SVOJSTVA DRVA

- fizika

( graa, gustoa, dimenzije i oblik, poroznost i sadraj vode )

- kemijska

( sastav, aciditet i alkalited )

- fizikokemijska ( sorpcija, stezanje i bubrenje, kretanje vode )

- mehanika

(elastinost, vrstoa, tvrdoa )

- termika

( rastezanje, koeficijent vodljivosti topline, specifina toplina,

koeficijent difuzije topline )

- elektrina

( vodljivost ili otpor, faktor energije, dielektrina konstanta )

- akustina

( vodljivost, rezonancija, apsorpcija )

- estetska

( boja, sjaj, miris, finoa, tekstura )

RAST I
ANATOMSKA
GRAA

Shematski
prikaz stabla
Prikaz strujanja
hranjivih
sastojaka

Odnos izmeu visine i godina starosti stabla

Odnos izmeu debljine i godina starosti stabla

Popreni, radijalni i
tangencijalni presjek
borovine sa naznakom
ranog i kasnog drva u
godu

Popreni
presjek
borovine sa
karakteristinim
nazivima

Ograena jaica

Mikroskopski prikaz rasporeda provodnog i

spreminog tkiva etinjaa

KEMIJSKA SVOJSTVA DRVA

Elementarni
sastav suhog
drva:

- ugljik

50,0 %

- kisik

43,45 %

- vodik

6,0 %

- duik

0,2 %

- pepeo

0,3 %

Prosjean kemijski sastav stanice etinjae i listae

FIZIKO-KEMIJSKA SVOJSTVA DRVA

VLANOST DRVA
Odreivanje vlanosti:
A) LABORATORIJ
Suenje na temp. 103 +/- 2 oc
minimum 5 epruveta

B) VLAGOMJERI
- digitalni
- analogni
Vlanost svjee posjeenog drva:
- etinjae

40 200 %

- listae

35 130 %

Vlanost u gotovim konstrukcijama:

6 12 %

grijani dobro zraeni prostori

9 15 %

zatvoreni negrijani prostori

15 18 % natkriti otvoreni prostori

18 22 % potpuno slobodne konstrukcije

Za stalne klasine konstrukcije - 18 % prije ugradbe

Za lijepljenje konstrukcije

9 % - 12 % 3 %

U HRN. U.C.9.200 dani su

detaljno postoci vlanosti
gradje, koji mora imati gradja
u ovisnosti od namjene
objekta i uvjeta
eksploatacije.

Ravnotea vlage zraka, drveta i temperature

PROMJENA VOLUMENA
Voda u drvu:

-slobodna
- vezana

Higroskopska
Kemijski vezana

Kemijski vezana voda ne isparava. Ona se moe

osloboditi posebnim postupcima uz visoku temperaturu
(180 C)
TOKA ZASIENJA VLAKNA vlanost koja
odgovara isparenju slobodne vode
Za etinjae kod 20C iznosi : 25 32 %

HIGROSKOPNA RAVNOTEA je ravnotea izmeu

vodene pare u zraku odreene temperature i
koliine vode u stijenki drva
HIGROSKOPNO PODRUJE priblino do 30 % vlanosti
SKUPLJANJE I BUBRENJE DRVA sposobnost drva da kod
promjene vlage u odreenim granicama mijenja
volumen
Srednje vrijednosti koeficijenta skupljanja odnosno
bubrenja za promjenu vlanosti od 1%:

Dijagram vrijednosti koeficijenata skupljanja

odnosno bubrenja kod promjene vlanosti
E - etinjae
HiB hrast i bukva

t - tangencijalno
r - radijalno
l - longitudinalno

Prikaz karakteristinih
proizvoda pilane prije i
poslije suenja

Spoj naglavnice i stupa, te nalijeganje

poprenog na uzduni elemenat

ZAPREMINSKA (VOLUMNA) MASA

Raunska prostorna masa drva u kg/m3

Apsolutno suho drvo:

-jelovina
-smrekovina
-borovina

400 kg/m3
450 kg/m3
500 kg/m3

VOLUMNA (SPECIFINA) MASA

Apsolutno suho drvo:
-celuloza
-lignin

1,57 kg/m3
1,40 kg/m3

Volumen pora:
G

Vp = 1 S * 100

Vp volumen pora
Gs masa apsolutno suhog drva
- volumna (specifina) masa

ZAPREMINSKA (VOLUMNA) MASA

Raunska prostorna masa drva u kg/m3

Apsolutno suho drvo:

-jelovina
-smrekovina
-borovina

400 kg/m3
450 kg/m3
500 kg/m3

Ovisnost vrstoe drva reducirana na 15%

vlanosti u odnosu na postotak vlanosti

Ovisnost vrstoe na tlak

okomito na vlakanca u
odnosu na postotak vlanosti

Ovisnost vrstoe na savijanje i

tlak paralelno s vlakancima u
odnosu na postotak vlanosti

Ovisnost vrstoe drva od smjera djelovanja

sile u odnosu na smjer vlakanaca

REZULTATI EKSPERIMENTALNIH ISTRAIVANJA

MEHANIKIH SVOJSTAVA DRVA

Idealizirani uzorak drva izloen vlanim naprezanjima paralelno

s vlakancima, tlanim naprezanjima paralelno s vlakancima i
tlanim naprezanjima okomito na smjer vlakanaca

Idealizirani uzorak drva izloen posminim naprezanjima u

smjeru vlakanaca (a) i okomito na vlakanca presjecanje
vlakanaca (b)

