51
U kojoj valuti je potrebno planirati i voditi provedbu projekta?. . . . . . . . . . . . . . . . . . 51
Koja su opa pravila i dokumenti potrebni za
raunovodstveno praenje projekta?. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 53
to podrazumijeva vjerodostojna dokumentacija odnosno
vjerodostojna knjigovodstvena isprava koja predstavlja dokaz/podlogu
za raunovodstveno praenje projektne aktivnosti?. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 54
Kako se provodi transparentno praenje, izvravanje i
raunovodstveno evidentiranje projekta i financijskog plana?. . . . . . . . . . . . . . . . . . 54
Koji su rokovi za izvrenje plaanja prema Korisniku?. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 54
to ako doe do preplate ili drugih razloga za povrat? . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 54

9. Provedba nabave u okviru projekta

55

9.1 PRIMJENA PRAVILA NABAVE I NAELA NABAVE. . . . . . . . . . . . . . . . 55


to je posebno potrebno uzeti u obzir prilikom provedbe postupaka nabave?. . . . 55

9.2 POSTUPCI NABAVE. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 60


9.3 TIJEK POSTUPAKA NABAVE . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 62
9.4 DOKUMENTACIJA ZA NADMETANJE I PREDMET NABAVE. . . . . . . . 65
9.5 PREGLED I OCJENA PONUDA. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 67
9.6 NAJEE POGREKE I MOGUE SANKCIJE. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 73

10. Izmjene i dopune Ugovora

78

to predstavlja izmjenu Ugovora?. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 78


Koje izmjene je mogue napraviti?. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 79
Kako se mijenja Ugovor o bespovratnim sredstvima?. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 79
Kada moram predati zahtjev za izmjenom/ dopunom Ugovora?. . . . . . . . . . . . . . . . 80
Kako procijeniti prihvatljivost izmjene?. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 80
to je nepredvidljiva okolnost?. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 81

Koja promjena je nuna za uredno izvrenje Ugovora?. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 81


Kako se provode izmjene Ugovora?. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 82
Kada se Ugovor mijenja jednostranom obrazloenom odlukom?. . . . . . . . . . . . . . . . 87

11. Provjere na licu mjesta (terenske provjere) 88


to je provjera na licu mjesta? . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 88
Zato se provode terenske provjere?. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 88
Koliko esto se provode provjere na licu mjesta?. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 89
to obuhvaa provjera na licu mjesta?. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 89
to je rezultat provjere na licu mjesta?. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 90
Kako da se pripremim za provjeru na licu mjesta?. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 90
Koliko traje provjera na licu mjesta?. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 91

12. Obveze nakon zavretka provedbe projekta 92


Koje su moje obaveze nakon dovretka projekta?. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 92
to je Izvjee nakon provedbe projekta?. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 92
to ako ne zadrim vrijednosti indikatora iz Ugovora?. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 93

13. Prijedlozi obrazaca

94

Koje sve obrasce moram koristiti?. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 94


Postoje li upute i obrasci za provedbu nabava i gdje se iste mogu nai? . . . . . . . . . 95
Gdje se mogu pronai detaljne upute za osiguravanje vidljivosti?. . . . . . . . . . . . . . . 95
Koji obrazac evidencije radnog vremena (tzv. time-sheet) moram koristiti?. . . . . . 96
emu slui obrazac Rekapitulacija plaa? . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 96
Postoji li obrazac ivotopisa koji se mora koristiti kod nabave strunjaka?. . . . . . . 96
Postoji li obrazac za putni raun koji moram koristiti?. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 96

14. Korisni kontakti

97

Kome se mogu obratiti ukoliko imam pitanja o provedbi projekta?. . . . . . . . . . . . . . 97

PRIRUNIK ZA KORISNIKE BESPOVRATNIH SREDSTAVA | U okviru projekata financiranih iz europskih strukturnih i investicijskih fondova.

1.

Pravni i institucionalni
okvir

Gdje mogu pronai popis ESI fondova koji se provode u Republici Hrvatskoj i
informaciju o tijelima koja su nadlena za isto?
U Zakonu o uspostavi institucionalnog okvira za provedbu Europskih strukturnih i investicijskih fondova u
RH (dalje u tekstu: ESI fondovi) u financijskom razdoblju 2014. 2020. postoji popis ESI fondova koji se provode u Republici Hrvatskoj. Zakon je dostupan u Narodnim novinama i moe se nai na sljedeoj poveznici:
Zakon o uspostavi institucionalnog okvira za provedbu Europskih strukturnih i investicijskih fondova
u Republici Hrvatskoj u financijskom razdoblju 2014.-2020. (Narodne novine, br. 92/14) (dalje u tekstu:
Zakon);
U Uredbi o tijelima u Sustavima upravljanja i kontrole koritenja Europskog socijalnog fonda, Europskog
fonda za regionalni razvoj i Kohezijskog fonda, u vezi s ciljem Ulaganje u rast i radna mjesta mogue je
pronai informacije o nadlenosti tijela koje ine institucionalni okvir za upravljanje i provedbu Europskih
strukturnih i investicijskih fondova u Republici Hrvatskoj te njihove zadae i odgovornosti. Uredba i njene
izmjene dostupne su u Narodnim novinama i mogu se nai na sljedeim poveznicama:
Uredba o tijelima u Sustavima upravljanja i kontrole koritenja Europskog socijalnog fonda, Europskog
fonda za regionalni razvoj i Kohezijskog fonda, u vezi s ciljem Ulaganje u rast i radna mjesta (NN, br.
107/14 ) (dalje u tekstu: Uredba)
Uredba o izmjenama Uredbe o tijelima u sustavima upravljanja i kontrole koritenja Europskog socijalnog fonda, Europskog fonda za regionalni razvoj i Kohezijskog fonda, u vezi s ciljem Ulaganje za
rast i radna mjesta (NN, br. 23/15);
Uredba o izmjeni Uredbe o tijelima u sustavima upravljanja i kontrole koritenja Europskog socijalnog
fonda, Europskog fonda za regionalni razvoj i Kohezijskog fonda, u vezi s ciljem Ulaganje za rast i
radna mjesta (NN, br.129/15);

Gdje mogu provjeriti je li troak prihvatljiv za financiranje?


Pored Poziva na dostavu projektnih prijedloga i Ugovora o bespovratnim sredstvima, Pravilnik o prihvatljivosti izdataka definira pravila pod kojima pojedini izdatak (u smislu troka koji je plaen iz sredstava
Korisnika) prihvatljiv u okviru projekata Operativnog programa Konkurentnost i kohezija sufinanciranih iz
Europskog fonda za regionalni razvoj i Kohezijskog fonda. Ova pravila o prihvatljivosti izdataka mogu se
nai na sljedeoj poveznici:
Pravilnik o prihvatljivosti izdataka (Narodne novine, br. 143/14),

10

Koji pravni propisi EU ureuju ESI fondove?


Uredbom EU br. 1303/2013 uspostavljaju se zajednika naela, propisi i standardi za djelovanje pet europskih strukturnih i investicijskih fondova (ESI fondovi) te ope odredbe o fondovima i Europskom fondu za
pomorstvo i ribarstvo za razdoblje od 2014. do 2020. godine, a ista se moe pronai na sljedeoj poveznici:
Uredba (EU) br. 1303/2013 Europskog parlamenta i Vijea od 17. prosinca 2013. o utvrivanju zajednikih
odredbi o Europskom fondu za regionalni razvoj, Europskom socijalnom fondu, Kohezijskom fondu,
Europskom poljoprivrednom fondu za ruralni razvoj i Europskom fondu za pomorstvo i ribarstvo i
o utvrivanju opih odredbi o Europskom fondu za regionalni razvoj, Europskom socijalnom fondu,
Kohezijskom fondu i Europskom fondu za pomorstvo i ribarstvo te o stavljanju izvan snage Uredbe
Vijea (EZ) br. 1083/2006 od 11. srpnja 2006. (SL L 347, 20.12.2013.) (dalje u tekstu: Uredba (EU) br.
1303/2013);
Kohezijski fond je detaljnije ureen Uredbom o Kohezijskom fondu koja se moe pronai na sljedeoj
poveznici:
Uredba (EU) br. 1300/2013 Europskog parlamenta i Vijea od 17. prosinca 2013. o Kohezijskom fondu i
stavljanju izvan snage Uredbe Vijea (EZ) br. 1084/2006 (dalje u tekstu: Uredba o KF-u);
Europski fond za regionalni razvoj je detaljnije ureen Uredbom EU br. 1301/2013 koju moete nai na
sljedeoj poveznici:
Uredba (EU) br. 1301/2013 Europskog parlamenta i Vijea od 17. prosinca 2013. o Europskom fondu za
regionalni razvoj i o posebnim odredbama o cilju Ulaganje za rast i radna mjesta te stavljanju izvan
snage Uredbe (EZ) br. 1080/2006 (dalje u tekstu: Uredba o EFRR-u);
Provedbene uredbe EU podrobnije ureuju pravila za primjenu Uredbe EU br. 1303/2013 od kojih se dvije
vanije mogu nai na sljedeim poveznicama:
Provedbena uredba Komisije (EU) br. 215/2014 od 7. oujka 2014. o utvrivanju pravila u skladu s
Uredbom (EU) br. 1303/2013 Europskog parlamenta i Vijea o utvrivanju zajednikih odredbi o
Europskom fondu za regionalni razvoj, Europskom socijalnom fondu, Kohezijskom fondu, Europskom
poljoprivrednom fondu za ruralni razvoj i Europskom fondu za pomorstvo i ribarstvo i o utvrivanju
opih odredbi o Europskom fondu za regionalni razvoj, Europskom socijalnom fondu, Kohezijskom
fondu i Europskom fondu za pomorstvo i ribarstvo u vezi s modelima za potporu ciljevima u podruju
klimatskih promjena, odreivanjem kljunih etapa i ciljeva u okviru uspjenosti i nazivljem kategorija
intervencija za europske strukturne i investicijske fondove (dalje u tekstu: Provedbena uredba Komisije
(EU) br. 215/2014);
Provedbena uredba Komisije (EU) br. 821/2014 od 28. srpnja 2014. o utvrivanju pravila za primjenu
Uredbe (EU) br. 1303/2013 Europskog parlamenta i Vijea u pogledu detaljnih postupaka za prijenos
programskih doprinosa i upravljanje njima, izvjeivanja o financijskim instrumentima, tehnikih
obiljeja mjera informiranja i komunikacije za operacije te sustava evidentiranja i pohranjivanja (dalje
u tekstu: Provedbena uredba Komisije (EU) br. 821/2014);
Detaljniji popis delegiranih uredbi koje nadopunjuju Uredbu (EU) br. 1303/2013 moete nai na sljedeoj
poveznici Europske komisije: Delegirane uredbe za financijsko razdoblje 2014-2020.
Financijska uredba utvruje naela poslovanja i opa pravila kojima se ureuje proraun EU-a te se proienu verziju moe nai na sljedeoj poveznici:
Uredba (EZ, EURATOM) br. 966/2012 Europskoga parlamenta i Vijea od 25. listopada 2012. o
financijskim propisima koji se primjenjuju na opi proraun Europske unije i stavljanju izvan snage
Uredbe Vijea (EZ, Euratom) br. 1605/2002 (SL L 298/1, 26.10.2012.) (dalje u tekstu: Financijska uredba);

PRIRUNIK ZA KORISNIKE BESPOVRATNIH SREDSTAVA | U okviru projekata financiranih iz europskih strukturnih i investicijskih fondova.

Zakonite i doputene dravne potpore ureene Uredbom o opem skupnom izuzeu (GBER) mogu se pronai na sljedeoj poveznici:
Uredba Komisije (EU) br. 651/2014. od 17. lipnja 2014. o ocjenjivanju odreenih kategorija potpora
spojivima s unutarnjim tritem u primjeni lanaka 107. i 108. Ugovora (dalje u tekstu: Uredba o opem
skupnom izuzeuGBER);
Potpore male vrijednosti koje ne predstavljaju dravnu potporu u kontekstu prava EU mogu se pronai na
sljedeoj poveznici:
Uredba Komisije (EU), broj 1407/2013, od 18. prosinca 2013. o primjeni lanaka 107. i 108. Ugovora o
europskoj zajednici na potpore male vrijednosti (SL L, broj 352/1, 24. prosinca 2013.) (dalje u tekstu:
Uredba o potporama male vrijednosti)

Gdje mogu nai pravila koja se primjenjuju na odreivanje visine financijskih


korekcija?
Kad se pojavi sumnja na nepravilnosti pri provoenju nabave na projektu SAFU pokree utvrivanje postojanja nepravilnosti te ako se nepravilnost utvrdi odreuje financijske korekcije temeljem metodologije
propisane Smjernicama EU koje se mogu pronai na sljedeoj poveznici:
Smjernice za utvrivanje financijskih ispravaka koje u sluaju nepotovanja pravila o javnoj nabavi
Komisija primjenjuje na izdatke koje u okviru podijeljenog upravljanja financira Unija

Gdje mogu nai sve vane dokumente vezane za provedbu ESI fondova na
jednom mjestu?
Uz navedeni Pravni i institucionalni okvir na poveznici http://www.strukturnifondovi.hr/vazni-dokumenti
moete nai i dodatne dokumente relevantne za provedbu ESI fondova u Hrvatskoj, kao i na strancima
Europske komisije na poveznici ESI fondovi 2014-2020.

11

12

2.

Pojmovnik

Bespovratna sredstva su iznos novca koji se moe dodijeliti Korisniku. Definira se u apsolutnim brojkama
i u omjeru u odnosu na potrebni doprinos Korisnika. Dva su izvora bespovratnih sredstava: sredstva EU i
sredstva iz dravnog prorauna.
Dravne potpore/potpore male vrijednosti su dravne potpore u smislu lanka 107. stavka 1. Ugovora o
funkcioniranju Europske unije (UFEU), odnosno potpore male vrijednosti iji je nain dodjele odreen u
Uredbi o potporama male vrijednosti.
ESI fondovi (Europski strukturni i investicijski fondovi) su EFRR, KF, EFPR i EPFRR.
Ex-ante (prethodna) provjera je provjera koja se provodi na poetku pripreme dokumentacije za nadmetanje. Provodi je PT2 (SAFU) te nakon provedene procjene daje preporuke Korisniku za poboljanje dokumentacije za nadmetanje.
Ex-post (naknadna) provjera je provjera koja obuhvaa procjenu cjelokupne dokumentacije nabave
(od dokumentacije za nadmetanje, preko ponuda, zapisnika o ocjenjivanju i sklopljenog Ugovora s npr.
Dobavljaima) u svrhu potvrde povezanih trokova koji su prijavljeni u Zahtjevu za nadoknadom sredstava
(ZNS-u).
Europski revizorski sud je institucija EU-a osnovana za reviziju poslovanja institucija EU-a. Za svrhe pravila
i revizija revizijsko tijelo koje nadzire izvrenje funkcija EK-a u odnosu na upravljanje sredstvima strukturne pomoi EU-a.
Financijski pokazatelji su definirani Operativnim programom, a njihov detaljan opis izrauje Upravljako
tijelo (UT).
Fondovi su ESF, EFRR i KF, sukladno recitalu 9. Uredbe (EU) br. 1303/2013.
Komunikacijska strategija za koritenje europskih strukturnih i investicijskih fondova u Republici
Hrvatskoj za razdoblje 2014.-2020. je sveobuhvatna komunikacijska strategija iz lanka 6. stavka 16.
Zakona, koju donosi KT, a ista nudi opi okvir za izradu komunikacijskih planova pojedinih OP-ova za razdoblje 2014.-2020.
Koordinacijsko tijelo (KT) je Sredinje tijelo dravne uprave nadleno za poslove regionalnoga razvoja i
fondova Europske unije (MRRFEU) koje obavlja funkcije u skladu s lankom 6. Zakona.
Korisnik je uspjean prijavitelj s kojim se potpisuje Ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava ili mu se bespovratna sredstva dodjeljuju Obavijeu o dodjeli bespovratnih sredstava. Izravno je odgovoran za poetak, upravljanje, provedbu i rezultate projekta. Pojam Korisnik, tamo gdje je primjenjivo oznaava Korisnika
i njegove Partnere.
Korupcija (u smislu definicije koju rabi Komisija) je zlouporaba (javne) ovlasti u osobne svrhe. Moe obuhvaati niz razliitih tipova prijevare kao npr. dostavljanje lanih rauna, prijavljivanje izdataka koji stvarno

PRIRUNIK ZA KORISNIKE BESPOVRATNIH SREDSTAVA | U okviru projekata financiranih iz europskih strukturnih i investicijskih fondova.

nisu nastali ili namjerno zanemarivanje ugovornih obveza. Najei oblik korupcije se odnosi na korupciju
putem davanja/primanja novanih iznosa ali se moe odnositi i na davanje/primanje ostalih pogodnosti
(od strane davatelja) u svrhu obavljanja odreenih usluga (od strane njihova primatelja).
MIS je Integrirani sustav upravljanja informacijama o ESI fondovima.
Nabava je nabava radova, robe i/ili usluga za potrebe projekta koji je predmet Ugovora, a vri se ili u skladu s odredbama Zakona o javnoj nabavi (Narodne novine br. 90/11, 83/13, 143/13 i 13/14) ili po pravilima
za subjekte koji nisu obveznici primjene Zakona o javnoj nabavi, koja su, ako je primjenjivo, sastavni dio
Ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava.
Nadleno tijelo je tijelo nadleno za pojedini projekt. U kontekstu provoenja postupaka dodjele bespovratnih sredstava, u sluajevima kada ZNP-om nije odreena nadlenost pojedinog tijela (UT-a ili PT-a 1 ili
PT-a 2) za provoenje pojedine faze dodjele, nadlenost se utvruje sporazumom.
Nepravilnost je svako krenje prava Unije ili nacionalnog prava u vezi s njegovom primjenom koje proizlazi
iz djelovanja ili propusta gospodarskog subjekta ukljuenog u provedbu ESI fondova koje teti, ili bi moglo
natetiti proraunu Unije, tako da optereti proraun Unije neopravdanim izdatkom u skladu s definicijom
nepravilnosti sadranoj u lanku 2. toki (36) Uredbe (EU) br. 1303/2013.
Odluka o nepravilnosti je odluka koju donosi PT2 (SAFU) nakon dovretka postupka utvrivanja postojanja
nepravilnosti, a u kojoj se opisuju nalazi i zakljuci vezano uz postupak utvrivanja nepravilnosti. Odluka
o nepravilnosti moe biti u obliku odluke o utvrenoj nepravilnosti ili odluke o nepostojanju nepravilnosti.
Operativni program je dokument kojim se utvruje strategija doprinosa drave lanice ili regije putem
EFRR-a, ESF i/ili Kohezijskog fonda, sukladno objema Uredbama i sporazumu o partenrstvu drave lanice
(lanci 27. i 96. Uredbe (EU) br. 1303/2013).
Paket za informiranje i komunikaciju projekata financiranih iz ESI fondova za razdoblje 2014.-2020. je
skup zahtjeva i smjernica za informiranje, komunikaciju i promidbu koje izrauje KT, potvruje UT, a koje
moraju zadovoljiti Korisnici tijekom provedbe svojih projekata.
Partner je svaka pravna osoba javnog ili privatnog prava, ukljuujui osobe privatnog prava registrirane
za obavljanje gospodarske djelatnosti i subjekte malog gospodarstva kako su definirani u lanku 1. Priloga
Preporuci Europske komisije 2003/361/EZ koja koristi dio projektnih sredstava i sudjeluje u provedbi
projekta provodei povjerene mu projektne aktivnosti u skladu sa Sporazumom o partnerstvu Korisnika i
Partnera. U odnosu na provedbu projekta, Partner u pravilu mora udovoljavati svim uvjetima koji se primjenjuju i na Korisnika, izuzev uvjeta koji se odnose na oblik pravne osobe.
Pokazatelj je svojstvo ili atribut koji se moe mjeriti kako bi se procijenila intervencija u smislu njegovih
neposrednih rezultata ili rezultata. Pokazatelji neposrednih rezultata su obino jednostavni, pruaju informacije o izravnim proizvodima programa, odnose se na investicijske prioritete programa, a proizlaze iz
intervencijske logike programa odraavajui njegove akcije. Pokazatelje rezultata je tee definirati, pruaju
informacije o nekim odreenim aspektima rezultata koji se mjere te je prikladno da se oslanjaju na neizravne pokazatelje. Pokazatelji mogu biti kvantitativni ili kvalitativni.
Posredniko tijelo razine 1 je nacionalno tijelo koje obavlja funkcije u skladu s lankom 7. Uredbe i njenim
izmjenama i dopunama.
Posredniko tijelo razine 2 je nacionalno tijelo koje obavlja funkcije u skladu s lankom 8. Uredbe i njenim
izmjenama i dopunama.
Poziv je Poziv na dostavu projektnih prijedloga za dodjelu bespovratnih sredstava ili natjeaj temeljem
kojeg je Korisnik potpisao Ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava.
Prijevara je pojam koji se koristi za opisivanje irokog spektra ponaanja u svrhu ostvarivanja osobne
koristi, koristi za povezanu osobu ili treu stranu ili prouzroenja gubitka za treega. Prijevara nema samo

13

14

potencijalni tetni financijski uinak, ve moe natetiti i ugledu tijela Sustava upravljanja i kontrola (SUK)
koja su odgovorna za upravljanje sredstvima na uinkovit nain. Pod terminom prijevara (engl. Fraud =
prijevara) ne podrazumijevaju se samo postupanja koja imaju elemente kaznenog djela Prijevare iz lanka
236., kaznenog djela Prijevare u gospodarskom poslovanju iz lanka 247. Kaznenog zakona (NN 125/11,
144/12), ve se moe raditi o takvu postupanju ili proputanju postupanja koje ima elemente bilo kojeg drugog kaznenog djela, kao npr. kaznenih djela iz Glave XXIV. Kaznenog zakonakaznena djela protiv
gospodarstva, Glave XXVI. Kaznenog zakona kaznena djela krivotvorenja, Glave XXVIII. Kaznenog zakona kaznena djela protiv slubene dunosti, kao i elemente prekraja sukladno posebnim, primjenjivim
propisima. U pogledu izdataka (zatite financijskih interesa EU) predstavlja i svako namjerno postupanje
ili proputanje postupanja koje je povezano s uporabom ili prezentiranjem netonih, nepotpunih ili lanih
izjava, koje za posljedicu ima pronevjeru ili protuzakonito zadravanje sredstava opeg prorauna Unije ili
prorauna kojim upravlja ili kojim se upravlja u ime Unije, neotkrivanje informacija (ako navedeno dovodi
do povrede specifinih obveza), s prethodno navedenim uinkom te zloupotreba sredstava (u svrhe drugaije od onih za koju su prvotno navedena sredstva i dodijeljena).
Provjera prihvatljivosti izdataka je provjera prema kriterijima prihvatljivosti izdataka projekta na temelju
kriterija primjenjivih na postupak dodjele.
Razdoblje financiranja je razdoblje unutar kojeg se mogu izvravati financijske transakcije vezane uz izvrenje Ugovora. Razdoblje financiranja projekta zapoinje stupanjem Ugovora na snagu i traje najdulje 18
mjeseci od datuma zavretka razdoblja provedbe projekta, i u svakom sluaju do isteka opeg razdoblja
prihvatljivosti Operativnog programa iz kojeg se ovaj Ugovor financira, ovisno to je krae.
Razdoblje izvrenja Ugovora je razdoblje od stupanja Ugovora na snagu do izvrenja svih prava i obveza
sukladno Ugovoru.
Razdoblje prihvatljivosti izdataka je razdoblje unutar kojeg mora nastati izdatak da bi bio prihvatljiv za
financiranje sukladno Ugovoru, a koje se odreuje Posebnim uvjetima Ugovora.
Razdoblje provedbe projekta je razdoblje odreeno Posebnim uvjetima Ugovora koje zapoinje poetkom
obavljanja aktivnosti projekta te istjee zavretkom obavljanja predmetnih aktivnosti.
Revizija je proces provjere uinkovite provedbe projekta, ukljuujui i ispitivanje izdataka koji su prijavljeni i potvreni kroz Zahtjeve za nadoknadom sredstava, a koji provodi ovlateni revizor.
Revizijski trag je sigurnosno relevantni kronoloki zapis, skup zapisa ili destinacija i izvor zapisa, koji pruaju dokumentarni dokaz o slijedu aktivnosti koje su u bilo kojem trenutku utjecale na odreenu akciju
(projekt) ili aktivnost. Prikazuje dokumentirani tijek financijskih i drugih transakcija od njihovog poetka do zavretka, s ciljem omoguavanja rekonstrukcije svih pojedinanih aktivnosti i njihova odobrenja.
Obuhvaa sustave dokumentiranja, izvjeivanja, raunovodstva i arhiviranja.
Revizijsko tijelo je ovlatena institucija koja provodi reviziju.
Rokovi su vremenska razdoblja koja se raunaju na dane, mjesece i godine. Ako je rok odreen na dane, u
rok se ne uraunava dan kad je dostava ili priopenje obavljeno, odnosno dan u koji pada dogaaj otkad
treba raunati trajanje roka, ve se za poetak roka uzima prvi idui dan. Ako posljednji dan roka pada na
dravni blagdan u Republici Hrvatskoj ili u subotu odnosno nedjelju, rok istjee protekom prvoga idueg
radnog dana. Rok odreen na mjesece, odnosno na godine istjee onog dana, mjeseca ili godine koji po
svom broju odgovara danu kada je dostava ili priopenje obavljeno, odnosno danu u koji pada dogaaj od
kojega se rauna trajanje roka. Ako toga dana nema u mjesecu u kojem rok istjee, rok istjee posljednjeg
dana toga mjeseca. Subote, nedjelje i blagdani ne utjeu na poetak i na tijek roka.
Sporazum o partnerstvu je dokument kojim se utvruje okvir drave lanice za potporu iz ESI fondova.
Njime se posebno utvruju tematski ciljevi koji e dobivati potporu u sklopu ESI fondova, odgovarajue
financijske alokacije te veze izmeu raznih programa (lanak 14. Uredbe (EU) br. 1303/2013)

PRIRUNIK ZA KORISNIKE BESPOVRATNIH SREDSTAVA | U okviru projekata financiranih iz europskih strukturnih i investicijskih fondova.

15

Sredinja agencija za financiranje i ugovaranje programa i projekata EU (SAFU) je Posredniko tijelo razine
2 (PT2) u okviru Operativnog programa iz podruja konkurentnosti i kohezije Konkurentnost i kohezija za
prioritetne osi tj. izabrane prioritete ulaganja kako je odreeno Uredbom i njenim izmenama i dopunama.
Teko krenje Ugovora podrazumijeva krenje Ugovora u odnosu na kojega je zatraen povrat cijelog iznosa dodijeljenih sredstava ili krenje Ugovora zbog kojega je nadleno tijelo SUK-a, u odnosu na bilo koji postupak dodjele bespovratnih sredstava iz bilo kojeg fonda EU, jednostrano raskinulo Ugovor s korisnikom.
Tijelo za ovjeravanje je nacionalno tijelo koje obavlja funkcije u skladu s lankom 3. Uredbe i njenim izmjenama i dopunama.
Ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava je ugovor izmeu Korisnika i Posrednikih tijela kojime se utvruje najvii iznos bespovratnih sredstava dodijeljen za provedbu projekta iz sredstava EU i sredstava iz
dravnog prorauna te drugi financijski i provedbeni uvjeti Projekta.
Upravljako tijelo u okviru Operativnog programa iz podruja konkurentnosti i kohezije Konkurentnost
i kohezija je Sredinje tijelo dravne uprave nadleno za poslove regionalnoga razvoja i fondova Europske
unije (MRRFEU) koje obavlja funkcije u skladu s lankom 5. Uredbe i njenim izmjenama i dopunama.

Akronimi
EFPREuropski fond za pomorstvo i ribarstvo
EFRREuropski fond za regionalni razvoj
EKEuropska komisija
EPFRREuropski poljoprivredni fond za regionalni razvoj
ERSEuropski revizorski sud
ESFEuropski socijalni fond
ESIFEuropski strukturni i investicijski fondovi
EU Europska unija
HNBHrvatska narodna banka

JOPPD
MRRF
NOJN

JOPPDIzvjee o primicima, porezu na dohodak i prirezu te doprinosima za obvezna osiguranja


KFKohezijski fond
KTKoordinacijsko tijelo
MFMinistarstvo financija
MRRFEU Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije
NOJNOsobe koje nisu obveznici Zakona o javnoj nabavi
OLAFEuropski ured za borbu protiv prijevara
OoNObavijesti o nabavi
OPOperativni program
OPKKOperativni program Konkurentnost i kohezija 2014.-2020.
OUOpi uvjeti Ugovora za dodjelu bespovratnih sredstava

16

PDV Porez na dodanu vrijednost


PT1Posredniko tijelo razine 1
PT2Posredniko tijelo razine 2
PUPosebni uvjeti Ugovora za dodjelu bespovratnih sredstava
SAFUSredinja agencija za financiranje i ugovaranje programa i projekata EU
SUK Sustav upravljanja i kontrole
TOTijelo za ovjeravanje
TRTijelo za reviziju
UFEUUgovor o funkcioniranju Europske unije
UTUpravljako tijelo
ZJNZakon o javnoj nabavi
ZNPZajednika nacionalna pravila
ZNSZahtjev za nadoknadom sredstava

PRIRUNIK ZA KORISNIKE BESPOVRATNIH SREDSTAVA | U okviru projekata financiranih iz europskih strukturnih i investicijskih fondova.

3.

Vana pravila
za provedbu

3.1 OSNOVNA PRAVILA I ODGOVORNOSTI


Kako se odvija komunikacija tijekom provedbe projekta?
Komunikacija izmeu ugovornih strana odvija se putem pote, telefaksa, elektronike pote ili osobnim
dostavljanjem pismena. Strana koja je uputila pismeno mora raspolagati dokazom da je ugovorna strana
kojoj je pismeno upueno isto zaprimila. Pojedinani rokovi vezani uz razliite dokumente navedeni su u
Opim uvjetima Ugovora.

Tko mora potpisati dokumentaciju koju Korisnik dostavlja u SAFU?


Osoba ovlatena za zastupanje Korisnika. Osoba ovlatena za zastupanje Korisnika moe opunomoiti drugu osobu za tu svrhu (u tom sluaju obavezno se dostavlja i navedena punomo).

Tko je odgovoran za provedbu projekta?


Provedba projekta iskljuiva je odgovornost Korisnika. Korisnik je obvezan provesti ugovoreni projekt
s dunom panjom, transparentno, u skladu s najboljom praksom u predmetnom podruju, sukladno
Ugovoru te primjenjivim nacionalnim i zakonodavstvom EU.
Korisnik je u skladu s odredbama Ugovora obvezan osigurati financijska i sva druga sredstva potrebna za
uinkovitu i uspjenu provedbu projekta. Korisnik je duan osigurati kontinuirano financiranje projekta te
snositi sve projektne trokove, osim prihvatljivih trokova koji se Korisniku naknauju, odnosno plaaju u
skladu s Ugovorom.
Ukoliko Korisnik provodi projekt s jednim ili vie partnera, on osigurava da njegovi partneri u cijelosti potuju ugovorne obveze.
S obzirom na navedeno, vrlo je vano za Korisnika detaljno se upoznati sa svojim ugovornim obvezama te
sustavno pratiti provedbu svog projekta, uzimajui stalno u obzir mogue rizike u provedbi. Kako bi se rizici
ublaili ili otklonili, a time i smanjila mogunosti pogreaka, vano je na umu imati sljedea pitanja i zadatke:
Kada zapoinje provedba mog projekta i moje ugovorne obveze
Od kojeg datuma su prihvatljivi trokovi u mom projektu i koji su preduvjeti prihvatljivosti trokova
to su moje obveze (unutar projekta te prema SAFU) i kada su rokovi za njihovo ispunjavanje
Kako planirati nabavu, koji su optimalni rokovi i to ako moram ponavljati postupak nabave
Utjeu li na moj projekt faktori na koje ne mogu utjecati (npr. izmjene zakona i propisa, vremenske
prilike, vrijeme potrebno za dobivanje potvrda i dozvola tijela javnih vlasti i sl.)

