Professional Documents
Culture Documents
TehPrep Prikljucenje NNM
TehPrep Prikljucenje NNM
PREPORUKA
ZA
PRIKLJUKE OBJEKATA POTROAA NA
NISKONAPONSKU MREU
Sadraj
0
Sadraj
Uvod
Referentni dokumenti
Termini i definicije
10
11
12
14
14
10
15
11
16
12
19
13
22
14
26
15
30
PRILOZI
33-38
1.
Uvod
1.1.
1.2.
Preporuka se odnosi na osnovne tehnike uslove i mjere koje treba da se primijene pri
projektovanju i izgradnji prikljuaka objekata potroaa koji se prikljuuju na niskonaponsku
distributivnu mreu. Ona je dio regulative kojom se ureuje:
tipizacija niskonaponskih razvodnih i prikljunih ormara
tipizacija naina graenja niskonaponskih razvodnih i prikljunih ormara
tipizacija izbora, ugradnje i prikljuivanja energetskih kablova nazivnog napona 1 kV
tipizacija projektovanja i graenja elektrokablovske kanalizacije
tipizacija opremanja mjernih mjesta.
1.3.
1.4.
1.5.
1.6.
1.7.
kod potroaa koji neredovno izmiruju svoje finansijske obaveze po osnovu utroene
elektrine energije, ukoliko spreavaju svoje iskljuenje sa nn mree ili vre ponovna,
samovoljna prikljuenja na nju
kod ostalih postojeih potroaa kod kojih OD pronae tehniki ili ekonomski interes za
izmjetanje postojeih mjernih mjesta.
1.8.
1.9.
2.
Referentni dokumenti
Pri izradi ove preporuke potovani su zahtjevi sledeih zakona, standarda, propisa i pravilnika:
Standardi
JUS N.A5.070
JUS N.B2.702
JUS N.B2.730
JUS N.B2.741
JUS N.B2.743
JUS N.B2.743/1
JUS N.B2.752
JUS N.B2.754
JUS N.B2.754/1
JUS N.B2.761
JUS N.B2.762
JUS N.B2.763
JUS N.B2.771
JUS.N.E5.205, 206
3.
Termini i definicije
Mjerni ureaj: ureaj za mjerenje isporuene elektrine energije iju vrstu, tip, klasu tanosti,
potreban broj i opseg mjerenja odreuje Operator distribucije u skladu sa uslovima iz Privremenog
distributivnog kodeksa /Sl.list RCG,br. 13/05).
Ugovorena snaga: snaga definisana ugovorom o prikljuenju, ugovorom o korienju mree,
ugovorom o nabavci energije ili podeena na limitatoru.
Limitator: ureaj kojim se ograniava snaga potroaa, a koji se nalazi neposredno uz brojilo na
strani mree.
Prikljuak: skup vodova, opreme i ureaja kojima se preko prikljuno mjernog ormara, ili mjerno
razvodnog ormara, povezuju nn mrea i elektrine instalacije u objektu potroaa. Prikljuak na
distributivnu mreu se sastoji od spoljanjeg i unutranjeg prikljuka.
Spoljanji kablovski prikljuak: prikljuni vod izveden energetskim kablom na kablovsku nn mreu,
nadzemnu nn mreu ili direktno na neko nn razvodno vorite (niskonaponski blok TS X/0,4 kV,
kablovski razvodni ormar i sl.) do prikljuno-mjernog ormara (PMO) ili mjerno-razvodnog ormara
(MRO) objekta potroaa, ukljuujui i osigurae u voritu. Kablovski prikljuak na nadzemnu nn
mreu izvodi se u vidu kablovskog silaza sa najblieg stuba mree.
Spoljanji nadzemni prikljuak: prikljuni vod od nn nadzemne mree do prikljuno-mjernog ormara
(PMO) postavljenog na granicu vlasnitva ili na javnu povrinu (npr. na stubu nn mree). Izuzetno, na
seoskom podruju PMO se ugrauje ili na stubu najbliem objektu potroaa, ili na/u fasadu
objekta/zgrade. Izvodi se sa stuba nn mree samonosivim kablovskim snopom (SKS), mehaniki
zatienim u zoni dohvata rukom, ili samonosivim kablom.
Unutranji kablovski prikljuak: prikljuni vod od prikljuno-mjernog ormara (PMO) ili mjernorazvodnog ormara (MRO) do razvodne table instalacije objekta potroaa. Izvodi se kao podzemni,
energetskim kablom.
Unutranji nadzemni prikljuak: prikljuni vod od prikljuno-mjernog ormara (PMO) montiranog na
stubu pored objekta do razvodne table instalacije objekta potroaa. Izvodi se samonosivim
kablovskim snopom ili samonosivim kablom.
Rekonstrukcija elektroenergetskog objekta potroaa: radovi kojima se mijenjaju osnovne
karakteristike elektroenergetskog objekta potroaa, kao: zamjena unutranjeg prikljuka, poveanje
angaovane snage iznad vrijednosti odobrene elektroenergetskom saglasnou, zamjena dotrajale
elektrine instalacije, zamjena sistema napajanja i/ili sistema zatite od indirektnog dodira, zamjena
postojeeg brojila (mjernog ureaja za obraunsko mjerenje) novim, i sl.
Glavna tabla (GT) potroaa: razvodna tabla ili razvodni ormar (RO) preko koje se vri napajanje
objekta ili grupe troila u objektu u kome potroa (kupac) troi elektrinu energiju.
Fazni vod (L): napojni vod koji povezuje potroae sa izlaznim krajevima namotaja transformatora
distributivne mree preko rasklopnih i zatitnih ureaja elektroenergetskog prikljuka.
Neutralni vod (N): povratni vod koji neprekinuto povezuje potroae sa neutralnom takom napojnog
transformatorskog podruja - zvjezditem niskonaponske mree.
Zatitni vod (PE): povratni vod koji neprekinuto spaja metalne provodne mase instalacije i potroaa
koje mogu doi pod napon u sluaju proboja izolacije potroaa.