TLANA VRSTOA
Mala epruveta
20 x 20 x 40 mm
Velika epruveta
50 x 50 x 100 mm
Modul elastinosti
50 x 50 x 200 mm
Izgled uzorka i shema
optereenja za ispitivanje
tlane vrstoe paralelno s
vlakancima ( HRN. D.AI.045)

 dijagram ispitivanja uzorka borovine na tlak

paralelno i okomito na vlakanca

Izgled uzorka za ispitivanje

tlane vrstoe okomito na
vlakanca (HRN. D.AI.051)
Mala epruveta
20 x 20 x 40 mm
Velika epruveta
50 x 50 x 100 mm

Tlak okomito na vlakanca na

djelominoj povrini
(peatni pritisak)

Tlak pod kutem

vrstoa po EC5:

f, c, d f, c = fc, o, d (fc, o, d fc,90, d ) sin

VLANA VRSTOA

Mala epruveta
20 x 25 x 320 mm
Velika epruveta
50 x 46 x 600 mm
Modul elastinosti
50 x 46 x 600 mm

Izgled uzorka za ispitivanje

vlane vrstoe paralelno s
vlakancima ( HRN. D.AI.045)

 dijagram ispitivanja uzorka borovine na vlak

paralelno i okomito na vlakanca

Ovisnost vlane vrstoe od smjera djelovanja sile u

odnosu na smjer vlakanaca

VRSTOA NA SAVIJANJE

Stadij raspodjele normalnih naprezanja uzorka

optereenog na savijanje

Izgled uzorka i shema

optereenja za ispitivanje
vrstoe na savijanje

Mala epruveta
20 x 25 x 320 mm
Velika epruveta
50 x 50 x 800 mm
Modul elastinosti
50 x 50 x 800 mm

Razvoj naprezanja u savijanom drvenom nosau

Moment savijanja u elastinom podruju:

Mel = * Wel
Wel = 1 * H2 /6

za irinu b=1

meutim prijelazom u PLASTINO podruje:

fo,c tlana vrstoa drveta paralelno s vlaknima

fo,t vlana vrstoa drveta paralelno s vlaknima
Prema eksperimentima ispitivanja vrstoa drveta:

Oznai li se s:

tada granini moment savijanja moemo izraziti kao:

A iz ega slijedi uz

Konano:

A izraz

je vrstoa na savijanje!

Kod jednostavnih prorauna uzima se da je taj izraz

jednak fm.
Ako se rijei numerika dolazi se do izraza:
to je priblino 1.8, u standardima je
uzeto 1.79

Savojna
vrstoa

RAZLIKA izmeu prorauna savijanja po graninim

stanjima nosivosti i prorauna po doputenim
naprezanjima.
Dijagram / s oznaenom nosivou materijala.

savijanje:

naprezanje na rubu:

prema

dimenzioniranju po doputenim naprezanjima, dakle:

Po graninim stanjima, u trenu sloma presjeka, stanje

naprezanja je:

iz ega:

Uzimajui faktor sigurnosti F.S. ( cca 2.5 ), dijelimo

obje strane izraza sa F.S.

Izraz s lijeve strane se moe predstaviti kao Mdop a

izraz s desne strane je u stvari dop
Wpl = bh2/4
Uteda je 50%
Kod I presjeka uteda je samo 15%
Moraju se provesti DVA prorauna:
Za stanje nosivosti i
Stanje upotrebljivosti

POSMINA VRSTOA
Rolling shear

Vrste posminih vrstoa

Posmina naprezanja kod savijanja

= ( Q*S ) / ( I*b )

Stvarna raspodjela posminih naprezanja u plohi

smicanja za simetrian i nesimetrian uzorak

Rezultati ispitivanja posmine vrstoe za

nesimetrine uzorke i utjecaj pridrajnih sila Q na
posminu vrstou.

Utjecaj pridrajnih sila Q na posminu vrstou za

simetrine uzorke.

U sluaju nepridranog uzorka naprezanja silama

cijepanja u kritinom presjeku su:

za b = 1

Kako je:

Odakle se vidi da sa poveanjem ekscentriciteta e

ili smanjenjem duljine probe L posmino
naprezanje tei k nuli.

Posmina vrstoa ( HRN. D.AI.053 )

mala epruveta

Radijalna ravnina

velika epruveta

Tangencijalna ravnina

Uzorak za ispitivanje posmine vrstoe ( HRN. D.AI.053 )

Raspored
posminih
naprezanja
TXY.
FEA program
COSMOS/M

REOLOKI MODEL DRVA

Reoloki model drva; elastini i viskozni elementi

povezani su u nizu i paralelno.

TRAJNA VRSTOA

Ovisnost deformacija od vremena za

optereeni i rastereeni uzorak.

Ovisnost deformacije o vremenu, za uzorke

optereene razliitim intezitetima
optereenja.

Dijagram trajne vrstoe

KONSTANTE ELASTINOSTI

Srednja vrijednost modula elastinosti i smika

za monolitno drvo u kN/cm2

TRAJNOST DRVA

Trajnost obraenog drva u godinama.

Trajnost drva u ovisnosti o uvjetu eksploatacije.

PROTUPOARNA SIGURNOST

Ovisnost vremena do paljenja drva i

temperature .

Ovisnost debljine pougljenog sloja i vremena

djelovanja poarnih temperatura.

Vatrootpornost drvenbog i elinog stupa

( CSTB PAriz )

Vatrootpornost lameliranih nosaa prema DIN 4102

Vatrootpornost stupova prema DIN 4102

Vatrootpornost
drvenih panela
( DIN 4102 )

GLJIVICE I INSEKTI

Gljivica hrasta .

Anobium
punctatum.