Professional Documents
Culture Documents
Sirius 001 - Ne Ubijte Rulla
Sirius 001 - Ne Ubijte Rulla
SADRAJ:
str.
A. E. Van Vogt:
NE UBIJTE RULA
Stanislaw Lem:
INVAZIJA S ALDEBARANA
30
Stanislaw Lem:
BAJKA O KOMPJUTORU
KOJI SE BORIO SA ZMAJEM
41
48
Gerhard Zwerenz:
ZAR DA TI SE POPNU NA GLAVU?
75
Poul Anderson:
NE MIRI SE S KRALJEVIMA
78
SEKCIJA ZA ZNANSTVENU
FANTASTIKU ARKZ
NARODNE TEHNIKE
135
OVAJ
BROJ
SIRIUSA
UREDILI SU: Krsto Maurani,
Bruno Ogorelec, Vojko Kraljeta i
Ljudevit Gaj. lanovi Sekcije za
SF ARKZ Narodne tehnike, in
Damir Mikulii (predsjednik
Astronomsko-astronautikog
drutva SRH) te lanovi redakcije
Romani i stripovi.
Grafika oprema:
Ivica Bartoli i Ljudevit Gaj.
Lektor: Boidar Stani
S I R I U S, biblioteka znanstvene
fantastike izlazi svakog petog u
mjesecu. Cijena pojedinom
primjerku 10 dinara Izdava:
OOUR
Informativno-revijalna
izdanja NIP Vjesnik, Zagreb,
Ljubice Gerovac 1. Tisak:
OOUR NR i TMG Vjesnik,
Zagreb Adresa urednitva:
SIRlUS, Redakcija Romani i
stripovi, Vjesnik, 41000 Zagreb,
Ljubice
Gerovac
1;
Telefon urednitva (041) 515-555
Glavni i odgovorni urednik:
Borivoj Jurkovi Struni savjet
redakcije: Sekcija za znanstvenu
fantastiku
Narodne
tehnike,
Zagreb.
to je to BLASTER, a to ESPER?
BLASTER. engleski. Hipotetsko oruje budunosti. Malo
je vjerojatno da emo se sutra ubijati
konvencionalnim pitoljima i pukama (kao to to
danas vie ne inimo maem, lukom i strijelom). A
pisci akcionih SF-pria moraju svoje junake neim
oboruati. Zatosu izmislili itav niz futuristikog
oruja, meu kojim se BLASTER pokazao
najuspjelijom izmiljotinom, tako da je postao nekom
vrstom standardne stavke u arsenalu novije SF. Rije
je izvedena iz engleske imenice i glagola BLAST:
BLAST (bla:st) s. 1. udar, zamah vjetra... 3. mlaz zraka iz
visoke pei, eksplozija (baruta)... 4. lo, okuen zrak
ut. 1. baciti u zrak eksplozijom. 2. uiniti uvelim,
opariti,
spaliti;
fig.
unititi,
upropastiti...
Blasler bi, dakle, pomou malo sintaktike akrobatike
bio oruje, kojim se postiu gornji efekti.
DEFENZIVNI POJAS. (eng. defensor screen). Misli se
na pojas iste energije oko nekog predmeta ili osobe
koji zatiuje od energetskog (zrakama i sl.) i
materijalnog (tanad i sl.) napada. Standardna stavka u
arsenalu SF-ratovanja.
ESPER. Osoba sposobna za ESP, tj. Ekstra-SenzornuPercepciju (telepatija, telekineza itd.)
A. E. Van Vogt
Rull
Preveo Krsto Maurani
NE UBIJTE
RULLA!
Profesor Jamieson je spazio svemirski amac tek krajikom
oka.
