Professional Documents
Culture Documents
Gunaratana-Meditacija Za Pocetnike
Gunaratana-Meditacija Za Pocetnike
MEDITACIJA ZA POETNIKE
Izdava
Theravada budistiko drutvo Srednji put
Novi Sad Beograd
www.srednjiput.rs
budizam@yahoo.com
Henepola Gunaratana
MEDITACIJA
ZA POETNIKE
Prevod
Branislav Kovaevi
SADRAJ
ta meditacija nije
13
ta meditacija jeste
21
Mentalni stav
29
Praksa
33
ta raditi sa telom?
43
ta raditi sa umom?
47
63
71
85
91
Svesnost (sati)
105
Svesnost i koncentracija
115
123
133
Poglavlje 1
Ali u ovom ivotu zaista postoji itav jedan svet dubine i senzitivnosti; jedino to ga ti ne primeuje. I tako se na kraju osea
izolovana. Osea se odvojena od slasti iskustva. Ne dotie zapravo
ivot. Promauje ga. A onda ak i to nasluivanje bledi i ponovo si
u toj istoj staroj stvarnosti. Svet izgleda kao uobiajeno, zaputeno
mesto, koje je u najboljem sluaju dosadno. Lii ti na jedan emocionalni ringipil i dobar deo svog vremena provodi dole na zemlji,
eznui za visinama.
Dakle, u emu je problem sa tobom? Jesi li odlepila? Nisi. Jednostavno, ti si ljudsko bie. I pati od iste one bolesti kojom su inficirana mnoga druga ljudska bia. To je taj monstrum u svakom od
nas, sa bezbroj ruku: hronina napetost, pomanjkanje istinske brige
za druge, ukljuujui i tebi najblie, oseaj blokiranosti i emocionalnog mrtvila. Niko od nas nije potpuno imun na sve to. Moemo to
poricati. Pokuavamo da ga potisnemo. Gradimo itav sistem kako
da se od toga sakrijemo, pretvaramo se da ne postoji, odvlaimo sebi
panju raznim ciljevima, projektima i titulama. Ali ono ipak nikako
da nestane. Ono je uvek negde u osnovi svake misli i svakog doivljaja; tanini glasi negde u potiljku koji ne prestaje da govori: Jo
nije dovoljno dobro. Mora to bolje. Mora biti bolja. To je taj monstrum, monstrum koji se u suptilnom obliku ispoljava svuda.
Idi na utakmicu. Pogledaj navijae na tribinama. Posmatraj te
iracionalne navale besa. Posmatraj kako nekontrolisana frustracija
kuva u ljudima maskirana pod maskom navijanja ili odanosti klubu.
Psovke, uvrede i neukroeni egoizam u ime lojalnosti timu. Pijanstvo, tue na tribinama. To su ljudi koji oajniki pokuavaju da oslobode tu napetost u sebi. To nisu ljudi koji oseaju mir. Pogledaj vesti
na TV. Sluaj tekstove popularnih pesama. Nailazi na istu temu koja
se neprekidno ponavlja u razliitim varijacijama. Ljubomora, patnja,
nezadovoljstvo i napetost.
ini se da je ivot neprekidna borba, ogroman uloen napor
protiv njegovih udi. I ta je nae reenje za sve to nezadovoljstvo?
Zaglibljeni smo u kad bih samo sindromu. Kad bih samo imao
novca, tada bih samo bila srena. Kad bih samo nala nekog ko bi
me zaista voleo, kad bih samo izgubila deset kila, kad bih samo imala
plazma TV, akuzi i talasastu kosu i tako bez kraja i konca. Pa odakle
dolazi sve to ubre? I to je jo vanije, ta u vezi sa tim mi moemo
da uradimo? Ono dolazi iz uslovljenosti naeg uma. Re je o dubokom, teko primetnom i svuda prisutnom klupku mentalnih navika,
Gordijevom voru koji smo uvezali, malo-pomalo, i koji moemo
raspetljati na isti nain, malo-pomalo. Moemo podesiti svoju svesnost, paljivo ieprkati svaki njegov komadi i izneti ga na svetlo
dana. Moemo nesvesno uiniti svesnim, lagano, komad po komad.
Sutina naeg iskustva jeste promena. Promena je neprekidna.
Momenat za momentom ivot prolazi i nikada nije isti. Stalna promena jeste sutina ulnog sveta. Pojavi se misao u tvojoj glavi i, pola
sekunde kasnije, ve je otila. Doe druga, i ona je otila. Zvuk ti
zatreperi bubnu opnu i onda tiina. Otvori oi i svet pone da juria
u tebe; zatvori kapke i nema ga vie. Ljudi dou u tvoj ivot i onda
ga napuste. Prijatelji odlaze, roaci umiru. Tvoja srea ide nagore, pa
nadole. Ponekad neto dobije, ali isto toliko esto i izgubi. Tome
svemu nema kraja: promena, promena, promena. Ni dva trenutka
nisu ista.
U svemu tome nema nieg pogrenog. To je priroda ovog univerzuma. No ljudska kultura nas je nauila da nekim neobinim reakcijama na ovaj neprekidni tok kategorizujemo iskustva. Pokuavamo da svaki opaaj, svaku mentalnu promenu iz tog neprekidnog
toka uguramo u jednu od tri mentalne fioke. Ovo je dobro, ovo je
loe, ovo je neutralno. I onda, u zavisnosti od toga u koju smo ga
fioku stavili, poinjemo da tu stvar gledamo kroz itav skup nauenih mentalnih reakcija. Ako je neki opaaj okarakterisan kao dobar, pokuava da istog trenutka zamrznemo vreme. Hvatamo se za
tu misao, umiljavamo joj se, vrsto je drimo i pokuavamo da nam
ne pobegne. Kada nam to ne poe za rukom, upinjemo se iz petnih
ila da ponovimo ono iskustvo koje je izazvalo tu misao. Nazovimo
tu naviku vezivanjem.
Na drugoj strani uma lei kutija sa natpisom loe. Kada opazimo neto loe, pokuavamo da ga odgurnemo od sebe. Pokuavamo da ga poreknemo, odbacimo i otarasimo ga se na bilo koji nain.
Borimo se protiv sopstvenog iskustva. Beimo od dela sebe. Nazovimo tu naviku odbacivanje. Izmeu ove dve reakcije lei neutralna
fioka. Ovde trpamo sva ona iskustva koja nisu ni dobra ni loa. Ona
su mlaka, neutralna, neinteresantna i dosadna. Spakujemo iskustvo
u neutralnu fioku kako bismo mogli da ga ignoriemo, a onda panju
ve. Zatim orete zemlju i ubrite je. Na kraju bacate seme i anjete
plodove. Da biste negovali sopstveni um, prvo morate da uklonite
sve ono to vam se isprei na putu, iupate mu korene, tako da ne
moe ponovo da raste. Zatim ubrite. Pumpate energiju i disciplinu
u mentalno tlo. Na kraju sejete seme i potom anjete plod poverenja,
morala, svesnosti i mudrosti.
Svrha meditacije je, dakle, lina transformacija. Ulazite na jednom kraju puta meditacije, ali ste sasvim drugaiji na njegovom drugom kraju. Ona menja va karakter tako to vas ini osetljivijim, inei vas svesnijim sopstvenih misli, rei i postupaka. Vaa arogancija
i antagonizmi lagano nestaju. Va um postaje stabilan i smiren. Time
takav postaje i va ivot. Tako vas meditacija, izvoena na pravi nain, priprema vas za sve uspone i padove u ivotu. Ona smanjuje u
vama tenziju, strahove i zabrinutost. Uznemirenost jenjava i strasti
se smiruju. Stvari poinju da dolaze na svoje mesto i va ivot poinje
da klizi umesto da zapinje. Sve ovo dogaa se zahvaljujui razumevanju... Poreana ovako, ovo su sve obeanja na ekranu tvog monitora.
Postoji samo jedan nain da otkrije je li meditacija uopte vredna
tvog napora. Naui da je pravilno izvodi i onda vebaj. Otkrij istinu
sam za sebe, umesto da ti ju je drugi prepriavaju.
12
Poglavlje 2
TA MEDITACIJA NIJE
pen mentalne kontrole. Ta kontrola je preduslov. Zato mentalno vebanje mora da doe na poetku.
Inae, u budizmu postoje tri glavna elementa meditacije moral, koncentracija i mudrost. I ta tri elementa jaaju kako se praksa
produbljuje. Svaki od njih utie na druga dva, tako da ih razvijate sve
zajedno, a jedan po jedan. Kada posedujete mudrost da zaista razumete situaciju, automatski se javlja saoseanje prema svakoj strani
koja je u nju ukljuena, a saoseanje znai da automatski obuzdavate
sebe od svake misli, rei ili postupka koji bi mogao povrediti i vas i
druge. Tako vae ponaanje samo od sebe postaje moralno. Samo
kada ne razumete stvari dovoljno duboko, tada stvarate probleme.
Ako ne uviate posledice sopstvenih dela, tada se sapletete. Neko ko
eka da bude potpuno moralan da bi poeo da meditira,eka autobus koji nikada nee doi. Drevni mudraci kai da je on poput oveka koji da se okean potpuno smiri, kako bi se u njemu okupao.
ZABLUDA 7 Meditacija je beanje od stvarnosti
Netano. Meditacija je beanje ka stvarnosti. Ona vas ne izoluje
od bola ivota. Ona vam omoguuje da tako duboko uronite u ivot
i sve njegove vidove da probijate barijeru bola i odlazite izvan patnje.
Vipassana je specifina praksa sa ciljem da se suoimo sa stvarnou, da do kraja iskusimo ivot kakav on jeste i nosimo upravo sa
onim na ta na tom putu naiemo. Ona vam ujedno omoguuje da
odgurnete u stranu sve iluzije i sebe oslobodite svih onih sitnih lai
koje sve vreme sebi govorite. Ono to je tu tu je. Vi ste ono to jeste i
samozavaravanje oko sopstvenih slabosti i motiva samo vas jo vre vezuje za taj toak iluzija. Vipassana meditacija nije pokuaj da
zaboravite na sebe ili da prikrijete svoje probleme. Ona jeste uenje
da sebe posmatrate i vidite upravo onakvima kakvi jeste. idite ta je
tu i potpuno ga prihvatite. Tek tada moete da ga menjate.
ZABLUDA 8 Meditacija je odlian nain da se otkai
Pa, i da i ne. Meditacija stvara ponekad divni oseaj blaenstva.
Ali to nije njena svrha i taj oseaj se ne javlja uvek. Sem toga, ako meditira imajui to na umu, anse za to se jo vie smanjuju nego kad
meditira radi stvarnog cilja meditacije, a to je poveana svesnost.
17
19
Poglavlje 3
TA MEDITACIJA JESTE
editacija je re, a rei razliiti ljudi koriste na razliite naine. Ovo moe izgledati trivijalno, ali nije. Vrlo je vano tano
odrediti ta neko podrazumeva pod reju koju koristi. Svaka poznata kultura razvila je, na primer, neku vrstu mentalne prakse koja se
moe nazvati meditacijom. Sve zavisi od toga koliko je iroko definiete. Tehnike se takoe enormno razlikuju i nema smisla sve ih
nabrajati. Zato da pogledamo ovde samo one prakse koje su najpoznatije na Zapadu i najlake se vezuju za pojam meditacije.
Unutar judeo-hrianske tradicije nalazimo dve prakse koje se
meusobno preklapaju, a nazivaju se molitva i kontemplacija. Mo
litva je direktno obraanje nekom duhovnom entitetu. Kontemplaci
ja je dui period usmerenog razmiljanja o nekoj posebnoj temi,
obino religijskom idealu ili odlomku iz tekstova. Sa stanovita men
talnog razvoja, obe te prakse su vebe koncentracije. Uobiajena
poplava nasuminih misli je ograniena i um je omeen na jednu
oblast delovanja. Rezultati su pak oni koje pronalazite bilo kojoj prak
si koncentracije: duboki mir, usporavanje metabolizma i oseaj spo
kojstva i blagostanja.
