KNJIEVNI POJMOVI

Motiv-najmanja tematska jedinica

Tema-ono o emu je u tekstu rije
Osnovna misao- poruka djela, pogled na svijet koji se iznosi u djelu
Pjesnika slika- oblik pjesnikog govora kojim se postie izraajnost i slikovitost, a temelji se na vizualnim
(vidnim), akustinim (zvunim), olfaktivnim (mirisnim), taktilnim (dodirnim) i gustativnim (okusnim)
doivljajima
Knjievni rodovi-1.lirika (lirske pjesme), 2.epika (prozne vrste) , 3.drama (dramska djela)
Lirska pjesma- pjesma pisana u stihovima, naglaene osjeajnosti, izraava neposredno iskustvo, doivljaj,
ne pripovijeda o dogaaju, vrste lirske pjesme prema temi: pejsana, ljubavna, rodoljubna, domoljubna,
misaona ili refleksivna, socijalna, aljiva
Fabula- slijed dogaaja u knjievnome djelu, prisutna u epskim i dramskim djelima (ne u lirici), osnovni
dijelovi fabule: uvod, zaplet, vrhunac, rasplet
Knjievni lik- nositelj fabule i ideje knjievnoga djela, moe biti sporedni ili glavni
Karakterizacija lika- prikazivanje najbitnijih obiljeja i osobina lika, moe biti unutranja i vanjska
a)fizika-vanjski opis lika, izgled
b)psiholoko-etika ili moralna-moralne osobine lika, stavovi, unutranje osobine
c)govorna-govor lika (knjievno izraavanje, argonizmi, narjeje, govorne mane)
d)socijalna-drutveni status(siromaan, bogat, feudalac, graanin, seljak)
Stih-redak u pjesmi, prema broju slogova: sedmerac, osmerac, deseterac, dvanaesterac
Strofa- odreeni broj povezanih stihova koji ine ritmiku cjelinu, prema broju stihova:
dvostih (distih-2 stiha), trostih (tercet- 3 stiha), etverostih (katrena-4 stiha), peterostih (inkvina- 5 stihova),
esterostih (sekstina-6 stihova), sedmerostih (7)
Rima- glasovno podudaranje na kraju stiha, vrsta rime: parna (aabb-dva uzastopna stiha se rimuju),
ukrtena ili krina(abab-1. i 3., 2. i 4.stih), obgrljena(abba), nagomilana (aaaa), isprekidana(abcb-nema reda
u rimovanju)
Slobodan stih- pjesme pisane stihovima razliite duljine, nema rime, strofe nejednakog broja stihova
Vezani stih- pjesma ima rimu, jednaka duljina stiha, jednak broj stihova u strofi
Stilska sredstva:
1.epitet- ukrasni pridjev koji stoji uz imenicu i ini s njom potpuniju, jasniju sliku
2.onomatopeja-oponaanje zvukova iz prirode
3.usporedba(komparacija)-usporeivanje pojmova, predmeta, osoba prema nekoj slinosti(hrabar kao lav)
4.metafora-skraena usporedba u kojoj se jedna rije zamjenjuje drugom na temelju neke slinosti(on je
lav)
5.suprotnost(kontrast)- temelji se na suprotstavljanju pojedinih rijei ili reenica ime se postie slikovitost
i osjeajnost
6.inverzija- redoslijed rijei u stihu ili reenici obrnut od uobiajenoga(npr. osmijeh mali)
7.gradacija-izbor, rijei, misli i slika koje izazivaju postupno pojaavanje ili slabljenje poetne predodbe
ili slike
8.personifikacija-stilsko sredstvo kojim se ivotinjama, biljkama ili neivim predmetima daju ljudske
osobine
Opkoraenje -prenoenje rijei ili dijelova reenica iz jednog stiha u drugi, reenica ili misao ne zavrava u
stihu u kojem je zapoela. Ako se prenosi samo jedna rije onda se to zove prebacivanje.
Memoari ili sjeanja su vrst knjievnoga djela koje sadri sjeanja na stvarne dogaaje.
Narodne pripovijetke su pripovijetke nastale u narodu, prije nego su zapisane prenosile su se usmenom
predajom.