Sjedio je u jaruzi kojih desetak metara daleko od provalije,
nadomak ulazu u amac sa spasavanje. Bio se udubio u rad na
izvjetaju, biljeei napomenu u zvuni graf kako je Laertes III
dovoljno blizu nevidljivoj granici koja je dijelila dio svemira pod
dominacijom Zemlje od onoga u vlasti Rulla da je sama injenica to
su ga otkrili prvi predstavljala znaajnu pobjedu u ratu Zemlje protiv
Rulla.
Pisao je: Podatak da bi baza na ovoj planeti omoguila
brodovima napad na neke od najgue naseljenih sektora galatike,
bilo ljudskih, bilo rulskih, daje joj prioritet klase AA u opremanju
svom moguom vojnom opremom. Preliminarne obrambene
instalacije trebalo bi postaviti na Mount Monolithu, gdje se sada
nalazim, najkasnije u roku od tri tje-
I ba u tome trenutku spazio je, iznad sebe i malo ulijevo, onaj
drugi amac kako se pribliava visoravni. Pogledao je uvis i
ukoio se na mjestu, u nedoumici to da uradi.
Prvi impuls da bjei prema amcu sa spasavanje suspregao je
shvativi da bi ga svako kretanje odalo elektronskim refleksima na
5
ulije novi polet. Bitku za visoravan sad ne moe izbjei. Misao koja
mu se motala po glavi svu no dobije novo znaenje. Ovo je prvi put,
koliko on zna, da su se jedan Rull i jedno ljudsko bie nali oi u oi
na uskom, ogranienom prostoru, a da nisu zarobljenici. Velike bitke
u svemiru vodile su se izmeu brodova i izmeu flota. Preivjeli su
ili bjeali, ili poklekli pred nadmonim protivnikom. Zapravo, i ljudi
i Rulli poinjali su samoubojstvo da bi izbjegli zarobljavanje. Rulli
su to radili svjesnom eljom da umru, i to se nije moglo sprijeiti.
Ljudi su se morali prikloniti mehanikim metodama, to nije uvijek
uspijevalo, pa bi se tako Rulli doepali ivoga ovjeka i na njemu
obavljali svakojake pokuse. Sad se Jamiesonu ukazala jedinstvena
prilika da podvrgne Rulla pokusima jasno, ukoliko sam ne bude
nadvladan. Ne smije tratiti vrijeme: valja iskoristiti svaki trenutak
danjeg svjetla. On opae specijalni obrambeni pojas i izie. Dan se
bijelio iz asa u as; a pogled koji mu se ukazao zaustavio mu je dah,
ak i sada dok se usredotoio na bitku to da eka. Eto, pomisli
zadivljen, sve se to zbiva na najudnijoj planini za koju se zna.
Mount Monolith, otkriven istoga dana kad i sama planeta,
dobio je ime prema prvim rijeima koje su o njemu izgovorene:
Pogledaj samo onaj monolit tamo dolje! Uzdizae se taj toranj iz
jednoline ravnice, sasvim uspravan, do visine od pune dvije tisue i
osamsto metara. Najvelianstveniji prirodni stup u poznatome dijelu
svemira; jedno od sto galaktikih uda.
Dok je tako stajao, Jamiesona obuzme ponos to je pripadnik
tako mone rase branitelja i saveznika tisua oblika ivota, jedinoga
dostojnog protivnika nadiruim Rullima. U svojih osamnaest godina
vojne slube nagledao se egzotinih scena. Kroio je tlom planeta
udaljenih i dvjesta tisua godina svjetlosti od Zemlje. Kao naelnik
znanstvenog odjela Flote ima on pod svojim zapovjednitvom
brodove takve moi da su cijele skupine naseljenih svjetova
nemone pred njima brodova to kroz vjenu tamu sijevaju od
jednoga bljetavog sunca do drugoga, jo sjajnijega, jo udnijeg.
Ipak, premda ima visok: in, evo ga ovdje na planini na
dalekom Laertesu, sam ovjek koga su okolnosti prisilile da se svom
svojom lukavou suprotstavi rulskom neprijatelju.