Iz hinduistike tradicije dolazi nam jogijska meditacija, koja je takoe isto koncentrativna. Standardne osnovne vebe su fokusiranje
um na jedan jedini objekat kamen, plamen svee, slog ili neto drugo, ne dozvoljavajui mu da bilo gde odluta. Poto je stekao osnovnu
vetinu, jogi proiruje ovu praksu tako to se okree kompleksnijim
objektima kao to su posebni stihovi, arene religijske slike, energetski kanali u telu itd. Ipak, bez obzira koliko je kompleksan objekat
meditacije, sama meditacija ostaje i dalje ista veba koncentracije.
Unutar budistike tradicije koncentracija se takoe veoma ceni.
Ali je dodat i jedan novi elemenat i potom veoma istaknut. Taj ele21
Poto je ovo reeno, na red dolazi i kratko objanjenje nekoliko kljunih postavki budistike filozofije. Ne pokuavam da budem
iscrpan, jer su sve te stvari odlino obraene u nekim drugim knjigama. Ono to ovde bude izneseno u sutini slui da se bolje razume
vipassana. Dakle, sa budistikog stanovita, mi ljudska bia ivimo
na vrlo neobian nain. Prolazne stvari smatramo trajnima i pored
toga to se oko nas sve menja. Taj proces promene je konstantan i vean. Dok ita ove rei, tvoje telo stari. Ali ti na to ne obraa panju.
Kompjuter kraj kojeg satima sedi i svaa se po raznim forumima
takoe stari. Zidovi oko tebe stare. Molekuli u tom kompjuteru i zidovima vibriraju ogromnom brzinom i materijal koji ih ini se menja, lagano razlae. Ti ni na to ne obraa panju. Malo pomalo i
tvoje telo postaje smeurano i boli te. Zgrada u kojoj si puca i slee
se. Onda tuguje za izgubljenom mladou ili kuka kad izgubi ono
to si imao. Odakle taj bol dolazi? Dolazi upravo iz tvoje nepanje.
Propustio si da malo bolje osmotri ivot. Propustio si da osmotri
taj stalno promenljiv tok ovoga sveta kako prolazi. Umesto toga,
stvorio si skup mentalnih konstrukcija, ja, kompjuter, zgrada i
pretpostavio si da su to sve vrsti, stvarni entiteti. Pretpostavio si da
e trajati zauvek. Ali nee. No mogue je da se prilagodi toj neprekidnoj promeni. Mogue je da naui da na svoj ivot gleda kao na
jedno neprekidno kretanje. Mogue je da naui da vidi taj neprekid
ni tog svake uslovljene stvari. Moe. To je samo pitanje vremena i
vebanja.
Nae ljudske navike su stvarno glupe na neki nain. Mi iskljuujemo 99% svih ulnih podraaja koje primimo, a onaj ostatak okamenimo u vidu izolovanih mentalnih objekata. Tada reagujemo na
te mentalne objekte na programiran, naviknut nain.
Primer: Sedi sam u tiini noi. U daljini zalaje pas, to samo po
sebi nije ni dobro ni loe. U moru tiine poinju da do tebe dopiru
talasi zvunih vibracija. Poinje da ih uje te divne, kompleksne
zvune obrasce, koji se unutar tvog nervnog sistema pretvaraju u vibrirajue elektrine podraaje. Taj proces treba iskoristiti kao jedan
doivljaj prolaznosti, nedovoljnosti i nesutastvenosti. Ali mi ljudi
smo skloni da sve to ignoriemo. Umesto toga, okamenjujemo taj
opaaj u mentalni objekat. Na njega lepimo nekakvu mentalnu sliku i kree serija emocionalnih i pojmovnih reakcija na nju. Opet
25
28
Poglavlje 4
MENTALNI STAV
29
tvrdnju podvrgni test svog iskustva i neka ti rezultati tog testa budu
putokaz ka istini. Meditacija uvida razvija se iz jedne unutranje tenje za buenjem za sve ono to jeste stvarno i za sticanjem oslobaajueg uvida u pravu strukturu egzistencije. Bez toga, itava praksa
je povrna.
9. Svaki problem posmatraj kao izazov: Negativne stvari koje se
pojave smatraj prilikama da ui i raste. Ne bei od njih, ne optuuj
sebe, niti se pretvaraj da se nita ne dogaa. Ima problem? Super.
Novi materijal za obradu. Raduje se, baci s ena posao i istrauj.
10. Ne mozgaj suvie: Nije neophodno da sve unapred smisli.
Mozganje te nee osloboditi iz klopke. U meditaciji, um se prirodno
proiuje svesnou, golom panjom bez onog unutranjeg komentatora koji nam neprekidno radi u glavi. Njegovo komentarisanje po
navici nije ti neophodno da bi eliminisao one stvari koje te dre u
ropstvu. Sve to jeste neophodno jeste jasna, nefiltrirana percepcija
tih stvari, koje su i kako funkcioniu. Samo to je dovoljno da one
budu razloene. Pojmovi i mozganje ti se samo ispree na putu. Ne
misli puno, ve vidi.
11. Neka te ne fasciniraju kontrasti: Razlike meu ljudima postoje, ali insistiranje na njima je opasna rabota. Ako nismo pri tome
obazrivi, to vodi direktno u egoizam. Uobiajeno ovekovo razmiljanje je puno pohlepe, zavist i gordost. ovek koji na ulici vidi
drugog oveka moda istog trenutka pomisli: On bolje izgleda od
mene. Momentalni rezultat ovoga je zavist i stid. Devojka koja vidi
drugu devojku moda pomisli: Ja sam zgodnija od nje. Momentalni rezultat ovoga je gordost. Ovakva vrsta uporeivanja je navika
i direktno vodi do loeg oseaja bilo koje vrste: pohlepa, zavist, gordost, ljubomora, mrnja. To je jedno loe mentalno stanje, ali mi to
radimo sve vreme. Poredimo svoj izgleda sa drugima, svoj uspeh,
svoja dostignua, imetak, novac ili IQ i sve to vodi do istog stanja
otuenje, barijere izmeu ljudi i muni oseaji.
Zadatak meditanta jeste da iskoreni ovu naviku tako to e je pomno ispitati i onda zameniti drugom. Umesto da lovi razlike izmeu
sebe i drugih, meditant sebe veba da uoi slinosti. Svoju panju
usmerava na one elemente koji su univerzalni za itav ivot, na stvari
31
32
Poglavlje 5
PRAKSA
ruci. Jedan takav objekat je na dah. Um ne mora suvie da se napree kako bi pronaao dah. U svakom momentu dah struji u i van
kroz nae nozdrve. Kako se nae vebanje meditacije uvida odvija u
svakom trenutku kad smo budni, umu je lako da se fokusira na dah,
jer je taj dah upadljiviji i postojaniji nego bilo koji drugi objekat.
Poto smo seli na ranije opisan nain i svakome uputili svoju
prijateljsku ljubav, tri puta duboko udahnemo. Posle toga nastavi da
die normalno, doputajui da se udasi i izdasi odvijaju slobodno,
bez naprezanja, a panju fokusiran na ivicu nozdrva. Jednostavno
posmatraj oseaj koji pri ima pri ulaenju i izlaenju vazduha. Posle
udaha i pre nego to krene da izdie, postoji mala pauza. Uoi je
i uoi poetak izdaha. Kada je izdah zavren, postoji druga kratka
pauza pre nego to udah pone. Uoi tu kratku pauzu, takoe. To
znai da pri disanju postoje dve kratke pauze jedna na kraju udaha
i druga na kraju izdaha. Te dve pauze se odigravaju u tako kratkom
vremenu da ih moda i nisi svestan. Ali kada si svestan, moe da ih
primeti.
Ne moj da verbalizuje ili konceptualizuje bilo ta. Samo posmatraj udah i izdah, bez da u sebi ponavlja: ja udiem ili ja izdiem. Kad jednom panju fokusira na disanje, ignorii svaku misao,
seanje, zvuk, miris, ukus itd. i fokusiraj svu svoju panju samo na
dah, ni na ta drugo.
Na poetku i udasi i izdasi su kratki, poto ni telo ni um jo nisu
smireni i relaksirani. Uoi kakav je oseaj tako kratkog udisanja i
kratkog izdisanja tu dok se dogaaju i nemoj u sebi da govori: kratak udah ili kratak izdah.Kako istrajava u tom opaanju kratkog
udaha i kratkog izdaha tvoje telo i um postaju relativno mirni. Tada
se i tvoj dah produuje. Uoi kakav je oseaj kad tako dugo udie i
izdie, ali nemoj u sebi da govori: dug udah ili dug izdah. Onda
obrati panju na itav proces disanja, od poetka do kraja. Pri tome
dah postaje jo suptilniji, a um i telo jo mirniji nego ranije. Uoi taj
oseaj mira i spokojstva koje dolazi od disanja.
TA RADITI KADA UM LUTA?
Uprkos tvom postojanom naporu da um odri na dahu, on esto
odluta. Moe se okrenuti prolim iskustvima i iznenada uhvati sebe
kako se sea mesta na kojima si bio, ljudi koje si sreo, prijatelja sa
37
41
Poglavlje 6
TA RADITI SA TELOM?
tela visi poput odela na vealici u ormaru. Da bi postigao ovakvo stanje, potrebno je malo eksperimentisanja. Mi i inae obino sedimo
ili hodamo suvie ukoeno, tako da je to ve postala navika od koje
se moe oduiti.
Cilj ti je da zauzme poloaj u kojem moe da sedi sve vreme
odreeno za meditaciju i to bez pomeranja. U poetku, verovatno e
ti biti malo neobino da sedi sa tako ispravljenim leima. Ali navii
e se. Potrebno je malo vebanja, jer je uspravan poloaj tela vaan.
To je ono to je u fiziologiji poznato kao poloaj buenja i sa njim ide
i mentalna budnost. Ako se poguri, time samo priziva pospanost.
Podjednako je vano i na emu sedi. Bie ti potrebna stolica ili jastue, zavisi od poloaja za koji si se odluio, a i vrstinu povrine na
kojoj sedi treba dobro odabrati. Suvie mekana povrina te mami da
zaspi. Suvie tvrda ti stvara vie bola nego to je to neophodno.
ODEA
Odea koju nosi pri meditiranju treba da je komotna i meka. Ako
spreava krvotok ili pritiska neki nerv, posledica je bol i/ili utrnulost
koju ponekad oznaavamo frazom noge su zaspale. Ako nosi kai,
olabavi ga. Ne nosi uzane ili pantalone nainjene od debelog materijala. Duga suknja je takoe pogodna za ene. Komotan donji deo
trenerice od tankog i elastinog materijala je pogodan za svakoga.
Takoe, skini cipele, a ako su ti arape uzane i steu te, skini i njih.
TRADICIONALNI POLOAJI
Ako sedi na podu u tradicionalnom azijskom stilu, potrebno ti je
jastue da ti izdigne kimu. Odaberi neko koje je tvre i barem 78 santimetara debljine kada na njega sedne. Sedni blie prednjoj
ivici jastueta, a ukrtene noge su poloene na pod. Ako na podu
ima tepih, to moe biti dovoljno kao meka podloga za potkolenice
i stopala. Ako ga nema, verovatno e ti trebati neka prostirka ispod
nogu. Savijeno ebe sasvim odgovara. Nemoj se zavaliti unatrag na
jastuetu. Time njegov prednji deo pritiska karlicu i nerve u njoj, to
e ubrzo izazvati bol.
