Sadraj knjige:

Auto prihrana pela (pelar:Mirko Vei)

Dresura pela
Dvomatino pelarstvo
Grabe u konici / pelinjaku
Formiranje nukleusa
Izrada propolis alkoholne tinkture
Mikro nastavak (pelar:Damir Ban)
Odreivanje vlage u medu
Paketni rojevi
Pelarske dimilice
Prehrana pela
Sakupljanje cvjetne peludi
Seljenje konica unutar pelinjaka
Dijagnostika Europske gnjiloe legla
Uginue pela zimi
Umnoavanje pelinjih zajednica
Univerzalna pelarska vaga (pelar:Rade Stevanovi)
Upotreba feromona
Uzimljavanje slabih zajednica
Vanjska hranilica
Vaenje pelinjeg otrova
Voda u pelinjaku
Zatita pela zimi

Udruga Pelara Pelarstvo Online

Auto prihrana pela

Loe vrijeme i zakanjelo proljee esto nas tjera na dodatna razmiljanja kako razviti
pelinja drutva bez znaajnog poveanja trokova u proizvodnji. Evo jedan od naina kako
to radi poznati iskusan pelar Mirko Vei iz Mihaljevaca kod Poege koji nam je sastavio
jednostavan i praktian tekst:

Za topla vremena kod pregleda pela treba povaditi krajnje okvire te ovire bogate medom na
kojimanema legla. Vrcamo ih lagano jer je med djelomino kristaliziran (pola meda je ostalo
u okvirima) te prid veer takve okvire vraamo u konice odakle smo ih i uzeli kako ne bi
izazvali nered na pelinjaku.
Pele e snano reagirati te svoju reakciju podii na vii nivo. Izvrcani med nakon 3-4 dana u
omjeru sa vodom 2:1 obogaen stmulansima (forsapin,B vitamin itd.) po 2dl stmulativno
prihranjivati. Ako meda ima puno ne treba od jednom izvrcati sve, jer se postie bolji efekat
ponovimo li postupak.

Autor ovoga teksta bavi se ranim razvojem i prodajom pela vie od 30 godina cilj mu je
pomoi novim - imladim pelarima jer teko dolaze do vanih saznanja, a to zakljuuje po
uestalim upitima za savjetima: kako raditi ovo, kako ono ... kada to raditi i slino.

Dresura pela
Odavno je poznato da ukoliko se
pelama ponudi hrana obogaena
mirisom i okusom cvjetova pojedine
biljne vrste, one e je prenositi iz
hranilice u pripremljeno razraeno
sae. Nakon toga prve pele koje e
pronai u prirodi tu odreenu biljnu
vrstu nakon odlaganja nektara u
satne osnove izvodit e "ples pela"
kojim e drugim pelama priopiti
smjer i udaljenost od podruja gdje
se nalazi ta biljna vrsta izvor
nektarne pae.

Na taj se nain odavno u svijetu

uspjeno oprauju pojedine odreene biljne vrste i poljoprivredne povrine koje su u tom
trenutku iz odreenih razloga pelama manje interesantne bilo zbog prisustva neke druge
kulture ili nekog dugog razloga poznatog samo pelama. Na primjer ukoliko elimo da pele
posjeuju veinom cvjetove bijele djeteline kako i dobili to ii monoflorni med bijele
djeteline pele prihranjujemo unaprijed pripremljenim sirupom bijele djeteline. Prihranom
im dajemo laan dojam kako se radi o obilnoj pai te biljne vrste, a poznato je kako pele
zbog racionalizacije svojih izleta vie posjeuju biljke koje vie mede u datom trenutku.

Sirup za tu vrstu prihrane u cilju dresure priprema se od jednakih djelova vode i eera, u
njega nakon hlaenja potapamo cvijetne latice (bez cvijetnih aica) eljene biljne vrste u
koliini od 1/4 od ukupne koliine sirupa. Nakon toga zatvorenog u posudi drimo ga od 2 10 sati, vie je dakako bolje, kako bi sirup upio to vie miris te biljne vrste.