Obavijest o otkriu Laertesa stigla je do njega uobiajenim
kanalima. Odmah mu je bilo jasno neto to su drugi previdjeli: da e
prije ili kasnije postati kljuna baza na granici gdje se sueljavaju
9
***
Profesor Jamieson proveo je mnogo vremena na svome leaju,
razmiljajui. Obavila ga je potpuna tiina, koju bi prekinula samo
buka njegova tumaranja po brodu kad bi se umorio od leanja. Radio
je bio tih poput groba. Laertes je tako daleko od naseljenog dijela
svemira da ak ni signali subsvemirskog radija ne dopiru do njega.
Potraio je valne duine rulskih signala. I tu je vladala tiina. Ali to
nije znailo nita: da se kakav rulski brod i nalazi u blizini, jasno je
da nee emitirati da se ne bi odao.
Izoliran je ovdje u svome malom brodu, na nenastanjenoj
planeti, s upropatenim motorima. Nastojao je, ipak, da o tome ne
misli pesimistiki. Evo, ree sam sebi, ovo je ivotna prilika za
eksperiment.
Ideja ga ponese. Gotovo je nemogue uhvatili ivoga Rulla.
Onih nekoliko onesvijetenih uvalo se kao kap vode na dlanu. Ovo
ovdje bila je gotovo idealna situacija.
Zarobljenici smo obojica. Pokuao je tako shvatiti svoju
situaciju. Zarobljenici svoje okoline, pa tako, igrom sluaja,
zarobljenici jedan drugoga.
Ovo je dragocjena prilika da rasvijetle mnoge nepoznanice.
Ljude je muila velika tajna rulskih postupaka. to ih motivira?
Zato ele sasvim unititi druge rase? Zato nepotrebno rtvuju
dragocjene brodove napadajui zemaljske upade u njihov dio
svemira kad im mora biti jasno da e se oni i tako povui nakon
kraeg vremena? I zato se zarobljeni Rulli, koji se mogu ubiti
kadgod to zaele, ubijaju odmah, ne ekaju da vide kakva ih sudbina
eka? Katkada bi posluili samo kao kuriri.
Da li je mogue da Rulli pokuavaju sakriti neku svoju bitnu
slabost o kojoj ljudi jo i ne sanjaju?
Skrivene mogunosti koje je ova bitka nosila u sebi razvedre
Jamiesona dok je leao oporavljajui se, kujui planove i traei
naina kako da nadmudri svoga protivnika. Katkad je znao
odskakutati na zdravoj nozi do komandnog pulta, gdje bi zurio u
ekran razgledavajui okolicu broda, visoravan, Laertesovo plavoruiasto nebo, tiho i beivotno. Razgledavajui svoj zatvor.
Uhvaen sam ovdje, razmiljao bi turobno. Profesor Jamieson, ija
bi pojava na nekoj od zemaljskih planeta izazvala gomile
16
29
Stanislaw Lem:
Inwazja z Aldebarana
Preveo Drago Bujan
INVAZIJA S
ALDEBARANA
Pri spomenu znanstveno-fantastine literature, svatko od nas e
pomisliti barem na jednog pisca tog anra, uglavnom angloamerikog
imena. Pri tome se potpuno zaboravlja da postoji i drugo, vrlo plodno
podruje SF na Istoku, iju sr u mnogome ine poljski autori.
Njihov najpoznatiji predstavnik u svakom je sluaju Stanislaw
Lem, koji svoja djela objavljuje od 1948. godine.
Zahvaljujui svom izrazito humanistikom pisanju o ovjeku, Lem
daje novu dimenziju SF.
Njegovi su romani socioloke studije jer u SVIM djelima daje
viziju nekoga svoga, boljeg drutva, to mu omoguuje da pie filozofsku kritiku, grotesku i satiru na ovo dananje, nesavreno drutvo,
promatrajui ga iz perspektive budunosti.