Ima vie naina na koji moe da savije noge. Ovde se daju
etiri, poev od onog najnepovoljnijeg.
44
46
Poglavlje 7
TA RADITI SA UMOM?
panja neprekidno okree ka tim problemima i time samo koncentraciju skree na sporedni kolosek. Ne razmiljaj o svojim problemima tokom vebanja. Vrlo blago, odgurni ih u stranu.
Odmori se od svake brige i planiranja. Neka tvoja meditacija
bude potpuni godinji odmor. Veruj sebi, veruj svojoj sposobnosti
da se suoi sa tim stvarima kasnije, koristei energiju i sveinu uma
koju si obezbedila tokom meditacije. Veruj sebi na taj nain i tako
neto e se i dogoditi.
Ne postavljaj sebi ciljeve koji su preambiciozni. Budi blaga sa sobom. Pokuava da prati sopstveni dah uvek i bez prekida. To ve
zvui dovoljno lako da bi na poetku zapala u greku da sebe forsira
kako bi bila dosledna i precizna. A to nije realno. Umesto toga,
probaj da radi sa malim vremenskim periodima. Na poetku udaha
donesi odluku da e pratiti dah samo tokom tog jednog udaha. ak
i to nije tako lako, ali je izvodljivo. A onda, na poetku izdaha donesi
odluku da e pratiti dah samo tokom tog jednog izdaha, itavom
njegovom duinom. I opet e ti se esto desiti da odluta, ali budi
istrajna u pokuajima.
Svaki put kad se saplete, ponovo poni. I uvek idi jedan po jedan dah. To je nivo na kojem moe pobediti u ovoj igri. Dri se toga
svea odluka sa svakim novim ciklusom disanja. Posmatraj svaki
taj pojedinaan dah sa preciznou i panjom, slai ih jedan na drugi, sa novom odlukom u deliu sekunde. Samo na taj nain doi e
na kraju do kontinuirane, neprekinute svesnosti.
Sabranost panje na dah jeste svesnost sadanjeg trenutka. Kada
je pravilno radi, svesna si jedino toga to se dogaa u sadanjosti.
Ne osvre se i ne gleda unapred. Zaboravlja svoj poslednji dah i ne
anticipira naredni. Kada udah tek poinje, ne gleda unapred ka
njegovom kraju. Ne skae ka izdahu koji tek sledi. Ostaje upravo tu
sa onim to se tog trenutka odigrava. Udah zapoinje i to je ono na
ta obraa panju; to i nita drugo.
Ova meditacije je zapravo jedan proces ponovnog vebanja
uma. Stanje ka kojem stremi jeste ono u kojem si potpuno svesna
svega to se dogaa u tvom perceptivnom univerzumu, upravo onako kako se deava, upravo onda kada se deava; potpuno, neprekinuta svesnost u sadanjosti. To je jedan neverovatno visok cilj i nije ga
mogue postii odmah. Za njega je potrebno mnogo vebanja i zato
54
55
Poglavlje 8
drugi nee moi da te posmatraju, makar i kriom. Jer eli svu svoju
panju da oslobodi za meditaciju, a ne da je rasipa na razmiljanje
kako izgleda drugima. Pokuaj da pronae to je mogue tie mesto. Ne mora to da bude specijalno izolovana soba, ali postoje zvukovi koji nas zaista ometaju i njih treba izbegavati. Tu mislim pre svega
na muziku i razgovor. Um je sklon da bude usisan tim zvukovima na
sasvim nekontrolisan nain i onda od koncentracije nema nita.
Postoje i neka tradicionalna pomagala koja moe upotrebiti
da stvori odgovarajuu atmosferu. Prigueno svetlo u prostoriji i
svea su lep prizor. Takoe i mirisni tapi. Zvonce koje kucne kad
poinje i kad zavrava sedenje. Meutim, ne zaboravi, to su samo
pomagala. Ona nekim ljudima obezbeuju ohrabrenje, ali ni u kom
sluaju nisu sutina prakse.
Verovatno e ti pomoi ako sedi uvek na istom mestu. Posebno
mesto rezervisano samo za meditaciju koristi veini ljudi. Uskoro
pone da to mesto povezuje sa mirom duboke koncentracije i onda
ti to povezivanje pomae da bre ue u takvo stanje. Glavna stvar
je sedeti na mestu za koje osea da potpomae tvoju praksu. To zahteva malo eksperimentisanja. Isprobaj nekoliko mesta i vidi gde se
osea najkomotnije.
Mnogim ljudima pomae ako sede sa grupom drugih meditanata. Disciplina redovne prakse je klju i veini ljudi je lake da sebe
disciplinuju na taj nain to koriste energiju grupe kao jedno od pogonskih goriva, to unapred znaju raspored sedenja sa tom grupom.
Dala si re da e sa njima vebati i od tebe se onda oekuje i da
odri re. Na taj nain izbegava Ba sam sad zauzeta sindrom.
Zato probaj da locira neku grupu meditanata u svojoj okolini. Nije
mnogo bitno ako oni vebaju neku drugu vrstu meditacije, sve dok
se ona obavlja u tiini. Sa druge strane, ako to okolnosti zahtevaju,
probaj da bude samodovoljna u svojoj praksi. Ne oslanjaj se na grupu kao na svoju jedinu motivaciju da sedi. Ako ga radi kako treba,
sedenje je zadovoljstvo. Grupu koristi kao pomono sredstvo, a ne
kao glavni oslonac.
KADA SEDETI?
Najvanije pravilo ovde jeste ovo: Kada se radi o sedenju, opis budizma kao srednjeg puta je vrlo primeren. Ne preteruj. Ne zanemaruj.
59
Poglavlje 9
PRIPREMNE VEBE
theravada budistikim zemljama tradicija je da se svaka meditacija zapone recitovanjem odreenih stihova. Kod nas na
Zapadu takva praksa najee izaziva uenje, podozrenje, ali i odbacivanje kao besmisleni ritual i nita vie. Ovi takozvani rituali, meutim, stvarale su i rafinirale generacije vrlo posveenih mukaraca
i ena, tako da oni imaju jednu sasvim praktinu svrhu. Otuda verovatno zasluuju da o njima ipak malo ozbiljnije razmislimo.
Buda je u svom vremenu smatran nekom vrstom buntovnika.
Roen je u jednom preterano ritualizovanom drutvu i njegove ideje
su se ustaljenoj hijerarhiji tog doba inile kao krajnje ikonoklastike.
U mnogim prilikama on je odbacivao korienje rituala samo radi
njih samih i bio je sasvim odluan u tome. Ovo ipak ne znai da ritual nema svoje mesto. To samo znai da te ritual sam po sebi, obavljen
kao neto to se iscrpljuje tim inom, nee izbaviti iz klopke. Zapravo, i samo takvo njegovo izvoenje jeste deo klopke. Ako veruje da
puko recitovanje rei moe da te spase, tada samo uveava svoju
zavisnost od tih rei i pojmova. I sve to te samo jo vie udaljuje
od nemog posmatranja stvarnosti, umesto da te pribliuje. Otuda,
formule koje slede treba praktikovati sa jasnim razumevanjem toga
ta su one i emu slue. One nisu molitve, niti su mantre. One nisu
magijske formule. One su sredstva psiholokog proienja koja zahtevaju tvoje aktivno mentalno uee da bi bile efikasne. Mrmljanje
rei bez neke svesne namere je beskorisno. Vipassana meditacija jeste delikatna psiholoka aktivnost i mentalni stav onoga ko je veba
igra kljunu ulogu u dolasku do uspeha. Ova tehnika daje najbolje
rezultate u atmosferi mirnog, blagonaklonog pouzdanja. I svaka izgovorena re stvorena je sa namerom da podstakne jedan takav stav.
63
Kada se pravilno upotrebljavaju, ove rei mogu posluiti kao delotvoran alat na putu ka oslobaanju.
TROSTRUKO VOSTVO
Meditacija nije lak posao. To je jedna sama po sebi individualna aktivnost. Osoba se sama bori sa neverovatno monim silama, koje
su delimino deo strukture upravo onog uma koji i radi meditaciju.
Kada se zaista upusti u nju, na kraju se nae suoena sa okantnim
saznanjem. Jednoga dana pogledae u sebe i shvatiti punu veliinu
toga protiv ega zapravo ide. Ono to pokuava da probije ini se
kao vrst zid. I tako, sedi tu, zuri u tu graevinu i kae sama sebi:
Ovo? Ja treba da proem kroz ovo? Ali to je nemogue! To je sve to
postoji. To je itav svet. To je sve to koristim da samu sebe definiem
i razumem sve oko sebe. Ako to uklonim, itav svet e se raspasti i ja
u umreti. ne mogu kroz to proi. jednostavno ne mogu.
To je oseaj koji moe da uplai, oseaj usamljenosti. Osea se:
Tu sam potpuno sama, pokuavajui da udarim neto toliko ogromno da ga ne moe ni zamisliti. Da bi neutralisala jedan takav oseaj, korisno je znati da nisi sama. I drugi su ve prolazili tim putem.
Naili su na istu barijeru i prokrili su sebi put do svetlosti.. Oni su
postavili pravila uz pomo kojih itav posao moe biti uraen i ujedinili su se u bratstvo meusobnog ohrabrivanja i podrke. Buda je
proao kroz isti taj zid,a za njim su ili mnogi drugi. Za sobom je
ostavio jasne instrukcije u vidu Uenja (Dhamme), ako bi nam posluilo kao vodi na istom tom putu. I osnovao je zajednicu (sangha)
svojih uenika, monaha i monahinja, da bi sauvali taj put i jedni
druge pomagali dok njime idu. Ti zato nisi sama i itava situacija je
daleko od beznadene.
Za meditaciju je potrebna energija. Neophodna ti je hrabrost da
bi se suoila sa nekim prilino tekim mentalnim pojavama i mo
razluivanja kako bi ostala da sedi i kroz razna neprijatna mentalna
stanja. Lenjost ti u tome jednostavno nee pomoi. Kako bi akumulirala energiju za ovaj posao, ponovo u sebi sledee rei. Oseti nameru
kojom te rei ispunjava. Zaista misli ono to govori.
Upravo kreem istom onom stazom kojom je hodao i Buda
i njegovi veliki i sveti uenici. Neznalica ne moe ii ovim putem.
Neka snaga u meni pobedi. Neka mi uspeh donese.
64
SVEOPTA LJUBAV
Vipassana meditacija je veba u sabranosti panje, dakle u svesnosti lienog ja. Ona je procedura u kojoj e ego biti iskorenjen zahvaljujui prodornom pogledu sabranosti. Onaj ko veba, poinje
to da radi u trenutku kada ego potpuno gospodari i umom i telom.
A onda, kako panja posmatra ego-funkciju, ona prodire do korena
tog mehanizma i rasklapa ga deo po deo. U svemu ovome, meutim,
postoji prava kvaka-22. Svesnost je funkcija bez ega. Ako poinjemo
sa take na kojoj ego sve potpuno kontrolie, kako uopte dolazimo
do svesnosti neophodne da se itav proces pokrene? U svakom trenutku postoji makar malo svesnosti. Pravi problem je u tome da je
dovoljno prikupimo kako bi bila efikasna. Za to moemo koristiti
jednu mudru taktiku. Moemo oslabiti one vidove ega koji najvie
tete, tako da panja ima manje prepreka koje mora da savlada.