Neutralni vod sa zatitnom funkcijom (PEN): vod koji udruuje funkcije neutralnog i zatitnog voda.
4.6.
4.7.
4.8.
Vrsta mjernog mjesta (sa direktnim ili poluindirektnim mjerenjem elektrine energije i snage),
tip i broj ureaja za mjerenje odreuju se u zavisnosti od visine maksimalne aktivne snage
(vrno optereenje, kW) koja je potroau odobrena u Saglasnosti za prikljuenje na
distributivnu mreu.
4.9.
Prikljuni vodovi se po pravilu izvode kao podzemni, osim u sluajevima kada je to tehniki
neizvodljivo.
4.10.
4.11.
4.12.
4.13.
5.1.
5.2.
5.3.
5.4.
Objekti individualne gradnje, vikendice, kiosci i sl. koji su prikljueni na nadzemnu nn mreu,
obavezno se tite ZUDS u TT sistemu, ali se preporuuje primjena ZUDS i u TN sistemu.
Nazivna diferencijalna struja bira se shodno referentnim standardima, zavisno od
klasifikacije uticaja okoline, upotrebe i konstrukcije objekata (zgrada).
Ako se ZUDS koristi u TN sistemu, glavni zatitni provodnik el. instalacije povezuje se sa
neutralnim provodnikom ispred ZUDS, ali je i tada obavezno korienje temeljnog uzemljivaa
ili izvoenje pojedinanog uzemljivaa ija otpornost rasprostiranja korespondira sa
diferencijalnom strujom zatitnog ureaja.
5.5.
Svaki novi objekat u gradskim i prigradskim naseljima treba da ima izveden temeljni
uzemljiva i sprovedene mjere izjednaenja potencijala, bez obzira na to kakav sistem
napajanja se primjenjuje u objektu. Isto vai i za nove objekte u seoskim naseljima u kojima se
koristi TN sistem. Primjena temeljnih uzemljivaa je preporuljiva, ali nije obavezna, u manjim
objektima seoskih naselja u kojima se koristi TT sistem.
Kod primjene TN-C-S sistema, uz zadovoljen uslov minimalnog presjeka zatitno-neutralnog
provodnika spoljanjeg ili unutranjeg prikljuka, veza zatitnog i neutralnog provodnika
instalacija objekta izvodi se u prikljunom prostoru mjerno razvodnog ormara i/ili glavne
razvodne table. Neutralni provodnik se ne smije poslije razdvajanja vie uzemljiti.
6.
6.1.
6.2.
6.3.
Struja kratkog spoja koja se pojavi u bilo kojoj taki voda treba biti prekinuta unutar
vremena koje dovodi provodnike do doputene granice temperature.
Struja kratkog spoja kod krajnjeg prikljuka izvedenog sa neke TS, KRO, KRO-N ili KPK,
odnosno sa PMO ili MRO, mora biti vea od minimalne struje prorade pripadajueg zatitnog
ureaja.
Zatitni ureaj mora osigurati prekidanje struje kratkog spoja koja protie kroz provodnike
voda prije nego takva struja prouzrokuje opasnost od termikih i mehanikih djelovanja na
provodnicima i spojevima.
Minimalna stuja prorade se odreuje iz krive zatitnog ureaja.
6.4.
6.5.
6.6.
10
7
7.1.
7.1.1.
7.1.2.
Zatita od direktnog dodira djelova pod naponom u ormarima izvodi se vratima, kuitem i
poklopcima koji ne mogu da se uklone bez upotrebe kljua ili alata, odnosno pomou prepreka
kojima se spreava sluajan dodir djelova pod naponom (na primjer: izolacioni poklopci na
rednim stezaljkama).
7.1.3.
Prevlake metalnih kuita ormara i dijelova elektrine instalacije bojom, lakom, emajlom i sl.
materijalima ne smatraju se dovoljnom izolacijom u smislu zatite od direktnog dodira.
7.2.
7.2.1.
7.2.2.
PMO se izrauje iskljuivo od sintetikih materijala, koji zadovoljavaju klasu izolacije II.
Kuite ormara mora izdrati mehanika, elektrina i termika naprezanja prema standardu
JUS N.A5.070.
Kroz izolaciono kuite ne smiju prolaziti provodni djelovi koji bi mogli iznijeti neki potencijal.
Kuite ne smije da ima vijke od izolacionog materijala ija bi zamjena metalnim vijcima
oslabila izolaciona svojstva kuita. Kada kroz kuite moraju proi neki mehaniki djelovi
(npr. upravljaki organi ugraenih aparata), oni se moraju tako postaviti da se ne smanji nivo
zatite od elektrinog udara.
Provodni djelovi koji su u izolacionom kuitu ne smiju biti spojeni sa zatitnim provodnikom.
Moe se predvidjeti povezivanje zatitnih provodnika koji po potrebi prolaze kroz kuite da bi
povezali drugu elektrinu opremu (npr. povezivanje zatitnog provodnika spoljanjeg i
unutranjeg prikljuka). Takvi provodnici i njihove stezaljke moraju, u unutranjem dijelu
kuita, biti izolovani kao djelovi pod naponom a stezaljke moraju biti oznaene.
7.2.3.
Kod KRO, KRO-N, KPK/KPO i MRO se kao zatitne mjere od indirektnog dodira primjenjuju:
- zatita automatskim iskljuenjem napajanja u TN-C sistemu
- upotreba kuita sa potpunom izolacijom (zatitno izolovanje).
Kod ormara metalnog kuita nije dozvoljena priimjena zatitne mjere automatsog iskljuenja
napanja u TT sistemu, zbog nemogunosti da se postignu propisane veoma niske vrijednosti
otpornosti uzemljenja.
7.2.4.
7.2.5.
7.2.6.
12
8.1.
8.2.
8.3.
8.4.
8.5.
9
9.1.
13
10
10.1.
10.2.