17

18

Imam li, osim zatvorene financijske konstrukcije, dovoljna obrtna sredstva za provedbu (to ukljuuje
i mogunost da odreeni trokovi projekta budu odobreni kasnije od planiranog ili budu proglaeni
neprihvatljivima)
Za rjeavanje navedenih problema moete se, osim Ugovorom, sluiti i ovim prirunikom. Kako je prirunik pisan za sve korisnike ESI fondova bitno je naglasiti kako je Ugovor osnova na kojoj e se temeljiti sva
daljnja postupanja. Takoer, u svakom se trenutku za pomo i savjet moete obratiti SAFU.

to ako tijekom provedbe projekta ugovorne strane ili tree osobe pretrpe tetu?
Kao i u sluaju provedbe projekta, odgovornost lei na Korisniku. SAFU nije odgovoran za tetu na strani Korisnika ili partnera, osim ako je nastala teta posljedica namjernog postupanja ili krajnje nepanje
SAFU-a ili osoba za koje oni odgovaraju.
Korisnik odgovara za tetu koju je nanio treim osobama (npr. SAFU) tijekom ili zbog provedbe ugovorenog
projekta i/ili povrede Ugovora i/ili vaeih propisa, kao i za tetu koju su u navedenom pogledu treim
osobama nanijeli njegovi partneri i/ili osobe za koje isti odgovara. Korisnik je obvezan naknaditi tetu povezanu s provedbom projekta.

to ako se projektne aktivnosti ne odvijaju kako je planirano


(npr. kasne ili je izgledno da se odreeni rezultati nee ostvariti u mjeri
u kojoj je to predvieno Ugovorom)?
Korisnik mora obavijestiti SAFU o svim okolnostima koje utjeu ili mogu utjecati na valjanu provedbu
projekta bez kanjenja odnosno onim okolnostima koje dovode ili mogu dovesti do odstupanja u (pravovremenom) izvravanju ugovornih obveza (npr. kanjenje ili izmjena redoslijeda nekih aktivnosti).
Ako je potrebno, Korisnik u navedenu svrhu moe predloiti i izmjene Ugovora, na nain na koji to propisuju Opi uvjeti Ugovora.
Izmjene Ugovora detaljno su pojanjene u poglavlju 8 ovog prirunika.

to ako se projektne aktivnosti ne odvijaju kako je planirano iz razloga vie sile?


U sluaju vie sile, smatrat se da ugovorna strana nije povrijedila ugovornu obvezu. Pritom, meutim, treba
biti oprezan stoga to bilo koja situacija koju je Korisnik mogao predvidjeti ili sprijeiti ili na koju je mogao
ili morao imati utjecaj ili odgovornost nije sluaj vie sile.

to ako se pojavi sumnja na sukob interesa?


Korisnik je odgovoran za provedbu projekta, stoga i za poduzimanje potrebnih radnji kojima bi se uklonio
potencijalni sukob interesa. U sluaju sumnje na sukob interesa, Korisnik mora obavijestiti SAFU o takvoj
sumnji te o radnjama koje e poduzeti ili je poduzeo radi sprjeavanja (nastanka) sukoba interesa. Ako za
vrijeme izvravanja Ugovora nastupi sukob interesa ili se naknadno otkrije da je takav sukob postojao u postupku dodjele bespovratnih sredstava ili Korisnik ne poduzme ili je oito da nee poduzeti dodatne radnje
i/ili mjere na temelju zahtijeva SAFU-a, Ugovor se moe raskinuti, bez prava Korisnika na naknadu tete.

PRIRUNIK ZA KORISNIKE BESPOVRATNIH SREDSTAVA | U okviru projekata financiranih iz europskih strukturnih i investicijskih fondova.

Kada SAFU pregledava dokumentacije za nadmetanje?


SAFU svu dokumentaciju vezanu uz pojedine postupke nabave pregledava najkasnije u okviru pregleda
Zahtjeva za nadoknadom sredstava unutar kojeg se prijavljuju trokovi vezane nabave.
SAFU moe dostaviti Korisniku popis nabava odabranih za ex-ante provjeru dokumentacije. U tom sluaju, tijekom ex-ante provjere nabave provodi se prethodni pregled dokumentacije za nadmetanje koju je
podnio Korisnik prije pokretanja postupka nabave. Svrha prethodne provjere dokumentacije je sprijeiti
eventualne nepravilnosti u procesima nabave, a posebno dati Korisniku preporuke o bitnim odstupanjima
u dokumentaciji koja bi mogla utjecati na prihvatljivost izdataka.

3.2. OBVEZE KORISNIKA


Koje su obveze informiranja?
Korisnik je obvezan obavjetavati SAFU o napretku u provedbi projekta te o provedbi mjera oglaavanja i
to podnoenjem izvjea o napretku u okviru projekta ili na zahtjev SAFU-a.

Tko je nositelj prava vezano uz rezultate projekta i intelektualno vlasnitvo?


Korisnik (i/ili partneri).

Moe li se imovina i rezultati prenijeti na tree osobe?


Da, pri emu, ukoliko se takav prijenos radi u periodu do 5 godina nakon zavretka projekta, moraju biti
ispunjeni sljedei uvjeti:
a) svrha tog zemljita, zgrada, opreme, vozila, potronih materijala i rezultata projekta, ostaje neizmijenjena
u odnosu na namjenu definiranu Ugovorom u razdoblju od najmanje pet godina nakon isteka razdoblja
provedbe projekta;
b) u sluaju prijenosa sredstava meu partnerima Ugovora, potrebno je prethodno pisano odobrenje
PT1 i SAFU-a te je Korisnik u navedenu svrhu obvezan istim tijelima prethodno dostaviti svu
relevantnu dokumentaciju na uvid;
c) u sluaju prijenosa sredstava na tree osobe, potrebno je prethodno pisano odobrenje PT1 i
SAFU-a te je Korisnik u navedenu svrhu obvezan istim tijelima prethodno dostaviti svu relevantnu
dokumentaciju na uvid.

Koliko dugo Korisnik jami trajnost projekta?


Tijekom pet godina nakon zavretka provedbe Projekta, osim ako je drugaije predvieno Posebnim uvjetima.

19

20

3.3. RAZDOBLJE PROVEDBE


to je razdoblje provedbe projekta?
Razdoblje koje zapoinje poetkom obavljanja aktivnosti projekta te istjee zavretkom obavljanja predmetnih aktivnosti.
Kalendarski je odreeno Posebnim uvjetima Ugovora.
U tom razdoblju troak mora nastati da bi bio prihvatljiv za financiranje sukladno Ugovoru.

to je razdoblje prihvatljivosti izdataka?


Razdoblje unutar kojeg troak mora biti plaen da bi bio prihvatljiv za financiranje.

to je razdoblje financiranja?
Razdoblje unutar kojeg se mogu izvravati financijske transakcije vezane uz izvrenje Ugovora (plaanja).
Zapoinje stupanjem Ugovora na snagu i traje najdulje 18 mjeseci od datuma zavretka razdoblja provedbe
projekta.

to je razdoblje izvrenja Ugovora?


Razdoblje od stupanja Ugovora na snagu do izvrenja svih prava i obveza.

Moe li se provedba Ugovora obustaviti?


Da. Prvenstveno se to odnosi na sluajeve vie sile.
Ovakvi e sluajevi stoga u praksi biti iznimno rijetki, s obzirom na to da viu silu ine sluajevi izvanrednih, vanjskih okolnosti koje se nisu mogle predvidjeti, niti ih je bilo mogue sprijeiti, izbjei ili otkloniti te
za koje odgovornost ne snosi korisnik (odnosno, niti jedna ugovorna strana).
Korisnik podnosi SAFU zahtjev za obustavom (potkrijepljen dokazima) u roku od 10 (najvie 30) dana od
saznanja za okolnosti koje uzrokuju potrebu za obustavom. Ovaj zahtjev ne odrie Korisnika od odgovornosti za provedbu projekta.
SAFU donosi odluku o zahtjevu u roku od 30 dana. Provedba projekta se nastavlja kad to okolnosti dopuste.

3.4. PRIHVATLJIVOST TROKOVA


to je prihvatljiv troak?
Glavni dokument koji definira okvir za definiranje prihvatljivosti izdataka je Pravilnik o prihvatljivosti izdataka relevantan za programsko razdoblje. Svaki Poziv na dostavu projektnih prijedloga (u nastavku teksta:
Poziv) detaljnije definira pojedine kategorije prihvatljivih i neprihvatljivih trokova to se nakon dodjele
Ugovora direktno primjenjuje i na sklopljeni Ugovor o bespovratnim sredstvima. Drugim rijeima, trokovi koji nisu bili prihvatljivi u Pozivu nee biti prihvatljivi ni kasnije tijekom provedbe Ugovora.

PRIRUNIK ZA KORISNIKE BESPOVRATNIH SREDSTAVA | U okviru projekata financiranih iz europskih strukturnih i investicijskih fondova.

Openito, sukladno Opim uvjetima Ugovora, prihvatljivi su oni trokovi koji udovoljavaju svim sljedeim
kriterijima:
a) izravno su povezani s aktivnostima te vode do ispunjenja ciljeva projekta i zadanih pokazatelja;
b) navedeni su u proraunu projekta;
c) u skladu su s Pravilnikom o prihvatljivosti izdataka;
d) nastali su kod Korisnika ili partnera;
e) plaeni su tijekom razdoblja prihvatljivosti izdataka;
f) u skladu su s ogranienjima za posebne kategorije trokova;
g) ne premauju odstupanje od 20% izvorno unesenog iznosa (kao to je navedeno u Prilogu I. Ugovora
Opis i proraun projekta) glavnih proraunskih elemenata projekta za predmetne prihvatljive
trokove
ili
premauju odstupanje od 20% izvorno unesenog iznosa (kao to je navedeno u Prilogu I. Ugovora
Opis i proraun projekta) glavnih proraunskih elemenata projekta za predmetne prihvatljive
trokove, a za koje odstupanje je potpisan Dodatak Ugovoru;
h) izravno su povezani s aktivnostima koje se provode tijekom provedbe, a odnose se na nabavu usluga
i radova. Trokovi povezani s nabavom roba su prihvatljivi kada je ista isporuena i instalirana tijekom
provedbe projekta (narudba robe, potpisivanje Ugovora, ili bilo koji drugi oblik stvaranja obveze za
plaanje prema ugovarateljima tijekom provedbenog razdoblja za robu koja treba biti isporuena
nakon isteka provedbenog razdoblja nije u skladu sa zahtjevima prihvatljivosti troka). Prijenos
novanih sredstva izmeu Korisnika i partnera (ako projekt ukljuuje partnere) nee se smatrati
trokom koji je nastao tijekom razdoblja provedbe za projekt naveden u Posebnim uvjetima;
i) razumni su, opravdani te udovoljavaju zahtjevima dobrog financijskog upravljanja, osobito u
pogledu ekonominosti i uinkovitosti, te su potivana pravila nabave;

Trokovi koje korisnik prijavljuje u Zavrnom zahtjevu za


nadoknadu sredstava moraju nastati do kraja u Ugovoru
utvrenog razdoblja provedbe projekta te mogu biti plaeni
najkasnije do roka za dostavu navedenog zahtjeva, osim
ako nije drugaije odreeno u uvjetima Ugovora.
Openito svaki troak, da bi bio prihvatljiv mora biti razuman, opravdan, izravno povezan s aktivnostima
koje se provode tijekom provedbe projekta te mora udovoljavati zahtjevima dobrog financijskog upravljanja, osobito u pogledu ekonominosti i uinkovitosti.
Financijsko upravljanje predstavlja usmjeravanje i kontroliranje financijskih uinaka poslovanja radi
ostvarenja poslovnih ciljeva, koristei pri tome sredstva na pravilan, etian, ekonomian, djelotvoran
i uinkovit nain.
uinkovitost je najbolji omjer izmeu rezultata i sredstava koritenih za njihovo ostvarenje
ekonominost je smanjenje trokova resursa koji se koriste u obavljanju neke aktivnosti na najmanju
mjeru, uz osiguranje primjerene kvalitete,
djelotvornost podrazumijeva razinu ostvarivanja ciljeva, odnosno omjer izmeu planiranog i
ostvarenog uinka neke aktivnosti

21

22

Bitno je za napomenuti kako neprihvatljive projektne trokove snosi Korisnik (ako je primjenjivo partner),
kao i one prihvatljive projektne trokove koji se ne financiraju bespovratnim sredstvima, ve sredstvima
Korisnika (ako je primjenjivo partnera). Korisnik (partner) snosi i one projektne trokove koji su sukladno
Ugovoru trebali biti financirani bespovratnim sredstvima, ali nisu potvreni kao prihvatljivi od strane SAFU
(PT2) jer nisu sukladni odredbama Ugovora i/ili primjenjivih propisa.

Koji su trokovi neprihvatljivi?


Neprihvatljivi trokovi definirani su Pravilnikom o prihvatljivosti izdataka odnosno dokumentacijom u
Pozivu, Ugovorom, Opim uvjetima i ostalom relevantnom dokumentacijom. Sukladno Pravilniku o prihvatljivosti izdataka (NN143/14) neprihvatljivi i uvjetno prihvatljivi izdaci te pripadajui izuzeci i uvjeti su
primjerice: doprinosi za dobrovoljna zdravstvena ili mirovinska osiguranja koja nisu obvezna prema nacionalnom zakonodavstvu i nastaju kao troak mjesenog obrauna, gubici zbog fluktuacija valutnih teaja
i provizija na valutni teaj, plaanja svih bonusa zaposlenima, bankovni trokovi za otvaranje i voenje
rauna, naknade za financijske transfere i drugi trokovi u potpunosti financijske prirode, trokovi jamstava
za pred-financiranje koja izdaje banka ili druga financijska institucija, trokovi zakupa materijalne imovine
i ostali trokovi definirani Pravilnikom, dokumentacijom Poziva i Ugovorom.
Iscrpna lista neprihvatljivih trokova odreenih sukladno pravilima pojedinog fonda iz kojeg se financiraju
Pozivi nalazi se u sklopu Pravilnika o prihvatljivosti izdataka (NN143/14) koji je dostupan i na sljedeoj
poveznici: http://www.strukturnifondovi.hr/vazni-dokumenti.

Tko snosi neprihvatljive trokove?


Korisnik.

to je s projektima koji ostvaruju neto prihod?


Za projekte koji podlijeu lanku 61. Uredbe (EU) br. 1303/2013, prihvatljivi trokovi moraju se izraunati
uzimajui u obzir neto prihode. U tom smislu neto prihod znai pritok novca koji izravno plaaju korisnici
roba ili usluga koje proizvodi operacija, trokovi koje izravno snose korisnici za koritenje infrastrukture,
prodaju ili iznajmljivanje zemlje ili zgrada, ili plaanja za usluge umanjen za operativne trokove i trokove zamjene opreme kratkog ivotnog vijeka koji nastaju za vrijeme odgovarajueg vremenskog razdoblja.
Utede operativnih trokova koje proizvodi operacija tretiraju se kao neto prihod osim ako su poravnati
jednakim smanjenjem operativnih subvencija.
Ako se utvrdi da je projekt ostvario neto prihod koji nije uzet u obzir u trenutku sklapanja Ugovora, ili gdje
objektivno nije mogue procijeniti prihode unaprijed, takvi prihodi umanjuju prihvatljive trokove, ak i
nakon zavretka projekta, te je u skladu s time potrebno izvriti povrat odreenog iznosa bespovratnih
sredstava. Korisnik mora SAFU, na njegov zahtjev, u za to razumno odreenom roku, dostaviti sve potrebne
podatke o ostvarenima prihodima u obliku izvjea.
U sluaju da se unaprijed definirani parametri za izraunavanje financijskog jaza promijene tijekom provedbe projekta, Korisnik je obvezan informirati SAFU o nastalim promjenama.

PRIRUNIK ZA KORISNIKE BESPOVRATNIH SREDSTAVA | U okviru projekata financiranih iz europskih strukturnih i investicijskih fondova.

3.5. IZVJETAVANJE I ZAHTJEVI ZA NADOKNADOM SREDSTAVA


Mogu li se Izvjea o napretku, odnosno Zahtjevi za nadoknadom sredstava
dostavljati ee (od svaka tri mjeseca)?
Da, ako je tako utvreno u Posebnim uvjetima Ugovora.

Kako se podnosi izvjee, odnosno Zahtjev za nadoknadom sredstava (ZNS)?


Zahtjev za nadoknadom sredstava (ZNS) podnosi se u pisanom obliku, peatiran, i elektronikom obliku, a
potpisuje ga osoba ovlatena za zastupanje Korisnika. Sve ostale informacije o Zahtjevima za nadoknadu
sredstava nalaze se u poglavlju 7 ovog prirunika.

Kako se raunovodstveno evidentiraju trokovi?


Raunovodstveno evidentiranje i financijsko praenje definirani su u poglavlju 8 ovog prirunika.

to ako Korisnik ne dostavi izvjee?


Ako Korisnik ne podnese izvjea u predvienim rokovima, SAFU e mu uputiti pisano upozorenje te odrediti naknadni rok za dostavu izvjea. Ako Korisnik ne dostavi traeno izvjee ni u naknadno ostavljenom
roku, SAFU moe obustaviti daljnja plaanja sukladno Ugovoru ili raskinuti Ugovor i zahtijevati povrat
isplaenih sredstava.

Moe li Korisnik slobodno birati izmeu metode nadoknade i metode plaanja?


Moe, ali samo u sluaju da je u Posebnim uvjetima Ugovora tako naznaeno.
Posebni uvjeti Ugovora mogu propisati i da je obvezna samo jedna od dvije navedene metode. Iznimka su
plae, ostali trokovi osoblja i dnevnice koji se mogu potraivati samo metodom nadoknade
Obje metode su detaljnije pojanjene u poglavlju 7 ovog prirunika.

Koji je rok za odobrenje trokova?


Za Zahtjeve za nadoknadom sredstava (ZNS), rok za provjeru i potvrdu SAFU-a je 30 dana od primitka
ZNS-a.
Za Zavrni zahtjev za nadoknadom sredstava, rok za provjeru i potvrdu SAFU-a je 60 dana od dana primitka
Zavrnog zahtjeva.

to ako trokovi u zavrnom zahtjevu za nadoknadom sredstava ne mogu


biti odobreni?
Trokovi u Zavrnom zahtjevu za nadoknadom sredstava, koje SAFU ne moe potvrditi jer Korisnik nije
dostavio odgovarajue informacije, dokumentaciju ili pojanjenja, ili to nije napravio u za to utvrenom
roku, smatraju se neprihvatljivima.

23

24

Kako su povezani odobrenje Zavrnog izvjea i Zavrnog zahtjeva za


nadoknadom?
Provjera i odobravanje Zavrnog izvjea preduvjet su za konano plaanje sredstava potraivanih Zavrnim
zahtjevom za nadoknadom sredstava.
Jedina iznimka je kada Zavrni zahtjev za nadoknadom sredstava obuhvaa trokove koji se potrauju prema metodi plaanja, pri emu se zavrno plaanje vri na temelju privremenog odobrenja Zavrnog izvjea
od strane SAFU-a, a izvjetaj se konano odobrava po primitku dokumenata.

to ako je Korisnik primio nezakonitu potporu?


U sluaju povrata nezakonitih dravnih potpora, kamata se obraunava u skladu sa zahtjevima utvrenim
u pravilima o dravnim potporama kojima se utvruju detaljna pravila za primjenu lanka 107. UFEU-a.

Koji je rok za provjeru Izvjea nakon provedbe projekta?


30 radnih dana od dana njegova primitka.
Ako za dovretak provjere SAFU treba dodatne informacije, SAFU pisanim putem od Korisnika zahtijeva
dostavljanje istih, u za to naznaenom roku koji ne moe biti krai od 3 niti dui od 10 radnih dana (osim
ako nije drugaije dogovoreno).

3.6. REVIZIJA, RASKID UGOVORA I RJEAVANJE SPOROVA


Je li obvezan revizorski izvjetaj? Tko provodi reviziju?
Obveza revizijskog izvjea uvijek je definirana Posebnim uvjetima Ugovora. Ukoliko je revizija obvezna,
mora ju izvriti neovisni ovlateni revizor.

Koji je sadraj revizijskog izvjea?


Minimalni sadraj revizijskog izvjea je:
jamstvo da su izdaci plaeni u razdoblju prihvatljivosti
da se izdaci odnose na stavke odobrene Ugovorom o dodjeli bespovratnih sredstava
da su se potivale ugovorne odredbe
da se navedeno moe potvrditi odgovarajuom dokumentacijom te raunovodstvenim sustavom biljeenja podataka.
jasno vidljiv opis radnji koje su provedene, kao i rezultati navedenih radnji.

PRIRUNIK ZA KORISNIKE BESPOVRATNIH SREDSTAVA | U okviru projekata financiranih iz europskih strukturnih i investicijskih fondova.

Kad SAFU moe jednostrano raskinuti Ugovor?


SAFU moe jednostrano, uz prethodnu obavijest danu najmanje 7 dana unaprijed, raskinuti Ugovor u razliitim situacijama koje mogu ukljuivati neispunjavanje ugovornih obaveza, promjene pravne osobnosti
Korisnika koje utjeu na ugovorne obveze i izvrenje Ugovora u skladu s ugovornim obvezama, promjene
statusa Korisnika zbog kojih se nalazi u situacijama koje bi vodile njegovom iskljuenju ili utjecale na njegovu sposobnost i drugo. Ove situacije propisane su lankom 24. Opih uvjeta Ugovora.
U sluaju raskida Ugovora, Korisnik nema pravo na naknadu tete niti na daljnju isplatu bespovratnih sredstava, a ve isplaena sredstva mogu mu se umanjiti.

Kad Korisnik moe raskinuti Ugovor i kad se Ugovor moe raskinuti


sporazumno?
Korisnik moe raskinuti Ugovor u bilo kojem trenutku, meutim u sluaju ovakvog jednostranog raskida
Ugovora Korisnik je duan u cijelosti vratiti sredstva plaena na temelju Ugovora.
O namjeri raskida Korisnik mora pisanim putem obavijestiti SAFU najmanje 7 dana unaprijed.
U sluaju sporazumnog raskida, ugovorne strane sainjavaju pisani Sporazum o raskidu Ugovora u kojem
se navodi i postupanje vezano uz ve isplaena sredstva.

Kako se rjeavaju sporovi?


Strane moraju uiniti sve to je u njihovoj moi kako bi se eventualni sporovi rijeili mirnim putem. U
sluaju mirenja, komunikacija se odvija pismenim putem, pri emu stranka koja je pokrenula postupak
obrazlae svoje stajalite vezano uz spor, a druge strane na zahtjev odgovaraju.
Ako sporazum nije postignut u roku od 30 dana od dana podnoenja zahtjeva za mirnim rjeenjem spora,
smatra se da postupak sporazumnog rjeavanja spora nije uspio. U tom sluaju, svaka strana moe pokrenuti spor pred nadlenim sudom u Republici Hrvatskoj.

25

26

4.

Prve obaveze nakon


potpisa Ugovora

Na to se potrebno fokusirati nakon poetka provedbe Ugovora?


Korisnik mora, odmah po potpisu Ugovora:
detaljno se upoznati sa sadrajem Ugovora
uspostaviti vlastiti sustav provedbe (izvravanja aktivnosti) te aurirati i po potrebi detaljizirati plan
provedbe projekta koji je predvidio u projektnom prijedlogu.

to je obvezni sadraj Ugovora?


Ugovor u pravilu uvijek sadri:
Opis i proraun projekta (projektni prijedlog)
Posebne uvjete Ugovora
Ope uvjete Ugovora
Pravila vezana uz nabave na projektu
Ovisno o pojedinom Pozivu, ostale obrasce i predloke (obrasce izvjetaja, odnosno zahtjeva za
nadoknadom sredstava, zavrnog izvjea i izvjea nakon provedbe, obrazac plana nabave i dr.)

to podrazumijeva uspostava vlastitog sustava provedbe?


Auriranje i po potrebi detaljiziranje plana provedbe predvienog u projektnom prijedlogu. Ukoliko je
auriranje potrebno, Korisnik mora definirati koji rezultati su ostvareni i u kojoj mjeri kako bi mogao
revidirati aktivnosti potrebne za provedbu, odnosno pokazatelje ostvarenja rezultata i ciljeva.
Auriranje i po potrebi detaljiziranje vremenskog plana predvienog u projektnom prijedlogu te odgovornosti za izvrenje. Ukoliko je potrebno, Korisnik e napraviti razradu uloga i odgovornosti za izvrenje
i aurirati vremenski plan, te aurirati rizike koji se mogu javiti u provedbi projekta. Ovo je nuno kako
bi Korisnik mogao adekvatno pripremiti plan nabave i plan dostave zahtjeva za nadoknadom sredstava,
a kasnije i provoditi projekt u skladu s planovima.
Podruja praenja provedbe projekta ukljuuju:
sustavno auriranje i praenje plana provedbe projekta
upravljanje projektnim timom
upravljanje outputima i rezultatima

PRIRUNIK ZA KORISNIKE BESPOVRATNIH SREDSTAVA | U okviru projekata financiranih iz europskih strukturnih i investicijskih fondova.

upravljanje nabavama na projektu


upravljanje ljudskim resursima
upravljanje rizicima
upravljanje obvezama informiranja i vidljivosti
Priprema dokumentacije za praenje provedbe projekta Korisnik e u okviru uspostave vlastitog sustava razviti, odnosno pripremiti potrebne obrasce i procedure, a koji se pogotovo tiu izvrenja aktivnosti i dokazivanja troka. Oni mogu ukljuivati:
partnerski sporazum (ukoliko je obvezan, a njegovo potpisivanje nije bilo preduvjet potpisa Ugovora o
dodjeli bespovratnih sredstava)
memorandum projekta (koji ukljuuje ispravne oznake vidljivosti)
interne forme i naloge (odobrenja), kao i one za odnose s partnerima (ukoliko je potrebno npr. interne
forme odobrenja dokumenata, tijeka dokumenata, plaanja i dokaza o izvrenim aktivnostima, dokaza vezanih uz nabavu i dr.)
obrazac tablica radnih sati (prijedlog obrasca se nalazi u poglavlju 13), kao i opise poslova i odgovornosti lanova projektnog tima (te druge potrebne dokaze o izvrenju aktivnosti lanova, ukoliko je
troak njihovog rada prihvatljiv)
obrasce za plaanje
procedure uvanja i arhiviranja dokaza o izvrenju aktivnosti i plaanja
obrasce vezane uz nabave koja se provodi na projektu, kao i dokaze o izvrenju postupaka nabave i
ugovora o nabavi

to su obveze Korisnika u provedbi projekta?


Korisnik je jedini odgovoran za cjelokupnu provedbu projekta. Osnovne obveze koje Korisnik ima u provedbi projekta su:
Obaveza provedbe aktivnosti sukladno Ugovoru
Odgovornost da partneri potuju uvjete Ugovora
Obaveza izrade i auriranja plana nabave
Obaveza provedbe postupaka nabave sukladno Ugovoru
Obaveza informiranja
Obaveze javnosti i vidljivosti
Obaveza uvanja podataka koji imaju oznaku povjerljivosti
Obaveza trajnosti
Obaveza praenja i dokazivanja trokova kako bi bili u skladu s uvjetima prihvatljivosti trokova
Obaveza podnoenja Zahtjeva za nadoknadom sredstava i obaveza podnoenja izvjea u skladu s
obvezama koje proizlaze iz opih uvjeta.
Obaveza propisnog raunovodstvenog evidentiranja i financijskog praenja
Obaveze vezane uz izmjene Ugovora u sluaju potrebe, a kako bi se aktivnosti provele u skladu
s Ugovorom

27

28

Koji se dokumenti dostavljaju odmah po potpisu Ugovora?


Plan nabave:
Korisnik je obvezan dostaviti SAFU Plan nabave za projekt, u papirnatom obliku, ovjeren od strane
Korisnika i partnera (ako partner provodi dio nabava) u roku od 10 radnih dana od dana stupanja Ugovora
na snagu. Plan nabave obvezno je aurirati po potrebi te bez odgode dostaviti SAFU, na znanje.
Poetni plan zahtjeva za nadoknadom sredstava:
Korisnik je obvezan dostaviti SAFU Poetni plan zahtjeva za nadoknadom sredstava, u roku od 10 dana
od dana zaprimanja obrasca koji mu u navedenu svrhu dostavlja SAFU.
Zahtjev za plaanje predujma:
Ako je dozvoljeno relevantnim Pozivom na dostavu projektnih prijedloga, odnosno Posebnim uvjetima Ugovora, Korisnik moe potraivati predujam. U tom sluaju podnosi SAFU zahtjev za plaanje
predujma na obrascu koji mu za navedenu svrhu dostavi SAFU. Korisnik moe potraivati predujam u
bilo kojem trenutku tijekom razdoblja provedbe projekta (osim ako Posebnim uvjetima nije drugaije
odreeno).
Za nenamjensko troenje predujma, SAFU moe u svakom trenutku zatraiti od Korisnika vraanje
isplaenog iznosa predujma. Ako se predujam zahtjeva odmah u prvom tromjeseju provedbe, ali ne
nastanu nikakvi trokovi povezani s provedbom projekta u roku od 90 dana od dana primitka predujma
SAFU pokree postupak za njegov povrat.
Vano je naglasiti da e Korisnik morati vratiti sredstva iz predujma ako u definiranom roku ne zapone
s provedbom projektnih aktivnosti te u tom periodu ne nastanu nikakvi trokovi.
Ako je Korisniku odobrena isplata predujma, do trenutka poravnavanja iznosa isplaenog predujma s
nastalim trokovima, Korisnik trokove moe potraivati samo putem metode nadoknade, a od Korisnika
se zahtijeva da predujam opravdava u prvim Zahtjevima za nadoknadom sredstava koje podnosi.
Prvi Zahtjev za nadoknadom sredstava odmah po stupanju Ugovora na snagu:
Ako je doputeno retroaktivno potraivanje sredstava (ako razdoblje provedbe poinje prije poetka
primjene Ugovora)prvi Zahtjev za nadoknadom sredstava Korisnik moe dostaviti danom stupanja
Ugovora na snagu ili nakon isteka prva tri mjeseca od datuma potpisivanja Ugovora.

PRIRUNIK ZA KORISNIKE BESPOVRATNIH SREDSTAVA | U okviru projekata financiranih iz europskih strukturnih i investicijskih fondova.

5.

Informiranje
i vidljivost

to znai informiranje i vidljivost za Korisnika bespovratnih sredstava?


Obveza informiranja i vidljivosti definirana je Uredbom (EU) br. 1303/2013 Europskog parlamenta i Vijea,
Provedbenom uredbom Komisije (EU) br. 821/2014 te Ugovorom o dodjeli bespovratnih sredstava za svakog Korisnika bespovratnih sredstava. Sukladno ovim obvezama, Korisnik je odgovoran za poduzimanje
svih potrebnih koraka i aktivnosti kako bi prenio informaciju o sufinanciranju projekta od strane Europske
unije i relevantnog fonda.
Aktivnosti informiranja i vidljivosti je potrebno usmjeriti na krajnje korisnike projekta, medije te opu i
strunu javnost kako bi se osiguralo:
podizanje razine svijesti o rezultatima projekta koji Korisnik provodi;
podizanje svijesti o dodijeljenoj pomoi Europske unije za provedbu projekta.