Crtica je kraa pripovijetka koja obino iznosi jedan dogaaj, a u njemu sudjeluje najvie tri lika.
Basna je kratka pria o ivotinjama, biljkama ili stvarnim dogaajima s naglaenom porukom izraenom
prenesenim znaenjem.
Autobiografija je knjievni tekst u kojem pisac opisuje vlastiti ivot (ivotopis). Postoje jednakosti izmeu
pripovjedaa, lika i autora.
Biografija ili ivotopis je knjievni tekst u kojem se iznose podatci o ivotu neke osobe.
Retrospekcija je vraanje u prolost, pripovjedni postupak u kojem se pripovjeda iz sadanjosti vraa u
prolost kako bi ispripovjedao prole dogaaje.
Objektivno opisivanje prikazuje stvarnost onakvom kakva jest.
Subjektivno opisivanje prikazuje stvarnost onako kako je doivljava pripovjeda, iznosei vlastita
stajalita.
Statian opis prikazuje prostor u mirovanju (portretiranje lika, upoznavanje s mjestom radnje)
Dinamian opis prikazuje pokret i gibanje (dio je radnje, pokree radnju).
Aforizam je saeta, esto duhovita, misao o ivotu i svijetu izreena u jednoj reenici.
Haiku je kratka pjesma podrijetlom iz Japana koja se sastoji od tri stiha s po 5,7 i 5 slogova. Najee
donosi motive iz prirode.

Himna je sveana pjesma u ast domovini i dravi. Obiljeja su joj uzvienost i sveanost. Mogu biti
posveene i bogovima, prirodi, junacima...
Asonanca je stilsko sredstvo ponavljanja istih samoglasnika.
Aliteracija je stilsko sredstvo ponavljanja istih suglasnika.
Anegdota je kratka i duhovita pria u kojoj se iznosi saet prikaz zbivanja. esto ima naglaenu pouku.
Epska narodna pjesma je dua pjesma koja pripovijeda o povijesnim dogaajima i junacima, a autor joj je
nepoznati pojedinac. Obino su se pjevale uz pomo gusala.
Drama je knjievno djelo namijenjeno izvoenju na pozornici. Njena su obiljeja dramska
radnja,dijalozi,monolozi,didaskalije,lica.
Adaptacija- prilagodba ili preinaka knjievnog dijela za izraajna sredstva drugog medija (primjerice
baleta, kazaline predstave ili filma.)
Didaskalije su upute glumcima i redatelju o ponaanju i izgledu likova na sceni, mjesto radnje.
Roman je najdui i najsloeniji prozni oblik koji ima razgranatu fabulu. Povijesni roman je vrsta romana u
kojem knjievnik prikazuje drutvo iz blie ili dalje prolosti. U njemu se obino pojavljuju i stvarne
povijesne osobe. Romani u kojem su glavni likovi djeca zovu se djeji romani.
Dijalektalna knjievnost- ine ju tekstovi nastali na narjeju ili dijalektu.
argon je govor odreene skupine ljudi. Postoji argon mladih, argon lopova...
Vic je kratka prozna vrsta u kojoj se prikazuju situacije s ciljem izazivanja kominoga dojma. Najee se
sastoji od pitanja i odgovora. Kratko je saet i s iznenadnim obratom na kraju.
Portret je prikaz vanjskih i unutranjih osobina lika. Portreti postoje i u likovnoj umjetnosti.
Moderna ili suvremena bajka je fantastina pripovijetka u kojoj se ne pojavljuju likovi klasinih bajki
(vile, vjetice...) ve ljudi, ivotinje i fantastina bia kroz koje se obrauju suvremeni drutveni problemi.
Deseterac je stih od deset slogova. Njime su najee pisane narodne epske pjesme pa se stoga i zove
narodni epski deseterac.
Usmene ili narodne pripovijetke: 1. bajke, 2. legende i predaje, 3. anegdote, 4. basne
Pripovjedne tehnike:
Opisivanje- prikazivanje izgleda nekog ili neeg rijeima. Opisivati se mogu osobe, predmeti, prostor.
Otvoreni prostor naziva se eksterijer, a zatvoreni interijer.
Pripovijedanje- postupak govorenja ili pisanja,prianje, izlaganje.