10.2.1. Unutranji kablovski prikljuak izvodi se od prikljuno mjernog ormara (PMO) ili mjerno
razvodnog ormara (MRO) do glavne table (GT) u objektu potroaa.
10.2.2. Za izvoenje unutranjeg prikljuka koristi se etvoroilni (u TT i TN-C sistemu) ili petoilni (u
TN-C/S i TN-S sistemu mree) energetski kabal odgovarajueg presjeka, tipa XP00-A, XP00,
PP00-A i/ili PP00, (JUS N.C3.220). Zatita prikljuka od preoptereenja i kratkog spoja izvodi
se u PMO ili KPK/KPO, saglasno vaeim tehnikim normativima za zatitu niskonaponskih
mrea i instalacije niskog napona.
10.2.3. Kabal unutranjeg prikljuka polae se direktno u zemlju ili u PVC cijevima do objekta i kroz
zid (temelj) objekta potroaa. Unutranji prenik cijevi treba da je najmanje za 50% vei od
spoljanjeg prenika kabla.
14
11
11.1.
Nadzemni prikljuak moe biti spoljanji prikljuak i unutranji ili dio unutranjeg prikljuka.
11.2.
11.2.1. Spoljanji nadzemni prikljuak obuhvata prikljuni vod od nn nadzemne mree do prikljuno
mjernog ormara (PMO), kada je on ugraen na fasadi objekta potroaa.
Primjenjuje se iskljuivo na seoskom podruju, a izvodi samonosivim kablovskim snopom tipa
X00/0-A, koristei zidne konzole ili krovne nosae na objektu kao prihvatne (uporine)
elemente.
11.2.2. Raspon spoljanjeg nadzemnog prikljuka izvedenog SKS-om, tipa X00/=, min presjeka 35
2
mm , od zatezne stezaljke na prikljunom stubu do mjesta prihvatanja na objektu, moe da
iznosi najvie 30 m. Za vee raspone obavezna je ugradnja pomonog stuba.
11.2.3. Na objektu se spoljanji nadzemni prikljuak ugrauje vanjskim dijelom krovne konstrukcije ili
zida. Od mjesta prihvata na objektu do PMO, prikljuak se provlai kroz lako gibljivu
plastiinu cijev prenika najmanje 36 mm, ugraenu u spoljnem zidu objekta/zgrade, ispod
maltera.
Samonosivi kablovski snop se moe ugraditi i po fasadi objekta, u cijevi od samogasive
plastike.
11.2.4. Strujne veze provodnika spoljanjeg nadzemnog prikljuka sa provodnicima nn mree izvode
se pomou specijalnih stezaljki (spojnica), koje svojom konstrukcijom treba da obezbjede
dobar elektrini spoj provodnika i da sprijee prodor vlage.
Zabranjeno je skidanje izolacije provodnika radi izvoenja spojnih i kontaktnih mjesta na
samonosivom kablovskom snopu.
Prikljune izolovane otcjepne strujne stezaljke moraju da zadovolje uslove u pogledu
predvienog strujnog optereenja i tehnologije spajanja aluminijuma, ili aluminijuma i bakra.
Kontaktno mjesto mora obezbjediti spoj koji skida Al oksid na kontaktnim povrinama i
osigurava konstantan specifini pritisak na vod.
Nije dozvoljena izrada spojeva upredanjem provodnika.
112.5. Spoj neutralnog provodnika nn voda mree izvedenog Al/Fe uetom i neutralnog provodnika
prikljuka izvedenog SKS-om, treba da se izvede sa dvije strujne stezaljke (spojnice).
11.3.
11.3.1. Unutranji nadzemni prikljuak je vod od PMO, ugraenog na stubu nn mree koji je najblii
objektu potroaa, do glavne razvodne table (GT) instalacija objekta potroaa.
11.3.2. Unutranji nadzemni prikljuak se izvodi kao unutranji kuni prikljuak iskljuivo kod
potroaa na seoskom podruju, kod novih potroaa i kod potroaa kod kojih se
rekonstruiu prikljuci i mjerno mjesto, bez prekidanja na mjestu uvoenja u objekat, ve se
neprekinut provlai do GT instalacije u objektu.
11.3.3. Unutranji nadzemni prikljuak se izvodi kao dio unutranjeg kunog prikljuka kod postojeih
potroaa u situacijama iz take 1.7, kada OC to ocijeni kao tehniki i ekonomski opravdano
reenje. U tom sluaju se nadzemni prikljuak ugrauje od izmjetenog PMO na stubu nn
mree do postojeeg prihvatnog mjesta na objektu (konzola, kuka za prihvatanje), gdje se
formira spoj sa postojeim kablovskim vodom unutranjeg prikljuka do GT. Presjek, tehniko
stanje kablovskog voda i bezbjedonosni zahtjevi treba da su zadovoljeni.
11.3.4. Unutranji prikljuak se izvodi samonosivim kablom ili samonosivim kablovskim snopom,
izolacije iskljuivo od umreenog polietilena, bez posebnog noseeg provodnika, tip X00-A.
11.3.5. Unutranji nadzemni prikljuak nije dozvoljeno polagati u tavanu objekta. Prikljuak treba
izvesti vanjskim dijelom krovne konstrukcije ili zida.
Samonosivi kablovski snop se moe montirati i po fasadi objekta, u samogasivim plastinim
cijevima.
11.3.6. Raspon unutranjeg nadzemnog prikljuka izvedenog SKS-om, od zatezne stezaljke na stubu
na kome se ugrauje PMO do mjesta prihvatanja na objektu, moe da iznosi najvie 30 m.
15
11.3.7. Zatezanje unutranjeg nadzemnog prikljuka vri se zatezanjem cijelog snopa, tako da ugib
u sredini raspona u odnosu na pravu koja prolazi kroz take prihvatanja SKS-a ne bude manji
od 0,5 m.
Zatezanje prikljuka izvodi elektromonter bez pomonih sredstava.
Standardna zatezna stezaljka treba da izdri silu do 1500 N. Kod veih sila od navedene treba
da doe do proklizavanja kabla u stezaljci.