Koje su obveze Korisnika?


Tijekom provedbe projekta Korisnik mora isticati logotip Europske unije gdje god je koritenje istog primjereno, recimo na dokumentima koje korisnici distribuiraju (npr. na memorandumu projekta, na prvoj
stranici dokumentacije za nadmetanje, na potpisnim listama kod organizacije edukacija i/ili sastanaka i
sl.). Uz to, svaki dokument koji se odnosi na provedbu projekta i koji se koristi za javnost ili za sudionike na
projektu, mora sadravati izjavu kojom se navodi da je projektu dodijeljena potpora iz fondova Europske
unije (jednog ili vie) pri emu se navodi naziv fonda.
Ukoliko Korisnik ima internetsku stranicu obvezan je informirati javnost o potpori dobivenoj iz fondova
navodei kratki opis projekta, ukljuujui njegove ciljeve i rezultate te istiui da je projekt sufinanciran od
strane Europske unije.
Uz objavu informacija na internetskoj stranici (ukoliko ista postoji), obvezne mjere informiranja ukljuuju
i jednu od dvije ponuene opcije, ovisno o vrijednosti projekta:
1.

U sluaju da Korisnik provodi projekt u kojemu vrijednost potpore premauje vrijednost


od 500.000,00 eura, a u sklopu kojeg provodi postupak nabave radova uz potporu EFRR-a
ili Kohezijskog fonda, Korisnik na mjestu koje je javnosti lako vidljivo postavlja privremenu
informacijsku plou znaajne veliine. Tri mjeseca nakon dovretka projekta, Korisnik na mjestu
koje je javnosti lako vidljivo, umjesto informacijske ploe, postavlja trajnu plou ili pano znaajne
veliine za projekt.

29

30

2.

U svim ostalim projektima, Korisnik obvezno postavlja najmanje jedan plakat s informacijama
o projektu (najmanje veliine A3), ukljuujui podatke o financijskoj potpori Europske unije, na
mjesto koje je javnosti lako vidljivo, poput ulaza u zgradu.

Konano, Korisnici koji kupuju opremu ili vozila u sklopu projekta, a sufinanciraju troak iz fondova
Europske unije moraju svaki predmet pojedinano oznaiti naljepnicom koja treba biti jasno istaknuta na
vidljivom mjestu predmeta ili vozila.
Prostorije koje su opremljene u sklopu projekta takoer trebaju biti adekvatno oznaene, pomou naljepnice ili ploe/panoa na kojima e se nalaziti osnovni elementi vidljivosti.
Kako bi sadraj naljepnice bio jasno vidljiv, veliina naljepnice mora biti primjerena veliini predmeta koji
se oznaava te biti izraena odgovarajue kvalitete, po mogunosti plastificirana s obzirom na to da se
mora osigurati njena dugotrajnost. U sluaju oteenja navedenih oznaka, Korisnik ih je obvezan zamijeniti
novim oznakama.

Mora li Korisnik provoditi aktivnosti informiranja i vidljivosti ako nema


planirane te aktivnosti u projektu ni povezane planirane trokove?
Vano je znati kako je, bez obzira je li planirao u projektnoj prijavi, Korisnik obvezan poduzeti najmanje
jednu mjeru za obavjetavanje javnosti. Ova obveza se najjednostavnije ispuni putem objavljivanja relevantnih informacija na internetskoj stranici, to je posebice oportuno ukoliko Korisnik nije planirao sredstva u proraunu projekta za aktivnosti vidljivosti i informiranja. No, ukoliko Korisnik nema Internetsku
stranicu, potrebno je barem postaviti jedan plakat (minimalno A3 formata) s informacijama o projektu na
javnosti dostupnu lokaciju. Obaveza provoenja minimalno jedne mjere informiranja i vidljivosti moe se
ispuniti i na nain da Korisnik izda jedno priopenje za javnost ili organizira jedan javni dogaaj na kojem
e se javnost informirati o projektu i sufinanciranju od strane Europske unije.
S obzirom na to da bi informativne i komunikacijske aktivnosti morale biti proporcionalne sadraju projekta preporuka je realizirati nekoliko aktivnosti informiranja i vidljivosti, odnosno uskladiti broj i uinak istih
sa sadrajem i uinkom projekta i primljenog sufinanciranja.

Koji su najee koriteni alati za informiranje i vidljivost?


1.

internetska stranica moe biti ve postojea, a koju Korisnik koristi u svom poslovanju/
djelovanju, no moe se izraditi i internetska stranica projekta. Zasebna internetska stranica
projekta se preporuuje u sluaju kada je projektom planirano puno aktivnosti koje e zahtijevati
jasnu komunikaciju s krajnjim korisnicima (poput raznih istraivanja, objava rezultata, javnih
nadmetanja i sl.)

2.

javni dogaaji konferencije na kojima se predstavljaju ciljevi projekta odnosno projektni


rezultati su najei alat za informiranje javnost no osim njih mogue je organizirati i druge javne
dogaaje poput okruglih stolova, radionica, edukacija, debatnih klubova i sl.

3.

razni promotivni materijali kao to su: letci, broure, kape, majice, olovke, pingvin stalci (engl.
Roll-up), transparenti (engl. banner) i sl. Namijenjeni su krajnjim korisnicima i javnosti kojima se
dijele u svrhu irenja informacija o projektu i EU sufinanciranju.

4.

razne objave poput onih u dnevnom tisku, on-line izdanjima tiska i/ili internetskim portalima,
oglasi i objave na radioteleviziji.

PRIRUNIK ZA KORISNIKE BESPOVRATNIH SREDSTAVA | U okviru projekata financiranih iz europskih strukturnih i investicijskih fondova.

Kako se potvruje provedba aktivnosti informiranja i vidljivosti?


S obzirom na to da su aktivnosti informiranja i vidljivosti dio ugovornih obveza, Korisnik izvjetava SAFU
o svim radnjama poduzetim tijekom provedbe projekta te uz izvjetaje dostavlja i dokaze o tim radnjama
kao to su npr. fotografije postavljenog plakata, informacijske/trajne ploe, dokaz o objavi na internetskoj
stranici ispisom ekrana (engl. print screen), primjerci raznih lanaka (u smislu kopija objavljenih lanaka i/
ili internetskih poveznica na internetske stranice na kojima je informacija objavljena), fotografije opreme
sa naljepnicama i sl.

Koje oznake vidljivosti moram koristiti?


Sve mjere informiranja kao i svaka komunikacija u sklopu projekta moraju biti oznaene propisanim oznakama vidljivosti kojima Korisnik istie da je primio potporu Europske unije:
1.

amblemom (zastavicom) Europske unije uz tekst Europska unija;

2.

napomenom o fondu ili fondovima koji podupiru projekt (ako je projekt sufinanciran iz vie
fondova, moe se zamijeniti upuivanjem na ESI fondove). U te svrhe, Korisnik ovisno o fondu iz
kojeg je sufinanciran projekt bira jednu od opcija:
Projekt je sufinancirala Europska unija iz (naziv fonda):
Europskog fonda za regionalni razvoj
Kohezijskog fonda
Europskog socijalnog fonda
Europskih strukturnih i investicijskih fondova (iskljuivo u sluaju kada je projekt sufinanciran
iz vie od jednog fonda)

3.

izjavu/slogan: Zajedno do fondova EU

4.

logotip europski strukturni i investicijski fondovi

5.

iskljuenje odgovornosti: Sadraj publikacije/emitiranog materijala iskljuiva je odgovornost


(naziv Korisnika).

Smije li se koristiti vlastiti odnosno projektni logotip?


Korisnik, uz obavezne oznake vidljivosti moe koristiti i vlastiti odnosno projektni logotip. Kod koritenja
vlastitih odnosno projektnih logotipa bitno je da isti ne kompromitiraju odnosno ne umanjuju vidljivost
osnovnih elemenata vidljivosti glede smjetaja i veliine. Drugim rijeima, svi koriteni logotipi trebali bi
biti: jednake veliine i odgovarajue razmjeteni.
Ukoliko eli vizualno prezentirati identitet projekta, Korisnik ima pravo osmisliti i zajedno sa svim obveznim
oznakama vidljivosti, koristiti vlastiti projektni projektnim logotip. Isti mora biti dostavljen na uvid i komentiranje SAFU prije objave u dokumentima. Adresa na koju se logotip alje radi verifikacije je: vidljivost@safu.hr.

31

32

Na kojem jeziku moraju biti oznake vidljivosti?


Sav materijal namijenjen informiranju i komunikaciji vezano uz projekte treba biti na hrvatskom jeziku.
Meutim, ukoliko Korisnik smatra potrebnim te ukoliko to eli, pojedine materijale vidljivosti moe izraditi
na hrvatskom i engleskom jeziku.

Gdje se mogu pronai odgovarajue EU oznake i detaljne upute za osiguravanje


vidljivosti?
Detaljne i aurne Upute za korisnike sredstava vezano uz informiranje, komunikaciju i vidljivost projekata financiranih u okviru Europskog fonda za regionalni razvoj (EFRR), Europskog socijalnog fonda (ESF) i
Kohezijskog fonda (KF) za razdoblje 2014.-2020. mogu se pronai na internetskim stranicama: http://www.
safu.hr/hr/strukturni-instrumenti/programsko-razdoblje-2014-2020/institucionalni-okvir i http://www.
strukturnifondovi.hr/vazni-dokumenti. Na navedenim poveznicama takoer se nalaze i grafiki prikazi logotipa razliitih operativnih programa koji se moraju koristiti kao i primjeri elemenata vidljivosti.
Nadalje, ukoliko Korisnik nije siguran da su njegove oznake vidljivosti odgovarajue uvijek se moe obratiti SAFU s upitom oko istih te zatraiti verifikaciju predloenih oznaka vidljivosti. Kontakt za slanje upita
vezanih uz vidljivost je: vidljivost@safu.hr.

PRIRUNIK ZA KORISNIKE BESPOVRATNIH SREDSTAVA | U okviru projekata financiranih iz europskih strukturnih i investicijskih fondova.

6.

Priprema plana
nabave

to je plan nabave?
Plan nabave predstavlja jedan od alata za planiranje ulaganja i troenja projektnih sredstva. Plan nabave
mora sadravati sve nabave koje su planirane u okviru projekta kako one zavrene, tako i one planirane
te one koje se trenutno provode. Drugim rijeima, ako je Korisnik zapoeo postupke nabave prije potpisa
samog Ugovora, ta nabava se navodi u planu nabave te se naznauje kako je ista ve zapoela ili je odraena
u cijelosti. Plan nabave je takoer i alat za praenje izvrenja odnosno ostvarivanja postavljenih ciljeva i
rezultata te pridonosi transparentnosti cijelog postupka provoenja javne nabave.

Kako ispuniti plan nabave?


Plan nabave se primarno ispunjava u obrascu koji je bio sastavni dio dokumentacije za nadmetanje unutar poziva na koji ste se javili. Alternativno, ukoliko je u periodu od predaje projektne prijave do potpisa
Ugovora nastupila izmjena obrasca, plan nabave e se popunjavati na novom obrascu kojeg vam dostavlja
SAFU nakon potpisa Ugovora. Obrazac e sadravati sav propisani sadraj te e biti dostavljen u Excel
formatu.

Plan nabaveobrazac
POLJE

IZVOR/ FORMA
INFORMACIJE

DODATNO POJANJENJE

IFRA
PROJEKTA

prema
Ugovoru
o dodjeli
bespovratnih
sredstava

ifra projekta najee se nalazi na prvoj stranici Ugovora o


bespovratnim sredstvima u sljedeoj formi:

NAZIV
PROJEKTA

prema
Ugovoru
o dodjeli
bespovratnih
sredstava

Nalazi se na prvoj stranici Ugovora i istovjetan je nazivu koji


je prijavljen u projektnoj prijavi

KK.03.02.1.1.1111

33

34

NAZIV
KORISNIKA

prema
Ugovoru
o dodjeli
bespovratnih
sredstava
Datum kada se predaje ovaj obrazac.

DATUM
IZVJETAJA

dd/mm/gggg

NAPOMENA: Poetni plan nabave mora se dostaviti u SAFU


u roku od 10 radnih dana od dana stupanja Ugovora na
snagu.

Za svaku planiranu nabavu koja podlijee pravilima iz Zakona o javnoj nabavi ili Priloga kojim su
definirana pravila koja se primjenjuju za osobe koje nisu obveznici Zakona o javnoj nabavi <opcija:
dodati daljnja ogranienja/prag/i tome slino>:
UPUTA NA
PROJEKTNI
ELEMENT

prema Prilogu
Opis i proraun
projekta

Naziv elementa unutar kojeg se nabava provodi. Ukoliko


se radi o objedinjenoj nabavi koja ukljuuje vie stavaka
iz razliitih elemenata ovdje se navode nazivi svih tih
elemenata.

UPUTA NA
KATEGORIJU
FINANCIRANJA

prema Prilogu
Opis i proraun
projekta

Navodi se kategorije financiranja koje je Korisnik odredio u


prijavnom obrascu A. Iste se odnose se na izvore financiranja
(bespovratna sredstva, korisnik ili sl.) kako su navedene
Pozivom na podnoenje projektnih prijedloga.

UPUTA NA
STAVKU
PRORAUNA

ako je
primjenjivo

TKO PROVODI
NABAVU

VRSTA
UGOVORA
(PREMA
PREDMETU
NABAVE)

navesti
korisnika ili
partnera

Ovdje se navode pojedinane stavke kako su iskazane u


Proraunu projekta. Npr. 2.2.3. Mosna dizalica

NAPOMENA: Kada je Korisnik i/ili partner koji provodi


nabavu javni naruitelj u smislu Zakona o javnoj nabavi,
obvezan je postupati u skladu s navedenim Zakonom i
primjenjivim pod-zakonskim propisima. Kada Korisnik i/
ili partner koji provodi nabavu nije javni naruitelj duan je
provesti nabavu i sklopiti ugovor o nabavi sukladno pravilima
koja se primjenjuju na osobe koje nisu obveznici Zakona o
javnoj nabavi, a koja ine sastavni dio Ugovora.
Osim robe, radova i usluga moe se raditi i o koncesijama.

- radovi,roba,
-usluge, -drugo

PRIRUNIK ZA KORISNIKE BESPOVRATNIH SREDSTAVA | U okviru projekata financiranih iz europskih strukturnih i investicijskih fondova.

VRSTA
POSTUPKA
JAVNE NABAVE

- otvoreni,
ogranieni,
pregovaraki,
drugo

PRAVNA
OSNOVA
POSTUPKA
JAVNE NABAVE

pozvati se
na odredbe
Zakona o
javnoj nabavi
ili pravila koja
se primjenjuju
na osobe koje
nisu obveznici
Zakona o
javnoj nabavi

Ukoliko nabavu provodi obveznik Zakona o javnoj nabavi


ovo polje e se popuniti sa otvoreni ili ogranieni
ili pregovaraki; Ukoliko nabavu provodi neobveznik
Zakona o javnoj nabavi ovo polje se popunjava sa direktna
pogodba ili jednostavni postupak ili javno nadmetanje.
Ukoliko nabavu provodi obveznik Zakona o javnoj nabavi
upisuje se Zakon o javnoj nabavi; Ukoliko nabavu provodi
neobveznik Zakona o javnoj nabavi upisuje se Prilog xy1:
Pravila koja se primjenjuju na osobe koje nisu obveznici
Zakona o javnoj nabavi

neto, kuna

Upisuje se ukupni iznos za sve stavke koje se nabavljaju


sukladno Proraunu projekta bez PDV-a. Excel obrazac
koji e biti dostavljen po potpisu Ugovora zahtijeva unos
procijenjene vrijednosti nabave bez PDV-a i sa PDV-om te
iznos PDV-a.

PROCIJENJENO
VRIJEME
PROVEDBE
NABAVE

naznaiti
mjesec i
godinu

Standardno bi se u ovom obrascu upisivalo vrijeme


u mjesecima koje pokriva razdoblje od pripreme
dokumentacije za nadmetanje do potpisa ugovora o nabavi.
U Excel obrascu koji e biti dostavljen od strane SAFU
oznaivati e se period provedbe postupka nabave (od
pripreme dokumentacije za nadmetanje do potpisa ugovora)
te vrijeme trajanja ugovora (od potpisa ugovora do njegova
izvrenja).

PREDMET
NABAVE

vrlo kratki
opis predmeta
nabave

Ovdje se navodi naziv nabave. Npr. Nabava robe za ulaganje i


proirenje kapaciteta proizvodnog pogona.

PROCIJENJENA
VRIJEDNOST

Ovdje se navode sljedee informacije:

OSTALO

po
diskrecijskoj
odluci PT2

je li nabava dovrena te ukoliko je kada je potpisan


ugovor
je li nabava podijeljena u grupe i ako je upisuju se nazivi
grupa nabava
Ime Voditelja projekta od strane SAFU te od strane
Korisnika

Plan nabave se dostavlja u SAFU u papirnatom obliku i mora biti ovjeren od strane Korisnika odnosno osobe ovlatene za zastupanje. Ukoliko neku nabavu provodi partner na projektu, u tom sluaju plan nabave
mora biti ovjeren i od tog partnera.

Broj priloga moe se razlikovati u razliitim Pozivima na podnoenje projektnih prijedloga

35

36

to je to umjetno dijeljenje procijenjene vrijednosti nabave (cjepkanje nabave)?


Kada planiramo nabave, moramo osigurati izbjegavanje usitnjavanja odnosno umjetno dijeljenje procijenjene vrijednosti nabave. Procijenjena vrijednost nabave definira se sukladno predmetu nabave koji ini
tehniku, tehnoloku, oblikovnu, funkcionalnu i/ili drugu cjelinu koju odredi naruitelj. Umjetno dijeljenje procijenjene vrijednosti odnosno predmeta nabave oznaava namjerno planiranje veeg broja manjih
nabava i izbjegavanje objedinjavanja vie stavki iz prorauna projekta u jedan postupak nabave kako bi se
omoguilo provoenje jednostavnijih postupaka koji ne zahtijevaju javnu objavu nabave.
U postupku planiranja nabava i definiranja procijenjenih vrijednosti nabava vano je uzeti u obzir injenicu
da se predmet nabave moe dijeliti na grupe nabava, stoga se jednim postupkom nabave moe planirati
nabava razliitih tipova opreme (primjerice ako im je namjena opremanje istog objekta). Svrha i cilj podjele
na grupe je uiniti postupak nabave prikladnim i dostupnim irem broju gospodarskih subjekata, a sve na
nain koji e biti najbolji za naruitelja. Kako bi napravio najbolju podjelu, predlae se koristiti se kvalitetnom analizom trita (kako bi se utvrdilo i postojanje gospodarskih subjekata koji mogu izvriti predmet
nabave i adekvatnost procijenjene vrijednosti nabave). Grupe je mogue odrediti prema vrsti predmeta
nabave, svojstvima, namjeni, mjestu/vremenu ispunjenja.
SAFU e temeljem informacija koje dostavlja Korisnik pratiti izvrenje plana nabave radi utvrivanja prihvatljivosti vezanih izdataka.
Primjerice, ako Korisnik planira nekoliko nabava ija je vrijednost ispod praga za primjenu Zakona o javnoj
nabavi (bagatelna nabava), odnosno ispod praga za primjenu postupka s objavljivanjem Obavijesti o nabavi iz Priloga za NOJN (direktna pogodba i ugovor o nabavi na temelju jedne ponude), a sukladno izvrenju
plana nabave bude jasno da je u okviru dvije ili vie takvih nabava ugovor potpisan s istim ugovarateljem,
vrlo je izvjesno da e SAFU ponovo utvrivati primjerenost definiranja predmeta nabave u planu nabave,
osobito ako je kumulativno procijenjena vrijednost tih nabava vea od navedenih pragova, odnosno zahtjeva primjenu Zakona o javnoj nabavi/postupka s objavljivanjem Obavijesti o nabavi.
Obveznici ZJN duni su voditi rauna o brojanim oznakama iz Jedinstvenog rjenika javne nabave (CPV)
te predmete nabava koji imaju istu CPV oznaku, ukoliko je to mogue, planirati u okviru istih postupaka
nabave. Korisnici koji nisu obveznici Zakona o javnoj nabavi takoer se mogu koristiti CPV oznakama prilikom odreivanja predmeta nabave.

Gledano kroz primjer, Proraunom projekta planirana je nabava sljedeih stavki:

Br.

ELEMENT
PROJEKTA I
STAVKA TROKA

Proraun prema Ugovoru


Broj
jedinica

Jedinica

Iznos po jedinici,
kuna

Ukupni iznos, kuna

1.

Izgradnja zgrade za izradu pregrada

1.1.

Izgradnja zgrade i
instalacija

ugovor

14.688.541,13

14.688.541,13

1.2.

Struni nadzor nad


izgradnjom zgrade

ugovor

734.427,06

734.427,06

PRIRUNIK ZA KORISNIKE BESPOVRATNIH SREDSTAVA | U okviru projekata financiranih iz europskih strukturnih i investicijskih fondova.

1.3.

Projektantski nadzor
nad izgradnjom
zgrade

Suma elementa projekta:

ugovor

293.770,82

293.770,82

15.716.739,01

2.

Ureenje i opremanje zgrade

2.1.

Obrtniki radovi

ugovor

1.826.000,00

1.826.000,00

2.2.

Nabava i
postavljanje
opreme za hlaenje

ugovor

495.000,00

495.000,00

2.3.

Nabava i
postavljanje
opreme za grijanje

ugovor

470.000,00

470.000,00

Suma elementa projekta:

2.791.000,00

Iako npr. oprema za grijanje i oprema za hlaenje ne moraju predstavljati jedan objedinjeni ureaj i mogu
ih dobaviti razliiti gospodarski subjekti, na svjetskom tritu postoji prilian broj gospodarskih subjekata
koji u svom poslovanju nude dobavu i postavljenje i opreme za hlaenje i opreme za grijanje odnosno
na tritu postoji cijeli niz proizvoda koji objedinjuju funkcije hlaenja i grijanja. Razdvajanje ove dvije
stavke u dvije razliite nabave omoguilo bi Korisniku sklapanje ugovora sa dobavljaem na temelju jedne
ponude i potencijalno ograniavanje trinog natjecanja, stoga bi moglo predstavljati cjepkanje nabave.
Objedinjavanje ove dvije stavke u jednu nabavu predstavlja nain postavljanja nabava koje su svakako u
skladu s naelima trinog natjecanja, transparentnosti i jednakog tretmana jer Korisnik u tom sluaju
provodi javno nadmetanje gdje svi prihvatljivi ponuditelji mogu dati ponudu odnosno javno nadmetanje u
kojem predmet nabave definiran tako da ne ograniava trino natjecanje.
Takoer, u primjeru prorauna gore imamo dvije stavke radova u projektu (Izgradnja zgrade i instalacija;
Obrtniki radovi) koje se nalaze u dva razliita elementa projekta. Kako su aktivnosti vezane uz ove stavke
neodjeljive (uvoenje dva razliita izvoaa radova na isto gradilite oteava koordinaciju provedbe te dovodi u pitanje nadlenost te odgovornost za pravovremenu izvedbu), razdvajanje stavaka u dvije zasebne
nabave predstavljalo bi umjetno dijeljenje nabave.
Nadalje, u primjeru prorauna projekta gore planirane su i stavke Projektantski i Struni nadzor na izgradnjom
zgrade. S obzirom da se ovdje radi o predmetima nabave koji imaju razliitu CPV oznaku (71247000-1 Nadzor
graevinskih radova i 71248000-8; Nadzor projekta i dokumentacije (projektantski nadzor)), naruitelji u pravilu ove nabave definiraju kao dvije zasebne cjeline, odnosno kao dva odvojena predmeta nabave.

37

38

Mogu li izmijeniti plan nabave?


Plan nabave je upravo to plan. Kao takav podloan je izmjenama koje moraju biti dostavljene na znanje
SAFU bez odgode. Izmjene plana nabave ne bi trebale biti uzrokovane neinjenjem Korisnika, no ponekad
su iste opravdane vanjskim imbenicima na koje Korisnik nije mogao utjecati. Svaka izmjena plana nabave trebala bi biti obrazloena i pratiti metodologiju Izmjene manjeg znaaja (pojanjeno u poglavlju 14.
Izmjene Ugovora).

to nakon dostave plana nabave?


Nakon to je Plan nabave u zadanom roku dostavljen u SAFU ono vri provjeru istog te izrauje preporuke
za poboljanje istog. Preporuke nisu obvezujueg karaktera za Korisnika s obzirom na to da je on odgovoran za provedbu kako svog projekta tako i nabava unutar istog, no iste se temelje na dugogodinjoj primjeni
naela nabave te predstavljaju dobar pokazatelj za ispravnost odabira pojedinog postupka. Iz tog razloga
se svakako preporuuje uzeti iste u obzir prilikom izrade plana nabave osim ako Korisnik ima primjedbe
koje se tiu npr. zakonitosti predloenih izmjena o emu bi Korisnik trebao obavijestiti SAFU. Preporuke
se dostavljaju Korisniku unutar 10 dana od zaprimanja Plana nabave. SAFU moe dostaviti Korisniku popis
nabava odabranih za ex-ante provjeru dokumentacije.

PRIRUNIK ZA KORISNIKE BESPOVRATNIH SREDSTAVA | U okviru projekata financiranih iz europskih strukturnih i investicijskih fondova.

7.

Zahtjevi za
nadoknadom
sredstava

to je Zahtjev za nadoknadom sredstava (ZNS)?


Zahtjev za nadoknadom sredstava (ZNS) ugovorna je obveza Korisnika, a radi se o jedinstvenom dokumentu
u sklopu kojeg Korisnik izvjetava SAFU o napretku projekta, kako s aspekta aktivnosti i postizanja ciljanih
vrijednosti i indikatora tako i s financijskog aspekta. Zahtjev za nadoknadom sredstava uz to to slui za izvjetavanje o napretku, ima i funkciju obrasca za prijavu ostvarenih i planiranih trokova tijekom izvjetajnog
razdoblja. Kroz ZNS se na koncizan nain zapravo potrauju isplate sredstava za provedene aktivnosti.

to sve ini Zahtjev za nadoknadom sredstava?


Sam Zahtjev za nadoknadom sredstava je obrazac u excel formatu koji je objavljen u sklopu Poziva unutar
kojeg se projekt financira, no on predstavlja samo dio dokumentacije koju Korisnik predaje kao dokaz provedenih aktivnosti odnosno nastalog troka. Tako Korisnik uz popunjen i ovjeren obrazac ZNS-a (od strane
elnika korisnike institucije i glavnog financijskog slubenika korisnike institucije) dostavlja i sve dokaze
koji potkrjepljuju navedene injenice unutar istog, kao to su:
dokazi o provedenoj aktivnosti (primjerice, u sluaju seminara, Korisnik e dostaviti materijale s predavanja, potpisne liste, diplome/certifikate/potvrde, fotografije i sl.)
dokazi o provedenoj nabavi (dokumentacija za nadmetanje, zaprimljene ponude, dokaze izvrenoj ocjeni
ponuda, odluke o odabiru/neprihvaanju/ponitenju, potpisane ugovore, fotografije opreme i sl.)
dokazi o ostvarenim indikatorima (primjerice, u sluaju ostvarenja indikatora poveanja broja zaposlenih potrebno je dostaviti predmetne ugovore o radu)
dokazi o ostvarenim trokovima (ugovori, putni nalozi, narudbenice, rauni, situacije za plaanje
radova, bankovni izvodi i sl.). Potrebna dokumentacija prema vrsti troka (nabave roba/usluga/radova,
rad zaposlenika i sl.) navedena je u poglavlju 8.
Zahtjev za nadoknadom sredstava mora obuhvatiti sve aktivnosti i trokove koji su predmetom Ugovora,
odnosno Korisnik e izvijestiti o sveukupnim prihvatljivim trokovima bez obzira na to koji dio troka
je sufinanciran iz bespovratnih sredstava. Primjerom ukoliko se u projektu provode graevinski radovi
unutar kojih se ugrauju i fotonaponske elije, a koje nisu prihvatljive za sufinanciranje, Korisnik e uz
ZNS priloiti cjelokupne privremene (okonanu) situacije sa svim trokovima, napominjui kako sam snosi
troak dobave i ugradnje fotonaponskih elija.
Neprihvatljivi trokovi ne prikazuju se u Zahtjevu za nadoknadom sredstava.

39

40

Koje sve trokove mogu prijaviti u Zahtjevu za nadoknadom sredstava?


Ovisno o tome kako je definirano u Posebnim uvjetima, Korisnik moe unutar ZNS-a prijaviti ve plaene
iznose te iznose za koje je zaprimio raune no nije izvrio plaanje odnosno govorimo o prijavi nastalih
trokova metodom nadoknade, metodom plaanja ili kombinacijom obje metode.

to je metoda nadoknade, a to metoda plaanja?


Kod metode nadoknade, Korisnik u sklopu ZNS-a potrauje ve plaene iznose, dakle one za koje je izvrio
plaanja npr. dobavljaima, izvoaima radova, pruateljima usluga i sl. Uz Zahtjev za nadoknadom sredstava dostavljaju se, uz ostalu potrebnu dokumentaciju, dokazi o izvrenim uplatama, odnosno, nalozi za
plaanje, bankovni izvadci, potvrde o gotovinskim plaanjima, isplatnice, potvrde o izvrenim uplatama
na temelju naloga za plaanje Dravnoj riznici ili drugi odgovarajui dokazi. Ovo je jedina metoda kojom
Korisnik moe potraivati iznose za plae kao i ostale trokove osoblja te dnevnice.
S druge strane, kod prijave troka metodom plaanja Korisnik u sklopu ZNS-a dostavlja raune i druge
dokumente koji dokazuju nastanak troka projekta, te izvrenje usluge/radova ili dostavu robe te od SAFU
potrauje sredstva kako bi mogao podmiriti troak, odnosno platiti raun. Kada se troak prijavi ovom
metodom, Korisnik mora izvriti plaanje dobavljau te dostaviti dokaz o provedenom plaanju SAFU u
roku od 10 dana od dana primitka uplate sredstava. Ukoliko propusti dostaviti dokaze, troak e se smatrati
neprihvatljivim.

to je Poetni plan zahtjeva za nadoknadom sredstava?


Po potpisu Ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava Korisnik mora pripremiti i dostaviti Poetni plan zahtjeva za nadoknadom sredstava u roku od 10 dana od dana zaprimanja obrasca koji mu u tu svrhu dostavlja
SAFU. Poetni plan popunjava se na nain da Korisnik navede broj Zahtjeva za nadoknadom sredstava koje
je obvezan podnijeti te se za svaki zahtjev pojedinano navode trokovi i toan iznos sredstava koji e se potraivati od SAFU. U potraivane iznose potrebno je ukljuiti i iznose predujma (ako je primjenjivo). Ukupan
iznos svih zahtjeva mora odgovarati ukupnim prihvatljivim trokovima. Ukoliko Korisnik ima informaciju o
utedama, o istom obavjetava SAFU te navodi da planira potraivati iznose umanjene za utede.

Primjer:
Broj
Zahtjeva

Mjesec
planirane
dostave

09-2016

Vrsta zahtjeva
za nadoknadom

Meu-zahtjev

Potraivani iznos
prihvatljivih trokova
(kn)

Komentari

16.952.710,34 kn

U sklopu ZNS-a
potraivati e se trokovi
unutar elementa 1, 2, 5
i 6.