Takvu pripremljenu otopinu dajemo pelama predveer i rano ujutro prije nego poinju
izlijetati uzastopno 4-5 dana.

Tako se dresiranjem pela postie se da pele posjeuju eljenu biljnu kulturu u veem
obimu, pritom kako bi se uinak dodatno poveao mogu se pele u odreenim sluajevima
prilikom dresure / prihrane zatvarati na nekoliko dana. Pojaani uinci se prema nekim
podacima postiu i dodavanjem ekstrakta neke biljke u sirup.

Dvomatino pelarstvo
U svim oblicima pelarstva ukljuujui i eko pelarstvo pojedini pelari ponekad pribjegavaju
dvomatinom pelarenju u svrhu breg jaanja zajednica to radi li se ispravno rezultira
veim prinosom meda po konici.
Dvomatino pelarstvo, prema samom nazivu otkriva nam da u konici za razliku od
uobiajenog naina, ive i rade dvije matice. Same matice u takvom nainu pelarenja
moraju biti meusobno odvojene bilo da ih kasnije vadimo ili ne. U protivnom jedna od
matica napustila bi konicu sa dijelom pela ili bi opstala jaa i snanija matica.
Koliko nam dvomatino pelarstvo donosi prednosti i manje brige o jaini drutva, toliko s
druge strane pelar treba paziti na eventualni nedostatak pae ili sprijeavanje rojenja to je
ea pojava kod takvog naina pelarenja.
U RH pelarenje sa dvije matice nije esto to je razumljivo s obzirom na broj i jainu
pelinjih paa tijekom godine. Kod nas se dvomatino pelarstvo uglavnom koristi kao
privremena mjera prije glavne pae kako bi se poveao broj pela u radnoj konici.
Neposredno prije medenja odreenog bilja druga se matica skida i stavlja u "pomonu"
konicu.
Drugi je nain pojaanja glavne radne zajednice ubacivanje okvira sa zatvorenim leglom iz
pomone konice tako da se sam broj pela "umjetno" ojaa mladim pelama pomne
zajednice. To je daleko jednostavniji i primjereniji nain za jaanje glavnih radnih konica za
nae prilike. Krajem godine pomona se drutva spajaju ili uzimljuju pripajanjem radnoj
konici.

Grabe u konici / pelinjaku

Gotovo i ne postoji pelar koji se nije sreo sa
pojavom grabei unutar jedne ili vie konica
na pelinjak. Opasnost od grabei prisutna je
uvijek osobito ukoliko se pelar na pelinjaku
pojavljuje rjee odnosno ukoliko se sam
pelinjak nalazi van mjesta stanovanja. O
grabei uzrocima, sprjeavanju pisano je
mnogo gotovo u svakoj ozbiljnijoj pelarskoj
literaturi. Pa to onda jo napisati? Moda da
kao prvo razlikujemo nekoliko naina grabei
u pelarskim krugovima nazvanih "Tiha grabe" koja se pojavljuje postepeno lagano
pojaavajui tempo i s druge strane - "Akutna grabe" koja se pojavljuje iznanada i gotovo ju
je nemogue sprijeiti.
I jedna i druga vrsta grabei izazvane su prirodnim nagonom pela na opstanak i
prikupljanjem hrane za bespano - zimsko razdoblje. Kada u prirodi nastane privremen
nedostatak hrane pele instinktivno istu trae protivno njihovom prirodnom ponaanju u
pljakanju drugih zajednica. Kako svaka za jednica ima vei ili manji oblik samozatite u tom
pljakakom pohodu esto stradava dio pela ili ak i cijela zajednica ovisno o intenzitetu i
trajanju.
Grabe prepoznajemo prema samoj aktivnosti pela na letu konice. U sluaju da primjetimo
borbu pela o pele i djelove voska, pojaanu aktivnost pela ispred konice (bez unosa) to je
dovoljan pokazatelj pojave grabei. Takvo stanje mogue je na jednoj jedinoj konici li na
cijelom pelinjaku. Mlai neiskusniji pelari mogu zamijeniti ples mladih pela sa pojavom
grabei. Ukoliko nismo u stanju redovito kontrolirati svoj pelinjak te pojave mogu rezultirati
gubitnom konice ili ak cijeog pelinjaka. Dodatan problem moe stvoriti i susjedni pelinjak
ukoliko nad istim nemamo kontrolu ili suradnju sa pelarem - vlasnikom istog.
Preventivne mjere za sprijeavanje grabei:

suavanje leta
zatvaranje svih nepotrebnih otvora na konici
krai preventivni pregledi konica i pelinjaka
to manje uznemiravanje pela
previlan razmak izmeu dva pelinjaka
dranje samo jakih zajednica unutar pelinjaka
kod rada sa konicom prilikom otvaranja koritenje prekrivaa
sprijeavanje rasipanja meda ili sirupa kod rada sa konicom
formiranje vie manjih pelinjaka ili dijeljenje velikih u sluajevima slabije pae

Jedan od uinkovitih naina sprijeavanja uoene pojave grabei gdje pelar moe ovisno o
intezitetu napada poveati ili smanjiti, pa po potrebi i sasvim zatvoriti leto je opisano u
slikama ispod. Tuneli su raeni od nadbuknih PVC vodilica za strujne kabele moe
naravno biti i od drugih materijala poput lima, papira i slino!

Formiranje nukleusa
Malo pela = malo meda, puno pela = puno meda. To vam vjerojatno zvui normalno i
razumljivo. U suvremenom pelinjaku i pelarstvu prema tome da bi bio rentabilan potrebno
je imati puno pela u puno konica, jer jedna pela ne samo da sama ne moe opstati ve
moe prikupiti vrlo male koliine meda preko sezone jasno uz uvijet da je sakupljaica a ne
trut ili matica.
Kako onda drati stalno priblino isti broj radnih konica u pelinjaku da bi isti bio
profitabilan usprkos moguim zimskim gubicima ili nekim drugim? Formiranje i odravanje
nukleusa, pomonih pelinjih zajednica je jedan od naina. Nekad se u pelarstvu kao dio
tehnolokog procesa irenja pelinjaka sve odvijalo preko "rojeva s grane" danas je to
nezamislivo.
Danas pelar na pelinjaku ormira novu zajednicu pela onda kada to njemu odgovara i
koliko mu u datom trenutku odgovara s obzirom na kapacitete pelinjaka. Za to se najee
koriste dva naina:
a) punjenjem nukleusa sastavljenog od tri okvira legla i dva meda + oploena matica

b) punjenjem nukleusa paketnim rojem pela + oploena matica

Prema istraivanjima koja su proveli u cilju usporedbe efikasnosti novoformiranih nukleusa u
jednakim uvijetima sa maticama istog uzgajivaa Z.Pukadija, A.Opaak, T.Florijani,
D.Jelki, P.Miji, I.Bokovi dobili su sljedee podatke razvoja nukleusa:(skupina a je sa
leglom, skupina b je paketni roj)

Iz podataka koje su dobili vidljivo je da su se nukleusi skupine A razvijali bre u odnosu na

skupinu B i donosili vie meda, tako da su do trenutka uzimljavanja prosjeno zauzeli 17
okvira
saa
i
postigli
teinu
konice
do
prosjenih
35
kg.
Na Grafikonu takoer moemo uoiti kako su nukleusi skupine B bili u slabijoj kondiciji u
odnosu na nukleuse skupine A i do trenutka uzimljavanja zauzimali su prosjeno 13 okvira i
teili prosjeno 23 kg.
Kako smo po prirodi znatieljni i tui podaci nisu za nas "zakon" ako ih ne usporedimo sa
vlastitima ukoliko je to mogue napravio sam mali usporedni test, formirao sam etri
nukleusa dva na jedan i dva na drugi nain. Oni su u testiranju formirali osam nukleusa
(duplo).
Rezultat sam radi usporedbe stavio na isti gornji grafikon godina 2009.:

Crvena i zelena linija prikazuje napredak u isto vrijeme ali 2009.godine na pelinjaku u
Varadinskoj upaniji. Podaci se ne poklapaju u potpunosti, meutim niti su matice bile istog
uzgajivaa, lokacija je razliita, godina i slino.
Cilj je utvren, nukleus u koji je dodano legla razvijao se bre to je i normalno s obzirom na
to da je paketnom roju matica prvo morala poeti zalijegati dok smo u situaciji 1 leglo dodali
u startu.
Sve matice su bile prihvaene, svim nukleusima to se i vidi po grafikonima u oba sluaja
primjeen je gubitak pela nakon 10-15 dana. Kritino razdoblje za novoformirani nukleus,
formiran od paketnoga roja, nastaje nakon 10-tak dana, jer stare pele polako poinju
umirati, a nove jo ne poinju izlaziti te nema dovoljno pela da hrane leglo i brinu o matici.

Izrada propolis alkoholne tinkture

Propolis tinktura radi se otapanjem prikupljenog propolisa u alkoholu (etilni prehrandbeni
alkohol) i taloenjem te filtriranjem dobivene otopine. Kao otapalo moe se koristiti 96%
alkohol ili alkohol konncentracije do inimum 70%. Nia koncentracija dakle 70%-tna
omoguava koritenje oralno i lokalno.
Prije koritenja svakako treba znati da li je osoba alergina na propolis ili ne. Iako u malom
postotku postoje osobe koje su alergine na ovaj pelinji proizvod. Takoer treba imati u
vidu i preduzeti mjere predstronosti s obzirom da se radi alkoholnoj otopini.

Ukoliko su preduzete sve mjere predstronosti moete krenuti u postupak izrade propolis
tinkture:
1. Prikupimo propolis iz sakupljaa u konici. Dakako moe se prikupiti i na drugaiji
klasian nain struganjem ali tada ga treba dodatno oistiti od neistoa poput
drvenih komadia i voska. Manji sitniji komadii su bolja solucija za otapanje ali nisu
nuan preduvijet, alkohol e otopiti i vee grumene.
2. Odreuje se postotak otopine koja se dobija kod tinkture. Zakonom je u RH jo uvijek
propisano da tinktura propolisa mora sadravati 35% suhe tvari to niim nije
pojanjeno i obrazloeno. Tog se zakona u RH nitko ne pridrava i na policama
trgovina i apoteka tako moete nai propolis tinkture koncentracije od 10 - 35%.
Koncentraciju odredite prema tablici dolje.
3. Pripremite odgovarajuu koliinu i postotak alkohola, umjeajte u posudi sa
pripremljenom koliinom propolisa, zatvorite i promjeajte. Ostavite da odstoji uz
povremeno protresanje otopine kako bi se talog promjeao oko 3 tjedna. Moe
naravno i due.
4. Dobivenu tekuinu pretoimo kroz filter za kavu kako bi odvojili od taloga.Filtrat koji
dobijemo treba biti bistra tekuina, bez estica i(iako one ne smetaju) tamne smee
ili blago crvenkaste boje.
5. Tinkturu napunimo u tamne boice i hermetiki zatvorimo, time su spremne za
upotrebu.
Propolis iako je stabilan kao tinktura ili smola uva se na tamnom i hladnom (do sobne
temperature) mjestu bez dodira direktne suneve svjetlosti. Alkoholne tinkture propolisa
su stabilnije i trajnije uvaju svojstva od istih bezalkoholnih.

U znanstvenoj i ne-znanstvenoj literaturi metoda za odreivanja koncentracije tinkture

propolisa nije uvijek precizirana. Ona moe varirati ovisno o istoi samog propolisa. Sadraj
ove stranice nije raen niti odobren od strane Ministarstva zdravstva, temelji se iskljuivo na
vlastitim iskustvima i istraivanjima. Opisana receptura alkoholne tinkture propolisa se koristi
iskljuivo na vlastitu odgovornost.
Za tinkturu se koristi iskljuivo isti etilni prehrandbeni alkohol.
Denaturirani ili metilni alkoholi ne preporuaju se za upotrebu u izradi tinkrura. Kemikalije
dodane u denaturirane alkohole mogu izmeu ostalog imati negativnu interakciju
sastojcima koje mogu ovisno o sastojcima dovesti do iritacije, opekline ili ak i trovanja.
Metilni alkoholi mogu dovesti do ozbiljnih zdravstvenih smetnji.