Maksimalno radno naprezanje za kune prikljuke izvedene samonosivim kablovskim
snopom je:
2
2
za kabal XOO-A 2x16 mm - 16 N/mm
2
2
za kabal XOO-A 4x16 mm - 10 N/mm za raspone do 10 m
2
2
za kabal XOO-A 4x16 mm - 16 N/mm za raspone preko 10 m.
11.3.8. Uvoenje nadzemnog prikljuka moe biti preko krova ili fasade objekta.
Preko krova objekta prikljuak se uvodi:
direktno na krovnu konstrukciju preko nosaa kuke, ili
preko krovnog nosaa.
Korienjem uporita na fasadi objekta prikljuak se izvodi:
preko nosaa na zidu, ili
preko nosaa ankerisanog na zidu.
11.3.9. Prikljuak direktno na krovnu konstrukciju preko nosaa kuke zahtijeva da konstrukcija
krova, krovni nosa i konstruktivni elementi privrenja izdre silu zatezanja prikljuka.
11.3.10.Krovni nosa se izrauje od eline cijevi prenika najmanje 65 mm, zatiene od korozije
vruim pocinkovanjem (debljina sloja cinka najmanje 70 m) ili bojenjem sa dva antikorozivna
sloja i dva sloja laka za metal. Cijev se uvruje najmanje na dva mjesta za sigurnosne
oslonce.
Uvod prikljuka u objekat kroz cijev krovnog nosaa, treba da bude izveden tako da se sprijei
oteenje prikljuka. Otvori na krovu objekta, izvedeni radi montae prikljuka, treba da su
uraeni tako da se sprijei prodiranje padavina u objekat.
Krovni nosa i sa njim provodno povezani djelovi (ankeri, obujmice) ne smiju da budu
galvanski vezani za neutralni provodnik, niti za metalne djelove objekta koji su obuhvaeni
nekom zatitnom mjerom od indirektnog dodira.
11.3.11.Osnovni zahtjevi za izvoenje nadzemnog prikljuka preko nosaa na zidu objekta (fasadi) su
sledei:
zatezne nosae na zidu objekta treba izvesti standardnim zateznim stezaljkama koje se
ukopavaju u zid minimalno 15 cm
privrenje samonosivog kablovskog snopa na fasadu objekta treba izvesti originalnim
zateznim stezaljkama i nosaima
zid mora da bude dovoljno vrst da izdri silu zatezanja prikljuka
nosa prikljuka i uvod provodnika u objekat treba da su izvedeni tako da je sprijeeno
prodiranje padavina u objekat
nosa prikljuka i sa njim provodno povezani djelovi (ankeri, obujmice) ne smiju da budu
galvanski vezani za neutralni provodnik, niti za metalne djelove objekta koji su obuhvaeni
nekom zatitnom mjerom od indirektnog dodira
samonosivi kablovski snop, nakon prihvata na fasadi objekta, treba postaviti u negorive
PVC cijevi po vanjskim nezapaljivim zidovima objekta pridravajui se sigurnosnih
udaljenosti.
11.3.12.Vod unutranjeg prikljuka moe da se uvede u objekat potroaa i preko ankerisanog stuba
na fasadi, uz sami krov objekta, ako zbog male visine objekta ili nekih drugih razloga nije
prihvatljivo izvoenje prikljuka prema taki 11.2.11.
Cijev stuba treba da je u zidu ankerisana na dva mjesta, i duine koja prelazi najvie 2m iznad
krova objekta. Pri vrhu cijevi se ugrauje konzola za kuni prikljuak, na koji se montira
zatezni pribor SKS-a.
11.3.13.Ako je krov objekta od elektrino provodnog materijala, prikljuak preko krova moe da se
izvede iskljuivo pomou SKS-a, bez prekidanja.
11.3.14.Vod unutranjeg prikljuka se, od mjesta uvoenja u objekat potroaa do GT, provlai se
kroz lako gibljivu plastiinu cijev prenika najmanje 36 mm, ugraenu u zidu objekta
(zgrade), ispod maltera.
16
17
12
12.1.
12.2.
12.3.
12.4.
- aktivna energija
- reaktivna energija
- maksimaln srednja 15-to minutna snaga u obraunskom periodu
- Load Profile, profil 15-to minutnih optereenja u obraunskom periodu
- modem za Radio, GSM, GPRS, DLC/PLC ili PSTN; namijenjen za dvostranu
komunikaciju u sistemu daljinskog oitavanja brojila el.energije
18
12.5.
Klasifikacija objekata
I
12.6.
Opis
INDIVIDUALNI STAMBENI, STAMBENO-POSLOVNI I MANJI POSLOVNI OBJEKTI
- porodicna kua
- porodicna kua sa poslovnim prostorom
- manji poslovni objekat
- pomoni i dr. objekti
II
III
IV
OSTALI OBJEKTI
- objekti posebne vrste i namjene
- privremeni objekti prema t. 1.4.
INDUSTRIJSKI OBJEKTI
- manji i srednji industrijski pogoni sa prikljukom na niskonaponskoj strani
VI
OSTALI OBJEKTI
- industrijski i ostali objekti sa prikljukom na srednjenaponskoj strani; nije predmet ove
preporuke.
19
Tabela 12.6.: Uobiajene varijante izvoenja prikljuaka objekata potroaa na niskonaponsku mreu
2
Presjeci prikljunih vodova (Cu, mm )
(za Al vodove prvi vei presjek)
Tip mree
ormar mjerenja
unutranji prikljuak
spoljanji prikljuak
Varijanta opremanja
mjernog mjesta po t. 12.3.