12-2016

Meu-zahtjev

8.678.341,46 kn

U sklopu ZNS-a
potraivati e se trokovi
unutar elementa 3, 5 i 6.

03-2017

Meu-zahtjev

10.352.449,00 kn

U sklopu ZNS-a
potraivati e se trokovi
unutar elementa 4, 5 i 6.

PRIRUNIK ZA KORISNIKE BESPOVRATNIH SREDSTAVA | U okviru projekata financiranih iz europskih strukturnih i investicijskih fondova.

06-2017

Zavrni zahtjev

Ukupno

U sklopu ZNS-a
potraivati e se trokovi
unutar elementa 2, 5 i 6
te troak revizije projekta.

3.882.777,00 kn

39.866.277,80 kn

41

to je drugaije kod Zavrnog zahtjeva?


Uz Zavrni zahtjev za nadoknadom sredstava, dostavlja se i popunjeno Zavrno izvjee o provedbi projekta. Obrazac Zavrnog izvjea takoer je sastavni dio Ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava, a u
sklopu tog dokumenta Korisnik prijavljuje zavrne rezultate te procjenjuje rezultate projekta u odnosu na
planirane ciljane vrijednosti. Zavrno izvjee je dokument pomou kojeg e Korisnik prijaviti horizontalne
aspekte, uinke projekta, vlasnitvo nad opremom i ostale injenice koje stvaraju iru sliku o samom projektu i opravdanosti financiranja pothvata.
Korisnik u Zavrnom zahtjevu za nadoknadom sredstava prijavljuje nastale trokove, koji su do tog trenutka plaeni u cijelosti te dokaze o isplati, osim u sluaju metode plaanja kada SAFU vri zavrno plaanje
temeljem privremenog odobrenja Zavrnog izvjea.
Zavrni zahtjev za nadoknadom sredstava podnosi se u roku od 30 dana od isteka razdoblja provedbe projekta.

Kako se podnose Zahtjevi za nadoknadom sredstava?


Korisnik priprema Zahtjeve u obrascu koji je sastavni dio Ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava. Po
izradi Zahtjeva, Korisnik ga dostavlja SAFU u elektronikom obliku te u tiskanoj verziji koja je potpisana i
ovjerena. Uz Zahtjev Korisnik podnosi i presliku svih popratnih dokumenata (samo u elektronikoj verziji),
a SAFU u svakom trenutku moe zahtijevati od Korisnika dostavljanje dijela ili potpune dokumentacije u
papirnatom obliku. Svi dokumenti moraju u svakom trenutku biti dostupni SAFU.

Koliko esto se podnose Zahtjevi za nadoknadom sredstava?


S obzirom na to da je jedan od ciljeva Zahtjeva za nadoknadom izvjetavati SAFU o napretku provedbe
projekta, Zahtjevi se podnose se u roku od 15 dana od isteka svaka tri mjeseca od sklapanja Ugovora, a ako
je tako utvreno u Posebnim uvjetima, Korisnik moe dostavljati Zahtjeve za nadoknadom sredstava ee
od dinamike predviene Opim uvjetima Ugovora.

Primjer: Ugovor je sklopljen 28.08.2016. godine. Prvi Zahtjev za nadoknadom sredstava, odnosno meu-zahtjev je potrebno pripremiti za razdoblje 28.08.2016. 27.11.2016., a mora se dostaviti najkasnije 12.12.2016.
Vano je napomenuti da se ovakvo raunanje rokova odnosi na projekte koji zapoinju provedbu danom potpisa Ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava, kao i na projekte ija je provedba zapoela prije potpisa. Za
tono upoznavanje s datumom poetka provedbe za svaki pojedinani projekt potrebno je provjeriti odredbe
navedene u Posebnim uvjetima Ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava.

PRIMJERI

42

Dodatno na obvezne rokove, ukoliko je dozvoljeno unutar Poziva u sklopu kojeg je Korisnik prijavio projekt,
a u sluaju potrebe, Korisnik moe i ee dostavljati Zahtjeve za nadoknadom sredstava pri emu se rok i
raspored dostave ostalih Zahtjeva ne mijenjaju te se sljedei Zahtjev za nadoknadom sredstava dostavlja
sukladno Poetnom planu podnoenja zahtjeva.
Zavrni Zahtjev za nadoknadom sredstava te Zavrno izvjee podnose se u roku od 30 dana od isteka
razdoblja provedbe projekta.

Koje su obveze SAFU?


Po primitku Zahtjeva za nadoknadom sredstava, SAFU e provjeriti dostavljene dokumente te dostaviti
odgovor u roku od 30 dana od primitka dokumenata. Vano je znati da je SAFU ovlaten zatraiti dodatne
informacije, dokumentaciju ili pojanjenja od Korisnika u roku koji nee biti manji od 3 dana ni due od 10
dana ukoliko nije odreeno drugaije. Vrijeme u kojem Korisnik dostavlja traene podatke ne umanjuje rok
od 30 dana za verifikaciju dostavljenog Zahtjeva.
U sluaju da Korisnik propusti dostaviti ili ne dostavi zadovoljavajua pojanjenja i dokumente, SAFU nee
potvrditi prijavljene trokove koji su bili predmet pojanjenja te ih Korisnik moe potraivati u sklopu
idueg Zahtjeva.
Kod Zavrnog zahtjeva za nadoknadom sredstava, SAFU ima rok od 60 dana za provjeru i potvrdu dostavljenih dokumenata. U sluaju potrebe za dodatnim pojanjenjima, rok za provjeru i potvrdu Zavrnog
zahtjeva miruje u razdoblju od postavljanja takvog zahtjeva pa do zaprimanja traenih podataka/dokumenata, a nastavlja tei protekom navedenog razdoblja. Dani protekli do mirovanja roka uraunavaju se u
ukupno trajanje roka. U sluaju da Korisnik propusti dostaviti ili ne dostavi zadovoljavajua pojanjenja i
dokumente, predmetni trokovi e biti odbijeni te ne postoji mogunost za potraivanje istih.

Kada mogu oekivati plaanje?


Korisnik moe oekivati plaanja u roku od 30 dana od dana isteka roka za pregled predmeta obveze, odnosno 30 dana od dana isteka roka za provjeru Zahtjeva za predujam/Zahtjeva za nadoknadom sredstava/
Zavrnog zahtjeva za nadoknadom sredstava.

Kada se mogu obustaviti plaanja?


Plaanja se mogu obustaviti u vie razliitih situacija npr.:
1.

ako Korisnik ne dostavi traeno izvjee na vrijeme

2.

ako postoji opravdana sumnja ili je utvreno da je Korisnik ugrozio izvravanje Ugovora znaajnim
pogrekama ili nepravilnostima ili prijevarom

3.

ako postoji sumnja na ili je utvreno postojanje pogreki, nepravilnosti ili prijevara poinjenih od
strane Korisnika u provedbi drugih ugovora koji se financiraju iz Opeg prorauna Europske unije
ili Dravnog prorauna a za koje je vjerojatno da e utjecati na izvrenje Ugovora.

4.

kada je pokrenut postupak raskida Ugovora

Vano je napomenuti kako se po isteku 18 mjeseci od datuma zavretka razdoblja provedbe projekta, i
u svakom sluaju nakon isteka opeg razdoblja prihvatljivosti operativnog programa iz kojeg se Ugovor
financira, prema Korisniku nee vriti nikakva plaanja.

PRIRUNIK ZA KORISNIKE BESPOVRATNIH SREDSTAVA | U okviru projekata financiranih iz europskih strukturnih i investicijskih fondova.

8.

Raunovodstveno
evidentiranje i
financijsko praenje
provedbe projekata

to ini proraun projekta?


Proraun projekta sadran je u Ugovoru o bespovratnim sredstvima i sadri stavke koje se planiraju financirati. Kako bi se u potpunosti obuhvatila sredstva iz Ugovora, svaki Ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava
u Posebnim uvjetima Ugovora definira ukupni iznos (prihvatljive i neprihvatljive trokove2), ukupne prihvatljive izdatke i najvei mogui iznos sufinanciranja odnosno bespovratnih sredstava. Proraun projekta
takoer ine i trokovi neprihvatljivi za sufinanciranje koji su neophodni za izvrenje Ugovora i navedenih
aktivnosti. Iako ti trokovi nisu direktno financirani iz bespovratnih sredstava, ve ih Korisnik financira
iz vlastitih sredstava, o njima se takoer mora voditi rauna na nain da je njihova potronja dokaziva.
Neprihvatljivi trokovi ne ukljuuju se u Zahtjeve za nadoknadnom sredstava te za njih nije potrebno dostavljati dokumentaciju uz Zahtjev za nadoknadom sredstava.

to je to dvostruko financiranje?
Pod dvostrukim financiranjem smatra se (su)financiranje predloenih prihvatljivih izdataka koje dovodi
do primanja naknada za trokove za koje je ve zatraeno ili e biti zatraeno i/ili ostvareno pravo na (su)
financiranje iz bilo kojeg drugog javnog izvora (ukljuujui EU odnosno ESI fondove). Prilikom potivanja
naela izbjegavanja dvostrukog financiranja Korisnik mora osigurati kako predloeni prihvatljivi izdaci nisu,
niti e biti (su)financirani vie od jednom nakon potencijalno uspjenog okonanja dvaju ili vie postupaka
dodjele bespovratnih sredstava, osim u dijelu koji se odnosi na retroaktivnu dodjelu bespovratnih sredstava EU, a koji ne predstavljaju financiranje istog specifinog troka iz vie razliitih izvora financiranja. Pri
ovome Korisnik mora biti svjestan kaznene odgovornosti prema Kaznenom zakonu (Narodne novine, broj
125/2011, 144/2012, lanku 258. Subvencijska prijevara). Obveza Korisnika je da uz svaki ZNS dostavlja
izjavu kojom potvruje da nema dvostrukog financiranja.

PLAE I OSTALI RASHODI ZA ZAPOSLENE


Kako se potrauje troak rada na projektu?
Troak rada na projektu moe se potraivati kao stvarni troak plae (primjer izrauna u nastavku) ili kao
jedinini troak (tj. satnica rada).

U daljnjem tekstu ponegdje se koristi termin Izdatak koji podrazumijeva troak koji je plaen.

43

44

Kako se rauna stvarni troak plae?


Platna lista sastoji se od bruto I iznosa prikazanog na vrhu liste te obrauna poreza/prireza, doprinosa na
plau i prijevoza (ako je primjenjivo). Potrebno je voditi rauna o tome to prilikom izrauna ulazi u bruto
I za tekui mjesec (npr. stimulacija koja se ne isplauje svaki mjesec, jednokratne naknade, prekovremeni
rad ne ukljuuju se u osnovicu).
Troak rada na projektu rauna se na slijedei nain:
1.

BRUTO I = bruto I Osnovica * koeficijent + minuli rad (osnovica*koeficijent*0,5%, odnosno vaei


postotak po godini rada) (za potrebe projekta se ne ukljuuje minuli rad sa liste ako isti povlai u
izraun i prekovremeni rad, odnosno neprihvatljive naknade ve se ponovno izraunava)

2.

BRUTO II = bruto I * % doprinosa na plau (nalazi se na dnu platne liste 17,2%)

3.

Prijevoz

4.

Postotak rada na projektu = sati rada na projektu/ redovni sati rada (Mjeseni fond sati umanjen
za neradne dane poput: blagdana, godinji odmor, plaeni dopust i bolovanje na teret poslodavca.)

TROAK RADA = (Bruto II+ Prijevoz)*postotak rada na projektu

Koje naknade ne ulaze u bruto I kod raunanja troka rada na projektu?


U BRUTO I ne ulaze sljedee kategorije:
naknada za odvojeni ivot
terenski dodatak u zemlji ili inozemstvu
otpremnina , doprinosi za dobrovoljna zdravstvena ili mirovinska osiguranja koja nisu obvezna prema
nacionalnom zakonodavstvu te neoporezivi bonusi za zaposlene
dar djetetu do odreene godine ivota
dar posloprimcu u naravi
potpore za novoroeno dijete
potpore zbog invalidnosti zaposlenika
potpore u sluaju smrti zaposlenika
potpore u sluaju smrti lana ue obitelji zaposlenika
potpore zbog bolovanja zaposlenika duljeg od 90 dana
bonusi, povremene stimulacije, prekovremeni rad.

Kako se rauna postotak rada na projektu?


Postotak rada na projektu rauna se tako da se podijeli broj radnih sati iz evidencije radnog vremena sa brojem redovnih radnih sati koji su prikazani na platnoj listi, a sati bolovanja, godinjeg odmora itd. se ne ukljuuju u izraun. Za primjer pogledati toku 4. u tablici Troak na teret projekta temeljem platne liste, dolje.
Udio rada na projektu mora odgovarati udjelu rada u proraunu Ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava.
U suprotnom potrebno je kontaktirati voditelja projekta prije slanja Zahtjeva za nadoknadom sredstava.
U praksi se dozvoljava niveliranje 0-100% radnog vremena iz mjeseca u mjesec, s napomenom da djelatnik do kraja provedbe projekta ima pravo na planirani % (troak) radnog vremena na projektu te da se

PRIRUNIK ZA KORISNIKE BESPOVRATNIH SREDSTAVA | U okviru projekata financiranih iz europskih strukturnih i investicijskih fondova.

u mjesecima kada koristi godinji odmor, bolovanje ili neki drugi neradni dan (osim blagdana) priznaje u
tom mjesecu planirani % rada iz Ugovora. Bilo kakve izmjene moraju biti komunicirane izmeu ugovornih
strana. Korisnik moe uvesti izmjene u skladu s pravilima propisanim Ugovorom.

Primjer izrauna

Kako bi smo prikazali izraun troka rada na projektu moramo uzeti platnu listu za osobu koja
radi na projektu:

PLATNA LISTA PERO PERI ZA PROSINAC 2016.


Osnovica
Redovan mjeseni fond sati
Koeficijent

5.108,84
184
2,425

Sati
Redovan rad

Koeficijent

Iznos

160

2,425

10.772,99

Naknada plae za dravni blagdan i neradni dan

2,425

538,65

Slubeni put

16

2,425

1.077,30

Rad subotom (dvije radne subote)

16

2,425

1.077,30

Rad nedjeljom

2,425

538,65

Minuli rad (0,5%*10 godina staa)

0,05

700,24

Dodatak za rad subotom

0,25

282,79

Dodatak za rad nedjeljom

0,35

197,95

15.185,86

UKUPNO

BRUTO PLAA

208

15.185,86

45

46

Mirovinsko 1. stup

stopa

15,00%

2.277,88

Mirovinsko 2. stup

stopa

5,00%

759,29

12.148,69

2.600,00

7.020,00

5.128,69

Dohodak
Osobni odbitak

faktor 2,7

Porezna osnovica

Porez po stopi 12%

stopa 12,00%

2.200,00

264,00

Porez po stopi 25%

stopa 25,00%

2.928,69

732,17

Porez po stopi 40%

stopa 40,00%

0,00

0,00

996,17

996,17

99,62

Porez ukupno
Prirez

stopa 10%

Ukupno porez i prirez


NETO

1.095,79

11.052,90

Doprinos za zdravstveno

stopa

15,00%

2.277,88 kn

Doprinos za sluaj ozljede

stopa

0,50%

75,93 kn

Doprinos za zapoljavanje

stopa

1,70%

258,16 kn

17,20%

2.611,97 kn

Doprinosi na plau
UKUPNI TROAK PLAE

17.797,83

Troak na teret projekta temeljem platne liste i evidencije radnog vremena:


1. BRUTO I
Redovan mjeseni fond sati

184
5.108,84

Osnovica
Koeficijent

2,425

Meuzbroj

12.388,94

Minuli rad

0,05

619,45

BRUTO I

13.008,38

PRIRUNIK ZA KORISNIKE BESPOVRATNIH SREDSTAVA | U okviru projekata financiranih iz europskih strukturnih i investicijskih fondova.

47

odnosno:
Prihvatljive stavke s platne liste:
Redovan rad

160

2,425

10.772,99

Naknada plae za dravni blagdan i neradni dan

2,425

538,65

Slubeni put

16

2,425

1.077,30

12.388,94

0,05

619,45
I

13.008,39

2. BRUTO II (bruto ) * % doprinosa na plau)

Doprinosi na plau (%prema vaeim propisima)

17,20%

2.237,44

3. Prijevoz

II

360,00

4. Postotak rada na projektu

Radovan rad + slubeni put

176

Rad na projektu

40

% rada na projektu

(40/176)

III

22,73%

Ukupan troak rada na teret


projekta (I+II)*III

(13.008,39+2.237,44+360)*22,73%

3.547,21

Kako se rauna satnica i troak rada na projektu temeljen na satnici?


Trokovi plae osoblja Korisnika i (ako je primjenjivo) Partnera, kao trokovi provedbe projekta izraunati
primjenom fiksnih stopa raunaju se na nain da se zadnji godinji dokumentirani bruto iznos trokova
plaa osoblja podijeli s 1720 sati (godinji fond sati). Na taj nain dobije se vrijednost sata rada na projektu,
tj. satnica rada.
Troak rada na projektu rauna se na nain da se broj sati rada odraenih na aktivnostima projekta pomnoi
sa satnicom.
Tijekom provedbe projekta, izraun se prema potrebi moe aurirati prema novim podacima o godinjem
bruto iznosu plae, ako je to predvieno Pozivom na dostavu projektnih prijedloga odnosno Ugovorom3.

Godinji bruto iznos plae obuhvaa bruto plau (ukljuujui obvezne doprinose iz plae, porez i prirez) te obvezne doprinose
na plau

48

Koju dokumentaciju je potrebno imati za trokove plaa i pripadajua davanja?


U sluaju kada se troak plaa potrauje kao stvarni troak tada je za troak bruto II iznosa (plae
i doprinosa na plau) potrebno kao podlogu osigurati: ugovore o radu zaposlenih na teret projekta s
pripadajuim dodatkom ugovoru (ako je primjenjivo), odluku vezanu za rad na projektu, evidencije radnog vremena (vremenici rada) za svaku osobu koja radi na projektu zasebno, obraune plaa (platne
liste) za svakog pojedinca, rekapitulacije plaa (obraun plae), specifikacije poreza, prireza i doprinosa
(JOPPD obrasce) te dokaze o isplati plaa i uplati poreza, prireza i doprinosa (bankovne izvatke, potvrde
o izvrenom nalogu i slino).
U sluaju kada se troak plae potrauje kao jedinini troak (tj. satnica rada) tada se od dokumenata
dostavljaju samo vremenici rada koji dokazuju broj odraenih sati na teret Projekta te, uz prvi Zahtjev
za nadoknadom sredstava, ugovori o radu zaposlenih na teret projekta s pripadajuim dodatkom
ugovoru (ako je primjenjivo). Dokumentaciju koja je dostavljena u sklopu projektne prijave platne liste
i ostala popratna dokumentacija) nije potrebno dostavljati uz Zahtjeve za nadoknadom.

Kako se trebaju voditi evidencije rada na projektu za lanove projektnog tima?


Evidencije rada na projektu trebaju biti pripremljene od strane svakog lana projektnog tima. Iste moraju
prikazivati:
koliko sati/dana u mjesecu je zaposlenik radio na projektu
kratki opis posla odnosno specifikaciju projektne aktivnosti na koju se odnosi, te poveznicu na element
projekta na koji se rad odnosi. Ukoliko zaposlenik radi na vie projektnih elemenata (odnosi se proraun
projekta) potrebno je navesti koliko sati je radio na kojem elementu.
Broj radnih dana po mjesecu ne ukljuuje vikende i praznike osim u iznimnim situacijama kada priroda
projekta to zahtjeva u kojem sluaju je potrebno zatraiti unaprijed odobrenje od SAFU.
Radni dan uobiajeno traje 8 radnih sati osim u sluaju varijacija sukladno primjenjivim zakonskim propisima, internim pravilnicima i dokumentiranoj praksi.

Koja dokumentacija je potrebna za pravdanje putnih trokova na teret projekta?


Pravilnikom o porezu na dohodak i miljenjem Porezne uprave (klasa: 410-01/13-01/1758, Ur. br.: 513-0721-01/13-2, Zagreb, 27.5.2013.) propisano je da se izdaci za slubena putovanja (dnevnice, naknade prijevoznih trokova, naknade koritenja privatnog automobila u slubene svrhe, trokovi noenja i drugo)
obraunavaju na temelju urednog i vjerodostojnog putnog naloga i priloenih isprava kojima se dokazuju
izdaci i drugi podaci navedeni na putnom nalogu. Neovisno u kojem obliku se izdaje, putni nalog kao vjerodostojna isprava sadri osobito slijedee podatke: nadnevak izdavanja, ime i prezime osobe koja se upuuje
na slubeno putovanje, mjesto u koje osoba putuje, svrha putovanja, vrijeme trajanja putovanja, vrijeme
kretanja na put, podatke o prijevoznom sredstvu kojim se putuje (ako se putuje automobilom potrebno je
navesti marku i registarsku oznaku automobila, poetno i zavrno stanje brojila kilometar/sat), vrijeme
povratka s puta, potpis ovlatene osobe, peat, obraun trokova, likvidaciju obrauna te izvjee s puta.
Uz putni nalog obvezno se prilau isprave kojima se dokazuju nastali izdaci i to osobito: rauni za cestarine,
preslike ili potvrde putnih karata, rauni za smjetaj i drugo.
Prema Pravilniku o porezu na dohodak Dnevnice za slubena putovanja u zemlji i inozemstvu isplauju se
za putovanja iz mjesta u kojemu je mjesto rada ili iz mjesta prebivalita/uobiajenog boravita radnika
koji se upuuje na slubeno putovanje u drugo mjesto (osim u mjesto u kojemu ima prebivalite ili uobiajeno boravite), a udaljenosti najmanje 30 kilometara, radi obavljanja u nalogu za slubeno putovanje
odreenih poslova njegova radnog mjesta, a u svezi s djelatnosti poslodavca. Dnevnice za slubena putovanja u zemlji i inozemstvu jesu naknade za pokrie izdataka prehrane, pia i prijevoza u mjestu u koje je

PRIRUNIK ZA KORISNIKE BESPOVRATNIH SREDSTAVA | U okviru projekata financiranih iz europskih strukturnih i investicijskih fondova.

radnik upuen na slubeno putovanje.


Iznimno, uz putni nalog mogu se umjesto karata ili rauna priloiti potvrde o cijeni putnih karata, samo
u sluaju:
gubitka,
unitenja, ili
krae izvornog rauna4.
Dokaz o pruanju usluga ine odobrena izvjea, prirunici, evidencije radnog vremena, prijevozne karte,
dokazi o pohaanju seminara, konferencija i teajeva te relevantna dokumentacija i dobiveni materijali,
kao to su liste sudionika, prezentacije, radni listovi, certifikati i slino.
Dodatna dokumentacija kojom se dokazuje troak putovanja:
1.

Poziv na dogaaj adresiran na pojedinog sudionika i dokaz o sudjelovanju (potpisna lista)

2.

Program dogaanja (ili slian dokument koji adresira realnost dogaaja)

3.

Dokaz o plaanju trokova slubenog puta od strane Korisnika/Partnera (bankovni izvodi,


isplatnice i sl.)

4.

Dokaz o noenju (npr. raun hotela) ukoliko putovanje traje vie od jednog radnog dana

5.

Raunovodstvene evidencije i popratna dokumentacija koja dokazuje plaanja trokova


slubenog puta

Mogu li reijski trokovi biti priznati troak projekta?


Reijski trokovi mogu se potraivati na dva naina, ovisno o tome kako je definirano konkretnim Pozivom,
kao neizravni trokovi primjenom fiksne stope ili kao stvarni trokovi. Neizravni trokovi podrazumijevaju
reijske trokove (telefon, elektrina energija, voda i slino), trokove knjigovodstva, trokove ienja i
odravanja, trokove potarine i uredski materijal i slino, a iscrpna lista reijskih trokova razlikuje se od
Poziva do Poziva.
1.

Ako se potrauju kao neizravni trokovi primjenom fiksne stope, priznaju se po fiksnoj stopi do
visine od 15 % prihvatljivih izravnih trokova osoblja (trokovi plaa). U ovom sluaju nije potrebno
dostavljati raune za reijske trokove nego se iznos odreuje kao postotak trokova plaa.

2.

Ako se potrauju kao stvarni trokovi, iskazuju se u udjelu u kojem se odnose na projekt (udio
se moe odreivati npr. temeljem postotka rada na projektu ili temeljem kvadrature (povrine)
na kojoj se odvija projektna aktivnost ovisno to je relevantno za projekt). Kao popratna
dokumentacija uz Zahtjev za nadoknadom sredstava se dostavljaju rauni i dokazi o plaanju,
metodologija izrauna te knjigovodstvene evidencije.

Prihvatljivost trokova usluga, roba i radova


Osnovni uvjet da bi trokovi usluga, roba i radova bili prihvatljivi za financiranje na teret projekta je direktna povezanost s projektom i neophodnost za njegovu implementaciju.
Pruatelji usluga, isporuitelji, izvoai radova trebaju biti odabrani kroz procedure nabave i relevantna
pravila sukladno odredbama Zakona o javnoj nabavi ili po pravilima za subjekte koji nisu obveznici primjene Zakona o javnoj nabavi (NOJN).
4

MF, Sredinji ured Porezne uprave, klasa: 410-18/05-01/125, ur. broj: 513-07-21/05-2 od 15. 12. 2005.

49

50

Pri odreivanju vrste trokova usluga koji su prihvatljivi potrebno je uzeti u obzir Pravilnik o prihvatljivosti
izdataka, Poziv, dokumentaciju iz Poziva, Ugovor i ostalu relevantnu dokumentaciju.
Trokovi povezani s nabavom roba su prihvatljivi kada je ista isporuena i instalirana tijekom provedbe
projekta (narudba robe, potpisivanje ugovora, ili bilo koji drugi oblik stvaranja obveze za plaanje prema
izvriteljima (dobavljaima) tijekom provedbenog razdoblja za robu koja treba biti isporuena nakon isteka
provedbenog razdoblja nije u skladu sa zahtjevima prihvatljivosti troka). Prihvatljivi su i predujmovi koji
se plaaju dobavljaima, ako su u skladu s ugovorima koje su sklopili Korisnik i dobavlja.

Kako se evidentiraju trokovi nastali provedbom projekta ali nisu priznati


troak projekta (neprihvatljivi izdaci)?
Neprihvatljivi izdaci koji nastaju radi provoenja projekta, ali nisu priznati izdatak projekta (prema
Pravilniku o prihvatljivosti izdataka, dokumentaciji iz Poziva, Ugovoru i ostaloj relevantnoj dokumentaciji)
potrebno je zasebno voditi na posebnom mjestu troka/ifri kako bi sustav izvjetavanja bio analitiki jasno razdvojen od troka koji je priznat na teret projekta.

Moram li otvoriti poseban podraun za potrebe projekta?


Preporuka je da Korisnik ima podraun (ili zaseban bankovni raun) u banci na koji e primiti bespovratna sredstva i s kojih e plaati projektne trokove. Podaci o bankovnom raunu Korisnika navode se u
Posebnim uvjetima Ugovora.

Kako osigurati pravilan novani tijek projekta?


Proraun projekta potrebno je kontinuirano pratiti i usklaivati dinamiku aktivnosti u skladu s trenutno
dostupnim namjenskim sredstvima za provedbu projekta. Korisnik se u tijeku provedbe projekta ne smije
dovesti u situaciju u kojoj ne moe pravovremeno podmirivati nastale obveze. Sukladno Opim uvjetima
Ugovora Korisnik mora predati SAFU poetni Plan Zahtjeva za nadoknadom sredstava u kojem su navedeni
iznosi i planirani rokovi za predaju Zahtjeva za nadoknadom sredstava (ZNS). Kako bi mogao napraviti takav plan, Korisnik e morati napraviti projekciju financijskog tijeka. Poetni Plan Zahtjeva za nadoknadom
sredstava aurira se pri svakoj predaji novog ZNS-a.
Kako bi se kontrolirao novani tijek projekta:
provjerava se troe li se financijska sredstva predvienom dinamikom (jesu li svi planirani trokovi kao
prihvatljivi u punom iznosu prihvaeni, vremensko odstupanje u sluaju kada se PDV plaa do trenutka
ostvarivanja prava na pretporez, dinamika doznake sredstava po ZNS-ovima i sl.)
provjerava se da se sredstva namjenski troe
provjerava se da se potuju sve propisane procedure (npr. postupci javne nabave)
provjerava se da e, unato moguim promjenama u trinim cijenama, projekt imati dovoljno sredstava za podmirenje svih potrebnih trokova pravovremenom prenamjenom (realokacijom) sredstava
provjerava se da se u sluaju nastanka nepredvienih trokova osiguraju pravovremeno adekvatna
vlastita sredstva ili da se izvri pravovremena prenamjena sredstava.
potrebno je kontinuirano i to tonije predviati tone datume kada e trokovi nastati i doi na naplatu (rokovi plaanja)novani odljevi s jedne strane te pravovremeno pripremanje Zahtjeva za nadoknadom sredstava s druge strane
potrebno je raunati (sukladno Opim uvjetima) koliki je rok za isplatu po primljenim Zahtjevima za
nadoknadu sredstava tj. kada e sredstva biti uplaena na raun od trenutka predaje ZNS-a (rok za
pregled i odobrenje ZNS-a, nakon ega poinje tei rok za uplatu sredstava korisniku ukupno moe

PRIRUNIK ZA KORISNIKE BESPOVRATNIH SREDSTAVA | U okviru projekata financiranih iz europskih strukturnih i investicijskih fondova.

trajati do dva mjeseca, dok kod zavrnog ZNS-a rok iznosi najvie tri mjeseca).
potrebno je voditi rauna da e trokovi koje SAFU ne potvrdi u predanom ZNS-u zbog nedostatka
informacija, popratne dokumentacije ili pojanjenja biti prebaeni u sljedei ZNS odnosno postoji rizik
da, ako u zavrnom ZNS-u postoje trokovi koji nisu potvreni zbog nedostatka informacija, popratne dokumentacije ili pojanjenja, ti trokovi budu proglaeni neprihvatljivima (tj. potrebno je za njih
osigurati vlastita sredstva drugi izvor financiranja ili napraviti realokaciju ili prenamjenu sredstava).
potrebno je osigurati da su ugovori pravovremeno potpisani i rauni pravovremeno zaprimljeni od
izvritelja usluga, dobavljaa robe ili izvoaa radova, proknjieni i plaeni sukladno postavljenim internim procedurama i opim uvjetima poslovanja i projekta kako bi se dokazalo da su trokovi nastali
i kako bi se mogli uvrstiti u ZNS.
potrebno je analizirati mogue rizike i okolnosti koje mogu negativno utjecati na novani tijek projekta
te pravovremeno na njih reagirati s ciljem izbjegavanja ili ublaavanja. Primjerice, izostanak lanova
tima, nepravovremeno odraivanje aktivnosti (pravovremeno osiguranje zamjene npr. osoba zaduena za pripremu ZNS-a je neplanirano odsutna potrebno je osigurati zamjenu)
ukoliko je primjenjivo potrebno je osigurati pravovremenu dostavu podataka o projektnim trokovima nastali kod partnera sa svim potrebnim dokazima o nastanku troka i plaanjima a sukladno
nacionalnom zakonodavstvu i Ugovoru.
Potrebno je vriti kontrolu i paljivo planirati ostale aktivnosti koje utjeu na dinamiku novanog tijeka

Kako se osiguravaju potrebna sredstva za predfinanciranje odnosno


premoivanje financijskog jaza ili neplaniranog, neoekivanog jaza?
Sredstva potrebna za premoivanje financijskog jaza mogue je osigurati na nekoliko naina:
ovisno o Posebnim uvjetima i Pozivu na dostavu projektnog prijedloga, Korisnik moe dostavljati
Zahtjeve za nadoknadom sredstava ee od dinamike predviene Ugovorom i na taj nain osigurati
kontinuirani novani tijek
ovisno o Posebnim uvjetima i Pozivu na dostavu projektnog prijedloga, Korisnik moe dostaviti Zahtjev
za nadoknadom sredstava koristei metodu plaanja (npr. raun dobavljaa se ne plaa odmah nego
potrauje od SAFU doznaku tih sredstava odnosno potrebnog iznosa a kako bi nakon doznake sredstava mogao izvriti plaanje dobavljau)
osigurati vlastita sredstva drugi izvor financiranja ili napraviti preraspodjelu ili prenamjenu sredstava
zatraiti pomo u premoivanju od vanjskih institucija/nadlenih tijela.