Pohlepa i mrnja su primarne manifestacije ego procesa. Sve
dok su grabljenje i odbacivanje dominantni u umu, panja e imati
vrlo teak zadatak. Posledice toga je vrlo lako uoiti. Ako sedne da
meditira a tobom besni neka opsesivna vezanost, otkriva da nigde
ne moe da stigne. Ako te recimo opseda kovanje planova kako da
zaradi vie para, verovatno e sve vreme sedenja zapravo provesti
u razmiljanju o tome. Ako jo besni zato to te je neko malopre
uvredio, to e potpuno zaokupiti tvoj um. A dan je vremenski ogranien i vreme koje posveti meditaciji ti je zaista dragoceno. Zato
bi ga onda tek tako protraila na neto to nema efekta? Theravada
budizam razvio je koristan alat kojim e moi da ukloni te barijere
u svom umu, barem privremeno, kako bi mogla da nastavi da kopa
i trajno ukloni korene.
Tako moe koristiti jednu ideju kako bi neutralisala neku drugu. Moe negativnu emociju izbalansirati nekom pozitivnom. Davanje je suprotnost pohlepi. Dobronamernost je suprotnost mrnji.
I ovo dobro upamti: ovde se ne radi o nekakvom pokuaju da sebe
oslobodi pomou autohipnoze. Ne moe da uslovljava probuenje. Nirvana je jedno neuslovljeno stanje. Osloboen ovek e
zaista biti velikoduan i dobronameran, a ne zato to je uslovljen
da takav bude. On e takav biti isto kao manifestacija sopstvene
osnovne prirode, koja vie nije inhibinirana egom. Dakle, ovde se
ne radi o uslovljavanju. Ovo je jedan isto psiholoki lek. Ako ga
65
Moda ti ba nije jasno kako je mogue eleti: Neka moji neprijatelji budu dobro, sreni i mirni. Neka ih nita ne povredi. Neka
ih ne zadese potekoe. Neka ih ne zadesi nijedan problem. Neka
uvek imaju uspeh. Neka takoe imaju strpljenje, hrabrost, razumevanje i odlunost da se suoe i prevladaju svaku potekou, problem
i neuspeh ako se ipak jave.
Mora zapamtiti da sveoptu ljubav veba radi proienja sopstvenog uma, ba kao to meditira radi sopstvenog mira i oslobaanja od bola i patnje. Dok razvija sveoptu ljubav u sebi, u stanju
si da postupa na najprijateljskiji nain, bez ikakvih predubeenja,
diskriminacije ili mrnje. Tvoje plemenito ponaanje omoguuje ti
da pomogne drugima na najpraktiniji nain, kako bi i oni smanjili sopstveni bol i patnju. Saoseajni ljudi su oni koji su u stanju da
pomau i drugima. Saoseanje je ispoljavanje prijateljske ljubavi u
praksi, jer onaj u kome nema prijateljske ljubavi ne moe ni da pomogne drugome. Plemenito ponaanje znai ponaanje na najprijateljskiji nain. Ponaanje obuhvata tvoje misli, govor i postupke. Ako
je ovakvo trostruko ispoljavanje tvog ponaanja kontradiktorno,
onda neto nije u redu i kontradiktorno ponaanje ne moe biti plemenito ponaanje. Sa druge strane, pragmatino govorei, mnogo je
bolje negovati plemenitu misao: Neka sva bia budu srenog uma,
nego misao: Mrzim ga. Naa plemenita misao ispoljie se jednoga
dana kroz plemeniti postupak, dok e se misao mrnje neminovno
izroditi u loe postupke.
Zapamti da tvoje misli bivaju transformisane u rei i postupke,
kako bi nam donele eljeni rezultat. Misao prevedena u akciju u stanju je da donese opipljiv rezultat. Zato uvek treba da govori i radi
stvari skoncentrisana na prijateljsku ljubav. Ako govori o ljubavi, a
ponaa se na sasvim suprotan nain, izlae se kritici mudrijih od
sebe. Kako se razvija sabranost panje na prijateljsku ljubav, tvoje
misli, rei i postupci postaju sve blai, prijatniji, smisleniji, istinitiji
i korisniji, kako za tebe, tako i za druge. Ako tvoje misli, rei i dela
tete tebi, drugima ili obema stranama, mora se zapitati da li si zaista sabrana na ljubav.
isto iz praktinog ugla gledano, ako su svi tvoji neprijatelji dobro, sreni i mirni, tada ti zapravo i nema neprijatelja. Ako su lieni problema, bola, patnje, tuge, neuroza, psihoza, paranoje, straha,
68
69
Poglavlje 10
okom meditacije e naii i na probleme. Svako naie. Ti problemi imaju sve oblike i veliine i jedina stvar u koju moe biti apsolutno sigurna kad je re o problemima jeste da e ih imati. Glavni
trik sa preprekama jeste zauzeti pravi stav. Potekoe su neodvojivi
deo tvog vebanja. One nisu neto to treba izbegavati. Njih treba
koristiti. One su dragocene prilike za uenje.
Razlog zato smo se svi zaglibili u ovom mulju ivota jeste to to
neprekidno beimo od svojih problema i jurcamo za eljama. Meditacija nam obezbeuje laboratorijsku situaciju u kojom moemo
da istraujemo taj sindrom i kreiramo strategije kako da se sa time
nosimo. Razliite smetnje i nezgodacije koje se javljaju tokom meditacije samo su ito za mlin. One su materijal sa kojim radimo. Nema
zadovoljstva bez odreene doze bola. Nema bola bez odreene doze
zadovoljstva. ivot je sastavljen od radosti i tuge. One idu ruku pod
ruku. Ni meditacija u tome nije izuzetak. Doivee lepe i rune trenutke, ushienja i oajanja.
Zato nemoj biti iznenaena kad naleti na neko iskustvo koje
ti se ini nalik zidu od cigle. Ne misli da si neto posebno. Svaki
iskusniji meditant je naletao na svoje zidove od cigle. One se podiu
uvek iznova. Samo ih oekuj i bude spremna da se sa tim suoi.
Tvoja sposobnost da se nosi sa problemom zavisi od tvog stava. Ako
si u stanju da naui da te potekoe smatra svojim ansama, ansama da razvije svoju praksu, tada e napredovati. Ta sposobnost
da se nosi sa stvarima koje iskrsnu tokom meditacije prenee se u
na ostatak tvog ivota i pomoi da izgladi i velike neravnine koje te
zaista mue. Ako pak nastoji da izbegne ba svaku muku tokom
meditacije, time samo ojaava naviku zbog koje ti je i do sada ivot
izgledao nepodnoljiv.
71
Kljuno je nauiti da se suoi sa manje prijatnom stranom ivota. Na posao kao meditanata jeste da nauimo da budemo strpljivi sa samima sobom, da sebe vidimo na objektivan nain, zajedno sa
svim svojim tugama i manama. Moramo nauiti da budemo ljubazni
prema sebi. Na duge staze, izbegavanje neprijatnosti jeste vrlo neljubazna stvar prema sebi. Paradoks je da ljubaznost u sebe ukljuuje
suoavanje sa neprijatnostima kada se pojave. Omiljena ovekova
strategija baratanja sa potekoom jeste autosugestija: kad neto krene naopako, ubeuje sebe da se to ne dogaa ili ubeuje sebe da je
to ba prijatno, a ne neprijatno. Budina taktika je upravo suprotna.
Umesto prikrivanja ili maskiranja, Budino uenje te podstie da to
pomno proui. Budizam savetuje da ne ubacuje oseanja koja zapravo nema ili izbegava ona oseanja koja ima. Ako si potitena,
potitena si; to je stvarnost, to je ono to se dogaa, i zato suoi se sa
tim. Pogledaj ga pravo u oi i nemoj da trepe. Kada stvari idu loe,
istrauj tu ravost, posmatraj je s panjom, prouavaj taj fenomen
i naui kako on funkcionie. Put iz klopke vodi preko prouavanja
upravo te klopke, otkrivanja kako je napravljena. To ini tako to
stvar razlae na sastavne delove. Klopka te vie ne moe drati zarobljenu ako je rasklopljena. I rezultat je sloboda.
Ovo je kljuna taka, ali je meu najslabije shvaenim vidovima
budistike filozofije. Oni koji budizam prouavaju na povran nain,
spremni su da brzo zakljue kako je re o jednom pesimistikom
uenju, koje veito gusla o neprijatnim stranama ivota kao to je
patnja, podstie nas da se suoavamo sa munim realnostima kao
to su bol, smrt i bolest. Budistiki mislioci ne smatraju sebe pesimistima naprotiv. Bol postoji u ovom svetu; izvesna koliina je neizbena. I uenje kako da se sa tim nosimo nije pesimizam, ve vrlo
pragmatini oblik optimizma. Kako bi podnela smrt svog suprunika? Kako bi se oseala kada bi sutra izgubila majku? Sestru ili bliskog
prijatelja? Pretpostavimo da izgubi posao, uteevinu ili zdravlje,
da li bi mogla podneti situaciju da ostatak ivota provede u invalidskim kolicima? I kako e se suoiti sa sopstvenom smru kada za
to doe vreme? Moe biti poteena veine od ovih nevolja, ali ne i
svih. Veina nas izgubi prijatelje i roake u nekom trenutku svog ivota; svako od nas se razboli s vremena na vreme; i svi emo umreti
jednoga dana. Moe neizmerno patiti zbog ovih stvari, a moe se i
otvoreno suoiti sa njima izbor je na tebi.
72
Bol jeste neizbean, ali patnja nije. Bol i patnja su dve razliite
ivotinje. Ako bilo koja od nabrojanih nevolja pomuti stanje tvog
uma, tada pati. Navika koja trenutno kontrolie tvoj um prikovae
te u tom stanju patnje i nee ti biti spasa. Malo vremena investirano
u uenje nekih od alternativa ovakvim navikama jeste odlino investirano vreme. Veina ljudskih bia vei deo svoje energije utroi
svoju energiju u pronalaenje naina da uvea svoje zadovoljstvo i
umanji bol. Budizam ne savetuje da takvu aktivnost potpuno obustavite. Niko ti ne kae da sve to ima treba da razdeli ili da traga za
to vie bola, ali ti zato budizam savetuje da jedan deo svog vremena
uloi u uenje kako da se nosi sa neprijatnostima, zato to izvesna
koliina bola jeste neizvesna. Kad vidi kamion koji juri prema tebi,
na svaki nain gledaj da skoi u stranu. Ali u drugim prilikama provedi neko vreme i u meditaciji. Uenje kako da se suoimo sa neprijatnim jedini je nain da preivi i onaj kamion koji nisi videla.
Tokom vebanja javie se problemi. Neki od njih bie fizike,
neki drugi emocionalne prirode, dok e trei poticati od tvojih stavova. Prema svima njima treba da zna kako da se postavi i svaki
trai tvoju specifinu reakciju. Ali ujedno, svaki od njih je i prilika
da sebe oslobodi.
PROBLEM 1 Fiziki bol
Niko ne voli bol, pa ipak ga svako ima pre ili kasnije. To je jedno
od najrairenijih iskustava u ivotu i obavezno e se javiti i tokom
tvoje meditacije.
Suoavanje sa bolom je proces koji ima dve faze. Prva, oslobodi
se bola, ako je to mogue, ili ga se barem oslobodi to je mogue
vie. Zatim, ako ga je jo ostalo, koristi ga kao objekat meditacije.