1, 2, 3, 4
na granici vlasnitva
poglavlje 13
1, 2, 3, 4
poglavlje 13
1, 2, 3, 4
na granici vlasnitva
na javnoj povrini
/na stubu nn mree
1, 2, 3, 4
na granici vlasnitva
poglavlje 13
1, 2, 3, 4
na granici vlasnitva
poglavlje 13
unutranji prikljuak
1, 2, 3, 4
u objektu
poglavlje 13
nn blok TS,
KRO, KPK/KPO
1, 2, 3, 4
u objektu
poglavlje 14
kablovski
KRO-N, KPK/KPO
1, 2, 3, 4
u objektu
poglavlje 14
nn, kablovska
kablovski
PMO, PMOp
kablovski
nn, nadzemna
kablovski
PMO, PMOp
kablovski
KRO-N
nn, nadzemna
kablovski nadzemni
PMO
nadzemni
nema
kablovski
kablovski
kablovski
KRO-N
nn blok TS,
KRO, KPK/KPO
kablovski
V. INDUSTRIJSKI OBJEKTI
- manji i srednji industrijski
pogoni sa prikljukom na
nn mrei ili na nn strani
trafostanice
nn, kablovska
kablovski
PMO, PMOp
kablovski
nn blok TS,
KRO, KRO-N
nn, nadzemna
kablovski
PMO, PMOp
kablovski
nn, nadzemna
kablovski nadzemni
PMO, PMOp
kablovski
KRO-N
nn
kablovski
PMOp, MROp
kablovski
nn blok TS,
KRO, KPK/KPO
3, 4, 5
nn
kablovski nadzemni
PMO, PMOp
MRO, MROp
kablovski
nema
3, 4, 5
1, 2, 3, 4
na granici vlasnitva
poglavlje 13
1, 2, 3, 4, 5
na granici vlasnitva
na javnoj povrini
/na stubu nn mree
poglavlje 13
poglavlje 13
poglavlje 14
u TS,
na granici vlasnitva
na granici vlasnitva,
na javnoj povrini
/na stubu nn mree
poglavlje 13
poglavlje 14
1, 2, 3, 4, 5
20
poglavlje 13
poglavlje 13
poglavlje 14
13
13.1.
13.1.1. Osnovni tip prikljuno mjernog ormara (PMO) po pravilu se sastoji od dva dijela: prikljunog i
mjernog.
Prikljuni dio predvien je za ugradnju prikljunih rednih stezaljki za minimalni presjek
2
spoljanjeg prikljuka od 35 mm i rastavljaa osiguraa kao limitatora snage.
Mjerni dio je predvien za ugradnju brojila elektrine energije i ureaja za upravljanje tarifom
(uklopni sat, RTK ureaj i sl.).
Svi elementi opreme montiraju se u ormaru na predfabrikovanim montanim ploama.
13.1.2. Prikljuni dio i mjerni dio mogu biti u istom kuitu (jedan ispod drugog), ili odvojeni.
13.1.3. U sluaju jednodjelnog ormara (kada se oba dijela nalaze u istom kuitu) neophodno je
obezbijediti razdvajanje prikljunog od mjernog dijela izolacionom pregradom radi spreavanja
sluajnog dodira dijelova pod naponom. Prikljuni prostor mora da ima poseban poklopac
(pleksiglas, pertinaks ili sl., debljine 5 mm), sa mogunou plombiranja u cilju zatite od
neovlaenog pristupa.
13.1.4. Na vratima mjernog ormara, u visini brojanika ili LCD displeja brojila, treba da se nalazi otvor
sa providnim (sigurnosnim) staklom za oitavnje brojila bez otvaranja vrata ormara, tako da
stepen IP zatite ormara ostane nepromijenjen.
Primjena otvora za oitavanje brojila nije dozvoljena za ormare potroaa posebne vrste:
objekti na vodi, semafori, i sl.
13.1.5. U sluaju veeg broja mjernih mjesta kod istog potroaa (u jednom objektu), koristi se
varijanta ormara proirena potrebnim brojem osnovnih modula PMO. Tako se formiraju ormari
za jedno, dva, tri, etiri i est mjernih mjesta.
13.1.6. Dodatni elementi u sluaju tipa slobodnostojeeg ormara su: temelj, postolje ormara i krov.
13.1.7. Dodatni elementi za sluaj tipa nadgradnog ormara za ugradnju na zid ili na stub nn mree su:
ojaane take na kuitu ormara za privrivanje na zid uz uslov da se montaom ne
narui osnovni stepen IP zatite, i
montane ploe nosai PMO, sa obujmicama za fiksiranje na stablo stuba nn mree.
13.1.8. Ormar je poeljno pozicionirati na mjesto gdje je kolebanje spoljne temperatura minimalno (na
sjenovitoj strani objekta, ispod nastrenica, streha i sl.).
13.1.9. Ormar mora biti opremljen emom veza u plastificiranom papiru ili na metalnoj naljepnici sa
unutranje strane.
13.2.
21
13.2.4. Vrata ormara treba da se zatvaraju u tri take, upotrebom brave sa okretnom ruicom i sa
ugraenim cilindrinim tipskim ulokom.
13.2.5. arke vrata moraju biti od metala (toplo pocinane), vijcima privrene za osnovu i moraju
biiti izvedbe koja onemoguava skidanje vrata.
13.2.6. Na vratima ormara mora biti vidno istaknuta oznaka upozorenja o prisustvu napona, oznaka
sistema napajanja (npr. TN-C-S sistem) i oznaka klase izolacije II (dvostruka izolacija).
13.3.
13.3.1. PMO za direktno mjerenje se oznaavaju sa tri grupe oznaka (XX-PMO-n), sa sledeim
znaenjem:
nain ugradnje
tip ormara
broj brojila
XX
- PMO
-n
gdje su:
XX:
U ugradni, SS slobodnostojei, N - nadgradni
PMO: prikljuno mjerni ormar
n:
1 do 6, prema projektu
Primjer oznaavanja: SS-PMO 3, slobodnostojei prikljuno mjerni ormar sa tri brojila
13.3.2. PMO za poluindirektno mjerenje se oznaavaju sa tri grupe oznaka (XX-PMO-p), sa sledeim
znaenjem:
nain ugradnje
tip ormara
namjena
XX
- PMO
-p
gdje su:
XX:
U ugradni, SS slobodnostojei, N - nadgradni
PMO: prikljuno mjerni ormar
p:
za poluindirektno mjerenje
Primjer oznaavanja: U-PMO p, ugradni prikljuno mjerni ormar za poluindirektno mjerenje
13.4.