U kojoj valuti je potrebno planirati i voditi provedbu projekta?


Ako se Korisnik (ili partner) za provedbu projekta koristi uslugama ili nabavlja robu iz inozemstva, pri planiranju projekta trokove iskazuje u kunama tj. kunskoj protuvrijednosti, meutim takav e troak dobavlja/izvoa na raunu iskazati u stranoj valuti te e pri konverziji dolaziti do teajnih razlika.
Za potrebe uvrtavanja ovog troka u Zahtjev za nadoknadom sredstava i potraivanja/priznavanja troka
od SAFU, kao i samog plaanja troka, bit e potrebno preraunati iznos troka u kunama. Korisnik e za
preraunavanje troka iz strane valute u kune primijeniti srednji teaj HNB-a na datum rauna (sa est
decimala).

51

52

PRIMJERI

Primjer 1. Negativna teajna razlika: Nabavljena je oprema od inozemnog dobavljaa. Ulazni raun iznosi
10.000,00 eura i proknjien je u raunovodstvu u kunskoj protuvrijednosti od 76.000,00 kuna na datum
rauna kada je srednji teaj HNB-a iznosio 7,600000 kuna za 1 euro.
S obzirom na to da se na raunu korisnika nalaze sredstva u kunama, korisnik je naruio devize i kupio
10.000,00 eura po prodajnom teaju banke i platio devize 76.111,11 kuna (prodajni teaj 7,611111 kuna za 1
euro). Nastao je fiziki odljev novca u tom iznosu i realizirana teajna razlika u iznosu od 111,11 kuna koja nije
prihvatljivi troak projekta i tereti vlastita sredstva korisnika.
2 dana kasnije plaen je raun dobavljau kada je srednji teaj HNB-a iznosio 7.601111. Nastala je teajna
razlika i prema raunovodstvenoj evidenciji troak izraen u kunskoj protuvrijednosti na dan plaanja iznosi
76.011,11 kuna za 1 euro ime nastaju negativne teajne razlike u iznosu od 11,11 kuna.
Sukladno Zakonu o porezu na dodanu vrijednost obraunava se obveza za PDV. U sluaju kada su elementi
za utvrivanje porezne osnovice (osim pri uvozu dobara) utvreni u stranoj valuti, za preraun u kune koristi
se srednji teaj Hrvatske narodne banke na dan nastanka obveze obrauna PDV-a, to je propisano lankom
36. stavkom 2. Zakona5.
Korisnik priprema Zahtjev za nadoknadom sredstava u kojem potrauje troak nabave opreme.
Iznos troka za opremu (ukoliko Korisnik ima pravo na 100% odbitak pretporeza) koji uvrtava u ZNS je
sljedei:
10.000,00 eura x 7,601111 (kuna za 1 euro, srednji teaj na dan kada je troak plaen iskazan sa est
decimala) = 76.011,11 kuna (korespondira iznosu na kontu troka, s kontom teajne razlike) iznos koji
se unosi u ZNS je samo iznos prema srednjem teaju na datum rauna (76.000,00 kuna) proknjien na
kontu troka. Razlika od 11,11 kuna raunovodstvenog troka, odnosno razlika u iznosu od 111,11 kuna
u novanom izdatku ne knjii se, odnosno ne priznaje se na teret projekta. Teajna razlika tereti neko
drugo predvieno mjesto troka na kontu teajnih razlika. SAFU priznaje samo iznos s konta troka bez
obzira na to to je iznos izdatka (stvarnog novanog odljeva) vei.
Eventualni gubici zbog fluktuacija valutnih teaja ne mogu biti refundirani iz sredstava projekta.
Primjer 2. Pozitivna teajna razlika: raun od stranog dobavljaa dolazi na 12.894,00 eura, dok je po srednjem teaju na datum rauna na konto troka proknjieno 100.000,00 kuna. Na dan plaanja po srednjem
teaju troak iznosi 97.995,82 kuna. Dolazi do pozitivne teajne razlike u iznosu od 4,18 kuna. Korisnik u
ZNS-u prijavljuje iznos od 97.995,82 kuna s obzirom na to da je to stvarno plaeni iznos te priznati izdatak
ne moe biti vei od stvarnog novanog odljeva (prijavljuje se dakle iznos s konta troka umanjen iznosom
teajne razlike s konta prihoda od teajnih razlika).

http://www.porezna-uprava.hr/HR_publikacije/Lists/mislenje33/Display.aspx?id=18788
Broj klase:410-19/13-01/363, Urudbeni broj:513-07-21-01/13-2, Zagreb, 23.09.2013 Primjena srednjeg teaja.

PRIRUNIK ZA KORISNIKE BESPOVRATNIH SREDSTAVA | U okviru projekata financiranih iz europskih strukturnih i investicijskih fondova.

Koja su opa pravila i dokumenti potrebni za raunovodstveno


praenje projekta?
Raunovodstveno praenje projekta treba biti u skladu s relevantnim nacionalnim propisima i pravilima
raunovodstvene struke.
Openito potrebna dokumentacija kojom se dokazuje odreena vrsta troka je:
evidencije iz raunovodstvenog sustava koji Korisnik (ako je primjenjivo Partner) koristi za potrebe poslovanja (kao to su glavna knjiga, analitike evidencije, evidencije dugotrajne/kratkotrajne imovine;
sitnog inventara, dnevnici knjienja i ostala raunovodstvena dokumentacija).
dokumentacija vezana uz provoenje postupaka nabave, kao to su dokazi objave, dokumentacija za
nadmetanje, ponude ponuditelja i evaluacijska izvjea te ostala relevantna dokumentacija;
uvid u preuzete obveze na temelju sklopljenih ugovora/narudbenica;
dokaz o pruanju usluga, kao to su odobrena izvjea, prirunici, evidencije radnog vremena, prijevozne karte, dokazi o pohaanju seminara, konferencija i teajeva te relevantna dokumentacija i dobiveni materijali, kao to su liste sudionika, prezentacije, radni listovi, certifikati i slino;
dokaz o primitku robe, kao to su primjerice potvrde o isporuci od dobavljaa uz potvrde o prihvatu,
privremene potvrde o prihvatu i konane potvrde o prihvatu;
dokaz o zavretku radova, poput potvrde o prihvatu, potvrde o preuzimanju, uporabne dozvole i potvrde o izvedbi; izvjee nadzora (ako je primjenjivo) trokovnik, zapisnik o primopredaji, graevinsku
knjigu s ovjerenim dokaznicama mjera po stavkama
dokaz o kupnji, kao to su rauni i priznanice.
dokaz o plaanju kao to su bankovni izvodi, knjine obavijesti, dokazi o podmirenju od izvoaa, privremene i okonane situacije;
dokaz da su porezi i/ili PDV plaeni i da za njih nije mogue ostvariti povrat;
dokaz o putovanju kao to je putni nalog i putni raun, izvjetaj s puta, prijevozne karte i ukrcajne propusnice (dodatno to mogu biti pozivi na dogaaje ili programi dogaanja, dokazi o sudjelovanju (potpisna lista), dokaz o plaanju trokova slubenog puta od strane Korisnika/Partnera (bankovni izvodi,
isplatnice i sl.), dokaz o noenju (npr. raun hotela) ukoliko putovanje traje vie od jednog radnog dana)
raunovodstvene evidencije i popratna dokumentacija koja dokazuje plaanja trokova slubenog
puta
za trokove goriva, priloene saete popise prijeene kilometrae, podatke o prosjenoj potronji koritenih vozila, slubeni dnevnik vozila, podatke o trokovima goriva i odravanja;
evidencije zaposlenika, platne liste, ugovore o radu odnosno rjeenja o prijemu i rasporedu na radno
mjesto (ako je primjenjivo), odluke o radu na projektu, popis zaposlenika i iznos isplaene plae i doprinosa na odreeni dan potpisan od strane voditelja raunovodstva, evidencije radnog vremena i slino.
Za lokalno osoblje zaposleno na odreeno vrijeme, pojedinosti o naknadi koja se isplauje, potvrene
od strane lokalno nadlene slubene osobe, a ralanjena na bruto plau, doprinose za zdravstveno i
mirovinsko osiguranje i neto plau.
ostala dokumentacija po potrebi sukladno Pozivu, Ugovoru i ostalim relevantnim propisima

53

54

to podrazumijeva vjerodostojna dokumentacija odnosno vjerodostojna


knjigovodstvena isprava koja predstavlja dokaz/podlogu za raunovodstveno
praenje projektne aktivnosti?
Sukladno Zakonu o raunovodstvu odnosno Zakonu o proraunu, Opem poreznom zakonu i ostalim relevantnim propisima vjerodostojna knjigovodstvena isprava je isprava koja tono, jasno i potpuno odraava
injenino stanje relevantno za odreeni poslovni dogaaj iz koje struna osoba moe nedvojbeno spoznati poslovni dogaaj.

Kako se provodi transparentno praenje, izvravanje i raunovodstveno


evidentiranje projekta i financijskog plana?
Osim prethodno spomenute preporuke o posebnom podraunu za potrebe projekta trokovi ukljueni u
Zahtjev za nadoknadom sredstava moraju biti utvrdivi i provjerljivi (praenje projektnih trokova/izdataka i
prihoda koritenjem posebnih ifri projekta/mjesta troka/organizacijske jedinice/ posebne analitike konta ili slino), i zabiljeeni u raunovodstvenim evidencijama Korisnika (ili partnera), a utvruju se u skladu
s primjenjivim raunovodstvenim standardima, te u skladu s uobiajenom raunovodstvenom praksom. U
proraunu se prihodi, primici, rashodi i izdaci iskazuju u kunama.

Vrijeme trajanja projekta ne poklapa se nuno sa kalendarskom


godinom radi ega je potrebno voditi rauna o zatvaranju
financijske godine pri planiranju i izvjetavanju naspram
vremenskog tijeka projekta.
Svi trokovi moraju se raunovodstveno evidentirati na nain da se jednostavno moe utvrditi da se odnose na tono odreeni projekt i da se pregledom u raunovodstvu evidentiranih trokova koji se odnose na
tono odreeni projekt moe pratiti realizacija financijskog plana projekta po stavkama.
Zahtjevi za nadoknadnom sredstava (tijekom provedbe i zavrni) i drugi financijski podatci povezani s projektom moraju biti usklaeni s njegovim raunovodstvenim evidencijama. U tu svrhu Korisnik mora pripremiti i uvati odgovarajui trag poravnanja, pratee rasporede, analize i ralambe za potrebe kontrole od
strane nadlenih tijela te radi osiguranja jasnog revizorskog traga.

Koji su rokovi za izvrenje plaanja prema Korisniku?


Rok za izvrenje plaanja Korisniku je 30 dana od dana isteka roka za provjeru:
Zahtjeva za predujam ili
Zahtjeva za nadoknadom sredstava ili
Zavrnog zahtjeva za nadoknadom sredstava.

to ako doe do preplate ili drugih razloga za povrat?


Korisnik mora vratiti sve preplaene iznose u roku od 60 dana od dana primitka Odluke o povratu, odnosno
od dana dostave obavijesti kojom PT1 zahtijeva od Korisnika plaanje dugovanog iznosa.
U sluaju pogreaka, nepravilnosti i prijevara utvrenih u Korisnikovu postupanju, SAFU moe odrediti financijske korekcije, primjenjujui pri tome propise, upute i smjernice Europske komisije koje se u pogledu
odreivanja financijskih korekcija primjenjuju na drave lanice Europske unije, ili nacionalne akte kojima
se ureuje navedeno podruje. Prilikom odreivanja financijskih korekcija SAFU e dati odgovarajua obrazloenja Korisniku.

PRIRUNIK ZA KORISNIKE BESPOVRATNIH SREDSTAVA | U okviru projekata financiranih iz europskih strukturnih i investicijskih fondova.

9.

Provedba nabave
u okviru projekta

9.1 PRIMJENA PRAVILA NABAVE I NAELA NABAVE


to je posebno potrebno uzeti u obzir prilikom provedbe postupaka nabave?
Provedba nabave provodi se sukladno planu provedbe iz projektnog prijedloga te planu nabave izraenom
nakon potpisa Ugovora. Prilikom provedbe postupaka nabave posebnu je panju potrebno obratiti na obvezne i interno predviene rokove, rizike koji se pojavljuju u provedbi postupaka nabave (posebno one koji
uzrokuju ponavljanje postupaka nabave), mogue ex-ante provjere dokumentacije za nadmetanje te tijek
sredstava s obzirom na odobrenja ZNS-ova i rokove za plaanje od strane SAFU temeljem dostavljenih dokaznih materijala (pri emu je u obzir potrebno uzeti vrijeme koje je SAFU potrebno za odobrenje izdataka).
Kako bi se ovi rizici prevenirali, Korisnik bi morao obratiti posebnu panju na ljudske resurse koji su potrebni za provedbu postupaka nabave, kao i njihovu strunost.

Koji propis je obvezno primjenjivati (toka 1; Opi uvjeti ugovora, l.5)

Korisnik

Primjenjivi propis

Naruitelj u smislu Zakona o javnoj nabavi

Zakon o javnoj nabavi i primjenjivi podzakonski


propisi

Nije naruitelj u smislu Zakona o javnoj nabavi


(NOJN)

Pravila koja se primjenjuju na osobe koje nisu


obveznici Zakona o javnoj nabavi (kada su
objavljena u Pozivu na dostavu prijedloga ine
sastavni prilog Ugovoru o dodjeli bespovratnih
sredstava)

Nije naruitelj u smislu Zakona o javnoj nabavi


(NOJN)

Zakon o javnoj nabavi i primjenjivi podzakonski


propisi, kada su ispunjeni uvjeti iz lanka 7. Zakona
o javnoj nabavi

55

56

NEOBVEZNICI ZAKONA O JAVNOJ NABAVI (NOJN)

OBVEZNICI
ZAKONA
O JAVNOJ
NABAVI

Koje su obaveze korisnika vezano uz nabave na


projektu? (Opi uvjeti Ugovora, l.5)

Isto kao
NOJN

Priprema i auriranje plana nabave


Priprema i provedba postupaka nabave roba, usluga i radova

Kad je obvezno primjenjivati pravila nabave? (Opi uvjeti Ugovora, l.5)


Ako se provodi nabava radova, robe i/ili usluga za potrebe projekta.

U kojim sluajevima se ne primjenjuje obveza provedbe


postupka nabave (odnosno primjene NOJN-a)? (toka 18)

Isto kao
NOJN

lanak 10.

Obveza primjene pravila nabave (NOJN-a) ne primjenjuje se na sljedee ugovore


koje sklapa NOJN:
ugovore o stjecanju, zakupu ili najmu postojeih zgrada, druge nepokretne imovine, zemljita ili prava koja se njih tiu, bez obzira na nain financiranja;
usluge arbitrae i mirenja;
ugovore o radu;
ugovore za termine radiotelevizijskog emitiranja;
ugovore kojima se pribavlja usluga objave u Narodnim novinama.
u situaciji kada je rije o trokovima koji se na temelju propisa ili drugih obvezujuih
akata plaaju unaprijed odreenim tijelima (kao to su troak komunalnog doprinosa, uporabne dozvole, energetski prikljuak, vodni prikljuak).
ako je NOJN-ov projektni prijedlog u fazi ocjenjivanja kvalitete bodovan na
temelju podatka o sudjelovanju na tono utvrenim sajmovima, na trokove/
ugovore koje NOJN sklapa vezano uz sudjelovanje na tim sajmovima.

Kada SAFU (PT2) provjerava dokumentacije za nadmetanje, odnosno svu


dokumentaciju vezanu uz pojedine postupke nabave? (Opi uvjeti Ugovora, l.5)

Isto kao
NOJN

SAFU svu dokumentaciju vezanu uz pojedine postupke nabave pregledava


najkasnije u okviru pregleda Zahtjeva za nadoknadom sredstava temeljem kojeg
trai nadoknadu dijela ili cijelog izdataka povezanog s tim nabavama.
SAFU moe dostaviti Korisniku popis nabava odabranih za ex-ante provjeru
dokumentacije. U tom sluaju, tijekom ex-ante provjere nabave provodi se prethodni
pregled dokumentacije za nadmetanje koju je podnio korisnik prije pokretanja
postupka nabave. Svrha prethodne provjere dokumentacije je sprijeiti eventualne
nepravilnosti u procesima nabave, a posebno dati korisniku preporuke o bitnim
odstupanjima u dokumentaciji koja bi mogla utjecati na prihvatljivost izdataka.

Prilog Postupci nabave za osobe koje nisu obveznici Zakona o javnoj nabavi. Sve reference u ovom stupcu odnose se na navedeni
prilog (ako nije navedeno drugaije)
Zakon o javnoj nabavi (NN 90/2011, 83/2013, 143/2013, Odluka Ustavnog suda RH br. U-I-1678/2013 NN 13/2014). Sve reference
u ovom stupcu odnose se na Zakon o javnoj nabavi (ako nije navedeno drugaije)

PRIRUNIK ZA KORISNIKE BESPOVRATNIH SREDSTAVA | U okviru projekata financiranih iz europskih strukturnih i investicijskih fondova.

Tko je odgovoran za provedbu postupaka nabave? (Opi uvjeti Ugovora, l.4)


Provedba projekta, time i postupaka nabave, iskljuiva je odgovornost
Korisnika. Korisnik je obvezan provesti ugovoreni projekt s dunom panjom,
transparentno, u skladu s najboljom praksom u predmetnom podruju, sukladno
Ugovoru te primjenjivim nacionalnim i zakonodavstvom EU.

Isto kao
NOJN

Ukoliko Korisnik provodi projekt s jednim ili vie partnera, on osigurava da


njegovi partneri u cijelosti potuju ugovorne obveze.
Koja osnovna naela nabave je obvezno primjenjivati? (toka 2)
Naelo slobodnog kretanja roba i usluga te naelo slobode poslovnog nastana
Posljedica primjene ovih naela jest omoguavanje samozaposlenim osobama
i strunjacima ili pravnim osobama koji zakonito obavljaju djelatnost u jednoj
od drava lanica da: (i) trajno i neprekidno obavljaju gospodarsku djelatnost u
drugoj dravi lanici (sloboda poslovnog nastana) ili (ii) privremeno nude i pruaju
svoje usluge u drugim dravama lanicama, zadravajui poslovni nastan u svojoj
zemlji podrijetla. Pojedinano:
Sloboda pruanja usluga Ugovorom o funkcioniranju Europske unije zabranjuju
se ogranienja slobode pruanja usluga unutar Unije u odnosu na dravljane
drava lanica s poslovnim nastanom u dravi lanici koja nije drava osobe
kojoj su usluge namijenjene, odnosno osoba koja prua neku uslugu moe, u
svrhu pruanja te usluge, privremeno obavljati svoju djelatnost u dravi lanici u
kojoj se usluga prua, i to prema istim uvjetima koje ta drava propisuje za svoje
dravljane.
Sloboda poslovnog nastana Ugovorom o funkcioniranju Europske unije
zabranjuje se ograniivanje slobode poslovnog nastana dravljana jedne drave
lanice na dravnom podruju druge drave lanice. Ta se zabrana odnosi i na
ograniivanje osnivanja zastupnitava, podrunica ili drutava keri od strane
dravljana bilo koje drave lanice s poslovnim nastanom na dravnom podruju
bilo koje druge drave lanice. Sloboda poslovnog nastana ukljuuje pravo
pokretanja i obavljanja djelatnosti kao samozaposlene osobe te pravo osnivanja i
upravljanja poduzeima, osobito trgovakim drutvima, sukladno uvjetima koje
pravo zemlje u kojoj se taj poslovni nastan ostvaruje utvruje za svoje dravljane.
Sloboda kretanja roba Ugovorom o funkcioniranju Europske unije definirano
je da EU obuhvaa carinsku uniju koja obuhvaa cjelokupnu trgovinu robom te
zabranjuje uvozne i izvozne carine te sva davanja s istovrsnim uinkom, kao i
donoenje zajednike carinske tarife u njihovim odnosima s treim zemljama
meu dravama lanicama. Odredbe se primjenjuju na proizvode podrijetlom iz
drava lanica i na proizvode iz treih zemalja koji su u slobodnom prometu u
dravama lanicama.

lanak 3.

57

58

Naelo racionalnog i efikasnog troenja javnih sredstava


Cilj primjene naela jest osiguranje da se dodijeljena sredstva koriste optimalno i
odgovorno, u svrhu ispunjavanja ciljeva na najbolji mogui nain i uz minimalne
trokove (efektivno i efikasno).
Naelo transparentnosti
Primjenom naela transparentnosti osigurava se vidljivost i javnost podataka o
postupku nabave, koje moraju biti jasno definirane i dostupne zainteresiranim
stranama.
Primjena naela transparentnosti ukljuuje obvezu javnopravnog tijela (te
privatnopravnog u kontekstu EU fondova) koje vodi postupak nabave (i dodjele
ugovora) osigurati javnost u svim fazama tog postupka odnosno - sprijeiti
pruanje prednosti bilo kojem ponuditelju/natjecatelju ili diskriminacije
bilo kojeg potencijalnog ponuditelja/natjecatelja (povezanost izmeu naela
transparentnosti, zabrane diskriminacije i jednakog tretmana).
Naelo jednakog postupanja i nediskriminacije
Cilj primjene naela jest osiguranje svim ponuditeljima pravo na jednako
postupanje, koje podrazumijeva pravo dostavljanja i pregleda i ocjene ponude na
jednak nain, kao i pravo da njihova ponuda bude odabrana, bez diskriminacije na
temelju kriterija kao to su npr. dob, invalidnost, nacionalnost, rasa ili religija).
Preciznije, u kontekstu nabave, sukladno naelu zabrane diskriminacije,
provedba postupaka nabave ne smije biti diskriminatorna, posebice na temelju
nacionalnosti gospodarskih subjekata te ne smije sprjeavati ili ograniavati
poteno (trino) natjecanje. Prema gospodarskim subjektima iz drugih
drava lanica EU NOJN mora postupati na isti nain kao prema nacionalnim
gospodarskim subjektima. U okviru nabave to podrazumijeva i skrivene oblike
diskriminacije koje proizlaze npr. iz primjene uvjeta sposobnosti i kriterija
odabira ponuditelja.
Sukladno naelu jednakog tretmana, prema svim gospodarskim subjektima
NOJN mora postupati jednako, bez obzira na njihovu nacionalnost. Naelo
jednakog tretmana zahtijeva da se identine situacije tretiraju na isti nain ili
da se razliite situacije ne tretiraju na isti nain. Naelo jednakog tretmana ne
ovisi o nacionalnosti gospodarskih subjekata kao to je to sluaj s naelom
nediskriminacije. Naelo jednakog tretmana ukljuuje pravo svakog potencijalnog
ponuditelja/natjecatelja nadmetati se i dobiti ugovor. Takoer ukljuuje pravo
svakog potencijalnog ponuditelja/natjecatelja unaprijed znati pravila i kriterije
odabira, zatim pravo na objektivne kriterije odabira te mogunost podnoenja
ponude na jednak nain.

PRIRUNIK ZA KORISNIKE BESPOVRATNIH SREDSTAVA | U okviru projekata financiranih iz europskih strukturnih i investicijskih fondova.

Dok diskriminacija u konkretnom sluaju moe proizvesti nejednak tretman,


nejednak tretman ne znai uvijek diskriminaciju. Stoga nejednako postupanje
prema domaim gospodarskim subjektima moe znaiti povredu naela jednakog
tretmana, ali ne i povredu naela nediskriminacije.
Naelo uzajamnog priznavanja
Primjenom naela uzajamnog priznavanja osigurava se da NOJN prihvati
proizvode i usluge koje nude gospodarski subjekti iz druge drave lanice EU, to
ukljuuje tehnike specifikacije, diplome, certifikate i kvalifikacije koje zahtijeva
druga drava lanica EU, ako se oni priznaju kao jednakovrijedni.
U skladu s ovim naelom koje je u svojoj praksi razvio Sud EU, drava lanica
EU mora prihvatiti proizvode i usluge koje isporuuju/pruaju gospodarski
subjekti iz drugih drava lanica EU ako proizvodi i usluge na odgovarajui nain
ispunjavaju legitimne ciljeve drave lanice primatelja.
NOJN mora pod istim uvjetima uzeti u obzir proizvode iz drugih drava lanica,
koji su proizvedeni u skladu s tehnikim pravilima i normama koji propisuju
jednaku razinu izvedbe kao i proizvodi proizvedeni u skladu s tehnikim
specifikacijama koje su navedene u dokumentaciji za nadmetanje.
Kada se trai odreeni dokaz sposobnosti (odnosno dokaz o odreenoj
kvalifikaciji), NOJN mora prihvatiti diplome, svjedodbe ili druge dokaze
formalnih kvalifikacija koje su izdala relevantna tijela drugih drava lanica EU.
Naelo izbjegavanja sukoba interesa
Sukob interesa predstavlja situacija u kojoj su privatni interesi u suprotnosti s
javnim interesom ili kad privatni interes utjee ili moe utjecati na nepristranost
u postupku nabave (odnosno izvravanju Ugovora) zbog pogodovanja sebi ili
bliskim osobama, drutvenim skupinama i organizacijama.
Naelo zatite trinog natjecanja
Zajedniki, postupanje u skladu s naelima nabave za svrhu ima osigurati da se
pristup tritu javne nabave temelji na pravilima istinskog trinog natjecanja
te da pristup ne bude nepravedno onemoguen ili ogranien. Provedba nabave
u skladu s naelima proizvodi uinak na zahtjeve koje dokumentacija za
nadmetanje te provedba postupka nabave u cjelini moraju zadovoljiti.
Obveza je naruitelja provedba nabave na nain koji ne proturjei potenoj i
istinskoj trinoj utakmici. Posebice se to odnosi na mjere kojima bi se osigurala
primjena naela jednakog tretmana i zabrane diskriminacije, nepromjenjivost
uvjeta za sudjelovanje, predmeta nabave ili kriterija za odabir tijekom cijelog
postupka ocjenjivanja ponuda, osiguranje da postavljeni zahtjevi za sudjelovanje
nisu nerazmjerni ili nepovezani s predmetom nabave, ime bi se ograniavalo
trino natjecanje.

59

60

9.2 POSTUPCI NABAVE


NEOBVEZNICI ZAKONA O JAVNOJ NABAVI (NOJN)

OBVEZNICI
ZAKONA O
JAVNOJ NABAVI

Koje postupke nabave je mogue koristiti? (toka 3, 4, 5)

lanak 25.

Direktna pogodba
Sklapanje ugovora temeljem jedne ponude
Otvoreni postupak (s objavom Obavijesti o nabavi) ili Zakon o javnoj nabavi i
primjenjivi podzakonski propisi, kada su ispunjeni uvjeti iz lanka 7. Zakona o
javnoj nabavi

Tko je tko u postupcima nabave? (Opi uvjeti Ugovora l.1.st.2, toka 1)

lanak 2.

Korisnik uspjean prijavitelj s kojim se potpisuje Ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava (Korisnik bespovratnih sredstava iz Fondova)
NOJN Korisnik koji nije obveznik Zakona o javnoj nabavi (u skladu s odredbama navedenog Zakona NN br. 90/11, 83/13, 143/13 i 13/14); inae naruitelj u
terminologiji javne nabave
Gospodarski subjektfizika ili pravna osoba ili zajednica tih osoba koji na tritu nudi izvoenje radova i/ili posla, isporuku robe ili pruanje usluga
Ponuditelj gospodarski subjekt koji je dostavio ponudu u okviru odreenog
postupka nabave
Kandidat/natjecatelj gospodarski subjekt koji je dostavio prijavu/zahtjev za
sudjelovanjem u okviru postupka nabave/javnog nadmetanja u dvije faze (odnosno, ogranienog postupka u terminologiji javne nabave).

Koji postupak primijeniti? (toka 3, 4, 5, 6)

lanak 25.

Otvoreni postupak
(objava Obavijesti o
nabavi) (u kunama)

Sklapanje ugovora
temeljem jedne
ponude (u kunama)

Direktna pogodba
(izdavanjem narudbenice)
(u kunama)

USLUGE

X > 500 000

500 000 X 20 000

X < 20 000

ROBE

X > 500 000

500 000 X 20 000

X < 20 000

RADOVI

X > 1 000 000

1 000 000 X 50
000

X < 50 000

Navedeni pragovi odnose se na procijenjene vrijednosti nabave, bez poreza na


dodanu vrijednosti (PDV-a).

PRIRUNIK ZA KORISNIKE BESPOVRATNIH SREDSTAVA | U okviru projekata financiranih iz europskih strukturnih i investicijskih fondova.

Je li mogua primjena pregovarakog postupka? (toka 4, 11)

61

lanci 26.-28.

U odreenim situacijama NOJN moe odstupiti od primjene otvorenog


postupka (s obavijesti o nabavi) i moe sklapati ugovor o nabavi na temelju
jedne ponude. Te situacije su sljedee:
u iznimnim, obrazloenim sluajevima, kada je potreba za urnim
postupanjem nastala zbog okolnosti koje NOJN nije mogao predvidjeti,
izbjei niti otkloniti, a nisu posljedica njegova djelovanja i/ili proputanja
te se odnose na potrebu ouvanja ljudskog ivota i zdravlja, imovine ili
spreavanje daljnje tete na imovini povezanoj s ugovorom; ili

Skreemo posebnu pozornost da iskljuivo gore nevedene iznimne i obrazloene situacije


predstavljaju razlog za urno postupanje.
M
PO
NA
A:
EN

ako ne postoji mogunost prikupljanja ponuda na tritu jer je predmet


nabave iskljuivo vezan uz odreeni gospodarski subjekt koji ga jedini
moe isporuiti (zbog tehnikih razloga ili razloga koji se odnose na zatitu
posebnih ili iskljuivih prava), ili
ako je potrebno ugovoriti dodatne radove, robu ili usluge u odnosu na one
iz Ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava, koji su nuni za zavretak
projekta. U navedenom sluaju ukupna vrijednost dodatno ugovorenih
radova, roba ili usluga ne prelazi 15% poetne ukupne vrijednosti specifinog
troka definiranog u predmetnom ugovoru.
Iznimno, NOJN moe u sluaju ponitenja postupka nabave ponovo pokrenuti
postupak na temelju pregovaranja s ponuditeljima pod uvjetima da se izvorni
uvjeti iz istog postupka nisu izmijenili.