Pripovijedanje u prvoj osobi je izravnije, neposrednije. Osoba koja pripovijeda sudjeluje u dogaaju.
(ja- oblik pripovijedanja)
Pripovjeda u 3. osobi samo promatra dogaaje. (on- oblik pripovijedanja)
Dijalog-razgovor dvaju ili vie likova kroz koji se iznose misli i stajalita.
Monolog- govor jedne osobe upuen samom sebi ili itatelju/ gledatelju.
***************************************************************************************
Pjesma u prozi je krai tekst koji izraava osjeaje ili ugoaj, a odlikuje se lirskim reenicama i izraajnim
ritmom, nije pisana u stihovima, slinija je proznom tekstu.
Legenda je kraa pripovjedna knjievna vrsta koja se temelji na udesnim, mitolokim zbivanjima. Obino
govore o nastanku svijeta, ivotu svetaca, ivotu junaka.
Povjestica je epska lirska knjievna vrsta koja se temelji na povijesnim sadrajima, narodnim predajama i
legendama.
Lirska minijatura je pjesma vrlo kratke forme i saeta izraza.
Lirska pjesma tugaljiva tona zove se ELEGIJA.
Sonet (zvonjelica ili zunopojka) je lirska pjesma od etrnaest stihova rasporeenih u dvije katrene i dvije
tercine. 4+4+3+3
Balada je lirsko-epska pjesma tunog ugoaja i traginoga zavretka koja najee govori o ljudskim
stradanjima i nesreama.
Polisindenton je stilsko sredstvo gomilanja, pretjeranoga ponavljanja veznika u reenici.
Dramske vrste: TRAGEDIJA- dramsko djelo traginoga, tunoga zavretka.
KOMEDIJA- dramsko djelo veseloga sadraja.
Glavni likovi u knjievnom tekstu su PROTAGONISTI.
Antagonisti su protivnici glavnih likova ili njihova suprotnost.
Putopis je prozna knjievna vrsta u kojoj pisac opisuje krajeve iz zemlje kroz koje je putovao, njihove
krajolike, povijest, kulturu, ljude i obiaje.
Alegorija je proirena metafora, stilsko sredstvo prenesenoga znaenja u kojemu itava slika ili djelo
zahtjeva tumaenje.
Simbol je stilsko sredstvo zamjenjivanja nekog pojma rijeju koja ima alegorijsko znaenje (golub-simbol
mira, srce-simbol ljubavi).
Uokvirena ili zaokruena kompozicija- pjesma zapoinje i zavrava istom strofom- naglaava se
prolaznost ivota, usamljenost ovjeka.
Hiperbola je stilsko sredstvo preuveliavanja, pretjerivanja radi pojaavanja dojma i naglaavanja osjeaja.

Paradoks je stilsko sredstvo u kojem se izrie na prvi pogled proturjena misao ili misao suprotna
oekivanja.
Ritam u lirskoj pjesmi oznaava ravnomjerno izmjenjivanje nekih elemenata u pjesmi ( npr. duljina stiha,
izmjena dugih i kratkih stihova, naglaenih i nenaglaenih slogova, stanka u stihu i izmeu strofa,
opkoraenje, ponavljanje rijei i dijelova stiha)
Elementi ritma su stih, nema interpunkcije, opkoraenje, polisindenton, anafora, epifora, asonanca,
aliteracija, onomatopeja
Anafora je stilsko sredstvo ponavljanja rijei na poetku stiha.
Epifora je stilsko sredstvo ponavljanja rijei na kraju stiha.
Astrofina pjesma je pjesma u kojoj stihovi nisu rasporeeni na strofe.
Motivi koji se ponavljaju kroz tekst, nositelji su znaenja, povezuju znaenja ostalih stihova zovu se
PROVODNI MOTIVI.
Lirska misaona ili refleksivna pjesma iznosi misli i spoznaje o svijetu, ivotu i smislu ovjekova
postojanja.
Stih od dvanaest slogova u kojem se rimuju rijei na kraju i u sredini stiha zove se dvostruko rimovani
dvanaesterac.
Novela je pripovjedni tekst u kojem pisac pokazuje samo jednu glavnu radnju i manji broj likova. Donosi se
isjeak iz ivota, a teite je na psiholokom i emocionalnom prikazu lika.