Tipovi i dimenzije
13.4.1. PMO se u pogledu naina ugradnje dijele na tri osnovna tipa, i to: ugradne, nadgradne i
slobodnostojee.
13.4.2. PMO je modularno koncipiran, u principu za brojilo sa integrisanim uklopnim satom. Ako se
koristi uklopni sat kao zaseban ureaj, onda se koristi ormar sa modulom vie od broja
brojila. Modul se moe upotrijebiti i za limitatore (ograniivae) snage.
Tip
Oznaka
PMO 1
PMO 2
PMO 3
PMO 4
PMO 6
PMOp
13.5.
Br. crtea
01
01
01
01
01
02
Napomena
220x400x250
440x400x250
660x400x250
440x800x250
660x800x250
660x400x250
13.5.1. PMO mora biti smjeten (ugraen) na vidnom i osoblju OD stalno dostupnom mjestu.
13.5.2. Po pravilu, PMO se ugrauje:
u urbanizovanim naseljima
- na granici vlasnitva - po pravilu du granice katastarske parcele i javne povrine
(trotoara, zelenog pojasa i sl.), u liniji ograde, kao slobodnostojei ili ugraen u
zasebnu niu, zid ograde ili zid samog objekta, uz korienje kablovske kanalizacije
- na granici vlasnitva - izmeu dvorita privatnog objekta i javne povrine: kao
slobodnostojei ormari na montanom temelju, uz korienje kablovske kanalizacije
- na granici vlasnitva - izmeu dvorita privatnog objekta i javne povrine ili na javnoj
povrini: na stubu nn mree
u ruralnim (neurbanizovanim) naseljima
22
na objektima koji imaju ograena dvorita ili manja dvorita (npr. vikendice po prvoj i
drugoj varijanti za urbanizovana naselja
na objektima: u fasadi, na fasadi pod nastrenicom, uz korienje kablovske
kanalizacije
na prikljunom stubu nn mree.
13.5.3. Montaa na stablo stuba mogua je za ruralna podruja, slabo naseljena i vikend naselja. Po
pravilu PMO se montira u donjoj zoni stuba, kako bi oitavanje bilo mogue sa nivoa tla i
omoguen nesmetan rad na nn mrei.
U urbanizovanim naseljima pristup PMO i otvaranje vrata mora biti omogueno sa javne
povrine.
13.6. Posebni zahtjevi za ugradni ormar
13.6.1. Za uvoenje kablova u ormar koriste se PVC cijevi minimalnog prenika 80 mm.
13.6.2. Visina od stajalita donje ivice ormara ugraenog u fasadu objekta ili u ogradu, kod
jednorednog rasporeda brojila, ne smije biti manja od 1000 mm.
13.6.3. Kod dvorednog rasporeda brojila u ormaru, visina od stajalita donje ivice ugraenog ormara
ne smije biti manja od 700 mm.
13.7. Posebni zahtjevi za slobobodnostojei ormar
13.7.1. Postolje slobodnostojeeg ormara se iskljuivo izrauje od istog izolacionog materijala kao i
ormar (PC, SMC), ili od materijala sa boljim mehanikim osobinama, i treba da ima mogunost
skidanja prednje stranice. Ispred ormara treba obezbijediti kablovski aht sa kablovskom
kanalizacijom za laku ugradnju spoljanjeg i unutranjeg prikljuka.
13.7.2. Slobodnostojei ormar treba da bude izraen u skladu sa standardom EN 60439-5 koji
definie zahtjeve za niskonaponsku opremu koja se instalira na otvorenom i javnom prostoru:
da ima strehu (krov) protiv kie
da ima kanale za samoventilaciju
da vrata imaju bravu sa tipskim kljuem
da su obojena, RAL xxxx (po preporuci EPCG)
da ima prozori napravljen od makralona ili polikarbonata - dimenzija min 130x78x15mm
da ima zglobne arke vrata
da ima bravu sa okretnom ruicom, sa ugraenim cilindrinim tipskim ulokom, koja
omoguava zakljuavanje vrata u tri take
da je opremljena montanom ploom od poliestera debeljine najmanje 3mm.
13.7.3. Nakon izrade u postolje ormara treba sipati granulat koji spreava stvaranje kondenzacije vode
iz tla. Granulat treba da je negoriv, bioloki neutralan, ekoloki bezbjedan i lako odstranljiv.
Granulat se nasipa do nivoa zemlje.
13.7.5. Visina donje ivice slobodnostojeeg ormara od stajalita ne smije biti manja od 700 mm.
13.8.
13.8.1. Ormar se na fasadu objekta ili na stub nn mree ugrauje korienjem prilagodne montane
ploe i pribora.
13.8.2. Za uvoenje kablova u ormar koriste se tvrde PVC cijevi minimalnog prenika 80 mm.
13.8.3. Visina od stajalita donje ivice ormara ugraenog na fasadu objekta ili na stubu nn mree ne
smije biti manja od 1300mm.
13.9.
24
14
14.1.
14.1.1. Dimenzije mjerno razvodnog ormara zavise od broja potroaa koji se napajaju posredstvom
istog (stambene jedinice, poslovni prostori), primijenjenog sistema napajanja (TN ili TT),
zatite od indirektnog dodira, izvoenja elektrine instalacije s obzirom na sistem tarifiranja i
upavljanja optereenjem, itd.
14.1.2. U cilju tipizacije, ormar se funkcionalno i prostorno dijeli na tri dijela:
prikljuni (donji) prostor
mjerni (srednji) prostor, i
razvodni (gornji) prostor.
14.1.3. Dubina ormara treba da iznosi 200 mm, s tim to odstojanje od nosaa opreme (montane
ploe) do unutranje strane vrata ormara mora da iznosi najmanje 160 mm. Ostale dimenzije
zavise od sadraja opreme koja se ugrauje.