Koji su rokovi za dostavu ponuda? (toka 9)


Otvoreni postupak (objava
Obavijesti o nabavi)

lanci 61.-66.
Sklapanje ugovora temeljem jedne
ponude

USLUGE, ROBE,
RADOVI

20 dana

10 dana

Rok se rauna:

od dana objave OoN

od dana kada je pojedini pozvani


gospodarski subjekt primio Poziv9

Molimo dodatno obratite pozornost da izmjene Ugovora kojima se uvode nove i/ili mijenjaju postojee aktivnosti te s njima
povezani prihvatljivi trokovi dodatno podlijeu kumulativnom ispunjenju uvjeta navedenih u l. 19.2 Opih uvjeta Ugovora
Navedeni rok se rauna od dana kada je pojedini pozvani gospodarski subjekt primio Poziv, stoga je prilikom definiranja tonog roka
za dostavu ponude (datum i vrijeme) potrebno uraunati i vrijeme koje je potrebno da ponuditelj zaprimi Poziv na dostavu ponuda.

62

Je li mogue skratiti rokove za dostavljanje ponuda? (toka 9)

lanci 61.-66.

Ne.
Izuzetak su iznimni, obrazloeni sluajevi, kada je potreba za urnim
postupanjem nastala zbog okolnosti koje NOJN nije mogao predvidjeti, izbjei
niti otkloniti, a nisu posljedica njegova djelovanja i/ili proputanja te se odnose
na potrebu ouvanja ljudskog ivota i zdravlja, imovine ili spreavanje daljnje
tete na imovini povezanoj s ugovorom. U tom sluaju NOJN moe odstupiti od
primjene otvorenog postupka (s obavijesti o nabavi) i moe sklapati ugovor o
nabavi na temelju jedne ponude.

to ako, nakon poetka postupka nabave, zaprimimo pitanja


gospodarskih subjekata, odnosno zahtjeve za dodatne
informacije/pojanjenja/izmjenom dokumentacije?
Prilog ne propisuje obvezu NOJN-a da kroz Poziv, OoN ili Dokumentaciju
za nadmetanje eksplicitno dopusti gospodarskim subjektima postavljanje
pitanja, zahtjeva za dodatne informacije, pojanjenja i izmjene dokumentacije.
Meutim, sukladno naelu transparentnosti, te obvezi da predmet nabave
opie na jasan i nediskriminirajui nain, omoguavajui natjecanje meu
ponuditeljima i usporedivost ponuda u odnosu na postavljene zahtjeve, NOJN
e svako postavljeno pitanje ili zahtjev razmotriti i postupiti na nain da
osigura postupanje u skladu s naelima nabave i obvezama postupka. Ukoliko
je potrebno, NOJN moe mijenjati dokumentaciju za nadmetanje i produiti
rok za dostavu ponuda.

2. dio, glava I.,


Odjeljak 2.,
Tijek postupaka
javne nabave

9.3 TIJEK POSTUPAKA NABAVE

NEOBVEZNICI ZAKONA O JAVNOJ NABAVI (NOJN)

Koja pravila komunikacije i dostave dokumenata


vrijede za postupke nabave? (toka 20)
NOJN svu komunikaciju s prijaviteljima obavlja pisanim putem slanjem dopisa/Poziva
telefaksom i/ili potom i/ili elektronikim putem ili kombinacijom tih sredstava.
Dostava telefaksom smatra se obavljenom u trenutku kada je telefaks ureaj
potvrdio isporuku Poziva (to se dokazuje kopijom izvjea o uspjenoj isporuci).
Dostava potom obavlja se slanjem Poziva preporueno s povratnicom te se
smatra obavljenom u trenutku kada ga je potencijalni ponuditelj zaprimio, to se
dokazuje, ako je rije o fizikoj osobi potpisom na povratnici odnosno, potpisom
ovlatene osobe pravne osobe ili osobe koja je u pravnoj osobi zaduena za
zaprimanje pismena.
Dostava obavijesti elektronikim putem smatra se obavljenom u trenutku kada
je njezino uspjeno slanje (engl. Delivery Receipt) zabiljeeno na posluitelju za
slanje takvih poruka.

OBVEZNICI
ZAKONA
O JAVNOJ
NABAVI
n/p

PRIRUNIK ZA KORISNIKE BESPOVRATNIH SREDSTAVA | U okviru projekata financiranih iz europskih strukturnih i investicijskih fondova.

Tijek postupka Sklapanja ugovora temeljem jedne ponude


Kako zapoinje postupak? (toka 4.1)

n/p

Postupak zapoinje slanjem Poziva na dostavu ponude gospodarskom subjektu


po vlastitom izboru.
Postoji li obveza objave Poziva? (toka 4, 11.3)

n/p

Ne.
Koliko gospodarskih subjekata moramo pozvati? (toka 4.2, 9.1, 11)

n/p

Prije poetka navedenog postupka NOJN je obvezan istraiti relevantno trite za


predmet nabave. Istraivanje se vri:
pretraivanjem interneta kako bi se dobile najmanje tri referentne cijene ili
slanjem upita za ponudu odreenom broju (najmanje tri) neovisna gospodarska
subjekta (koji nisu povezani), a prema miljenju NOJN-a mogu izvriti predmet
nabave. Ovaj upit, sukladno toki 9.1 provodi se na nain da se na najmanje tri
neovisna gospodarska subjekta poalje Poziv na dostavu ponude.
U sluaju ponitenja postupka nabave i ponovnog pokretanja postupka , NOJN alje
upit za ponudu najmanje tri gospodarskih subjekata koji mogu izvriti predmet
nabave (a koji mogu biti i ponuditelji koji su ve dostavljali ponude u postupku koji
je poniten). NOJN je pritom prethodno obvezan provesti analizu trita.
Koja je obvezna dokumentacija za provedbu postupka? (toka 4.1)

n/p

Obvezna dokumentacija sastoji se od Poziva na dostavu ponuda.


U Pozivu na dostavu ponuda navode se najmanje sljedei podaci: opis predmeta
nabave, koliina predmeta nabave, datum do kojeg se mora dostaviti ponuda,
navod o dokumentaciji koju ponuditelj treba dostaviti, rok isporuke robe,
pruanja usluge ili izvoenja radova, rok i uvjeti plaanja, ostali uvjeti za izvrenje
ugovora (po nahoenju NOJN-a).

Tijek otvorenog postupka (postupka s objavom Obavijesti o nabavi)

Kako zapoinje postupak? (toka 5, 8, 9.2)


Postupak zapoinje objavom Objave o nabavi (OoN) i Dokumentacije za
nadmetanje.

lanak 23.

63

64

Gdje se objavljuje Obavijest o nabavi (OoN) i


Dokumentacija za nadmetanje? (toka 5.1, 8)

lanak 56.

OoN se objavljuje na internetskoj stranici NOJN-a.


Ako NOJN nema internetsku stranicu, OoN se objavljuje na internetskoj stranici
www.strukturnifondovi.hr.

Koja je obvezna dokumentacija za provedbu postupka? (toka 8)


Obvezna dokumentacija sastoji se od:
Obavijesti o nabavi (OoN)

2. dio, glava
I., Odjeljak 2.,
Tijek postupaka
javne nabave

Dokumentacije za nadmetanje.
Koji je obvezni sadraj Obavijesti o Nabavi? (toka 8.1)
Obvezni sadraj Obavijesti o nabavi je:

Uredba o
objavama javne
nabave

naziv i adresa te najmanje jedan kontakt podatak NOJN-a;


osnovne informacije o tehnikim pojedinostima predmeta nabave;
rok za dostavu ponuda (datum i vrijeme);
elektronika adresa/mjesto na kojem su dostupne dodatne informacije/dokumentacija (ako je primjenjivo).

Koji je obvezni sadraj Dokumentacije za nadmetanje? (toka 8.2)


Obvezni sadraj Dokumentacije za nadmetanje je:
naziv i adresa te najmanje jedan kontakt podatak NOJN-a;
tehnike specifikacije i/ili opis posla i/ili sve relevantne tehnike pojedinosti
predmeta nabave;
mjesto izvrenja/izvoenja radova, isporuke robe ili pruanja usluga;
podaci o vrsti, opsegu i opoj prirodi radova/vrsti, koliini i nainu isporuke
robe/opisu i opsegu usluga koje e se pruati;
ako je predmet nabave podijeljen na grupe, navod o mogunosti podnoenja ponuda za jednu, vie ili sve grupe;
rok izvrenja radova/isporuke robe/pruanja usluga;
rok za dostavu ponuda (datum i vrijeme);
uvjeti i zahtjevi koje moraju ispunjavati ponuditelji;
nain dostave ponuda;
adresa (potanska ili elektronika) na koju se dostavljaju ponude;
ime, prezime, broj telefona i adresa elektronike pote osobe za kontakt;
specifikacija kriterija za odabir ponude koji se primjenjuju u postupku
nabave;

Uredba o
nainu izrade
i postupanju s
dokumentacijom
za nadmetanje
i ponudama,
lanak 3.

PRIRUNIK ZA KORISNIKE BESPOVRATNIH SREDSTAVA | U okviru projekata financiranih iz europskih strukturnih i investicijskih fondova.

Dokumentacija za nadmetanje moe sadravati:


procijenjenu vrijednost nabave
navod o traenim jamstvima
navod o razlozima iskljuenja
uvjete sposobnosti
uvjete i zahtjeve koji se tiu ponude koju dostavljaju zajednice ponuditelja
ili ponude koje ukljuuju podizvoditelje
ugovor o nabavi.

9.4 DOKUMENTACIJA ZA NADMETANJE I PREDMET NABAVE


NEOBVEZNICI ZAKONA O JAVNOJ NABAVI (NOJN)

OBVEZNICI
ZAKONA O
JAVNOJ NABAVI

Moe li nabava (odnosno predmet nabave) biti podijeljen na grupe? (toka 8.2)

lanak 79.

Da.
Ukoliko se predmet nabave dijeli na grupe nabave, vrijede sljedea pravila:
procijenjena vrijednost nabave je zbrojena vrijednost svih grupa nabave (za odabir postupka nabave uzima se u obzir ukupna zbrojena vrijednost svih grupa).
dokumentacija za nadmetanje mora sadravati navod o mogunosti podnoenja ponuda za jednu, vie ili sve grupe
sukladno prethodnoj toki, ako se u dokumentaciji za nadmetanje navode
uvjeti sposobnosti, oni moraju biti razmjerni pojedinanoj grupi nabave
u postupku nabave podijeljenom u grupe, ugovor se sklapa posebno za svaku grupu predmeta nabave, a ako je ponuda istog ponuditelja odabrana u
vie grupa, NOJN moe s tim ponuditeljem sklopiti jedan ugovor za sve te
grupe.

Moe li ponuditelj biti zajednica ponuditelja i moe


li ponuditelj imati podizvoditelje?
Da. Prilog ne zabranjuje dostavljanje ponuda zajednice ponuditelja ili ponude
koja ukljuuje podizvoditelje, stoga je, sukladno naelima nabave, takvo
postupanje dozvoljeno. Pritom je potrebno pripaziti da dokumentacija za
nadmetanje propie uvjete za sluaj podnoenja ponude zajednice ponuditelja
ili ponude koje ukljuuju podizvoditelje i da ti uvjeti ne budu razliiti od uvjeta
podnoenja ponude za ponuditelje koji samostalno nude izvrenje predmeta
nabave.

lanak 2., 14.,


86.

65

66

Kako se odreuje i opisuje predmet nabave? (toka 7)

lanak 79.-81.

Predmet nabave opisuje se na jasan i nediskriminirajui nain, omoguavajui


natjecanje meu ponuditeljima i usporedivost ponuda u odnosu na postavljene
zahtjeve.
U opisu predmeta nabave ne smiju se isticati robne marke, osim u sluajevima
kada je to jedini nain da se isti tono opie, ali tada svaka uputa na robnu
marku mora biti popraena izrazom ili jednakovrijedno.
Koji su kriteriji za odabir ponude? (toka 13)

lanak 82.

najnia cijena ili


ekonomski najpovoljnija ponuda. U tom sluaju kriterij za odabir ponude je
najbolja vrijednost za novac, na temelju primjerice kvalitete, cijene, tehnikih prednosti, funkcionalnih znaajki, ekolokih karakteristika, operativnih
trokova, datuma isporuke; lista nije iscrpna).

Koji su mogui razlozi iskljuenja ponuditelja? (toka 8.2, 15., 16.)

lanak 67.-68.

Pravilo ne propisuje mogue razloge iskljuenja, meutim u toki 15 istaknuta


je mogunost iskljuenja ponuditelja ukoliko ponuditelj ne udovoljava uvjete
iz dokumentacije za nadmetanje. Dakle, ukoliko to eli, razloge za iskljuenje
moe propisati sam NOJN, a navedene razloge potrebno je jasno navesti u
dokumentaciji za nadmetanje. Razlozi iskljuenja koje NOJN moe primijeniti,
kao i relevantni dokazi, mogu npr. biti oni koji su navedeni u vaeem Zakonu o
javnoj nabavi.
Pritom je potrebno obratiti pozornost da ukoliko NOJN navodi razloge
iskljuenja u dokumentaciji za nadmetanje, on ih je obvezan i primijeniti
(odnosno, na primjer, prihvaanje ponude ponuditelja koji nije dokazao
nepostojanje traenih razloga iskljuenja predstavlja postupanje koje moe za
posljedicu imati financijsku korekciju).

Koji su mogui uvjeti sposobnosti?


Pravilo ne propisuje obvezne uvjete sposobnosti koje NOJN moe zahtijevati
od gospodarskih subjekata. NOJN moe traiti od ponuditelja da zadovolje
minimalne razine sposobnosti (npr. pravne i poslovne, financijske te tehnike
i strune). Ukoliko naruitelj trai minimalne razine sposobnosti za izvrenje
ugovora, ti uvjeti moraju biti vezani uz predmet nabave i razmjerni predmetu
nabave odnosno grupi predmeta nabave (u sluaju da je predmet nabave
podijeljen na grupe). Minimalne razine sposobnosti navode se u pozivu na
nadmetanje i dokumentaciji za nadmetanje.

lanak 69.-74.

PRIRUNIK ZA KORISNIKE BESPOVRATNIH SREDSTAVA | U okviru projekata financiranih iz europskih strukturnih i investicijskih fondova.

Kako bi Korisnicima olakao izradu dokumentacije za nadmetanje i postavljanje


razina sposobnosti u postupcima nabave, SAFU je na svojoj internetskoj stranici
objavio Uputu za dokaze strune sposobnosti za nadzor i radove (ugovaranje
usluge strunog nadzora graenja i izvoaa kod ugovaranja radova). Navedene
upute dostupne su na: http://www.safu.hr/datastore/filestore/10/Uputa_-_
Dokazi_strucne_sposobnosti_-_nadzor_i_radovi.pdf

9.5 PREGLED I OCJENA PONUDA

NEOBVEZNICI ZAKONA O JAVNOJ NABAVI (NOJN)

Je li obvezno javno otvaranje ponuda?

OBVEZNICI
ZAKONA
O JAVNOJ
NABAVI
lanak 89.

Ne.
NOJN moe odrati javno otvaranje ponuda ukoliko eli.

Tko vri pregled i ocjenu ponuda? (toka 5.3)

lanak 24., 90.

Pregled i ocjenu ponuda vri osoba ovlatena za zastupanje NOJN-a ili osoba/
osobe koju/koje je osoba ovlatena za zastupanje NOJN-a imenovala za
provoenje postupka nabave.

Kad postoji sukob interesa? (toka 5.3, 5.4)

lanak 13.

Prilikom utvrivanja postojanja sukoba interesa na odgovarajui nain


primjenjuju se odredbe vaeeg Zakona o javnoj nabavi koje ureuju to pitanje
(lanak 13. vaeeg Zakona).
U sluaju postojanja sukoba interesa, osoba ovlatena za zastupanje NOJN-a
ili osoba imenovana za provoenje postupka nabave NOJN-a izuzima se iz
postupka nabave te se na njihovo mjesto imenuju zamjene.

to ako je ponuda zaprimljena nakon isteka roka za dostavu ponuda? (toka 12)
Takva ponuda smatra se zakanjelom i ne otvara se.

lanak 29.

67

68

Kako se provodi pregled i ocjena ponuda? (toka 10)


Nakon isteka roka za dostavu ponuda provjerava se sadraj podnesenih
ponuda, usporeuje ih se sa tehnikim specifikacijama i/ili opisom posla, i/
ili svim relevantnim tehnikim pojedinostima predmeta nabave te utvruje
jesu li ispunjeni svi propisani uvjeti nadmetanja (u pogledu zadanih rokova,
zahtijevane dokumentacije, kriterija za odabir ponude i drugo). Proces pregleda
i ocjene ponuda mora biti opisan i dokumentiran u Zapisniku o otvaranju i
ocjenjivanju ponuda.

Koji je obvezni sadraj Zapisnika o otvaranju i ocjenjivanju ponuda? (toka 12)


NOJN je obvezan sastaviti Zapisnik o otvaranju i ocjenjivanju ponuda. Zapisnik
obvezno sadri:
naziv i sjedite NOJN -a,
mjesto te datum i sat poetka i zavretka otvaranja ponuda,
predmet nabave,
vrstu postupka nabave,
ime i prezime nazonih osoba te njihove potpise,
popis zaprimljenih ponuda s datumom zaprimanja te podatak koje su od
zaprimljenih ponuda zakanjele i koje se stoga nisu otvorile,
naziv i sjedite ponuditelja, prema redoslijedu zaprimanja ponuda,
cijenu svake ponude bez poreza na dodanu vrijednost cijenu ponude s porezom na dodanu vrijednost,
datum poetka i zavretka pregleda i ocjene ponuda,
podatke o pojanjenju u vezi s dokumentima/ponudama (ukljuujui podatke o ispravcima raunskih pogreaka), ako ih je bilo,
popis traenih i dostavljenih jamstava za ozbiljnost ponude, ako ih je NOJN
traio,
analizu ponuda vezano uz ispunjenje zahtijeva u pogledu opisa predmeta
nabave i tehnikih specifikacija,
naziv i sjedite ponuditelja ije ponude se odbijaju, uz obrazloenje razloga
za odbijanje (i u sluaju neuobiajeno niske cijene),
naziv ponuditelja s kojim NOJN namjerava sklopiti ugovor o nabavi/u odnosu na kojega namjerava izdati narudbenicu,
popis priloga uz zapisnik (zahtijevani/dostavljeni dokumenti, pojanjenja,
objanjenja).

lanak
90.-95.

Uredba o
nainu izrade
i postupanju
s dokumentacijom za
nadmetanje
i ponudama,
lanak 22.-25.

PRIRUNIK ZA KORISNIKE BESPOVRATNIH SREDSTAVA | U okviru projekata financiranih iz europskih strukturnih i investicijskih fondova.

Mogu li se ponude pojanjavati i/ili dopunjavati? (toka 16)

69

lanak 92.

Ponude se smiju pojanjavati i upotpunjavati.


Ponude se ne smiju mijenjati.
U vezi s dokumentima traenim u odnosu na postojanje razloga iskljuenja
i uvjete sposobnosti te certifikate o sukladnosti s odreenim normama,
u postupku pregleda i ocjene ponuda NOJN moe pozvati ponuditelje da
pojanjenjem ili upotpunjavanjem uklone pogreke, nedostatke ili nejasnoe
koje se mogu ukloniti. NOJN u takvom pozivu daje rok ne krai od 5 niti dulji
od 15 kalendarskih dana. Pojanjenje ili upotpunjavanje u vezi s navedenim
dokumentima ne smatra se izmjenom ponude.

Primjer: NOJN je kao dokaz nepostojanja razloga iskljuenja traio potvrdu


Porezne uprave. NOJN je kao dokaz financijske sposobnosti traio dostavu godinjih financijskih izvjeaja. Ponuditelj nije dostavio niti jedan od navedenih dokumenata. NOJN smije pozvati ponuditelja na upotpunjavanje ponude, pri emu se
naknadna dostava ovih dokumenata ne smatra izmjenom ponude.

PRIMJERI

U dijelu koji se odnosi na ponueni predmet nabave, u postupku pregleda i


ocjene ponuda NOJN moe pozvati ponuditelje da pojasne pojedine elemente
ponude. NOJN u takvom pozivu daje rok ne krai od 5 niti dulji od 10
kalendarskih dana. Takvo pojanjenje ne smije rezultirati izmjenom ponude.

Primjer: Ukoliko se ponuena tehnika specifikacija ini nejasnom (npr. nije jasno
odgovara li ponueni ureaj svim tehnikim zahtjevima iz dokumentacije za nadmetanje), NOJN smije pozvati ponuditelja na pojanjenje tog elementa ponude.

PRIMJERI

Ukoliko dio predmeta nabave nije ponuen (npr. iz tehnike specifikacije ponuditelja vidljivo je da nije ponudio dio predmeta nabave), NOJN ne smije pozvati ponuditelja na pojanjenje, ve je obvezan odbiti ponudu (jer bi u pravilu zahtjev za
pojanjenjem u takvom sluaju rezultirao dopunom, odnosno izmjenom ponude).

A:

EN

PO

NA

Molimo obratite pozornost da postupak pregleda i ocjene ponuda, odnosno pojanjavanje i


upotpunjavanje ponuda mora biti u skladu s naelom jednakog tretmana!

to ako u ponudi postoje raunske pogreke? (toka 14)


Ukoliko otkrije raunske pogreke, NOJN mora ispraviti takve pogreke i
uputiti ponuditelju ispravak raunske pogreke na prihvaanje pisanim putem.
Ponuditelj raunsku pogreku prihvaa pisanim putem. Ukoliko ponuditelj ne
prihvati pogreku u primjerenom roku koji mu je dao NOJN, NOJN ponudu
mora odbiti.

lanak 94.

70

Kad se ponuda prihvaa, odnosno kad je ponuda valjana? (toka 11)


Valjana ponuda je ona koja je pravovremena (zaprimljena u roku za dostavu
ponuda) te koja udovoljava uvjetima dokumentacije za nadmetanje.

Kad se ponuda mora odbiti? (toka 14, 15)

lanak 93. i
94.

lanak 93.

NOJN mora odbiti ponudu:


koja nije cjelovita,
koja je suprotna odredbama dokumentacije za nadmetanje,
u kojoj cijena nije iskazana u apsolutnom iznosu,
koja sadri pogreke, nedostatke odnosno nejasnoe ako pogreke, nedostaci odnosno nejasnoe nisu uklonjive,
u kojoj pojanjenjem ili upotpunjavanjem nije uklonjena pogreka, nedostatak ili nejasnoa,
koja ne ispunjava uvjete vezane za svojstva predmeta nabave, te time ne
ispunjava zahtjeve iz dokumentacije za nadmetanje,
za koju ponuditelj nije pisanim putem prihvatio ispravak raunske pogreke.
ako nisu dostavljena zahtijevana jamstva.
NOJN je obvezan iskljuiti ponuditelja i ukoliko nije dokazao nepostojanje
razloga iskljuenja.
NOJN moe, uz navedene, u dokumentaciji za nadmetanje navesti i druge
razloge zbog kojih e odbiti ponudu. Svaki takav drugi razlog zbog kojega
je potrebno odbiti ponudu mora biti jasno naveden u dokumentaciji za
nadmetanje, obrazloen i potkrijepljen odgovarajuim dokazima.

to ako ponuda sadri neuobiajeno nisku cijenu? (toka 12)

lanak 91.

Ako je u ponudi iskazana neuobiajeno niska cijena ponude ili neuobiajeno


niska pojedina jedinina cijena to dovodi u sumnju mogunost isporuke robe,
izvoenja radova ili pruanja usluga koji su predmet nabave, NOJN moe odbiti
takvu ponudu. Kod ocjene cijena NOJN uzima u obzir usporedne iskustvene
i trine vrijednosti te sve okolnosti pod kojima e se izvravati odreeni
ugovor o nabavi. U skladu s naelima nabave, NOJN bi, prije nego odbije
ponudu s neuobiajeno niskom cijenom morao ponuditelju dati primjereni
rok u kojem ponuditelj mora dati objanjenje neuobiajeno niske cijene. Tek
ukoliko ponuditelj unutar postavljenog roka nije dao zatraeno objanjenje
neuobiajeno niske cijene ili njegovo objanjenje nije prihvatljivo NOJN moe
odbiti njegovu ponudu.

Kako zavrava postupak nabave? (toka 11, 17)


Postupak zavrava donoenjem Odluke o odabiru ili Odluke o ponitenju.

lanak 103.

PRIRUNIK ZA KORISNIKE BESPOVRATNIH SREDSTAVA | U okviru projekata financiranih iz europskih strukturnih i investicijskih fondova.

Koji je sadraj Odluke o odabiru? (toka 17.1)

lanak 97.

Odluka o odabiru sadrava najmanje:


naziv i adresu odabranog ponuditelja;
ukupnu vrijednost odabrane ponude.

Mora li se objaviti Odluka o odabiru? (toka 17)

lanak 96.

Ne.

Kome se dostavlja Odluka o odabiru? (toka 17)

lanak 96.

Preslika Odluke o odabiru dostavlja se svim ponuditeljima.


Ukoliko je ponuditeljeva ponuda odbijena, uz presliku ponude dostavlja se
obrazloena pisana obavijest o odbijanju ponude.

Koji je sadraj Odluke o iskljuenju/odbijanju ponude? (toka 17.4, 17.5)


Svakom ponuditelju koji je iskljuen ili ija je ponuda odbijena dostavlja se
Odluka o iskljuenju ili Odluka o odbijanju ponude.

lanak 96.,
101.

Odluka o iskljuenju ili Odluka o odbijanju ponude mora sadravati naziv i


adresu ponuditelja koji se iskljuuje odnosno ija ponuda se odbija, te razloge
za iskljuenje ponuditelja odnosno odbijanje ponude.

Kad se potpisuje ugovor o nabavi? (toka 17.2)

lanak 99.

Ugovor o nabavi potpisuje se nakon donoenja Odluke o odabiru. Preslika


Odluke o odabiru dostavlja se svim ponuditeljima.

Koji je obvezan sadraj ugovora o nabavi? (toka 17.2, 17.3)


Ugovor o nabavi se sklapa na temelju uvjeta iz dokumentacije za nadmetanje i
odabrane ponude. Sadri najmanje sljedee podatke:
naziv, adresu, broj telefona, broj faksa, adresa elektronike pote NOJN-a,
opis predmeta nabave,
naziv i adresu, broj telefona, broj faksa, adresa elektronike pote odabranog
ponuditelja
podatke o iznosu ugovora koji odgovara iznosu odabrane ponude.

lanak 105.

71

72

Kada dolazi do ponitenja postupka nabave? (toka 11)

lanak 100.

Postupak nabave mora se ponititi ako u postupku:


nije pristigla niti jedna ponuda;
nije zaprimljena niti jedna valjana ponuda (ili, ako se provodi postupak s
Objavom obavijesti o nabavi u dvije faze, ako nije zaprimljen unaprijed
odreen broj valjanih ponuda);
nakon odbijanja ponuda ne preostane nijedna valjana ponuda.

Koji je sadraj Odluke o ponitenju? (toka 11.1)

lanak 101.

Odluka o odabiru sadrava najmanje:


predmet nabave (ili grupu predmeta nabave) za koji se donosi odluka o
ponitenju;
obrazloenje razloga ponitenja;
rok u kojem e pokrenuti novi postupak za isti ili slian predmet nabave, ako
je primjenjivo;
datum donoenja i potpis odgovorne osobe.

Kome se dostavlja Odluka o ponitenju? (toka 11.1)

lanak 101.

Odluka o ponitenju dostavlja se bez odgode svim ponuditeljima.

Mora li se objaviti Odluka o ponitenju? (toka 11.2)


Da, ali samo u postupcima s objavom Obavijesti o nabavi (OoN). Odluka o
ponitenju objavljuje se na istom mjestu gdje je objavljena i Obavijest o nabavi
i dokumentacija za nadmetanje (dakle, internetskoj stranici NOJN-a, a ako
NOJN nema internetsku stranicu, onda na www.strukturnifondovi.hr).

lanak 101.

PRIRUNIK ZA KORISNIKE BESPOVRATNIH SREDSTAVA | U okviru projekata financiranih iz europskih strukturnih i investicijskih fondova.

73

9.6 NAJEE POGREKE I MOGUE SANKCIJE


NEOBVEZNICI ZAKONA O JAVNOJ NABAVI (NOJN)

OBVEZNICI
ZAKONA O
JAVNOJ NABAVI

Nepotivanje naela, odredbi i pravila postupanja vezano uz postupke nabave


u projektima koji su financirani u okviru ESI fondova moe dovesti do
proglaavanja (dijela) izdataka nabave neprihvatljivim.
Europska komisija, u svojoj Odluci (Odluka Komisije od 19.12.2013. o odreivanju
i odobrenju smjernica za utvrivanje financijskih ispravaka koje u sluaju
nepotovanja pravila o javnoj nabavi Komisija primjenjuje na izdatke koje u
okviru podijeljenog upravljanja financira Unija10) navodi primjere nepravilnosti
koje mogu dovesti do financijskih korekcija. Takvi primjeri odnose se posebno na:
U fazi izrade dokumentacije za nadmetanje:
1.

Nepotivanje pravila koja se odnose na zahtijevane razine objava,


ime se naruava transparentnost postupka te ograniava trino
natjecanje. Takvi primjeri ukljuuju i sluajeve neopravdanog
razdvajanja postupaka nabave (cijepanja nabave) to dovodi do
neopravdanog izbjegavanja obveze objave.

Primjer: Ugovorom o radovima planirana je izgradnja hale. Korisnik je predmetne


radove podijelio na dva postupka nabave: pripremni radovi i izgradnja hale, pri
emu je, sukladno procijenjenoj vrijednosti nabave, nabavu pripremnih radova
proveo na temelju jedne ponude/na temelju Pravilnika za bagatelne nabave, a
izgradnju hale primjenom postupka s objavom Obavijesti o nabavi/primjenom
otvorenog postupka. Budui da po svojoj naravi ti radovi ine cjelinu, korisnik je
trebao objediniti te provesti jedan postupak nabave s objavljivanjem Obavijesti
o nabavi./otvoreni postupak nabave
2.

Neopravdano skraivanje propisanih rokova za dostavu ponuda

3.