Lem opisuje reakcije ovjeka prema nepoznatom, odnose ovjek
drutvo, ovjek-tehnika i mukarac-ena. Za njega su osnovna jedinka
drutva mukarac i ena, i kao takvi oni su prisiljeni prolaziti kroz
razlina iskuenja. Zato su as na Zemlji, as na nekoj nepoznatoj
planeti (Solaris), a izmeu toga putuju svemirom (Ana sa Zvijezda).
Njihove odnose daje izrazito lirski, kao da budunost na relaciji
mukarac-ena nee promijeniti romantiku koju ta veza skriva u sebi:
Uzalud sam htio pouriti dolazak dubljeg osjeaja, uzalud sam ga
traio u snanim poljupcima, u vrstom zagrljaju dok se on pritajio
u veernjoj utnji, u napola skrivenom smijeku, u sluajnom,
neoekivanom dodiru ruku od kojih je jedna eljela pomilovati drugu i
zaustavila se plaljivo na pola puta.
Na kraju, ena priskoi mukarcu u pomo i daje mu snagu kada je
to najpotrebnije:
Trgnuo sam se. To je bila Ana. Anin glas. Htio sam trati gore,
ali nisam smio Zorina ostaviti samnog. Polako sam poao prema
stubama, leima okrenut i jo sam u uvjek gledao Zorina i njegovo
30
40
Stanislaw Lem:
BAJKA O
KOMPJUTERU
KOJI SE BORIO
SA ZMAJEM
Kralj Poleander Partobon, vladar Kibere, bijae velik ratnik, a
kao pobornik metoda suvremene strategije vie od svih ratnih
znanosti cijenio je kibernetiku. U njegovom kraljevstvu sve je
vrvilo od elektronikih raunala, manjih ili veih elektronskih
mozgova. Poleander ih je postavio gdje god je mogao nipoto
ne samo u astronomskim opservatorijima ili u kolama nego
doslovce posvuda: ak je u rubna kamene na ulicama dao ugraditi
elektronske mozgove koji su glasno upozoravali pjeake neka
pripaze da se ne spotaknu, a bilo ih je i na stupovima, na zidovima
i drveu, tako da ih je svatko u bilo koje vrijeme mogao zamoliti
da mu pokau put. Objesio ih je i ispod oblaka da odozgo jave kad
pone padati kia, razmjestio ih je po planinama i dolinama.
41
47
Special Feature
Prevela prof. Mihaela Vekari
SPECIJALNA
EMISIJA
62
63
ljepote. Ali u tijelu nije bilo zabune: bilo je previe ilavo i miiavo.
Zapita se kako nije i prije posumnjao u njen spol; ali napokon, nije ni
udno. Jedino dojke nisu bile ni najmanje nalik na one ljudskog bia.
Bilo ih je est, poredanih u dva reda na trbuhu. Premalene su da bi se
vidjele ispod krzna. U vrijeme trudnoe sigurno nabujaju.
Kad je obavio zadatak, lijenik prie divanu, sjedne i zarije
glavu meu ake. Ispit je za njega u najmanju ruku bio jednako teak
kao i za enu-maku.
Odjednom Nelson poskoi i uspravi se na stolici. Bez ikakva
uvoda zvijer je prela u napad. U jednom skoku nala se na lijeniku,
svladala ga i stezala mu ruke oko vrata sve dok se tijelo nakon
nekoliko trzaja nije umirilo.
Sve se odvilo u roku od jedne minute. ena-maka napusti stan
kroz stranji izlaz, uvjerivi se prethodno da je nitko nije vidio.
Odmah se vratila u hotel, legla i zapala u nemiran san. Povremeno je
neto mrmljala i neprekidno eala svoje ogoljelo tijelo, koje se
uskoro orosilo znojem.
Tako se maka vratila u svoj brlog da polie rane,
protumai spiker.