Kao nosai opreme i ureaja koriste se ploe od izolacionog materijala, profilisani nosai (na
primjer ina DIN 35 mm) i sl.
14.1.4. Mjerno razvodni ormar ima jedna vrata, ali je dozvoljeno da ormar sa tri reda brojila u
objektima kolektivne gradnje ima dvoje vrata. Vrata ormara su sa arkama koje omoguavaju
o
otvaranje za 135 . Vrata se zatvaraju se i zakljuavaju tipskom bravom.
14.1.5. Ormar treba da bude zatien od mehanikih potresa, kao i od prodiranja praine i prskanja
vodom, stepena zatite IP 55 - kada se ugrauje na fasadu objeka i IP 40 kada se ugrauje
unutar objekta, (JUS N.A5.070).
14.1.6. Kuite ormara izrauje se od elinog lima debljine 1,5 mm, aluminijuma ili nekog sintetikog
materijala koji ima potrebnu mehaniku vrstou.
Zatlita od korozije elinih djelova ormara izvodi se sa dva antikorozivna spoja i dva sloja
laka za metal, ili vruim pocinkovanjem debljine spoja cinka najmanje 70m.
Na vratima ormara, u visini brojanika, odnosno LCD displeja brojila, treba da se nalaze
otvori sa providnim (sigurnosnim) staklom za oitavanje brojila bez otvaranja vrata ormara.
14.1.7. Na vratima ormara moraju da budu vidno postavljene sljedee oznake:
sa spoljanje strane: izlomljena crvena strelica i, po potrebi, natpis "Panja, opasno po
ivot"
sa unutranje strane: sistem napajanja, na primjer "TN-C-S sistem" .
Mogu da se postave i druge oznake obavetenja, opomena ili upozorenja, na primjer: u vezi
signalizacije tarifa i sl.
14.1.8. Na montanoj ploi, pored svakog brojila, kao i na poklopcu prikljunog prostora pored svakog
prekidaa, mora da stoji oznaka (metalna ili plastina ploica) broja stana kome pripadaju.
Ako u jednom stambenom objektu ima vie mjerno razvodnih ormara, svaki ormar mora sa
spoljanje strane na vratima da ima vidno postavljenu oznaku sa brojem koja jednoznano
oznaava konkretni ormar.
14.1.9. Meusobne veze (oienje) u ormaru izvode se jednoilnim instalacionim provodnicima tipa P
(JUS N.C3.200). Nije dozvoljeno nastavljanje provodnika i izrada spojeva upredanjem.
14.1.10.Prikljuci faznih, neutralnih i zatitnih provodnika treba da su izvedeni tako da mogu
pojedinano da se iskljue, a da to ne utie na rad drugih mjernih ili upravljakih ureaja.
14.1.11.Sabirnice (stezaljke) neutralnog provodnika u prikljunom i razvodnom prostoru se
meusobno povezuju.
Neutralni provodnik se dovodi jednoilno na svako brojilo.
14.1.12.Za napajanje GT (RO) elektrinih instalacija potroaa koristi se petoilni kablal sa zatitnim
provodnikom (zeleno-utom bojom izolacije), tipa PP00 ili PP00/Y, odgovarajueg presjeka.
Neutralni provodnik se dovodi direktno sa sabirnice (stezaljke) u razvodnom prostoru mjerno
razvodnog ormana, a ne iz brojila.
25
14.2.
14.2.1. Ormar za direktno mjerenje se izrauje prema projektu, uz potovanje optih i posebnih
zahtjeva iz ove preporuke.
Prikljuni prostor
14.2.1. Prikljuni (donji) prostor ormara slui za uvoenje prikljuka i povezivanje sa mjestom
mjerenja (brojilima) preko rednih stezaljki, odnosno sabirnikog razvoda i eventualno glavnog
prekidaa.
14.2.2. Aluminijumski ili bakarni provodnici voda unutranjeg prikljuka (energetski kabal) direktno se
ukljuuju u redne stezaljke bez posebne pripreme krajeva provodnika (lemljenje, korienje
specijanih zavrnica i sl.), dok se prikljuenje na sabirnice sabirnikog razvoda vri preko
odgovarajuih papuica.
2
se skine kada je poklopac brojila plombiran. Kod metalne table, ispod zavrtnjeva u uglovima
table treba da se postave nazubljeni podmetai.
14.2.11.Privrenje opreme za montanu plou izvodi se tako da je skidanje i postavljanje brojila
mogue bez njene demontae. Na ploii treba da postoje otvori za privrenje razlih tipova
brojila, kao i otvori za uvoenje provodnika. Otvori za privrenje brojila treba da imaju
zavrtnje kojim su osigurani od ispadanja i okretanja.
14.2.12.Otvori za uvoenje provodnika treba da budu izvedeni tako da se omogui poseban prolaz
provodnika i da se ne otete provodnici. Otvori za uvoenje provodnika na metalnoj tabli treba
da imaju zaobljene ivice, ili treba da se umetne posebna izolaciona ploica sa odgovarajuim
brojem otvora za prolaz provodnika.
Razvodni prostor
14.2.13.Razvodni (gornji) prostor ormara slui za povezivanje mjesta mjerenja (brojila) sa
elektrinom instalacijom potroaa, preko zatitnih ureaja prekomjerne struje i/ili ograniivaa
snage.
14.2.14.Visina razvodnog prostora iznosi 300 mm a irina je odreena irinom mjernog prostora.
14.2.15.U razvodni prostor se montiraju:
glavna zatitna sabirnica (stezaljke) elektrine instalacije objekta/zgrade
sabirnica (stezaljke) neutralnog provodnika
automatski instalacioni prekida naznaene struje 6 A za signalizaciju tarife i sabirnica za
signalizaciju tarife
redne stezaljke za povezivanje izlaznih faznih provodnika iz brojila sa vodom za GT (RO)
elektrine instalacije potroaa.