Koritenje uvjeta sposobnosti i kriterija odabira koji su:

PRIMJERI

a) nepovezani s predmetom nabave (npr. traenje prethodnog iskustva


u predmetu nabave koji nije vezan uz predmet nabave za koji se
provodi postupak)
Primjer: Uvjet tehnike sposobnosti: kod tehnike sposobnosti se trai da je
gospodarski subjekt prethodno izvrio ugovore u podruju programiranja IT
rjeenja, a predmet nabave postupka je nabava IT opreme
b) nerazmjerni predmetu nabave (npr. traenje razine sposobnosti
prethodnog iskustva ili financijske sposobnosti koji oito prelaze
razine opravdano potrebne da bi se dokazala sposobnost izvrenja
predmetnog ugovora)

10

Tekst Odluke: http://ec.europa.eu/regional_policy/sources/docoffic/cocof/2013/cocof_13_9527_hr.pdf


Prilog Odluke: http://ec.europa.eu/regional_policy/sources/docoffic/cocof/2013/cocof_13_9527_annexe_hr.pdf

PRIMJERI

74

PRIMJERI

Financijska sposobnost Primjer obveznika ZJN:


Obveznik ZJN od natjecatelja ili ponuditelja kao dokaz financijske sposobnosti
trai visinu ukupnog prometa koja prelazi dvostruki iznos procijenjene vrijednosti nabave, odnosno procijenjene vrijednosti pojedine grupe.
Tehnika i struna sposobnost Primjer obveznika ZJN:
Obveznik ZJN od natjecatelja ili ponuditelja kao dokaz tehnike i strune sposobnosti trai popis ugovora, odnosno dokaz o izvrenju jednog ugovora iji iznos
prelazi procijenjenu vrijednosti nabave, odnosno od procijenjene vrijednosti pojedine grupe.
Navedeni primjeri odnose se na obveznike ZJN, s obzirom da su kao takvi propisani Zakonom. Za neobveznike ZJN nije eksplicitno propisano to predstavlja
krenje naela razmjernosti, stoga se skree posebna pozornost da kriteriji/uvjeti
ne smiju biti takvi da ograniavaju trino natjecanje te se preporuuje postupanje u skladu s primjerima koji se odnose na obveznike ZJN.
c) netransparentni (npr. takvi da de facto onemoguuju gospodarske
subjekte u dostavljanju ponude na nain da dokumentaciju ine
nejasnom ili takvi da ukidaju pravo gospodarskim subjektima
unaprijed znati sve uvjete postupka i ocjenjivanja ponuda)

PRIMJERI

kod postupaka nadogradnje sustava, u dokumentaciji za nadmetanje nisu


navedene postojee karakteristike sustava koji se nadograuje
nejasni ili neodreeni kriteriji odabira (npr. odreeni na nain na kojim nije
precizno i jasno definirana detaljna rapodjela svakog boda, poput Kriteriji
odabira su cijena i kvaliteta ili Kriteriji kvalitete su: jasan vremenski plan
(1-10 bodova), organizacija i metodologija (1-20 bodova) i kvaliteta strunjaka (1-70 bodova))
nejasni uvjeti odreivanja sposobnosti (npr. od ponuditelja se trai dokaz o
prethodno izvrenim ugovorima, ali nije jasno u kojim predmetima nabave,
ili se od ponuditelja trai dokaz o iskustvu predloenih strunjaka, ali nije
definirano na koji se nain uvjeti dokazuju)
d) diskriminatorni, odnosno takvi da kre naelo jednakog tretmana
(npr. takvi da trae specifine uvjete koji ograniavaju natjecanje
na odreeno podruje ili skupinu)

PRIRUNIK ZA KORISNIKE BESPOVRATNIH SREDSTAVA | U okviru projekata financiranih iz europskih strukturnih i investicijskih fondova.

ako postoje zahtjevi za certifikatima, oni moraju biti primjenjivi i na subjekte izvan RH (ako su propisani iskljuivo nacionalnim zakonodavstvom, tada
to nisu), odnosno moraju postojati jednakovrijedni certifikati izvan RH.

75

PRIMJERI

kod strune sposobnosti se trai da strunjaci predloeni za izvravanje


ugovora moraju imati radnog iskustva u radu s odreenom institucijom ili
u odreenoj instituciji (tijela dravne uprave, instituti, ...)
kod tehnike sposobnosti se trai da je gospodarski subjekt izvrio ugovore
koji su financirani iskljuivo iz javnih sredstava (EU, dravni proraun,...)

4.

Izradu tehnikih specifikacija koje prijete naruavanju naela jednakog


tretmana ili zabrane diskriminacije (npr. koje odreuju prespecifine
standarde koji stvaraju neopravdane prepreke za trino natjecanje)

Nedostatne opise predmeta nabave (koji stvaraju prepreke trinom


natjecanju na nain da onemoguuju gospodarske subjekte u
odreivanju svih uvjeta pod kojima podnose svoje ponude unaprijed)

Dokumentacija za nadmetanje sadri nejasne odredbe, poput:


Naruitelj nakon donoenja Odluke o odabiru moe odluiti hoe li traiti
jamstvo za uredno izvrenje ugovora
Lokacija(e) dostave ureaja/lokacija(e) odravanja treninga bit e diljem
RH, a tono e biti definirane nakon potpisa ugovora
neodreen rok isporuke itd.
U fazi ocjenjivanja ponuda:
6.

Izmjene uvjeta ocjenjivanja ponuda (u odnosu na one koji su objavljeni


u dokumentaciji za nadmetanje) kojima se odreene ponuditelje
stavlja u (ne)povoljniji poloaj

A:

5.

EN

PO

NA

Navoenje robne marke u opisu predmeta nabave nije dozvoljeno, osim iznimno, u sluaju kada
predmet nabave nije mogue drugaije dovoljno precizno opisati. U takvim sluajevima, pored
navoenja naziva robne marke obvezno je navoenje izraza ili jednakovrijedno.

PRIMJERI

76

PRIMJERI

prihvaanje ponuda koja ne udovoljava tehnikim specifikacijamadokumentacijom za nadmetanje odreene su tehnike specifikacije predmeta
ugovora, ali je naruitelj prihvatio ponudu koja nije u cijelosti ili djelomino (odreene specifikacije) udovoljavala traenim specifikacijama iz
dokumentacije.
prihvaanje ponuda u kojima ponuditelji nisu dostavili sve traene dokaze

NA

PO

EN

A:

prihvaanje ponuda u kojima ponuditelji mijenjaju tehnike specifikacije


i/ili uvjete dokumentacije za nadmetanje i/ili se ne obvezuju/ne nude izvrenje ugovora sukladno svim zahtjevima dokumentacije za nadmetanje
(prihvaena ponuda ne smije odstupati od onog to je definirano dokumentacijom za nadmetanje).

Kao to je navedeno u primjerima, korisnik ne smije prihvatiti ponudu koja ne odgovara zahtjevima
dokumentacije za nadmetanje. U sluaju da korisnik nije siguran je li ponuda usklaena sa
zahtjevima dokumentacije, preporuuje se traiti od ponuditelja pojanjenje ponude. Na taj e
nain korisnik potvrdu dobiti od samog ponuditelja, ime e izbjei probleme koji bi mogli nastati
ukoliko roba ne bi odgovarala svim zahtjevima dokumentacije.

7.

PRIMJERI

Koritenje kriterija odabira razliitih od onih koji su objavljeni u


dokumentaciji za nadmetanje

Dokumentacijom za nadmetanje odreeni su kriteriji ekonomski najpovoljnije


ponude. U fazi pregleda i ocjene ponuda, Korisnik nije postupao sukladno prethodno objavljenim kriterijima (npr. dodavao je nove kriterije, mijenjao je kriterije,
uvodio je pod-kriterije i sl.) to je uzrokovalo odabir ponuditelja razliit od onog
koji bi bio da su prvotno postavljeni kriteriji potovani.

8.

Dozvoljavanje izmjena ponuda ili drugog slinog postupanja ime se


naruava jednak tretman ponuditelja

U fazi provedbe ugovora:


9.

Izmjene elemenata ugovora ili naknadno smanjenje podruja primjene


ugovora u odnosu na dokumentaciju za nadmetanje, ime se dovodi
u pitanje mogunost podnoenja ponuda u okviru postupka nabave,
time i naelo jednakog postupanja

PRIRUNIK ZA KORISNIKE BESPOVRATNIH SREDSTAVA | U okviru projekata financiranih iz europskih strukturnih i investicijskih fondova.

U dokumentaciji za nadmetanje te osnovnom ugovoru o nabavi predmet nabave


je obuhvaao vie razliitih elemenata, dok je u izvrenju ugovora dolo do izmjena kojima je smanjeno podruje primjene ugovora (izbaeni su pojedini elementi). Postavlja se pitanje je li navedena izmjena takve prirode da bi, da je bila
poznata u fazi objave dokumentacije za nadmetanje, vodila drugaijim kriterijima postavljenim u dokumentaciji za nadmetanje, drugaijim uvjetima pripreme
ponuda te kasnije ocjenjivanja ponuda odnosno, da bi omoguila sudjelovanje
u postupku gospodarskim subjektima razliitim od onih koji su mogli sudjelovati
u provedenom postupk, te izvrenju ugovora, ili omoguila podnoenje ponuda
razliitih od onih koje su dostavljane.

77

PRIMJERI

10. Sklapanje dodatnih ugovora o radovima, uslugama ili robi u izostanku


minimalnih obveznih razloga ili onih koje prelaze granine vrijednosti
odreene relevantnim odredbama.

molimo posebnu pozornost obratiti da nunost izmjene ugovora podrazumijeva ogranieni broj situacija. Na primjer, obveznik ZJN sklopio je dodatak ugovoru iz razloga to je u pripremi dokumentacije za nadmetanje
propustio u dokumentaciju uvrstiti odreene obveze koje proizlaze iz zakonske odredbe koja je u vrijeme pripreme dokumentacije za nadmetanje
bila na snazi. S obzirom na to da izmjena proizlazi iz zakonske odredbe koja
je bila na snazi tijekom pripreme dokumentacije za nadmetanje, odnosno
prije sklapanja osnovnog ugovora, ali ju je naruitelj propustio uzeti u obzir (a to je mogao i morao uiniti, kako prilikom izrade dokumentacije za
nadmetanje, tako i prilikom sklapanja ugovora), navedena okolnost se ne
moe smatrati nepredvidivom (a sukladno tome, i troak koji iz promjene
proizlazi u pravilu se ne moe smatrati prihvatljivim)
NOJN je sklopio dodatni (novi) ugovor o radovima na temelju jedne ponude
(jednog ponuditelja) koji je bio nuan kako bi se mogao izvriti predmet
osnovnog ugovora, ali koji prelazi 15% poetne ukupne vrijednosti specifinog troka definiranog u predmetnom ugovoru
obveznik ZJN je sklopio dodatni (novi) ugovor o radovima temeljem pregovarakog postupka koji je zbog nepredvienih okolnosti postao nuan kako bi
se mogao izvriti predmet osnovnog ugovora (te ukoliko su ispunjeni ostali
uvjeti iz ZJN), ali koji prelazi 25% vrijednosti osnovnog ugovora.

PRIMJERI

78

10.

Izmjene i dopune
Ugovora

to predstavlja izmjenu Ugovora?


Svaki projekt predstavlja jedinstveni sklop aktivnosti, resursa potrebnih za njihovu provedbu, ciljeva koji se
planiraju postii i dionika ukljuenih u provedbu i postizanje zadanih ciljeva. Projektni plan je u interakciji
sa stvarnim okolnostima kada realizacija krene i naravno da uz sve te elemente, projekt nikako ne moe
biti statian te se vrlo esto javlja potreba za promjenom nekih dijelova projekta a posljedino i Ugovora.
Uvijek kada doe do promijenjenih okolnosti koje utjeu na uvjete i sadraj Ugovora potrebno je bez odgode napraviti izmjenu Ugovora.
Raspon moguih izmjena je raznolik no neke od najeih promjena su:

Promjena u
vremenskom
planu aktivnosti /
nabava
Izmjena perioda
provedbe
projekta

Izmjena lana
tima

Preraspodijele
sredstava
unutar elementa
i izmeu
elemenata

Izmjena plana
nabave
Detalji o raunu,
pravnom
predstavniku

PRIRUNIK ZA KORISNIKE BESPOVRATNIH SREDSTAVA | U okviru projekata financiranih iz europskih strukturnih i investicijskih fondova.

Koje izmjene je mogue napraviti?


Kada se planira uvesti neka izmjena Ugovora, svaki Korisnik mora imati na umu sljedee:
1.

promjena Ugovora ne smije imati negativan utjecaj na odluku o odabiru projekta

2.

promjenu Ugovora mogue je napraviti jedino ako su novonastali uvjeti uzrokovani


nepredvidljivim okolnostima koje su nastupile nakon predaje projektne prijave na temelju koje
je sklopljen Ugovor

3.

promjena je nuna za uredno izvrenje Ugovora

4.

ne potrauje se vie sredstava od iznosa koji je odobren za sufinanciranje (iznosa bespovratnih


sredstava)

5.

Korisnik nije odgovoran za okolnosti koje su dovele do potrebe za uvoenjem izmjene

6.

iznos bespovratnih sredstava nije mogue poveati.

U najirem smislu (ukoliko su zadovoljeni gore navedeni kriteriji) mogue je raditi sve potrebne prilagodbe
koje ne utjeu na svrhu, smisao i odabir projekta; prilagodbe plana nabave, trajanja, redoslijeda i prilagodbe
aktivnosti, izmjene na proraunu itd. a koje zadovoljavaju uvjete pod tokama 1-6.
Ukoliko se planira uvoenje novih i/ili mijenjanje postojeih aktivnosti a promjena ne zadovoljava sve
gore navedene uvjete no nuna je za izvrenje Ugovora, ista je doputena su pod uvjetom da sve trokove
povezane s izmjenom snosi Korisnik.
Takoer, ukoliko je dolo do poveanja odreenih iznosa, a koji nisu planirani proraunom projekta te nije
mogue uvesti izmjenu manjeg znaaja jer gore navedeni kriteriji nisu kumulativno zadovoljeni, Korisnik
e sam snositi razliku izmeu iznosa iz prorauna i poveanog iznosa.
Preporuljivo je prije uvoenja izmjene konzultirati se sa SAFU kako bi se prevenirali mogui neprihvatljivi trokovi. Svaki korisnik na raspolaganju ima svog voditelja projekta sa strane SAFU kojeg je mogue
konzultirati o prikladnom modalitetu izmjene i njenoj prihvatljivosti.

Kako se mijenja Ugovor o bespovratnim sredstvima?


Izmjene i dopune Ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava mogu se provesti na tri mogua naina (OU
Izmjene i prijenos Ugovora):

Pisanim sporazumom triju ugovornih strana u sluaju veih izmjena (OU l 20.)

Pisanom obavijesti kojom Korisnik obavjetava SAFU o manjima izmjenama (OU l 22.)

Temeljem jednostrane odluke SAFU (OU l 21.)

79

80

Kada moram predati zahtjev za izmjenom/ dopunom Ugovora?


Zahtjev bi se trebao predati u trenutku kada postanu poznate okolnosti radi kojih je potrebno izmijeniti
Ugovor o bespovratnim sredstvima te dovoljno rano kako bi se predloene izmjene mogle uvesti na vrijeme. Pri tome treba imati na umu kako je i ostalim stranama u ovom procesu potrebno odreeno vrijeme
za procesuiranje zahtjeva.
Ako je rije o izmjeni koja se odnosi na preraspodjelu izmeu glavnih proraunskih elemenata projekta koja
ukljuuje odstupanje do 20% (ukljuujui 20%), izvorno unesenog (ili eventualno izmjenama Ugovora promijenjenog) iznosa glavnih proraunskih elemenata projekta za predmetne prihvatljive trokove, Korisnik
o istoj obavjetava SAFU najkasnije sa Zahtjevom za nadoknadom sredstava u kojem potrauje izdatak
povezan s izmjenom. Potrebno je imati na umu da su vrlo esto potrebna dodatna pojanjenja, informacije
i dokazna dokumentacija te je potrebno uraunati i vrijeme koje se potroi za razmjenu istog.
Kad se radi o veim izmjenama Ugovora, SAFU ima rok od 20 dana od primitka zahtjeva za donoenje odluke. Navedeni se rok zaustavlja (miruje) dok Korisnik ne dostavi sve zatraene informacije, dokumentaciju,
odnosno obrazloenja. Rokovi koji su odreeni za ovu situaciju detaljnije su razraeni u Opim uvjetima
Ugovora, lanku 20.4.
Korisnik bi morao raunati na minimalno 45 dana za odobrenje zahtjeva za izmjenom, odnosno dopunom
Ugovora s time da Korisnik snosi punu odgovornost za pravodobno podnoenje zahtjeva.
Ukoliko izmijenjen Ugovor ima financijske implikacije, dodatak se mora potpisati najkasnije do predaje
Zahtjeva za nadoknadom sredstava u kojoj se vezani troak potrauje kako bi izmijenjeni proraun stupio
na snagu i vezani trokovi se mogli ovjeriti.

Kako procijeniti prihvatljivost izmjene?


Prvo i osnovno pravilo glasi: Promjena Ugovora ne smije imati utjecaj na odluku
o odabiru projekta.
Va projektni prijedlog napisan je na osnovu Poziva na dostavu projektnih prijedloga i odabran po kriterijima koji su tada bili definirani za sve potencijalne prijavitelje na jednak nain. Pravila i ogranienja koja
su definirana u Pozivu na dostavu projektnih prijedloga potrebno je potivati kroz itav period u kojem je
Ugovor na snazi (period za vrijeme i nakon provedbe).
Takoer, nije mogue mijenjati dijelove Ugovora na osnovu kojih je financiranje dodijeljeno, na nain koji
bi negativno utjecao na dodjelu bespovratnih sredstava.

PRIMJERI

Primjer 1: U Pozivu na dostavu ponuda navedeno je pravilo kako e projekti koji uz prijavitelja imaju barem
jednog partnera dobiti dodatna 2 boda. Promjena Ugovora koja se predlae ukljuuje izuzimanje partnera
iz projekta.
Primjer 2: U projektu je navedeno kako e se do kraja provedbe zaposliti 8 osoba. Korisnik predlae da se
umjesto dva razliita stroja planiranih u projektu nabavi jedan novi, bri stroj koji e obnaati vie funkcija
od prethodna dva i biti daleko uinkovitiji u poslovanju. Uinak predloene promjene odrazio bi se i na broj
osoba koje su potrebne za rad na dva stroja tako to sada ne bi bilo potrebno zaposliti dodatnih 8 osoba,
nego bi se broj postojeih zaposlenih jo trebao smanjiti za dva. Ova promjena mijenja cilj projekta (zapoljavanje 8 osoba).

PRIRUNIK ZA KORISNIKE BESPOVRATNIH SREDSTAVA | U okviru projekata financiranih iz europskih strukturnih i investicijskih fondova.

U oba sluaja projekt bi u samom ocjenjivanju dobio manji broj bodova da je projekt prijavio pod trenutnim uvjetima (izuzimanje partnera, odnosno smanjenje broja novozaposlenih), Ukoliko bi takva promjena
utjecala na dodijeljeni broj bodova na nain da npr. projekt ne bi bio odabran za financiranje zbog takvog
manjeg broja bodova, ista sigurno nije mogua.

to je nepredvidljiva okolnost?
Promjenu Ugovora mogue je napraviti jedino ako su novonastali uvjeti uzrokovani nepredvidljivim okolnostima koje su nastupile nakon predaje projektne prijave te ako je ta promjena objektivno opravdana.
Neprevediva okolnost radi koje se mora pristupiti izmjeni Ugovora o bespovratnim sredstvima je ona koja
nije mogla biti predviena za razliku od okolnosti koja je mogla biti predviena no nije bila ukljuena u
aktivnosti odnosno proraun Ugovora radi previda.
Na primjer, kod izgradnje zgrade, trokovnikom je predvieno kako je tlo na kojem e se graditi nova zgrada, kategorije B odnosno poluvrsto kamenito tlo. Prilikom iskopa, utvreno je da je tlo kategorije C odnosno mjeovito tlo (mjeavina krupnozrnatih nevezanih i sitnozrnatih vezanih materijala) te je u trokovnik radova potrebno uvrstiti novu stavku sanacije i temeljenja tla. S obzirom na to da je na lokaciji prije
ugovaranja Ugovora o bespovratnim sredstvima postojala zgrada te nije bilo mogue potvrditi sastav tla
prije poetka gradnje, nailazak na drugu kategoriju tla predstavlja nepredvidljivu objektivnu okolnost koju
niti jedna strana u Ugovoru nije mogla predvidjeti i radi koje su izmjena Ugovora i uvoenje nove stavke
opravdani.
S druge strane, da je kod izgradnje zgrade bilo poznato da je sastav tla kategorije C a trokovnikom nije bila
predviena sanacija i temeljenje tla, uvoenje nove stavke ne bi bilo opravdano s obzirom na to da se potreba za temeljenjem mogla predvidjeti no previdom nije bila ukljuena u trokovnik. Takoer, predloena promjena bi bila upitna ukoliko se moglo napraviti ispitivanje tla prije izrade trokovnika a isto se nije uinilo.
Gledajui isti primjer, uvoenje nove stavke (a time i novih aktivnosti) u Ugovor utjecalo je i na izvrenje
ve ugovorenih radova na nain da se npr. proirio osnovni ugovor o izvoenju radova. Izvoa je temeljem
ovog proirenja osnovnog ugovora o izvoenju radova zatraio produljenje roka za izgradnju proporcionalan vremenu potrebnom da se izvre i te nove aktivnosti. Produljenje ugovora o izvoenju radova je
zauzvrat utjecalo na ostale planirane aktivnosti u Ugovoru o dodjeli bespovratnih sredstava te je isti takoer morao biti produljen. Ovo produljenje izvoenja Ugovora o dodjeli bespovratnih sredstva takoer nije
moglo biti predvieno jer je osnovni uzrok (pojavljivanje druge vrste tla) bio nepredvidljiv.

Koja promjena je nuna za uredno izvrenje Ugovora?


Promjena nuna za izvrenje Ugovora je ona bez koje se Ugovor ne bi mogao izvriti na zadovoljavajui
nain odnosno bez koje ciljevi i indikatori zadani projektom ne bi mogli biti ostvareni.
Na primjer, u projektu koji traje 18 mjeseci, u 12 mjesecu provedbe dovrena je nabava stroja i po potpisu
ugovora dobavlja ima rok od 180 dana za isporuku i instalaciju istog. Nabava je planirana ovako kasno
u projektu iz razloga to se ovaj stroj mora spojiti u proizvodnu liniju sa ostalim strojevima u novoj hali
koja je graena unutar istog projekta (u periodu od 1 12 mj. provedbe). Osamdeset dana nakon potpisa
ugovora o isporuci opreme, dobavlja obavjetava kako je prilikom izrade stroja u njihovoj tvornici dolo
do kvara na proizvodnoj liniji te da e popravak trajati minimalno 40 dana. Raskid ugovora s dobavljaem i
ponavljanje postupka nabave uzrokovali bi jo vea kanjenja od predvienih 40 dana. Ova nepredvidljiva
okolnost za sobom povlai produljenje roka za dostavu stroja na 220 dana to je van 18 mjeseci trajanja
projekta nuno je produljiti trajanje Ugovora o bespovratnim sredstvima na 19,5 mjeseci a kako bi se postigao cilj projekta (npr. Izgraena i opremljena hala za proizvodnju).

81

82

Kako se provode izmjene Ugovora?


Postoji vie naina kako uvesti izmjenu u Ugovor o bespovratnim sredstvima. Gledajui s aspekta Korisnika
izmjene se vre ili putem Izmjene manjeg znaaja ili Dodatkom ugovoru.
Izmjena manjeg znaaja predstavlja pismenu obavijest Korisnika prema SAFU kojom Korisnik obavjetava
o novonastaloj situaciji, daje obrazloenje zato je promjena koju uvodi opravdana, nuna te nije mogla biti
predviena. Naelno, Korisnik moe ovu obavijest izraditi u slobodnoj formi dopisa, no preporua se koristiti ve izraene obrasce koje je, radi lakeg praenja, izradio SAFU. Ovisno o tipu izmjene, sama obavijest
o izmjeni manjeg znaaja mora biti popraena sa popratnom dokumentacijom koja dokazuje novonastale
okolnosti te prikazuje izmjene koje se uvode.
Tablice u nastavku daju pregled najeih situacija u kojima se rade manje i vee izmjene. Vano je napomenuti da je svaki projekt cjelina za sebe koja se provodi u okolnostima koje su specifine ba za taj
projekt, stoga je kljuno svaku izmjenu analizirati zasebno u relevantnom kontekstu i prije izmjene se
konzultirati sa relevantnim tijelima u sustavu.
Izmjena manjeg znaaja

Dodatno pojanjenje

Preraspodjela izmeu glavnih


proraunskih elemenata projekta
koja ukljuuje odstupanje
do 20% izvorno unesenog (ili
eventualno izmjenama Ugovora
promijenjenog) iznosa glavnih
proraunskih elemenata
projekta za predmetne
prihvatljive trokove

Kod ove preraspodjele


odstupanje ne smije prijei 20%
iznosa elementa iz kojeg se
prebacuju sredstva ni 20% iznosa
elementa u kojeg se prebacuju
sredstva.
U sluaju preraspodjele sredstava
izmeu glavnih proraunskih
elemenata izmjene prorauna
se uzimaju u obzir kumulativno.
Drugim rijeima ukoliko se
tijekom provedbe radi vie
preraspodjela, novi ukupni
iznosi elemenata nikad ne smiju
prijei 20% iznosa ugovorenog
(a ne zadnjeg stanja) za pojedini
element bez izrade dodatka
ugovoru.
Preraspodjela izmeu glavnih
proraunskih elemenata projekta
jedna je od eih izmjena
Ugovora i predstavlja izmjenu
iznosa odreenih stavaka
(poveanje i/ili smanjenje)
u proraunu. Do potrebe za
preraspodjelom iznosa planiranih
u proraunu dolazi u raznim
situacijama npr.

Minimalna popratna
dokumentacija
Tablica preraspodjele
sredstava koja
prikazuje zadnji
proraun i
predloenu izmjenu
Dokaze na temelju
kojih je mogue
utvrditi promjenu
iznosa odnosno
potrebu za
preraspodjelom

PRIRUNIK ZA KORISNIKE BESPOVRATNIH SREDSTAVA | U okviru projekata financiranih iz europskih strukturnih i investicijskih fondova.

Korisnik je u projektnoj prijavi


naveo kako e sudjelovati na
velikom regionalnom sajmu
koji se do sada svake godine
odravao u Berlinu tijekom
svibnja. Za ovu aktivnost je
planirao troak kotizacije,
unajmljivanje tanda i sl. Tijekom
provedbe projekta koji traje do
lipnja, Korisnik saznaje kako e
se planirani sajam ove godine
odrati u rujnu te Korisnik
vie ne moe sudjelovanjem
na istom ostvariti pokazatelje
koje je obeao u projektu.
Korisnik pristupa Izmjeni manjeg
znaaja i prijavljuje promjenu
sajma sada planira ii na
regionalni sajam u Beu koji
je posjeenou i tematikom
istovjetan planiranom sajmu.
Kod planiranja trokova uvia
kako je unajmljivanje tanda na
sajmu u Beu skuplje nego je bilo
planirano u proraunu te mora
preraspodijeliti sredstva sa neke
druge stavke gdje je preostalo
sredstva (npr. nakon provedene
javne nabave na odreenoj stavci
je moda preostalo sredstva jer
je prihvaena ponuda bila nia od
procijenjenog iznosa).
Preraspodjela unutar
proraunskog elementa

Kod ove preraspodjele mogue


je odstupanje do 100% iznosa
stavke unutar proraunskog
elementa u smislu ukidanja
stavke i uvoenja nove stavke
koja e je zamijeniti.

Tablica preraspodjele
sredstava koja
prikazuje zadnji
proraun i
predloenu izmjenu
Dokaze na temelju
kojih je mogue
utvrditi promjenu
iznosa odnosno
potrebu za
preraspodjelom

83

84

Neostvarenja ciljanih
vrijednosti pokazatelja
(bilo pokazatelja OP-a, bilo
pokazatelja zadanih pozivom,
bilo pokazatelja koje Korisnik
odreuje za projekt) koji
ukljuuju varijacije manje od
15% od vrijednosti navedene
u Dodatku I. UgovoraOpis
i proraun projekta.

Kod ovih izmjena gleda se ciljana


vrijednost pojedinog pokazatelja.
Korisnik moe predloiti izmjene
ciljanih vrijednosti samo tijekom
razdoblja provedbe projekta te za
vrijeme financiranja utvrenima
Ugovorom.

Dokazi na temelju
kojih je mogue
utvrditi potrebu za
promjenom

Promjena naziva/imena
ugovorne strane

Promjena naziva ne smije


ukljuivati promjenu pravnog
oblika Korisnika.

Dokaz o slubenoj
promjeni naziva i
kada je ista stupila
na snagu

Dokaze na temelju
koji se moe utvrditi
kako neostvarenje
ciljanih vrijednosti
nije bilo mogue
predvidjeti te kako
isto nije uzrokovao
Korisnik

Promjena adrese, podataka


koji se odnose na kontakte

Dokaz o slubenoj
promjeni adrese

Promjena bankovnog rauna

Izvod s bankovnog
(iro)rauna sa svim
podacima o raunu

Promjena lana tima

Promjena lana tima ne odnosi


se na promjenu strunjaka
ugovorenog putem javne nabave
nego na lana tima koji je
zaposlenik Korisnika ili partnera.

Odluka o imenovanju
novog lana
projektnog tima sa
oznakom pozicije
i postotka rada na
projektu, Ugovor o
radu za novog lana
Ukoliko je kapacitet
prijavitelja
bio ocjenjivan
putem ivotopisa
projektnog tima,
potrebno je priloiti i
ivotopis zamjene.

Promjena naziva aktivnosti

Promjena ne smije ukljuivati


veu izmjenu aktivnosti niti
ciljeva zadanih projektom.

Primjenjiva popratna
dokumentacija

PRIRUNIK ZA KORISNIKE BESPOVRATNIH SREDSTAVA | U okviru projekata financiranih iz europskih strukturnih i investicijskih fondova.

Promjena naziva stavke


u proraunu

Promjena ne smije ukljuivati


izmjenu osnovne svrhe stavke
(npr. promjena naziva nije izmjena
vrste stroja koji se planira nabaviti
ve npr. samo izmjena specifinog
naziva stavke u generiki naziv
a kako bi se omoguilo trino
natjecanje).

Primjenjiva popratna
dokumentacija

Izmjena plana nabave

Vrlo esto dolazi do manjih


odstupanja u ispunjenju rokova
navedenih u planu nabave.
Ukoliko izmjena utjee na
uspjeno izvrenje projekta
odnosno povlai za sobom
izmjene roka provedbe projekta
potrebno je pristupiti izradi
dodatka Ugovoru.

Novi plan nabave


s obrazloenjem
izmjena

Izradi dodatka Ugovoru o bespovratnim sredstvima pristupa se kada dolazi do znaajnijih promjena
u Ugovoru o bespovratnim sredstvima. Kod dodatka Ugovoru bitno je kako se sve tri strane, potpisnici
Ugovora, moraju usuglasiti o predloenim izmjenama. Dodatak Ugovoru mora biti popraen znaajnijom
dokumentacijom koja dokazuje novonastale okolnosti, daje dokaz koji potkrjepljuje predloenu promjenu,
te koja utvruje kako predloena promjena ni u kojem sluaju ne podlijee kriterijima uspostavljenim u
Ugovoru (obraenim u sklopu pitanja Koje izmjene je mogue napraviti?).

Dodatak Ugovoru o bespovratnim


sredstvima

Dodatno pojanjenje

Preraspodjela izmeu glavnih


proraunskih elemenata projekta
koja ukljuuje odstupanje vee
od 20% izvorno unesenog (ili
eventualno izmjenama Ugovora
promijenjenog) iznosa glavnih
proraunskih elemenata projekta za
predmetne prihvatljive trokove

U sluaju preraspodjele sredstava izmeu glavnih


proraunskih elemenata izmjene prorauna se
uzimaju u obzir kumulativno. Ako bi se kroz npr. tri
preraspodjele izmeu glavnih elemenata premailo
20% izvorno unesenog iznosa mora se pristupiti
izradi Dodatka Ugovoru.

Izmjena pravnog oblika korisnika.

Ponekad tijekom provedbe projekta moe doi do


promjene pravnog oblika Korisnika i/ili izmjene
institucionalnog okvira (promjena nadlenog SAFU/
Ministarstva) te je tu promjenu potrebno formalno
prepoznati. I novi pravni oblik mora biti prihvatljiv po
uvjetima Poziva kako bi izmjena bila prihvatljiva.