Mikronastavak Damir Ban

Bez obzira koliko uspjenu pelarsku inovaciju napravili, ona je irem krugu pelara
prihvatljiva ukoliko ne remeti ve usvojene standarde i mjere. Moje vienje kako se mikro
nastavak uklapa u standarde, pokuau objasniti u ovom tekstu.

Ja sam za svoje potrebe izradio Mikro nastavke u koje okviri- satonoe mogu ii i uzduno i
poprijeko te tako dobivam i dodatne pogodnosti - pele lake komuniciraju zbog ukrtenih
ulica a i sami prostor je vie prema prirodnim instinktima pela - sigurno ste primijetili da su
zaperci u hranilici, koje pele naprave zbog potrebe za izgradnjom trutovskog saa, gotovo u
pravilu poprene u odnosu na satonoe ispod.

Samu upotrebu nastavka ukoliko ih odluite imati na svom pelinjaku opisat emo prema
nainu upotrebe u jedanaest poglavlja. Naravno to ne znai da se ne mogu primijeniti i u
vie, odabrao sam ona koja su me vodila u ideji da ih izradim i isprobam na vlastitom
pelinjaku.
Sam nastavak u stvari je 1/3 standardnog nastavka koji koristite u praksi. Svi opisi dalje bit e
za LR kao jedan od rairenijih tipova konice ali primjenjiv je na svakoj nastavljai. Bitno je da
je va mikro nastavak vanjske visine 1/3 vaeg nastavka.
Damir Ban - ekoloki pelar iz Bedekovine

Upotreba 3 mikro nastavka

Ako 3 mikro nastavka stavimo
jednog na drugog dobivamo
visinu LR standarda i u dobiveni
prostor
moemo
staviti
originalne LR okvire. Drugim
rijeima 3 mikro nastavka po
visini identina su kao i jedan
standardni LR nastavak.
Kao i sve nastavke tako i mikro
nastavke ja povezujem malim
metalnim spojnicama- klinovima
(u naravi nosai polica u

ormarima) tako da se ne moe dogoditi da bilo koji element bilo pun ili prazan zbog
neravnog terena ili zbog vremenskih neprilika nakrivljenja postolja ne sklizne u stranu i tako
omogui pelama neplanirani izlazak...izaivanje grabei, neeljeni propuh i slino.
Spajanje 2 ili vie nastavka

Ako 2 mikro nastavka stavimo

jednog na drugi dobivamo
visinu FARRARA i u taj prostor
moemo staviti originalne
Farrarove okvire ovu visinu
moemo koristiti kako bi
pelama osigurali prostor za
velike
medne
vijence
(kopirajui tehniku Venera).
Primjer upotrebe tri ili dva
nastavka skidamo ih ili
dodajemo po potrebi kao i kod svih konica nastavljaa:

Proklizavanja nastavaka se rjeavaju jednostavnim univerzalnim drvenim spojnicama

Mikro nastavak - hvata varroe i hranilica

Stavlja se prvenstveno na podnicu, sa ugraenim satonoama (bez cijelog okvira, - radi se
zapravo o najobinijim letvicama irine 2,6 cm i debljine 1 cm) i sa tankom crtom lijevanog
voska po sredini svake takve satonoe, kako bi pelama zadali smjer gradnje trutovskog saa.
Postoji naravno mogunost ugradnje (kao kod okvira alpske konice) ianog okvira oko
satonoe i na taj nain sprjeavanja da pele djelomino zalijepe ovakve okvire za bone
stranice mikronastavka - ovo naroito ako mikro nastavak koristimo kao mednu kapu iznad
plodita.