U razvodni prostor mogu da se montiraju i zatitni ureaji prekomjerne struje (osigura,
automatski instalacioni prekida) samo za elektrine instalacije zajednike potronje
potroaa.
14.3.
14.3.1. Ormar za poluindirektno mjerenje se izrauje prema projektu, uz potovanje optih i posebnih
zahtjeva iz ove preporuke.
Dimenzije osnovnog modula ormara za poluindirektno mjerenje su:
Oznaka
Br. crtea
PMOp
02
660x400x250
po potrebi
Prikljuni prostor
14.3.2. U prikljuni prostor se montiraju:
glavni prekida
tri strujna transformatora
tri automatska instalaciona prekidaa naznaene struje 6 A za naponska kola brojila
redne stezljke za prikljuenje provodnika napojnog voda
glavni prikljuak (sabirnica) za uzemljenje objekta
galvanska veza (most) za povezivanje glavnog prikljuka za uzemljenje sa sabirnicom
(stezaljkom) neutralnog provodnika ako se koristi TN sistem.
14.3.2. Strujni transformatori imaju prenosni odnos usklaen sa vrnim optereenjem potroaa, a
montiraju se tako da je omoguen lak prilaz sekundarnim prikljucima i da je vidljiva tablica sa
podacima.
Na montanoj ploi, i u mjernom prostoru pored brojila, treba da stoji naznaeni prenosni
odnos strujnih transformatora.
U sekundarna strujna kola strujnih transformatora ne smije da bude prikljuen ni jedan
instrument ili ureaj, osim brojila.
14.3.3. Prikljuni prostor se plombiranja prema opisu iz take 14.2.4.
27
Mjerni prostor
14.3.4. U mjerni prostor se montira mikroprocesorsko viefunkcijsko brojilo ili odgovarajui mjerni slog
(mjerna grupa).
Razvodni prostor
14.3.5. Razvodni prostor se izvodi u zavisnosti od potreba potroaa, a moe da bude i izostavnjen
ako se projektom elektrine instalacije objekta predvia razvod preko posebne razvodne table.
14.4.
14.4.1. Ormar se montira u lako pristupane i nenastanjene prostorije, kao: ulazni hol objekta,
stepenini prostor i sl.
Mjerno razvodni ormar se montira u zid, na zid ili kao slobodnostojei, na pristupanom i
osvijetljenom mjestu.
14.4.2. Montaa ormara se ne preporuuje na drvene (zapaljive) djelove objekta. Ako se izuzetno, i uz
saglasnost OD, ormar montira na drveni dio objekta, izmeu ormara i drvenog dijela treba da
se postavi podloga od poarno-otpornog materijala (neoprenska guma i sl.), ije su dimenzije
po irini i visini najmanje za 100 mm vee od dimenzija ormara.
14.4.3. Rastojanje od stajalita do donje ivice ormara treba da iznosi:
1200 mm za mjerno razvodni ormar sa jednim redom brojila
600 mm za mjerno razvodni ormar sa dva reda brojila
300 mm za mjerno razvodni ormar sa tri reda brojila.
Ispred ormara mora da postoji manipulativni prostor od najmanje 1,2 m, sa mogunou
0
otvaranja vrata ormara do ugla od najmanje 135 .
14.4.4. Donja ivica ormara za poluindirektno mjerenje (MROp) treba da je na visini 1,2 m od stajalita,
sa manipulativnim prostorom od najmanje 1,2 m i mogunou otvaranja vrata ormara do ugla
0
od najmanje 135 .
14.4.5. Montaa MRO nije dozvoljena:
u podrumske prostorije
na mjestima izloenim potresima ili mehanikim oteenjima (npr.: na zid iza vrata koja pri
otvaranju mogu da udare u ormar)
u nie sa gasnim ili vodovodnim instalacijama
u prostorije izloene vlazi, isparenjima, praini, velikim promenama temperature i drugim
iniocima koji mogu da utiu na ispravan rad mjernih ureaja.
28
15
15.1.
15.2.
15.3.
15.4.
15.5.
Prikljuivanje gradilita
Prikljuenje gradilita se vri preko prikljuno mjernog ormara (PMO), postavljenog u
zatvorenom ili na otvorenom prostoru, izvan objekta koji se gradi.
15.6.
Protivpoarni prikljuak
U poslovnim i stambenim objektima kategorije ugroenosti od poara K5 (koji mogu da prime
od 20 do 100 ljudi) i K4 (koji mogu da prime od 100 do 500 ljudi), kod kojih se zbog
nedovoljnog pritiska u vodovodnoj mrei ugrauje ureaj za povienje pritiska u hidrantskoj
mrei - hidrant pumpe, napajanje ovog ureaja se vri preko posebnog prikljuka
("protivpoarni prikljuak"), tako da postoji mogunost da se ostale elektrine instalacije u
objektu iskljue, a da ureaji koji se napajaju sa "protivpoarnog prikljuka" ostanu prikljueni
na mreu.
Vod "protivpoarnog prikljuka" povezuje se na posebni KPO i poseban MRO. KPO se
montira na spoljanju fasadu zgrade, sa desne strane pored KPO iz koga se napajaju ostale
elektrine instalacije objekta.
Prikljuno mjerni ormar (PMO) se montira na pristupanom mjestu na spoljanjem zidu
prostorije u kojoj se nalazi hidrant pumpa. Na vratima KPO i PMO, sa spoljanje strane, treba
da postoji vidna oznaka namjene KPO, odnosno PMO, na primjer: "hidrant pumpa" itd.
Preporuuje se da se iz PMO "protivpoarnog prikljuka" napaja i jedan lift objekta, nuno
osvjetljenje, kao i prikljuak sklonita.
15.7.
Prikljuivanje sklonita
Brojilo za mjerenje elektrine energije sklonita, ukoliko posebnim zahtjevom nije traeno
drugaije, montira se u mjerno razvodni ormar (MRO) najblieg stambenog objekta, a napaja
29
30
PRILOZI
31
32
33
34
35
36
37