85

86

Izmjena uvjeta vlasnitva


nad projektom

Ako nije drugaije navedeno u Posebnim uvjetima


Ugovora, zemljite, zgrade, oprema, vozila, potroni
materijali i rezultati projekta koji su financirani iz
prorauna Projekta mogu se prenijeti na projektne
partnere ili tree osobe. U tim situacijama takoer se
radi dodatak Ugovora. Kod izrade istog mora se paziti
kako se svrha prenesenog zemljita, vozila i dr., ne bi
izmijenila u odnosu na namjenu definiranu Ugovorom
i to u razdoblju od najmanje pet godina nakon
isteka razdoblja provedbe projekta. Uz zahtjev za
dodatkom Ugovoru u sluaju prijenosa vlasnitva na
druge subjekte mora SAFU dostaviti i svu relevantnu
dokumentaciju na uvid.

Odobreni financijski iznos i/


ili iznos postotka Korisnikovog
sufinanciranja projekta s time da se
iznos bespovratnih sredstava kako
je naveden u relevantnoj odluci o
financiranju ne moe poveati

Do ove izmjene dolazi kada je potrebno uvesti


aktivnosti/trokove koji su neophodni za dovretak
projekta a koje je Korisnik propustio uvrstiti prilikom
prijave projekta.

Neostvarenja ciljanih vrijednosti


pokazatelja (bilo pokazatelja
OP-a, bilo pokazatelja zadanih
pozivom, bilo pokazatelja koje
Korisnik odreuje za projekt) koji
ukljuuju varijacije od preko 15% od
vrijednosti navedene u Dodatku I.
UgovoraOpis i proraun projekta

Kako su ove situacije vrlo specifine, potrebno je prvo


utvrditi prihvatljivost i postupanje sa SAFU. Velika
je vjerojatnost da e smanjenje ciljanih vrijednosti
pokazatelja uzrokovati i smanjenje iznosa dodijeljenih
bespovratnih sredstava. Isto moe uzrokovati i raskid
Ugovora.

Druge aspekte Ugovora sa znaajnim


utjecajem na promjene koje utjeu
na opseg projekta i njegove ciljeve
(kao to su primjerice: promjene
projektnih aktivnosti, fizike osobine
i/ili funkcionalne namjene projekta,
razdoblja provedbe, rezultata projekta)
Promjena projektnih aktivnosti

Kod ove izmjene potrebno je dostaviti izmijenjeni


opis projekta, odnosno njegovih elemenata i
popratnu dokumentaciju kojom se dokazuju
promijenjene okolnosti.

Promjena fizikih i/ili funkcionalnih


namjena projekta

U ovu kategoriju bi pripadale promjene poput:


projektom je planirana izgradnja pogona za obradu
metala, no Korisnik je restrukturiranjem zakljuio
da mu trebaju dodatni prostori za skladitenje te
je odluio 50% novoizgraenog pogona za obradu
metala prenamijeniti u skladite.

PRIRUNIK ZA KORISNIKE BESPOVRATNIH SREDSTAVA | U okviru projekata financiranih iz europskih strukturnih i investicijskih fondova.

Promjena razdoblja provedbe

Kod ove izmjene potrebno je dostaviti novi vremenski


raspored projektnih elemenata te dokaze o razlozima
koji uzrokuju promjenu razdoblja provedbe. Osim
to izmjena mora biti opravdana, potrebno je ostati
unutar okvira definiranih Pozivom na dostavu
projektnih prijedloga.

Promjena rezultata projekta

Kod ove izmjene takoer je najbolje prvo sa SAFU


utvrditi njen opseg i utjecaj jer nije svaka promjena
rezultata osnova za dodatak Ugovoru. Npr. projektom
je planirano da e se odraditi tri radionice no kako
je broj zainteresiranih za radionice iznimno velik,
Korisnik odluuje odraditi jo jednu. Dodatna
radionica ne zahtijeva dodatne trokove niti utjee na
bilo koji drugi aspekt projekta tako da promjena nema
veeg utjecaja na projekt i moe se ostvariti bez
izmjena Ugovora. S druge strane, moe se dogoditi
da je projektom planirano odravanje tri radionice,
no interes za sudjelovanje na istima nije dostatan pa
Korisnik odlui otkazati zadnju radionicu za koju ima
samo dva prijavljena sudionika. Kod takve promjene
imamo potencijalnu izmjenu rezultata jer se npr. broj
educiranih osoba smanjuje sa planiranih 60 na 40
to predstavlja znaajni utjecaj na projekt i izmjena
Ugovora e vrlo vjerojatno biti nuna.

Kada se Ugovor mijenja jednostranom obrazloenom odlukom?


SAFU je jedino tijelo koje moe koristiti instrument izmjene Ugovora jednostranom odlukom tijekom cijelog razdoblja izvravanja Ugovora (dakle i tijekom 5 godina izvjetavanja nakon zavretka provedbe projekta) za:
a) smanjenje iznosa bespovratnih sredstava koji se dodjeljuju/ su bili dodijeljeni
b) izmjene odredbi Ugovora koje su u suprotnosti s nacionalnim zakonodavstvom ili zakonodavstvom
EU.
Smanjenje iznosa bespovratnih sredstava se provodi u sljedeim sluajevima:
a) kada su nedvojbeno utvrene tee pogreke ili nepravilnosti te su trokovi proglaeni neprihvatljivima
b) kada Korisnik nije ostvario ciljane vrijednosti pokazatelja i/ili rezultata Projekta
c) kada se nedvojbeno utvrdi da postoje oite utede u projektu u usporedbi s odobrenim bespovratnim
sredstvima i ostvarenim ili planiranim trokovima
d) kada SAFU donese odluku o potrebi financijskog ispravka Ugovora bez njegova mijenjanja temeljem
lanka 61. Uredbe (EU) br. 1303/2013 i lanka 15. Delegirane uredbe Komisije (EU) br. 480/2014.

87

88

11.

Provjere na licu mjesta


(terenske provjere)

to je provjera na licu mjesta?


Provjera na licu mjesta oznaava fiziki dolazak djelatnika SAFU i bilo kojeg drugog revizora ili vanjske
osobe ovlatene od strane SAFU na lokaciju (ili vie njih ako je tako predvieno Ugovorom o dodjeli bespovratnih sredstava) na kojoj se provodi projekt te provjeru ispravnosti i istinitosti podataka, popratne dokumentacije koja je dostavljana u sklopu provedbe projekta temeljem Zahtjeva za nadoknadom sredstava
ili redovne komunikacije sa posrednikim tijelom kao i utvrivanje sukladnosti isporuene robe i radova.
Provjera na licu mjesta obuhvaa provjeru onih elemenata projekta (aktivnosti i izdataka) za koje je osim
administrativne provjere mogue obaviti i provjeru napretka fizikih pokazatelja u smislu utvrivanja kako
je roba stvarno isporuena ili da su radovi stvarno izvreni.

Osim posrednikih tijela, i ostali dionici poput upravljakog


tijela, tijela za ovjeravanje, tijela za reviziju, OLAF-a te
bilo koji vanjski revizor ovlaten od strane SAFU mogu
obavljati provjere na licu mjesta, pri emu im Korisnik mora
omoguiti odgovarajui pristup mjestu na kojem se projekt
provodi, svojim i/ili partnerskim informacijskim sustavima
i svim dokumentima i bazama podataka koje se odnose na
tehniko i financijsko upravljanje projektom, te poduzeti
sve potrebne korake kako bi olakao njihov rad.
Zato se provode terenske provjere?
Ugovor o bespovratnim sredstvima propisuje kako je Korisnik obvezan provesti ugovoreni projekt s dunom panjom, transparentno te u skladu s najboljom praksom u predmetnom podruju. Provedba projekta
iskljuiva je odgovornost Korisnika u smislu da je obvezan osigurati financijska i sva druga sredstva potrebna za uinkovitu i uspjenu provedbu projekta.
Kako bi se utvrdilo da Korisnik uistinu provodi projekt u skladu sa odredbama Ugovora, posrednika tijela
obvezna su provesti najmanje jednu provjeru na licu mjesta tijekom razdoblja provedbe projekta. Provjere
na licu mjesta slue kako bi se potvrdili administrativni, financijski, tehniki i fiziki aspekti projekta koji se
mogu vidjeti samo u prostoru korisnika i/ili partnera.

PRIRUNIK ZA KORISNIKE BESPOVRATNIH SREDSTAVA | U okviru projekata financiranih iz europskih strukturnih i investicijskih fondova.

Koliko esto se provode provjere na licu mjesta?


Provjera na licu mjesta provest e se najmanje jednom tijekom razdoblja provedbe projekta, no u sluaju
kada projekt traje vie od 12 mjeseci te ukljuuje vei broj elemenata koji imaju jasne fizike pokazatelje
(primjerice, izgradnja objekta ili nabava robe), vrlo je izvjesno da e broj provjera biti vei. Takoer, broj
provjera moe biti vei u sluaju utvrivanja okolnosti koje bi mogle imati utjecaja na prihvatljivost potraivanih izdataka kao to su kanjenje u provedbi aktivnosti, postojanje utvrenih nepravilnosti i sl.
Ukoliko se radi o projektu koji ukljuuje graevinske radove (infrastrukturni projekti) Korisnik moe oekivati najmanje tri provjere na licu mjesta jednu na samom poetku graevinskih radova kako bi se
utvrdile poetne okolnosti te potvrdila ispravnost prethodno obavljenih radnji (poput provedene nabave,
postojanje potrebnih imenovanja, postojanje potrebne graevinske dokumentacije npr. graevinske knjige, elaborata iskolenja i sl.), drugu tijekom izvedbe radova kako bi se potvrdili fiziki pokazatelji napretka
te treu nakon dovretka projekta kako bi se potvrdila stvarnost operacije no najee je kod velikih
infrastrukturnih projekata potrebno provesti vie od tri provjere na licu mjesta.
U situacijama kada je Pozivom na dostavljanje projektnih prijedloga omogueno provoenje aktivnosti od
odreenog datuma (npr. 1.1.2014. ili od datuma predaje prijave) tijekom provjere na licu mjesta provjeravat
e se ispravnost i dovrenost aktivnosti i izdataka koji su nastali i prije potpisa Ugovora.
U pravilu se provjere na licu mjesta najave Korisniku minimalno 3 dana prije planiranog datuma posjete,
no ukoliko SAFU smatra kako bi najava provjere utjecala na objektivnost rezultata provjere ista se ne mora
najaviti.

to obuhvaa provjera na licu mjesta?


Tijekom provjera na licu mjesta minimalno e se provjeravati:
lokacija projekta i pravni status korisnika u smislu da se isti nisu promijenili od trenutka potpisivanja
Ugovora o bespovratnim sredstvima
provedba projektnih aktivnosti i postizanje pokazatelja u smislu da ne postoje odstupanja u provedbi projektnih aktivnosti i postizanju pokazatelja o kojima SAFU nema saznanja te da su pripadajui
dokumenti dostupni za provjeru
postojanje odgovarajueg revizijskog traga dokumentarnih dokaza i vjerodostojnost preslika u odnosu
na izvornike u smislu postojanja sveukupne dokumentacije vezane uz projekt (npr. dokumentacija
provedenih nabava ukljuujui ugovore i dokaze da su roba, radovi i/ili usluge stvarno isporueni u
skladu s potpisanim ugovorima; dokazi o primijenjenim mjerama informiranja i vidljivosti itd.) koja je
pohranjena na nain koji osigurava dovoljan revizijski trag (mora postojati jasan sustav pohranjivanja
dokumentacije koji omoguuje laku dostupnost dokumenata na nain koji olakava provjeru)
postojanje odgovarajueg raunovodstvenog sustava za projekt u smislu utvrivanja kako se u raunovodstvenom sustavu prate projektni izdaci i prihodi koritenjem posebnih ifri projekta putem npr.
mjesta troka, organizacijske jedinice, posebne analitike konta ili slino
provedba mjera informiranja i vidljivosti u smislu postojanja dokaza da se iskazane mjere informiranja i vidljivosti zaista provode u skladu s Uputama za korisnike sredstava vezano uz informiranje,
komunikaciju i vidljivost
takoer se provjerava i istovjetnost dokumentacije u smislu da je izvornik koji se nalazi kod Korisnika
istovjetan preslici dostavljenoj u SAFU

89

90

Kod projekata koji ukljuuju komponentu radova dodatno e se provjeravati i sljedee:


da na gradilitu postoji sva dokumentacija propisana zakonom
da gradilitem upravljaju ovlatene osobe imenovane za te funkcije
kod ugovora s jedininim cijenama provjerava se tonost plaene stavke u odnosu na dokazive koliine
stvarno izvedenih radova
kod ugovora s klauzulom klju u ruke kontrolira se odnos plaenog i procijenjeni status izvrenog
da se radovi izvode ili su izvedeni sukladno glavnom projektu i namjeni opisanoj u Ugovoru
da iznosi prijavljeni u sklopu Zahtjeva za nadoknadnom sredstava vrijednosti prihvatljivih trokova iz
situacija za plaanje

to je rezultat provjere na licu mjesta?


Formalni rezultat provjere na licu mjesta je Izvjetaj o provedenoj provjeri na licu mjesta koji Korisnika pisanim putem obavjetava o nalazima i rokovima u kojima mora ispraviti utvrena odstupanja i/ili dostaviti
objanjenja. Ovaj izvjetaj dostavlja se Korisniku u roku od 10 radnih dana od dovretka provjere na licu
mjesta, no vrlo esto ve i tijekom provjere na licu mjesta, ako se otkriju odstupanja koja se mogu ispraviti
(npr. Korisnik ne dri projektnu dokumentaciju na odgovarajui nain, nedostaci glede vidljivosti projekta
koji se mogu ispraviti, nedostatak dokumentacije itd.), predstavnici SAFU ukazuju Korisniku na isto.
U sluaju kada su tijekom provjere utvrena odstupanja Korisniku se daje primjereni rok kako bi navedena
odstupanja ispravio ili otklonio.

Rok koji se smatra primjerenim za ispravljanje ili otklanjanje


odstupanja jest 30 kalendarskih dana, no isti moe biti i
krai ovisno naravi korektivne radnje (primjerice, u sluaju
da izravno utjee na druge aktivnosti utvrene u Ugovoru o
dodjeli bespovratnih sredstava, u sluaju manjih odstupanja
koja se mogu ispraviti u kraem razdoblju i sl.).
Kako da se pripremim za provjeru na licu mjesta?
Kako bi se pripremio za provjeru na licu mjesta Korisnik bi trebao pripremiti svu administrativnu i tehniku
projektnu dokumentaciju u izvorniku. U sluaju kada su kod Korisnika dostupne samo preslike izvornika,
mora biti jasno naznaeno gdje se nalaze izvornici (primjerice, vrlo je vjerojatno kako e se izvornici sklopljenih ugovora ili jamstava po pojedinim ugovorima/ nabavama nalaziti u raunovodstvu, a nekada e
izvornici moda biti kod partnera).

PRIRUNIK ZA KORISNIKE BESPOVRATNIH SREDSTAVA | U okviru projekata financiranih iz europskih strukturnih i investicijskih fondova.

Korisnik mora pripremiti najmanje sljedeu dokumentaciju:


dokumentaciju koja dokazuje provedbu aktivnosti poput zapisnika sa sastanaka, potpisnih lista sa
odranih sastanaka/ treninga, odluke o raspodjeli djelatnika na pozicije unutar tima za provedbu projekata, dokumentacije za nadmetanje za provedene nabave i dr.
financijsku dokumentaciju poput ugovora o radu za djelatnike koji rade na projektu, isplatne liste,
JOPPD obrasce, evidencije rada, ugovore o nabavi roba/usluga/radova, raune izdane od dobavljaa/
izvoaa radova, dokaze o izvrenim isplatama na raune djelatnika/ dobavljaa, knjienje trokova
projektaanalitiku rashoda projekta u obliku dnevnika knjienja ili bilance, prema posebno oformljenoj organizacijskoj jedinici/mjestu troka/aktivnosti u proraunu; knjienje prihoda projektaanalitika prihoda projekta u obliku dnevnika knjienja ili bilance, prema posebno oformljenoj organizacijskoj
jedinici/mjestu troka/aktivnosti u proraunu; konto kartice osnovnih sredstava/sitnog inventara nabavljenih sredstvima projekta (ako je ista nabavljena); konto kartica obveza/unaprijed plaenog prihoda za primljeni predujam (ako je predujam traen); konto kartica iro-rauna otvorenog za projekt
(ako je isti otvaran) i dr.
dokumentaciju koja dokazuje osiguravanje vidljivosti projekta poput izraenih letaka, broura, postera, naljepnica na opremi, trajne ploe, ispise ekrana izraene web-stranice, kopije objavljenih lanaka,
slike sa konferencija i dr.
dokumentaciju vezanu uz provedbu ugovora o radovima (minimalno presliku akta kojim se dozvoljava
gradnja, presliku ugovora o radovima i strunom nadzoru, dio projektne dokumentacije/ nacrta, prijavu
gradilita, prvu i zadnju stranu graevinskog dnevnika te stranice sa specifinim nalazima ako ih ima,
prijavu gradilita ako je primjenjivo, listu odobrenih podizvoditelja, izmjena i dodataka ugovoru) te
dokumentaciju vezanu uz provedbu ugovora o nabavi roba i usluga.
Takoer, Korisnik treba osigurati prisutnost kljunih djelatnika, poput koordinatora i/ili voditelja projekta,
raunovoe i/ili osobe zaduene za financije projekta, asistenta u projektu, nadzornog inenjera, predstavnike partnera (ako je primjenjivo) koji su izravno ukljueni u provedbu projekta te sve ostale osobe koje
mogu pruiti cjelovite i relevantne informacije o projektu.

Koliko traje provjera na licu mjesta?


Trajanje provjere na licu mjesta uvelike ovisi o fazi u kojoj se projekt nalazi kao i o predmetu posjete. Tako
npr. ukoliko se radi o provjeri na samom poetku projekta odnosno graevinskih radova ista e najvjerojatnije trajati do pola dana. Ukoliko se, s druge strane radi o kompleksnoj provjeri koja ukljuuje npr. provjeru
vie lokacija na kojima je oprema isporuena, ista moe trajati i nekoliko dana.
Dodatno, ukoliko su utvrena odreena odstupanja, sam posjet na lokaciji moe trajati samo par sati, no
provjera se produljuje za vrijeme potrebno da se u posredniko tijelo dostave zatraena pojanjenja/ dodatna dokumentacija.

91

92

12.

Obveze nakon
zavretka provedbe
projekta

Koje su moje obaveze nakon dovretka projekta?


Nakon dovretka svih aktivnosti na projektu, ukljuujui i predaju Zavrnog izvjea (opisano u poglavlju 7.
Zahtjevi za nadoknadom sredstava) obaveze po projektu nisu dovrene. S obzirom na to da Korisnik jami
trajnost financiranog projekta tijekom pet godina nakon zavretka provedbe projekta, obvezan je dokazati
da se nabavljena oprema/radovi/rezultati usluga koriste u projektom definiranu svrhu i da su indikatori
zadrani kroz narednih pet godina, ili da su se u potpunosti ostvarili u periodu nakon dovretka provedbe
(ako je tako ugovorom definirano). Korisnik to dokazuje godinjim Izvjeima koja podnosi pet godina
nakon provedbe projekta.
Korisnik mora:
1.

osigurati da se projektna dokumentacija propisno uva i arhivira u razdoblju do 5 (pet) godina


nakon zatvaranja operativnog programa pod kojima je Projekt proveden. Ovo u praski znai da ako
je npr. projekt financiran unutar Operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2014. 2020.
koji e se slubeno zatvarati krajem 2024. godine, Korisnik mora uvati i arhivirati projektnu
dokumentaciju do 2029. godine

2.

redovito obavjetavati i/ili izraditi zahtjev za odobrenjem promjena prema SAFU ukoliko je dolo
do sljedeih promjena:
mijenja se priroda vlasnike infrastrukture ili proizvoda sufinanciranih sredstvima Europske komisije (prenesena, prodana, pod hipotekom itd.)
ako nakon zavrene provedbe projekta Korisnik iz bilo kojeg razloga prestaje biti nositelj ugovora, relevantnih dokumenata i informacija

3.

osigurati trajnost projekta.

to je Izvjee nakon provedbe projekta?


Kako bi SAFU mogao kontinuirano pratiti trajnost financiranog projekta tijekom pet godina nakon zavretka provedbe projekta Korisnik izrauje Izvjee nakon provedbe projekta u obrascu koji je bio dio Poziva
na dostavu projektnih prijedloga unutar kojeg je projekt financiran. Ova izvjea se podnose u razdoblju od
pet godina nakon okonanja razdoblja provedbe projekta. Rok za dostavu navedenog Izvjea je 30 dana
nakon isteka svake godine od datuma odobrenja prethodnog Izvjea nakon provedbe projekta. Unutar
ovog Izvjea Korisnik izvjetava o kontinuiranom ispunjenju indikatora (ciljanih vrijednosti pokazatelja)
koji su bili zadani projektom.

PRIRUNIK ZA KORISNIKE BESPOVRATNIH SREDSTAVA | U okviru projekata financiranih iz europskih strukturnih i investicijskih fondova.

Bitno je napomenuti da ukoliko tijekom 5 godina izvjetavanja propisani indikatori znaajnije variraju, moe doi do
smanjenja dodijeljenih bespovratnih sredstva.
to ako ne zadrim vrijednosti indikatora iz Ugovora?
Ugovorom o bespovratnim sredstvima propisano je kako Korisnik jami trajnost financiranog projekta tijekom pet godina nakon zavretka provedbe projekta. Trajnost se prvenstveno oituje u zadravanju postignutih ciljanih vrijednosti pokazatelja odnosno indikatora Operativnog programa zadanih pozivom unutar
kojeg je projekt financiran i indikatora koje je Korisnik sam odredio i prijavio unutar projekta. Ukoliko te
ciljane vrijednosti pokazatelja variraju u bilo kojoj od 5 godina nakon zavretka provedbe projekta, a o emu
se mora izvijestiti u sklopu godinjeg izvjetavanja, SAFU e procijeniti nastale okolnosti. Kao rezultat
procjene kojom je utvreno nepostizanje ciljanih vrijednosti, SAFU izrauje Odluku o financijskoj korekciji koja mora biti razmjerna opsegu, vrsti i broju neostvarenih pokazatelja te pokree postupak povrata
sredstava.

93

94

13.

Prijedlozi
obrazaca

Koje sve obrasce moram koristiti?


U provedbi projekata financiranih iz ESI fondova Korisnici su obvezni koristiti obrasce objavljene u sklopu
Poziva na dostavu projektnog prijedloga na temelju kojeg je sklopljen Ugovor o bespovratnim sredstvima.
Sljedei obrasci vezani uz provedbu projekta najee su dio objavljene dokumentacije:
1.

Plan nabave

2.

Zahtjev za predujam

3.

Zahtjev za nadoknadom sredstava

4.

Zavrno izvjee

5.

Izvjee nakon provedbe projekta.

Meutim, u provedbi projekta preporua se koristiti i sljedee obrasce:


1.

Obavijest o Izmjeni manjeg znaaja ovaj obrazac razvio je


SAFU kako bi Korisniku olakalo prijavu izmjena manjeg znaaja
te ujednailo pristup ovim izmjenama na razini svih projekata.
Koritenjem ujednaenih obrazaca, ostvaruje se koherentni revizijski trag te se olakava i ubrzava pregled istih.

2.

Zahtjev za izmjenama i/ili dopunama Ugovora obrazac je


razvijen sa ciljem ujednaavanja prikaza relevantnih informacija
te usmjeravanja Korisnika na minimalne tematske cjeline koje
mora prikazati u zahtjevu.

3.

Tablica preraspodjele sredstva u proraunu kako bi se omoguilo praenje svih izmjena prorauna na pojedinom projektu te
u svakom trenutku moglo imati uvid u trenutno vaei proraun
projekta, SAFU je razvio obrazac za preraspodjelu sredstava u
proraunu koji na pregledan nain prikazuje sve promjene.

4.

Rekapitulacija plaa koristi se u situacijama kada su plae zaposlenika Korisnika ili plae zaposlenika partnera troak prihvatljiv za financiranje iz prorauna projekta.

5.

Izjava o nemogunosti povrata PDV-a.

PREUZMITE OBRAZAC

PREUZMITE OBRAZAC

PREUZMITE OBRAZAC

PREUZMITE OBRAZAC

PREUZMITE OBRAZAC

PRIRUNIK ZA KORISNIKE BESPOVRATNIH SREDSTAVA | U okviru projekata financiranih iz europskih strukturnih i investicijskih fondova.

6.

Izjava Korisnika o nepostojanju dvostrukog financiranja.

7.

Izjava Korisnika o nepostojanju promjene parametara koritenih


za procjenu poetnog troka ulaganja i neto dobiti.

8.

Poetni plan Zahtjeva za nadoknadom sredstava Ovaj obrazac


slui kako bi se na poetku projekta utvrdila dinamika planiranih
potraivanja sredstava (Vie detalja o popunjavanju istog potraite
u sklopu Poglavlja 7. Zahtjevi za nadoknadom sredstava).

9.

Izraun potronje goriva putni trokovi.

PREUZMITE OBRAZAC

PREUZMITE OBRAZAC

PREUZMITE OBRAZAC

PREUZMITE OBRAZAC

Sve dodatne obrasce koji nisu bili dijelom samog Poziva na


dostavu projektnih prijedloga SAFU dostavlja Korisniku po
potpisu Ugovora.
Postoje li upute i obrasci za provedbu nabava i gdje se iste mogu nai?
Iako trenutno ne postoje sveobuhvatne upute i obrasci za provedbu nabava, SAFU je objavio Upute vezane
uz definiranje strune sposobnosti prilikom ugovaranja izvoaa radova i strunog nadzora graenja koji se
mogu pronai na sljedeoj poveznici:
http://www.safu.hr/datastore/filestore/10/Uputa_-_Dokazi_strucne_sposobnosti_-_nadzor_i_radovi.pdf.
Korisnik takoer moe pogledati i prethodno objavljene dokumentacije za nadmetanje na pod-stranici za
nabave na: http://www.strukturnifondovi.hr/nabave-u-sklopu-projekata-financiranih-iz-operativnog-programa-konkurentnost-i-kohezija-2014-2020 .
Dodatni izvor informacija o moguim dokumentacijama za nadmetanje nalazi se i na sljedeoj poveznici:
http://www.hamagbicro.hr/eu-fondovi/dokumenti/.

Gdje se mogu pronai detaljne upute za osiguravanje vidljivosti?


Detaljne i aurne Upute za korisnike sredstava vezano uz informiranje, komunikaciju i vidljivost projekata financiranih u okviru Europskog fonda za regionalni razvoj (EFRR), Europskog socijalnog fonda (ESF) i
Kohezijskog fonda (KF) za razdoblje 2014.-2020. mogu se pronai na Internetskim stranicama: http://www.
safu.hr/hr/strukturni-instrumenti/programsko-razdoblje-2014-2020/institucionalni-okvir i http://www.
strukturnifondovi.hr/vazni-dokumenti. Na navedenim poveznicama takoer se nalaze i grafiki prikazi logotipa razliitih operativnih programa koji se moraju koristiti kao i primjeri elemenata vidljivosti.

95

96

Koji obrazac evidencije radnog vremena (tzv. time-sheet) moram koristiti?


Na postoji obvezni obrazac za evidenciju radnog vremena no SAFU je razvio dva obrasca ija se upotreba
preporua. Prvi obrazac evidencije radnog vremena po mjesecima ispunjavaju sve osobe koje rade na
projektu i imaju redovan ugovor o radubez obzira o kojem postotku rada na projektu se radi. Evidenciju
radnog vremena po danima ispunjavaju osobe koje imaju ugovor o djelu odnosno ugovor o poslovnom
savjetovanju (npr. konzultanti, treneri i sl.). Detaljnije pojanjenje popunjavanja evidencija radnog vremena
nalazi se u poglavlju 8. Raunovodstveno evidentiranje i financijsko praenje provedbe projekata a sami
obrasci biti e dostavljeni Korisniku po potpisu Ugovora.

emu slui obrazac Rekapitulacija plaa?


Tablica rekapitulacije plaa prikazuje ukupne podatke za sve plae. Ista sadrava prijavljene postotke rada
za svaku osobu koja radi na projektu i kao takva predstavlja osnovu za odobrenje troka rada koji je prijavljen u Zahtjevu za nadoknadom sredstava.
S obzirom na to da se putem ove tablice za svaki pojedinani mjesec potvruje bruto II iznos i dio prijavljenog troka ista treba biti potpisana od ovlatene osobe.
Ovaj obrazac je formalna potvrda prijavljenog iznosa koji mora korespondirati s brojem sati iskazanim na
evidencijama rada za pojedinu osobu koja radi na projektu.

Postoji li obrazac ivotopisa koji se mora koristiti kod nabave strunjaka?


Ne postoji obvezni obrazac ivotopisa koji se mora koristiti kod nabave strunjaka. Preporuka je koristiti
standardni obrazac Europass koji se moe nai na sljedeoj poveznici: https://europass.cedefop.europa.eu/
hr/documents/curriculum-vitae kako bi se omoguila usporedivost ponuda.

Postoji li obrazac za putni raun koji moram koristiti?


Ne postoje obvezni obrasci za putni nalog i putni raun te izvjee s puta koji se moraju koristiti ve
Korisnici dostavljaju one obrasce koji redovito koriste u svojim institucijama. S obzirom na to da su informacije o podacima koje treba sadravati putni nalog i nain na koji se trokovi slubenog puta obraunavaju ve odreene Pravilnikom o porezu na dohodak SAFU prilikom verifikacije trokove ne trai dodatne
informacije.

PRIRUNIK ZA KORISNIKE BESPOVRATNIH SREDSTAVA | U okviru projekata financiranih iz europskih strukturnih i investicijskih fondova.

14.

Korisni kontakti

Kome se mogu obratiti ukoliko imam pitanja o provedbi projekta?


Po potpisu Ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava Voditelj projekta sa strane SAFU e se javiti svakom
Korisniku pojedinano. Tom prilikom biti e oznaena adresa, telefonski broj te e-mail adresa za komunikaciju o specifinim aspektima svakog projekta. Za openita pitanja, u nastavku su neki od korisnih kontakata:

1. Sredinja agencija za financiranje i ugovaranje
programa i projekata Europske unije
Adresa: Ulica grada Vukovara 284 (objekt C),
10 000 Zagreb, Hrvatska
Telefon:+385 1 6042 400
Fax:+385 1 6042 598; +385 1 6042 599

3. Ministarstvo gospodarstva
Sektor za provedbu programa EU
Adresa: Nova cesta 3-7, Zagreb
Telefon +385 1 3090 665
E-mail: sanja.rendic-miocevic@mingo.hr

E-mail za ope informacije: info@safu.hr

Sektor za pripremu programa i provedbu


projekata EU

E-mail za pitanja vezana uz vidljivost:


vidljivost@safu.hr

Adresa: Nova cesta 3-7, Zagreb

Web: www.safu.hr

Telefon: +385 1 3090 661


E-mail: marija.rajakovic@mingo.hr

2. Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova


Europske unije

Web: www.mingo.hr

Adresa: Ul. Franje Rakog 6, 10000, Zagreb

4. Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta

Telefon: 01/6400-600

Adresa: Donje Svetice 38, 10000 Zagreb

E-mail: fondovi@mrrfeu.hr

Telefon: +385 1 4569 000


Fax: +385 1 4594 301
Sektor za meunarodnu suradnju, programe i
projekte Europske unije
Telefon: +385 1 4594 380
Sluba za programe i projekte Europske unije
Telefon: +385 1 4594 335

97

OPERATIVNI
PROGRAM

Konkurentnost
i kohezija
2014. - 2020.

Izrada ove broure sufinancirana je sredstvima tehnike pomoi Operativnog programa Konkurentnost i kohezija iz Europskog fonda za regionalni razvoj.

You might also like