Prvi korak je fizika faza. Moda je bol uzrokovan nekom boleu,
glavoboljom, temperaturom, modricom ili neim drugim. U tom
sluaju, primeni standardni medicinski tretman pre nego to sedne
da meditira: uzmi svoj lek, izmasiraj se, uradi ono to i inae uradi
u takvim situacijama. Zatim su tu i specifini bolovi vezani za sedei
poloaj. Ako nikada do sada nisi provodila vreme sedei na podu,
bie ti potrebno neko vreme prilagoavanja. Ali izvesna doza neugode je neizbena. U zavisnosti od mesta bola je i tretman. Ako je bol
u nogama ili kolenima, proveri svoje pantalone. Ako su od grubog
73
i debelog materijala, moda je problem u tome. Probaj da ih zameni. Proveri takoe jastue na kojem sedi. Trebalo bi da je debelo
8-10 santimetara kad na njega sedne. Ako je bol oko struka, probaj
da popusti kai ili ukur. Ako oseti bolove u krstima, verovatno ti
je poloaj nepravilan. Pogurenost nikada nee biti udobna, zato se
ispravi. Ne budi napeta i ukoena, ali dri kimu uspravnom. Bol u
vratu ili gornjem delu lea ima nekoliko razloga. Prvi je nepravilan
poloaj ruku. One bi trebalo da budu ugodno smetene u krilu. Ne
dii ih prema struku. Opusti miie ruku i vrata. Ne dozvoli da ti
glava klone napred. Dri je podignutom i u liniji sa ostalim delom
kime.
Poto si sve ovo popravila, moda e jo uvek osetiti ponegde
bol. Ako je tako, prei na fazu broj dva. Naini bol objektom svoje
meditacije. Ne skai na noge i ne uzbuuj se. Samo mirno posmatraj
taj bol. Ako se bol pojavi kasnije tokom meditacije, osetie kako ti
odvlai panju sa daha. Ne odupiri se. Neka tvoja panja lagano sklizne ka tom istom oseaju. Potpuno ui u bol. Ne blokiraj to iskustvo. Istri taj oseaj. Prevazii uobiajenu reakciju izbegavanja i ui u
isti oseaj koji lei ispod nje. Otkrie da tu postoje dve stvari. Prva
je jednostavni oseaj sam bol. A druga je tvoj otpor tom oseaju.
Ta reakcija otpora je delom mentalna, a delom fizika. Fiziki deo
se sastoji od grenja miia u i oko podruja bola. Opusti te miie.
Prei ih jednog po jednog i svaki potpuno opusti. Ve samo taj korak
e verovatno znatno umanjiti bol. A onda prei na mentalnu stranu
otpora. Ba kao to se gri fiziki, tako se gri i psiholoki. Pokuava mentalno da zatrpa taj oseaj bola, da ga pokrije neim i izbaci iz polja svesti. To je jedno nemo odbacivanje. Jedan ne volim taj
oseaj ili odlazi-stav. On je vrlo suptilan. Ali je tu i pronai e ga
ako bolje zagleda. Lociraj ga i, takoe, opusti.
Ovaj poslednji deo je vrlo suptilan. Zapravo ne postoje rei koje
bi precizno opisale ovu akciju. Najbolji nain da je razumemo jeste
putem analogije. Pogledaj ta si uradila sa onim zgrenim miiima
i prevedi taj postupak na mentalnu sferu; opusti um na isti nain
na koji oputa i telo. Budizam prepoznaje tesnu vezu izmeu tela
i uma. Ovo je takva istina da mnogi ljudi u ovom oputanju i nee
videti proceduru koja se sastoji iz dva koraka. Za njih opustiti telo
znai opustiti um i obrnuto. Takvi ljudi kompletno oputanje, men74
PROBLEM 4 Pospanost
Potpuno je normalno da oseti pospanost toko meditiranja. Postaje vrlo smirena i oputena. I upravo to i treba da se dogodi. Na
nesreu, mi ovakvo divno stanje doivimo jedino kad tonemo u san,
te ponemo i da ga povezujemo sa tim procesom. I tako prirodno
pone da tone. Kad shvati ta se dogaa, primeni svesnost i na
samo to stanje pospanosti. Pospanost ima odreene karakteristike.
Ono utie na tvoj proces miljenja. Otkrij na koji nain.Ono sa sobom donosi o odreene telesne senzacije. Lociraj i njih.
Istraivaka svesnost je direktna suprotnost pospanosti i ona e
je ukloniti. Ako se to ipak ne dogodi, onda moe razmotriti nije li
uzrok tvoje pospanosti fizike prirode. Istrai to i u skladu sa timi
postupi. Ako se upravo dobro jela, onda to moe biti uzrok. Pre meditacije je najbolje jesti to manje. Ili saekaj jedan sat posle obilnog
obroka. I nemoj da previdi oigledne stvari. Ako si do malopre naporno radila, prirodno je da si umorna. Isto je i ako si prethodne
noi spavala tek nekoliko sati. Vodi rauna o potrebama svoga tela
i zadovolji ih. Tek onda sedi da meditira. Ali tada ne poputaj pred
pospanou. Ostani budna i sabrana, jer su pospanost i meditativna
koncentracije dve dijametralno suprotne stvari. Nikakav novi uvid
nee stei spavanjem, samo od meditacije. Ako ti se zaista spava,
duboko udahni i zadri ga to due moe. Potom lagano izdahni.
Ponovo duboko udahni, opet to due zadri dah i onda lagano izdahni. Ponavljaj ovu vebu dok se telo ne razbudi i pospanost ne
iezne. Tada se vrati normalnom ritmu disanja.
PROBLEM 5 Nesposobnost da se skoncentrie
Suvie aktivna panja koja skae sa jedne teme na drugu je neto to svako doivljava s vremena na vreme. O ovome e biti rei
malo kasnije, u narednom poglavlju koje govori o razliitim vrstama
ometanja. Meutim, treba takoe da zna da postoje i neki spoljanji
faktori koji doprinose ovoj pojavi. A njih je najbolje reavati jednostavnim prilagoavanjem svog rasporeda meditacija. Mentalne slike
su mona stvar. U umu mogu da ostanu vrlo dugo. I sve pripovetke su zapravo direktna manipulacija ovakvim materijalom, a ako je
pisac dobro uradio svoj posao, likovi i scene koje je doarao imaju
77
moan i trajan efekat na um. Ako si gledala najbolji film godine, meditacija koja potom usledi prepuna je slika iz filma. Ako si na pola
itanja najnapetijeg horor romana koji si ikada proitala, nije udno
ako tokom meditacije ponu da iskau udovita. Zato promeni redosled. Prvo meditiraj. Potom itaj ili idi u bioskop.
Drugi uticajan faktor jeste tvoje emocionalno stanje. Ako postoji neki stvarni konflikt u tvom ivotu, ta uznemirenost e se preneti i u meditaciju. Pokuaj da rei svakodnevne konflikte pre meditacije, ako je ikako mogue. ivot e se odvijati mirnije i nee gubiti
vreme umesto da veba. Ali nemoj koristiti ovaj savet kao razlog da
ne meditira. Nekad pre nego to sedne nisi u stanju da rei svako
pitanje koje iskrsne. Ne mari, ipak sedi. Iskoristi meditaciju da se
oslobodi svih egocentinih stavova koji te dre zarobljenu unutar
svojih ogranienih vidika. Ti preblome e kasnije biti mnogo lake
reeni. A ima dana kada se ini kao da um jednostavno ne moe da
se smiri, iako ne moe da otkrije niakkav opiljiv razlog tome. Seti
se ciklinih promena o kojima smo govorili ranije. Meditacije ide u
takvim ciklusima. Ima dobre dane i ima loe dane.
Vipassana meditacija je prvenstveno veba svesnosti. Pranjenje uma nije toliko bitno koliko je to biti svestan onoga to ini um.
Ako um skae unaokolo i ne moe nikako da ga zaustavi, samo
ga posmatraj. Sve si to ti. A rezultat e biti jo jedan korak napred
u tom putovanju koje se zove samoistraivanje. Povrh svega, nemoj
biti frustrirana neprekidnim naklapanjem tvog uma. To kloparanje
je samo jo jedna stvar koju treba da bude svesna.
PROBLEM 6 Dosada
Teko je i zamisliti bilo ta to je samo po sebi dosadnije od
nepominog sedenja jedan sat, a da nita ne radi sem da pokuava
da oseti kako vazduh ulazi i izlazi iz tvog nosa. Tokom meditacije
esto e se sretati sa dosadom. Kao i svako drugi. Dosada je mentalno stanje i tako se sa njom treba i odnositi. Nekoliko jednostavnih
strategija moe ti pomoi.
Taktika A. Uspostavi ponovo pravu svesnost
Ako ti dah izgleda krajnje otupljujuom stvari za neprekidno
posmatranje, moe biti sigurna u jednu stvar: prestala si da taj pro78
PROBLEM 10 Obeshrabrenost
Ishod prevelikog napora jeste frustracija. U stanju si napetosti.
Smatra da ne pravih onaj nepredak koji si oekivala i tako se obeshrabri. To je sasvim prirodan ciklus, ali ga je ipak mogue izbei.
Izvor problema je stremljenje ka nerealnim ciljevima. To je vrlo est
sindrom i uprkos svim savetima, moda e ustanoviti da se to i tebi
dogaa. No, postoji reenje. Ako se obeshrabri, samo jasno posmatraj stanje svog uma. Nita ne dodaj svemu tome. Samo posmatraj.
Oseaj neuspeha je samo jo jedna efemerna emocionalna reakcija.
Ako se u nju uplete, tada je samo hrani svojom energijom i ona postaje sve burnija. No, ako jednostavno ostane postrani i posmatra,
taj oseaj lagano prolazi.
Ako si obeshrabrena svojim navodnim neuspehom u meditaciji, sa tim je posebno lako pozabaviti se. Osea da ti meditacija loe
ide. Trudi se, ali ne uspeva da ostane svesna. Pa onda jednostavno budi svesna tog oseaja neuspeha. I tim jednostavnim korakom
ponovo uspostavlja kontinuitet svesnosti. Od razloga tog oseaja
neuspeha ne ostaje nita drugo do seanja. U meditaciji ne postoji neuspeh. Postoje zastoji i potekoe. Ali nema neuspeha, barem
dotle dok od svega potpuno ne digne ruke. ak i ako si provela
punih dvadeset godina a da nisi stigla bilo gde, ipak si u stanju da
bude svesna svake sekunde za koju se odlui. To zavisi samo od
tvoje odluke. A obeshrabrenost je samo jo jedan od mnogih naina
da bude rastresena, a ne fokusirana. Kad ti ovo postane jasno, i to je
jedan akt svesnosti. Zato samo nastavi taj proces. Ne daj da te skrene
sa puta jedna obina emocionalna reakcija.
PROBLEM 11 Otpor prema meditaciji
Ima dana kad ti se ne meditira. I sama pomisao na nju ti se ini
nepodnoljivom. Proputanje jednog sedenja i nije toliko bitno, ali
vrlo lako preraste u naviku. Mudrije je probiti se kroz taj otpor, nego
stati pred njim. kako god da ti je, jednostavno sedi. Posmatraj taj
oseaj odbojnosti. U veini sluajeva to je samo jo jedan prolazni
oseaj, oblaak koji e ispariti upravo tu pred tvojim oima. Pet minuta poto si sela, njega vie nema. U drugim sluajevima stvara ga
loe raspoloenje koje te je obuzelo tog dana i onda traje neto due.
82
Pa ipak, i u tom sluaju prolazi. I bolje je osloboditi ga se tokom dvadeset ili trideset minuta meditacije, nego da ga nosi u sebi unaokolo
i da ti upropasti i ostatak dana. U nekim drugim situacijama, ovaj
otpor nastaje zbog neke potekoe koju ima sa samom praksom.
Moda zna, a moda i ne kakva je to potekoa. Ako ti je problem
poznat, pozabavi se njim uz pomo jedne od tehnika objanjenim
u delu Kako izai na kraj sa smetnjama koje sledi neto kasnije.
Kada jednom rei taj problem i otpor e nestati. Ako je problem nepoznat, onda e morati da se sa njim upozna. Jednostavno odsedi
i pored otpora i paljivo ga posmatraj. On e pre ili kasnije proi. I
onda e problem koji ga je izazvao verovatno isplivati na povrinu,
tako da i njega moe da uoi.