***
No poslije operacije Pentizel se jo muila, ali jai je bio
osjeaj stalne, sve nepodnoljivije gladi, koji je na kraju istjera iz
sobe. Meutim, nije zaboravila na oprez. Zadovoljila se samo
napadom iz zasjede na dva bezazlena prolaznika kojima je otela
onoliko novaca koliko je drala da e joj dostajati. Tim je novcem
kupila ensku odjeu i veliki komad mesa u trgovini to radi do
ponoi. Zatim iznajmi sobu u drugom hotelu. Te je veeri jela
umjereno i bez uitka. Zubi su je jo uvijek strahovito boljeli, a
meso, koje nije bilo sasvim svjee, krvavo, nije joj osobito prijalo.
Gotovo cijeli slijedei dan provela je spavajui. Naveer se
njen snani organizam oporavio. Sa snagom se vratila i glad, vea
nego ikad!
Jedva je suzdravala nestrpljenje oekujui da padne mrak. S
promijenjenim licem osjeala se sigurnijom, ali jo uvijek je
prevladavao njen atavistiki oprez.
65
74
Gerhard Zwerenz
ZAR DA TI SE
POPNU NA
GLAVU
Stanovali smo u treem katu kue u sreditu grada i nikome
nismo doputali da nam bilo to ostane duan. Dakako, ni
Drfeltovima iz kue preko puta. S njima nas je vezalo dugogodinje
prijateljstvo sve do onog dana kad je gospoa Drfelt jo prije nove
godine pozajmila na okvir za tortu i nije ga vratila.
Kad ju je moja majka poslije tri puta uzalud upozoravala da
nam ga vrati, popustilo joj jednog dana strpljenje te je na stubitu
rekla gospodi Muschg koja je stanovala u etvrtom katu da je
gospoa Drfelt najobinija lampavica.
Netko je zacijelo to ispripovijedao gospodi Drfelt jer su ve
sutradan njeni sinovi Klaus i Achim pretukli mog najmlaeg brata
Hansa da je sav bio plav.
Upravo sam bio u vei kad je Hans dotrao plaui. Uto opazih
gospodu Drfelt kako izlazi iz kue. Potrah preko ceste, dohvatih
njenu torbu s kojom je odlazila u trgovinu i istresoh joj je na glavu.
Ona odmah stade izbezumljeno zvati u pomo kao da sam joj uinila
bogznato. A samo joj je nekoliko komadia razbijenog stakla
pritiskalo glavu jer je u torbi nosila prazne boce mlijeka.
75
77
Paul Anderson:
NE MIRI SE S
KRALJEVIMA
81
4.
Ova je obavijest za vas privatno: kapetan Thomas
Danielis imenovan je starijim autantom pukovnika Hollisa.
5.
Jo jednom vas podsjeamo da se Pacfike Drave
Amerike nalaze pod uvjetima izvanrednog stanja zbog dravne
sigurnosti. Od vas se zahtijeva potpuna lojalnost legalnoj vladi.
Svaki in pobune se mora otro kazniti. Svatko tko bi pruio bilo
kakvu podrku ili pomo frakciji Brodskog ini akt veleizdaje i bit e
odgovarajue kanjen.
Gerald O' Donnell, Gen. APDA, VK
Grmljavina je odjeknula planinom poput artiljerijske paljbe.
Mackenzie se nije odmah pomaknuo, a i tada samo zato da bi papir
metnuo na stol. Sporo je prikupljao svoje emocije, osjeajui se
poput prazna, ispuhana balona.
Usudili su se ree Speyer uplje, kao navijen.
Zaista su se usudili.
Hm? Mackenzie polako okrene oi prema majorovu
licu. Speyer mu ne uzvrati pogled. Zurio je netremice u svoje ruke
kako motaju cigaretu. Ali rijei su pratale iz njega grubo i brzo:
Mogu pogoditi to se dogodilo. Jastrebovi su zahtijevali
smjenjivanje jo odonda kad je Brodsky kompromisom rijeio
granini spor sa Zapadnom Kanadom. A Fallon, daa, ima on i svojih
ambicija. Ali, njegova je klika u manjini, i on to zna. Njegov izbor za
zamjenika donekle je umirio jastrebove, ali on nikad ne bi postigao
da ga izaberu za suca na redovan nain, jer Brodsky svakako nee
umrijeti od starosti prije njega, a uope, pedeset posto Senata su
trijezni, zadovoljni gazde, koji ne misle da je bogom dano pravo
PDA da opet ujedine kontinent. Ne vidim naina da se smjenjivanje
progura u Senatu potenom igrom. Prije bi izglasali nogu u tur
Fallonov.
Ali, Senat je bio sazvan ree Mackenzie. inilo mu se
kao da to netko drugi govori. Tako su barem javile vijesti na
radiju.
Pa naravno. Sazvan je juer da bi debatirao o ratifikaciji
sporazuma sa Zapadnom Kanadom. A gospodari su ratrkani po
cijelome kraju, svaki na svojoj Postaji. Do San Francisca im valja
putovati. Nekoliko namjetenih zastoja... doavola, pa neka samo
eljezniki most kod Boisa ode u zrak, i dobar tucet Brodskyjevih
najeih pristaa e zakasniti... i tako je Senat imao kvorum, u redu,
82
92
99
uo.
106
132
134
SEKCIJA ZA
ZNANSTVENU
FANTASTIKU
ARKZ
NARODNE
TEHNIKE
Zato smo
osnovali klub?
135
ROBOT
(Koncept
za predavanje
Tri zakona
robotike
odrano u
ARKZ Uvod)
Svi
matamo.
O
svaemu,
biloemu. O susretu s R. Redfordom
ili S. Loren na pustom otoku, o
mlincima s puricom, o braku bez
punice/ svekrve, svjetskom rekordu,
budunosti...
Budunost...
to nam nosi sutra? Radnu subotu?
Prvi rendez? Odbrusit u efu to ga
ide?
Nova
Godina?
Diploma,
namjetenje, penzija? Stan? Mnotvo
novih briga? Ili ba nita osobita?
A Sutra?
15 milijardi stanovnika planete
Zemlje?
Susret s BO (Buljo-Oko
udovite podrugljiv naziv za
Vanzemaljce)?
Tehnoloki raj (ruak na dugme,
videotelefon)?
Totalni krah?
Vikend na Ganimedu, ljetovanje na
Rigelu?
136
Meuplanetarni rat?
Kolektivnu autofagiju (a la
Zeleno sunce)?
Definitivnu slobodu od rada
(zanimljivo: da li bi to bio raj ili
potpuna dekadencija)?
Moglo bi se nabrajati unedogled.
Svako se matanje moe svesti na
Tri Pitanja:
1.
to e biti (kamo sve to
vodi)?
Tehnika:
ekstrapolacija
(prenoenje parametara). Cilj: vizija
budunosti. Primjer: H Harrison:
Make Room! Make Room!; I
Asimov: eline spilje; W. Miller:
A. Canticle for Leibowitz; I.
Asimov: The Last Question.
2.
to je zapravo (ovo ili ono)?
Tehnika: spekulacija (izvoenje
teorija). Cilj: objasniti ono to ne
moe znanost. Primjer: L. Niven:
Neutron Star; prie o Krakenu,
sirenama, kentaurima; postanak
ovjeka; R. Heinlein; By His
Bootstraps, grof Dracula.
3.
to bi bilo (kad bi bilo)?
Matanje (naivno, bogato, bolesno,
znanstveno...). M. Leinster: First
Contact; levitacija, ulovio zlatnu
ribicu, zalutao u Draculin zamak,
galaktiki parlament.