Ako je otpor prema meditaciji uobiajeni deo tvoje prakse, tada
bi to moglo da ukae na neku suptilnu bazinu greku u tvom stavu.
Meditacija nije nikakav ritual koji se obavlja u odgovarajuem poloaju tela. Ona nije ni bolna veba ili period prisilne dosade. A nije ni
muna, kruta obaveza. Meditacija jeste svesnost. Ona je novi nain
vienja i jedan oblik igre. Meditacija je tvoj prijatelj. Tako i gledaj na
nju i otpor e nestati poput dima na letnjem vetru.
Ako isproba sve ove mogunosti i otpor i dalje ostaje, onda
je to problem. Postoje razni metafiziki vorovi u koje se meditant
zapetlja i koji daleko prevazilaze obim ovakvog jednog razmatranja.
Nije uobiajeno za nove meditante da im se tako neto dogodi, ali je
mogue. Ne odustaj. Potrai pomo nekog iskusnijeg. Potrai kvalifikovanog uitelja vipassana meditacije i zamoli ga da ti pomogne u
reavanju problema. Takvi ljudi upravo zbog toga i postoje.
PROBLEM 12 Blokiranost ili otupelost
Ve smo pominjali fenomen uspavanosti uma. Ali trebalo bi
paziti na jedan poseban put koji vodi do takvog stanja. Mentalna
otupelost moe se pojaviti kao neeljeni nuzproizvod produbljene koncentracije. Kako se tvoj uvid produbljuje, miii se sve vie
oputaju, a nervna transmisija menja. Ovo u telu stvara oseaj vrlo
velike smirenosti i lakoe. Osea se vrlo mirnom i na neki nain
odvojenom od tela. I lako svoju panju usmerava samo na dah. Ali
kako se ovakvo stanje produava, prijatni oseaji se pojaavaju i sada
ti odvlae panju sa daha. Poinje da zaista uiva u tom stanju, a
83
84
Poglavlje 11
Meutim, ponekad sama ova taktika ne deluje. Opsesija je jednostavno prevelika. U tom sluaju mora da malo smanji njen pritisak, pre nego to uspe da je izbalansira. Ovo je situacija u kojoj
oseaj krivice, jedna od ovekovih najmunijih emocija, konano
slui svojoj svrsi. Dobro se zagledaj u tu emocionalnu reakciju koje
pokuava da se otrese. Zapravo, prouio je. Uvidi kako te ona navodi da se osea. Vidi ta ona ini od tvog ivota, sree, zdravlja i
odnosa sa drugima. Pokuaj da uvidi kakvom te ini u oima drugih. Pogledaj na koji nain spreava tvoje napredovanje ka osloboenju. Budistiki kanon te zaista podstie da ovo temeljno uradi.
Savetuje ti da oseti isto ono gaenje i ponienje kao da eta okolo
nosei na glavi koveg u kojoj je uginula ivotinja koja se raspada. To
je zaista vredno pravog gaenja. Ovaj korak sam po sebi moe reiti
problem. Ali ako ne, onda jo jednom ostatke opsesije izbalansiraj
generiui njoj suprotnu emociju.
Misli o pohlepi pokrivaju sve povezano sa udnjom, od otvorene lakomosti za materijalnim stvarima, pa sve tamo do suptilne
potrebe da nas potuju kao moralnu osobu. Misli o mrnji kreu se
u rasponu od sitniavosti do ubilake razjarenosti. Obmana pokriva
sve od sanjarenja do stvarnih halucinacija. Velikodunost ponitava pohlepu. Dobronamernost i saoseanje ponitavaju mrnju. Za
svaku od uznemirujuih misli moe pronai protivotrov, samo ako
malo o njoj razmisli.
MANEVAR 6 Podseti se svog cilja
Dogodi se da ti neto padne na pamet, naizgled sluajno. Rei,
izrazi ili cele reenice izrone iz nesvesnog bez nekog vidljivog razloga. Pojave se slike i projure ti kroz glavu. I to moe biti nekad
sasvim uznemirujue iskustvo. Um izgleda kao zastava koja lepra
na vetru. Juri napred-nazad nalik talasima to udaraju o obalu. I
esto, u takvim trenucima, dovoljno je podsetiti se zato si ovde.
Moe sama sebi rei: Ne sedim ovde da bih straila vreme na ove
misli. Ja sam ovde da bih um fokusirala na dah, koji je univerzalan
i zajedniki svim ivim biima. Ponekad e ti se um smiriti i pre
nego to zavri ovaj monolog. U drugim prilikama e moda morati da ga ponovi nekoliko puta pre nego to uspe da fokus ponovo
zadri na dahu.
88
Ove tehnike moe koristiti pojedinano ili u kombinaciji sa nekom od ostalih. Kada se na pravi nain primene, one ine jedan vrlo
efikasan arsenal sa bitku koju treba da dobije protiv majmunskog
uma.
89
Poglavlje 12
tako, sela si da meditira. Sve ide ne moe biti bolje. Telo se potpuno umirilo i um je sasvim miran. Jednostavno, kao klizi zajedno
sa tokom disanja, udah, izdah, udah, izdah... smirena, vedra, skoncentrisana. Sve je savreno. A onda, potpuno neoekivano, neto
potpuno drugaije pojavi se u tvom umu: Eh, da mi je sada jedan
sladoled. To je, oigledno, smetnja. To nije ono to bi trebalo da
radi. Uoava to i vraa sebe natrag na dah, natrag u onaj mirni
tok, udah, izdah, udah... A onda opet: Jesam li platila raun za ovaj
mesec?Jo jedna smetnja. Uoava i ovu i gura sebe natrag, tamo
gde si bila: udah, izdah, udah, izdah... Poeo je da se prikazuj onaj
novi film. Moda bi mogla da odem u utorak da ga pogledam. Ne,
ne u utorak, eka me mnogo posla u sredu. etvrtak je bolji... Jo
jedna smetnja. Izvlai se iz nje i vraa se na dah, samo to nikada
do njega ne stie, jer ti pre toga taj glas u glavi govori: Kako me
bole lea! I tako u krug. Bez prestanka, smetnja za smetnjom, kao
da im nema kraja.
Kakva muka. Ali zapravo je sve u tome. Ova ometanja su u stvari jako vana. I klju je da naui kako prema njima da se odnosi. Da
naui da ih primeti, ali da njima ne bude zarobljena. Upravo zato
smo ovde. To lutanje u mislima je svakako neprijatno. Ali je to i normalan nain funkcionisanja naeg uma. Ne razmiljaj o njemu kao
o neprijatelju. I ako eli da menja neto, prvo to treba da uradi je
da ga vidi onakvog kakvo jeste.
Kada prvi put sedne da bi se skoncentrisala na dah, zaprepastie te koliko je tvoj up neprekidno u pokretu. Skae na sve strane.
Propinje i rita. Lovi sopstveni rep. Blebee. Razmilja. Fantazira i sanja budan. Nemoj se zbog toga deprimirati. Sve je to prirodno. Kada
91
Ometanja dolaze u svim veliinama, oblicima i ukusima. Budistika filozofija ih je organizovala u nekoliko kategorija. Jedna od njih
jeste kategorija prepreka. Nazivaju se preprekama zato to blokiraju
tvoj razvoj obe komponente meditacije: svesnosti i koncentracije. I
malo upozorenje kod ovog termina. re prepreka nosi u sebi negativnu konotaciju i zaista su to stanja uma koja elimo da iskorenimo.
To, meutim, ne znai da ih treba potisnuti ili osuivati.
Uzmimo pohlepu kao primer. elimo da izbegnemo produavanja bilo kojeg stanja pohlepe koje se pojavi, poto nastavljanje tog
stanja vodi u vezivanje i patnju. To ne znai da tu misao nastoji da
izgura iz uma kad se pojavi. Jednostavno odbija da je ohrabruje
da u njemu ostane. Doputamo joj da doe i da ode. Kada je prvi put
primetimo uz pomo gole panje, ne prosuujemo je ili vrednujemo.
Samo stanemo pozadi i posmatramo je kako narasta. Ne pomaemo
joj, niti je ometamo, ne uputamo se u dijalog sa njom. Tako ona
ostaje dokle treba da ostane. I o njoj uimo koliko god je mogue dokle je tu. Posmatramo ta to pohlepa radi. Posmatramo kakve
nam probleme stvara i kako optereuje i druge. Uoavamo kako nas
neprekidno dri nezadovoljnima, zauvek u stanju neispunjenih oekivanja. Zahvaljujui ovom iskustvu iz prve ruke, intuitivno osea
da pohlepa i nije najbolji nain da vodi svoj ivot. I u tom saznanju
nema bilo kakve teorije, ve isto iskustvo.
Sa svakom od prepreka na koje naie nosi se na isti nain. I
sada emo ih ovde razmotriti jednu po jednu.
udnja: Pretpostavimo da ti je tokom meditacije panju odvuklo neko prijatno iskustvo. To moe biti matanje o neem primamljivom ili misao pokrenuta tatinom. Moe biti oseaj sopstvene
vanosti. Moe biti misao ljubavi ili pak fiziko oseanje blaenstva
koje dolazi od samog doivljaja meditacije. ta god da je, iza njega
sledi stanje udnje da dobije to o emu si matala ili da produi
ono iskustvo koje trenutno ima. Kakva god bila njena priroda, sa
udnjom treba da se ponaa na sledei nain. Uoi misao ili oseaj
dok nadolazi. Uoi mentalno stanje udnje koje ga prati kao sasvim
odvojena stvar. Uoi taan domet ili stepen te udnje. Potom posmatraj koliko dugo traje i trenutak kada na kraju nestaje. Kada si sa
tim zavrila, vrati panju na disanje.
95
ili teksturom. Kako god da ga zove, taj oseaj nemira jeste tu kao
jedna karakteristika svesti koju je mogue jasno odrediti. Potrai je
u sebi. Kad si je jednom uoila, uoi koliko je ovladala tobom. Uoi
kako se razvija. Posmatraj koliko dugo traje i vidi kada pone da
slabi i nestaje. Potom panju vrati na dah.
Sumnja: Sumnje stvaraju sasvim specifian oseaj u naoj svesti. Budistiki Kanon za nju pominje vrlo lepo poreenje. Ona je poput oveka koji luta pustinjom i naie na neobeleenu raskrsnicu.
Kojim putem da krene? Nikako ne moe da odlui. I tako on stoji
tu i koleba se. Jedan od najeih oblika u kojem se javlja tokom
meditacije je unutranji dijalog koji se odvija otprilike ovako: ta ja
zapravo radim samo ovako sedei? Hou li uopte imati neke koristi
od ovoga? Ah, pa naravno da hou Ovo je dobro za mene. U knjizi
tako pie. Ali ovo je bez veze. Samo gubim vreme. Ne, neu odustati.
Rekla sam da u to uraditi i uradiu. Je li ovo samo moj inat? Ne
znam. Jednostavno ne znam. Ne uleu u ovu zamku. To je samo jo
jedna od prepreka. Jo jedna od dimnih zavesa koju pravi um, da bi
te spreio da postane svesna onoga to se dogaa. Da bi se nosila sa
sumnjom, samo postani svesna tog mentalnog stanja kolebanja kao
jednog objekta koji istrauje. Ne daj da te ono zarobi. Izai iz njega i
pogledaj ga. Vidi koliko je jako. Vidi kad se javlja i koliko dugo traje.
Zatim ga posmatraj kako slabi i vrati se na disanje.
Ovo je opti obrazac koji e koristiti kod bilo kakve smetnje da
se javi. Pod smetnjom, zapamti, podrazumevamo bilo koje mentalno
stanje koje se javi u umu i ometa meditaciju. Neke od njih su vrlo
suptilne. Korisno je nabrojati neke od mogunosti. Negativna stanja
je relativno lako uoiti: nesigurnost, strah, bes, depresija, uznemirenost i frustracija.
udnje i elje je malo tee primetiti, zato to one mogu da se
odnose na stvari koje obino smatramo povoljnim ili plemenitim.