Ljudi s knjievnom icom. Raaju
se bajke, njihovo stanovnitvo; vile,
arobnjaci,
Carevi
Saltani,
Supermeni,
vjetice,
BO-evi,
androidi, roboti, vukodlaci...
Jedan oblik bajke stavio sama
sebe
u
ogradu
(znanstvene
vjerojatnosti). Ograda sputava, ali
daje ventil intelektu i ozbiljnost
tekstu.
To = sf.
137
Krsto Maurani
138
Kratka povijest
naune
fantastike
UVOD Svrha je ovog napisa
da se ukratko iznese povijest naune
fantastike (nadalje u tekstu SF). Bit
e rije iskljuivo o pisanoj SF, i to
samo na engleskom jezinom
podruju (SAD i Velika Britanija).
Zbog nedovoljnog poznavanja nisam
mogao dati pregled SF u ostalim
zemljama, gdje je SF prisutan i
razvijen (SSSR, Poljska, Francuska
itd.).
Podnaslovi
u
kratkoj
povijesti uvjetni su.
DEFINICIJA Uglavnom,
nema slaganja u definiciji SF. Po
jednom piscu SF ne postoji, a drugi
tvrdi da kao knjievnost danas
postoji samo SF. SF pisce
usporeuju
s
gnosticima,
alkemiarima
i
dubinskim
psiholozima. Neki teoretiari ne
priznaju SF kao knjievni rod ve
joj daju ulogu mitologije naeg
vremena.
Predlaem
da
se
zadovoljimo tvrdnjom da je SF sve
ono to itaoci SF itaju.
INTERMEZZO Sama je
kratka povijest podijeljena na
etiri doba. Valja imati na umu da
je granice izmeu pojedinih doba
nemogue otro odrediti, ali su kao
godine razgranienja uzete godine u
kojima se pojavio odreeni asopis
ili antologija koji su oznaili veu
promjenu i unutar SF.
PRETHISTORIJA Ukratko:
prethistorija SF poinje ve od prvih
mitova. U svjetlu SF moemo
promatrati
i
djela
Lukijana,
Rabelaisa, Campanelle, Swifta i
drugih. Dva imena iz prethistorije za
nas su vana, pa e im biti posveeno
vie panje. To su Wells i Verne.
Sukob izmeu njih dvojice ostavio je
velikog traga u povijesti SF. Verne je
pisao avanturistike romane, u
kojima je anticipirao niz naunih i
tehnikih otkria. Takav je roman na
primjer Put na Mjesec. S druge
strane, Wellsa ne zanimaju previe
tehniki problemi: za razliku od
Verneovih, njegovi putnici stiu na
Mjesec.
koristei
se
antigravitacionim
materijalom.
Verne
napada
Wellsa:
Ja
upotrebljavam fiziku. On izmilja. Ja
na Mjesec idem u projektilu
izbaenom iz topa. Tu nema
izmiljanja. On leti u brodu
izraenom od metala, koji ukida
zakon gravitacije. To je zgodno,
nema to, ali pokaite mi taj metal.
Neka ga stvori. Wells uzvraa
(dodue, trideset godina kasnije):
Verne je opisivao i vjerovao da se
moe uiniti ovo ili ono, to u to
vrijeme jo nije bilo uinjeno. On je
itaocu pomagao da zamisli kako je
to uinjeno, i kakva bi radost,
uzbuenje ili nevolja tada nastali.
Vei se dio njegovih iznalazaka
obistinio. No ove moje prie ne
tvrde da se bave moguim stvarima.
Valja biti objektivan i ustvrditi da je
Verne zasluan kao anticipator
tehnikih novotarija. Wells je
nasuprot kratkoronom predvianju
naeo gotovo sve teme suvremene
SF;
istraivanje
vremena,
meuplanetarne
139
140
Goran Paveli
141
Prie iz
Bijeloga jelena!
142
U drugom
broju
Siriusa:
Fentonovo utiavalo!
143