Moe osetiti elju da sebe usavri. Moe osetiti udnju da poseduje to vie vrline. ak moe razviti vezanost za stanje blaenstva
koje oseti tokom meditacije. Pomalo je teko odvojiti se od takvih
altruistikih oseanja. Ali, na kraju, i ona se esto svode na pohlepu,
na e za zadovoljstvom, na jedan malo sofisticiraniji nain da um
izbegne realnost sadanjeg trenutka.
97
Najkomplikovanija od svega. meutim, jesu ona istinski pozitivna mentalna stanja koja se i neprimetno uunjaju u tvoju meditaciju. Srea, mir, unutranje spokojstvo, saoseanje i samilost za sva
bia ovog sveta. Ta mentalna stanja su tako slatka i tako dobronamerna da jedva da se usuuje da s ei od njih distancira. Jer ti to
stvara oseaj da si izdala oveanstvo. A nema uopte potrebe da
se tako osea. Ovo ne znai savet da odbaci ovakva stanja uma ili
da postane bezduni robot. Mi samo hoemo da i ta stanja vidimo
onakvim kakva ona jesu. Samo mentalna stanja. I ona dou i prou. Ona nastanu i onda nestanu. Kako nastavlja da meditira, takva
stanja e se javljati sve ee. Trik je ne postati vezana za njih. Samo
svako od njih uoi kako se javlja. Vidi ta je, koliko je jako i koliko
dugo traje. Potom ih posmatraj kako nastavljaju svoj put. Sve je to
vie prolazna predstava tvog mentalnog univerzuma.
Kao to dizanje prolazi kroz faze, isto se dogaa i sa mentalnim
stanjima. Svaki udah ima poetak, sredinu i kraj. Svako mentalno
stanje ima roenje, rast i opadanje. Nastoj da te faze jasno vidi. Meutim, to nije lako. Kao to smo ve primetili, svaka misao ili oseaj
prvo se zainje u nesvesnom delu uma i tek kasnije se die na svesni
nivo. Obino postajemo svesni takvih stvari tek poto su pristigle u
svest i tu se zadrale neko vreme. Zapravo, smetnji postajemo svesni
tek kada je ve oslabio njihov pritisak na nas i one same poele da
nestaju. Tek na toj taki nas iznenadi saznanje da smo bili odlutali negde, sanjarili, fantazirali ili ve negde odlutali. Oigledno da
je ovo suvie kasno u itavom ovom lancu dogaaja. Ovaj fenomen
moemo nazvati hvatanjem lava za rep, a to je jedan ne ba pametan
potez. Slino suoavanju sa opasnom zverkom, moramo mentalnim
stanjima prii odnapred. Uz mnogo strpljenja nauiemo da da ih
prepoznamo kako se postepeno uzdiu iz dubljih nivoa naeg svesnog uma.
Poto se mentalna stanja prvo formiraju u nesvesnom, da bi
potpuno pratila nastanak nekog od tih stanja, morala bi da svoju svesnost proiri i na ovo podruje nesvesnog. To je jako teko, jer nisi
u stanju da vidi ta se dogaa tamo dole, barem ne na onaj nain na
koji moe da vidi svesnu misao. Meutim, moe nauiti da oseti
onaj nejasni oseaj komeanja koji je neka vrsta najave onoga to se
iza brda valja. To naravno dolazi sa vebanjem i ta sposobnost je jo
98
primeni na jedan deo svojih iskustava, ali da ti izgleda potpuno nemogue da je upotrebi kada su u pitanju neki drugi delovi.
Meditacija pomalo lii na neku vrstu mentalne kiseline. Ona
lagano razgradi sve na ta je nanesemo. Mi ljudi smo vrlo neobina bia. Volimo ukus odreenih otrova i uporno nastavljamo da ih
jedemo i onda kad nas ubijaju. One misli za koje smo vezani jesu
otrovi. Tako e otkriti da si vrlo marljiva u otkopavanju nekih ve
davno zaboravljenih, dok se neke druge ne usuuje ni da dirne.
Takvi smo mi ljudi.
Vipassana meditacija nije nikakva igra. Jasna svesnost vie je od
neke razbibrige. Ona jeste put nagore i to dalje iz ivog blata u kojem smo se svi zaglibili, iz movare naih udnji i mrnji. Relativno
je lako primeniti svesnost na one nezgodnije vidove svoje linosti. I
kada jednom sopstvenim oima vidi kako strah ili depresija isparavaju pod vrelim, intenzivnim snopom svesnosti, poelee da to pre
ponovi taj proces. Takva su neprijatna mentalna stanja. Bole nas. I
eli da se oslobodi takvih stvari, zato to te uznemiravaju. Daleko
je tei zadatak primeniti isti ovaj proces na ona mentalna stanja koja
su ti prijatna i smatra ih vrednim da ih neguje, kao to su patriotizam, roditeljska brinost ili istinska ljubav. Ali i to je podjednako
vano. Pozitivne vezanosti te dre zaglibljenu podjednako efikasno
kao i negativne vezanosti. Ako marljivo veba vipassana meditaciju,
moe se izdii iznad tog gliba dovoljno visoko da bude u stanju da
die makar malo lake . Vipassana meditacija jeste put ka nirvani.
I sudei po reima onih koji su daleko odmakli ka tom uzvienom
cilju, svaki napor uloen u tom pravcu zaista se isplati.
103
Poglavlje 13
SVESNOST (sati)
vesnost je prevod pali rei sati. Sati oznaava aktivnost. A ta tano? Na ovo nema preciznog odgovora, barem ne verbalni. Rei
su pronalazak simbolikog nivoa uma i one opisuju realnosti kojima
se bavi simboliko miljenje. Svesnost je pred-simbolika. Ona nije
okovana logikom. Pa ipak, svesnost se moe iskusiti prilino lako
i moe se opisati, sve dok ima na umu da su rei tek prst koji
pokazuje ka Mesecu. One nisu i sam Mesec. Stvarno iskustvo lei
izvan rei i iznad simbola. Svesnost se moe opisati potpuno razliitim terminima od onih koji e biti upotrebljeni ovde i svaki od tih
opisa ipak moe biti taan.
Svesnost jeste suptilni proces koji koristi i u ovom trenutku.
injenica d ataj proces lei izvan rei ne ini ga nestvarnim upravo
obrnuto. Svesnost jeste upravo ona stvarnost na osnovu koje nastaju
te rei i rei koje za njom slede samo su bleda senka te stvarnosti.
Dakle, vano je razumeti da sve to ovde sledi jeste analogija. Ono
ne moe stii biti mnogo dalje od verbalne logike. Ali ti moe da je
iskusi. Tehnika meditacije nazvana vipassana (uvid), koju je uveo
Buda pre nekih dvadeset pet vekova, jeste skup mentalnih aktivnosti
sa specifinim ciljem da se doivi stanje neprekinute svesnosti.
Kada prvi put postane svesna neega, prvo postoji jedno prolazno stanje iste svesnosti, pre nego to pone da konceptualizuje
tu stvar, pre nego to je identifikuje. Obino, to stanje je vrlo kratko. Ono je deli sekunde u kojem pogled fokusira na neku stvar, u
kojem svoj um fokusira na nju, neposredno pre nego to je objetivizuje, na nju nalepi etiketu i odvoji je od ostataka egzistencije.
Ono se dogaa upravo pre nego to o toj stvari pone da razmilja
pre nego to tvoj uma kae: Ovo je stolica. Taj tanani, meko fokusirani trenutak jeste svesnost. U tom deliu sekunde stvar doiv105
Svesnost je u isto vreme i gola panja i funkcija podseanja samoga sebe da se vratimo stanju gole panje ukoliko smo ga napustili.
Gola panja jeste zapaanje. Ona se ponovo uspostavlja jednostavnim zapaanjem da je nema. im uoite da ne zapaate, tada po definiciji u stvari ve zapaate, te se time vraate na golu panju.
Svesnost stvara jedan karakteristian oseaj u svesti. Ona ima
svoje karakteristino obeleje laka je, jasna, ispunjena energijom.
Poreenja radi, svesna misao je teka, glomazna, izbirljiva. Sa druge
strane, sve su ovo ipak samo rei. I samo e ti sopstveno vebanje
pokazati razliku. Tada e ti na pamet pasti sopstvene rei, a one ovde
upotrebljene se uiniti moda povrnim. Zato ne zaboravi, praksa je
glavna stvar.
(b) Svesnost vidi stvari kakve zaista jesu. Svesnost ne dodaje
nita opaanju i nita od njega ne oduzima. Nita ne iskrivljuje. Zato
je i zovemo golom panjom, jer samo posmatra ta god da se pojavi.
Svesna misao prekriva raznim stvarima naa iskustva, optereuje nas
pojmovima i idejama, gura nas u beskonani vrtlog planova i briga,
strahova i fantazija. Kada si sabrana, ti ne igra tu igru. Samo precizno uoava ono to se javi u umu, zatim uoava ono to se sledee
javi. A to... i ovo... a sada ovo. Sve je to zaista vrlo jednostavno.
(c) Svesnost vidi pravu prirodu svih pojava. Svesnost i samo
svesnost moe zapaziti one tri osnovne karakteristike za koje budizam tvrdi da su najdublje istine postojanja. Na paliju, one se nazivaju
ania (nepostojanost), dukkha (nedovoljnost) i anatta (bezlinost
odsustvo trajnog, nepromenljivog entiteta koji nazivamo dua
ili ja). Ove istine u budistikom uenju nisu predstavljene kao dogme koje treba prihvatiti na osnovu slepog verovanja. Budisti oseaju da su te istine univerzalne i oigledne svakome ko se potrudi da
istrauje na pravi nain. Svesnost jeste metod tog istraivanja. Samo
svesnost ima snagu da otkrije najdublje slojeve stvarnosti koji su dostupni ovekovom posmatranju. Na tom nivou istraivanja, mogue
je da vidimo sledee: (a) sve uslovljene stvari su po svojoj prirodi
prolazne; (b) nijedna stvar u svetu u kojem ivimo ne moe nas trajno, do kraja zadovoljiti; (c) zapravo ne postoji bilo kakvi entiteti koji
su nepromenljivi i trajni, ve umesto njih imamo jedino procese koji
se neprekidno odvijaju.
110
po sebi nekakvo zlo same po sebi, ve zato to su vrlo agresivne, potpuno osvoje um i zarobe nau panju, zato to im nema kraja, ve se
neprekidno vrte u krug i, na kraju, nas potpuno odvajaju u stvarnosti
u kojoj ivimo.
Sve ove smetnje ne mogu nastati kada postoji svesnost. Svesnost jeste panja usmerena na stvarnost sadanje trenutke i otuda je direktna suprotnost stanju zaslepljenosti koje prati svaku od
nabrojanih smetnji. Ako meditiramo, samo u trenucima kada naa
svesnost oslabi, pomenuti duboki mehanizmi naeg uma preuzimaju
kontrolu grabljenje, vezivanje i odbacivanje. Tada se javlja otpor i
dalje zamagljuje nau svest. Ni ne primeujemo kakva se promena
dogaa suvie smo zauzeti milju o osveti, pohlepom ili ve neim
treim. I dok e osoba koja nije vebala ostati u takvom stanju jako
dugo, iskusniji meditant e uskoro shvatiti ta se dogaa. Svesnost je
ta koja uoava ta se dogaa. Svesnost je ta koja se prisea onoga to
smo vebali i ta koja nau panju fokusira kako bi konfuzija polako
izbledela. I svesnost je ta koja zatim pokuava da se odri trajno, tako
da se otpor vie ne pojavi. Otuda je svesnost specifian protivotrov
za mentalne smetnje. Ona je u isto vreme i lek i prevencija.
Potpuno razvijena svesnost jeste stanje potpunog nevezivanja
za stvari. Ako smo u stanju da odravamo takvo stanje, nije nam
potrebno bilo kakvo drugo sredstvo da sebe drimo dalje od bilo
kakvih smetnji, da sebe oslobodimo sopstvenih ljudskih slabosti.
Svesnost je panja koja prodire dublje od povrine stvari, vidi ih dublje, tamo ispod nivoa pojmova i naih stavova o njima. Ova vrsta
dubinskog posmatranja vodi nas do potpune izvesnosti, kompletnog
nestanka konfuzije. Ona se manifestuje prvenstveno kao konstantna
i postojana panja, koja nikad ane klone, niti okree glavu.
Ovakva ista i neometana istraivaka svesnost ne samo da
mentalne neistoe dri pod kontrolom, ona ogoljuje sam njihov
mehanizam nastanka i delovanja, da bi ih na kraju eliminisala. Svesnost neutralizuje neistoe u umu. Rezultat je um koji ostaje neuprljan i neranjiv, potpuno neokrznut usponima i padovima koje donosi
ivot.
113
Poglavlje 14
SVESNOST I KONCENTRACIJA
ipassana meditacija bi se mogla nazvati i mentalnim balansiranjem. Naime, pokuava da razvije dva posebna kvaliteta
uma svesnost i koncentraciju. U idealnom sluaju, to dvoje rade
zajedno, kao jedan tim. Kao veslaki dvojac, da tako kaem. Otuda
je vano negovati ih paralelno i na balansiran nain. Ako jedan od
ovih faktora oja na raun onog drugog, ravnotea uma se gubi i
meditacija postaje nemogua.
Koncentracija i svesnost su upadljivo razliite funkcije. Svaka
ima svoju ulogu u meditaciji i odnos izmeu njih je jasan i delikatan.
Koncentracija se esto naziva i usredsreenou uma. A radi se o
prisiljavanju uma da se zadri na jednoj statinoj taki. Obratite panju na re prisiljavanje. Koncentracija je tip aktivnosti u kojoj snaga
igra vanu ulogu. Ona se moe razviti samo uz pomo snage, i to
nepopustljive snage volje. I kada je jednom razvijemo, ona i zadrava
neto od prirode snage uz pomo koje je nastala. Svesnost, sa druge strane, jedne jedna delikatna funkcija koja vodi i do rafiniranja
senzibiliteta. I to dvoje su partneri na poslu meditacije. Svesnost je
senzitivna. Ona zapaa stvari. Koncentracija obezbeuje snagu. Ona
panju dri prikovanom na jednoj istoj stvari. Idealno, svesnost joj
prethodi i prati je. Svesnost odabira neki objekat panje i isto tako
uoava trenutak kada je panja odlutala od njega. A koncentracija
obavlja posao odravanja panje postojanom na odabranom objektu. Ukoliko je bilo ko u ovom dvojcu slab, vaa panja lako odluta.
Koncentracija se moe definisati kao sposobnost uma da se potpuno fokusira na neki predmet, bez ikakvog kolebanja. Treba naglasiti da istinska koncentracija jeste korisna usredsreenost uma. To
znai da je on u tom stanju lien pohlepe, mrnje i obmane. tetna
usredsreenost je takoe mogua, ali ona ne vodi do Osloboenja.
115
svesnost u odnosu na ono to se odigrava upravo sada. Istrajnost i lakoa napora su tajna uspeha. Svesnost se neguje tako to neprekidno
sebe vraamo natrag u stanje paljivosti, blago, blago, blago.
Svesnost nije mogue upotrebiti na bilo kakav sebian nain.
Ona je bezlina budnost. U stanju iste svesnosti ne postoji ja. Otuda i nema sopstva koje bi bilo sebino. Naprotiv, svesnost je ta koja ti
obezbeuje da samu sebe sagleda iz pravog ugla. Ona ti doputa da
napravi onaj kljuni mentalni korak unazad, da iskorai iz svojih
udnji i mrnji, tako da si u stanju da pogleda i kae: Aha, tako ja
zaista izgledam.
U stanju svesnosti ti si tano onakva kakva zaista jesi. Vidi sopstveno sebino ponaanje. Vidi sopstvenu patnju. I vidi kako stvara tu patnju. Vidi kako povreuje druge. Probija se pravo kroz
sloj lai koje obino sama sebi govori i vidi ta je iza njih. Svesnost
vodi do mudrosti.
Svesnost ne pokuava bilo ta da postigne. Ona je samo posmatranje. Otuda, udnja i mrnja nisu u nju ukljuene. Suparnitvo i
borba da se neeg domognemo u njoj nemaju svoje mesto. Svesnost
ne cilja nikuda. Ona samo vidi ono to je ve tu.
Svesnost je ira i vea funkcija nego to je to koncentracija. Re
je o jednoj sveobuhvatnoj funkciji. Koncentracija je iskljuujua.
Ona se baca na jedan objekat i ignorie sve ostalo. Svesnost je ukljuujua. Ona se izvlai iz sredita panje i posmatra sa jednim irim
fokusom, spremna da uoi svaku promenu koja bi mogla da se dogodi.
Ako ste um fokusirali na kamen, koncentracija e videti samo
kamen. Svesnost se pomera korak unazad od tog procesa, svesna
kamena, svesna koncentracije koja se fokusira na kamen, svesna intenziteta tog fokusa i smesta registruje promene panje kada koncentracija bude neim poremeena. Svesnost je ta koja uoava da se
poremeaj dogodio i svesnost je ta koja koncentraciju ponovo usmerava ka kamenu. Svesnost je tee razvijati od koncentracije, jer se
radi o funkciji koja dublje zahvata. Koncentracija je puko fokusiranje
uma, neto slino laserskom snopu. Ona ima snagu da prokri sebi
put duboko u um i osvetli ono to se tamo nalazi. Ali ona ne razume
to to vidi. Svesnost je ta koja moe da istrai mehanizam sebinosti
i da razume ta vidi. Svesnost je ta koja moe da razloi tajnu patnje i
mehanizme neugode. Svesnost je ta koja moe da te oslobodi.
118
121
Poglavlje 15
MEDITACIJA U
SVAKODNEVNOM IVOTU
on zanimljiv ili dosadan, lep ili ruan. Vidi ga onakvog kakav jeste i
kako se menja. Nijedan deo iskustva nije iskljuen ili zanemaren. To
je jedan sasvim temeljan proces.
Ako obavlja svoje svakodnevne poslove i zatekne sebe u stanju dosade, tada meditiraj o toj dosadi. Ustanovi kakav je to zapravo
oseaj, kako ta dosada funkcionie, iz kojih faza je sastavljena. Ako
si besna, meditiraj o tom besu. Istrauj mehaniku besa. Nemoj beati
od njega. Ako se nae obavijena oblakom depresije, meditiraj o toj
depresiji. Istrauj tu depresiju poput nekakvog insekta koji posmatra kroz lupu, istrai je sa znatieljom. Nemoj slepo od nje beati.
Istrai lavirint koji je podigla i iscrtaj mapu svih prolaza. Tako e
sebe uiniti spremnijom da se suoi sa depresijom kad te sledei
put poseti.
Meditirajui pronai svoj put kroz uspone i padove svakodnevnog ivota jeste i pravi cilj vipassana meditacije. Ova vrsta vebanja
jeste krajnje rigorozna i zahtevna, ali ona poraa stanje mentalne
fleksibilnosti koja se ne moe porediti sa bilo ime drugim. Meditant svoj um dri otvorenim svake sekunde. On neprekidno istrauje
ivot, procenjuje sopstveno iskustvo, posmatra ivot na jedan nepristrasan i znatieljan nain. Tako je on uvek otvoren za istinu u bilo
kom obliku, iz bilo kojeg izvora da ona dolazi i u bilo koje vreme. To
je stanje uma koje ti je potrebno za Osloboenje.
Davno je reeno da Probuenje moemo dostii u svakom trenutku, ukoliko um drimo u stanju meditativne spremnosti. Najslabiji, najobiniji opaaj moe biti stimulans: Meseev disk, krik ptice,
um vetra meu kronjama. Nije toliko bitno ta opaamo, koliko
to na koji nain se odnosimo prema tom opaaju. To stanje trajne
otvorenosti i spremnosti jeste kljuno. I Probuenje ti se moe dogoditi u ovom trenutku, ukoliko si spremna. Dodir dlana sa glatkom
povrinom stola za kojim sada sedi moe biti ta skrivena lozinka, ta
inicijalna kapisla. Zvuk ovih rei koje ita dok ti odzvanjaju u glavi
moe biti dovoljan. Da, zaista, ti moe dosei Probuenje upravo
sada, samo ako si spremna.
132
Poglavlje 16
dah; vie nije ogranien na statian i dobro poznati pojam koji si nekada znala. Vie ga ne vidi tek kao sled udaha i izdaha; on nije vie
jedno beznaajno i monotono iskustvo. Dah postaje ivi, menjajui
proces, neto to je ivo i fascinantno. On vie nije neto to zauzima
prostor u vremenu, opaa ga kao sam sadanji trenutak. A vreme
postaje koncept, nije vie doivljena realnost.
Radi se o pojednostavljenoj, rudimentarnoj svesnosti lienoj
svakog suvinog detalja. Ona je utemeljena u ivot protoku sadanjosti i obeleena izrazitim oseajem stvarnosti. Ti apsolutno zna
da je to stvarno, stvarnije od bilo ega to si ikada doivela. Kada
si jednom zadobila takvo opaanje sa apsolutnom izvesnou, tada
poseduje novu taku posmatranja, novi kriterijum u odnosu na koji
moe da procenjuje svako svoje iskustvo. Posle takvog opaanja,
jasno vidi one trenutke u kojima uestvuje jedino svojom golom
panjom i one druge kada neku pojavu remeti svojim mentalnim
stavovima. Posmatra sebe kako izobliuje stvarnost komentarima
u svojoj glavi, otrcanim slikama i uvreenim stavovima. Zna ta ini, upravo dok to ini. Postaje vrlo osetljiva na sve one naine
na koje promauje istinsku stvarnost i priklanja se jednostavnoj,
objektivnoj taki posmatranja koja niti bilo ta dodaje, niti bilo ta
oduzima onome to zaista jeste. Postaje vrlo prijemiva. Sa take
na kojoj se nalazi sve to vidi je veoma jasno. Bezbrojne aktivnosti
uma i tela istiu se svakim svojim detaljem. Paljivo osmatra neprekidno izdizanje i sputanje daha; gleda jedan beskonani tok
telesnih senzacija i pokreta, osea ritam koji odzvanja u skladu sa
neumornim marem vremena. A u sred sveg tog neprekidnog kretanja ne postoji nikakav posmatra, samo posmatranje.
U takvom stanju percepcije nita ne ostaje isto ak ni u dva uzastopna trenutka. Vidi da je sve u stanju neprekidne transformacije.
Sve stvari bivaju roene, stare i umiru. Nema izuzetaka. Budi se za
neprestane promene sopstvenog ivota. Osvre se oko sebe i vidi
da je sve u stanju toka, sve, sve, sve... Sve nastaje i nestaje, jaa i slabi,
dolazi u egzistenciju i iz nje odlazi. Celokupni ivot, svaki njegov
deli od onog beskonano malog do Tihog okeana je u neprekidnom pokretu. itav univerzum vidi kao veliku reku iskustva. Ono
najvrednije to poseduje ti klizi izmeu prstiju, a isto tako i tvoj
ivot. Pa ipak, ta prolaznost nije razlog za alost. Stoji tu paralisana,
135
138