Znamo da se odrasla varoa nikada ne zadrava na najmlaim pelama (mlaim od 10 dana)

pa je tako slobodna varoa prisutna prvenstveno na pelama koje su graditeljice, uvarice i
sakupljaice koje izlaze iz konica.Toplotni reim u dijelu konice koji je najblii letu i
pogotovo otvorenoj antivaroa podnici je najpogodniji za varou jer ona voli hladnije dijelove
konice/legla te e i zbog toga najvei mogui broj varoa izabrati ba trutovsko leglo u
mikronastavku kao mjesto za svoje razmnoavanje.

Kako pele koje prolaze kroz leto preko tog saa kako bi dole do samog plodita, varoa u
puno veem postotku ostaje u tim trutovskim elijama - nego to bi to bio sluaj kada bi
trutovsko sae bilo u zapercima koje pele grade ispod hranilica ili poklopaca , a koje jedino
moemo pokidati pritom moda nehotice gnjeei pele a moda i maticu.

Na proljee prilikom svake stimulativne rotacije nastavaka - u cilju breg razvoja, usput iz
mikro nastavka vadimo sve "okvirie" koji imaju poklopljeno trutovsko leglo a postojee
polovine i nepoklopljene "okvirie" razrjeujemo i izmeu njih stavljamo prazne satonoe.
Dakle ne moramo samo zbog mikro nastavaka dizati nastavke plodita i medita i fiziki raditi
kako vi ovakova tehnologija imala smisla.

Mikro nastavak zbjeg

Selei pelari, ali i oni koji moraju pele

zatvoriti u ljetnim mjesecima - zbog
prskanja insekticidima, znaju koliko je
teko pele koje su u bradi pospremiti u
konicu. Sa mikro nastavkom bez saa
(jer smo ga izrezali ili maknuli a na
njegovo mjesto stavili prazne satonoe ,
a koji se nalazi na podnici, problema sa
bradama na poletaljkama -nema. Na ovaj
nain
privremeno
smo
napravili
"duboku" podnjau u koju stane sav
"viak" pela. Naravno mikro nastavak
moemo staviti i ispod krova te tako
napraviti dodatni prostor naim pelama.
Za par dana nakon seljenja (uz pretpostavku da je paa uspjena) trutovsko sae je ponovno
napravljeno i varoa e uskoro ponovno biti u klopci.
Mikro nastavak stavimo na plodite, izvadimo mu 3 ili 4 krajnja"okvira" (u zavisnosti od
veliine hranilice koja u naravi moe biti jedna ili dvije plitke posude koje koriste araneri
cvijea i koje kotaju oko jedne kune komad, posude dodamo na ispranjeno mjesto a u njih
neki plutajui element - moda i samo slamu, i imamo paralelno hranilicu kapaciteta nekoliko
litara i ohoho okvira sa trutovskim leglom. U kasno ljeto, ako sirupom moramo popunjavati
zimske zalihe, ne koristimo "okvire".
Mikro nastavak - skuplja propolisa

U sakupljanju propolisa mikro nastavak nam moe posluiti na vie naina. Osnovni je da
okvir sa mreicom stavite na njegove satonoe. Osim tog naina mikro nastavak moete
staviti na okvir mree za sakupljanje propolisa i tako napraviti "prazan prostor" ispod krova
to je pelama znak za uzbunu i sa puno vie ara e prionuti propoliziranju kako bi do zime
propolisom izolirale svoje gnijezdo od praznog prostora koji se nalazi u mikronastavku.

Nevezano uz mikro nastavak predlaem Vam da, ako imate problema sa mreicom za
sakupljanje propolisa koja vam se objesi skroz do satonoa te ju pele tada zalijepe uz rubove
dok pritom velika veina mreice ostane netaknuta , mreicu "armirate" ribikim najlonom.

Mikro nastavak u proizvodnji voska

Ako prilikom svakog vaenja poklopljenog trutovskog legla istog pretopimo, dobiti emo
kroz godinu znaajnu koliinu prvoklasnog voska. Ako prije topljenja sae ispreamo dobiti
emo savreni proteinski sok prepun matine mlijei idealan za mijeanje sa medom i
peludom te za prihranu startera, nukleusa.
Mikro nastavak u proizvodnji meda u sau
Ako za vrijeme glavne pae mikro nastavak stavimo u medite, pele e izgraditi i medom
obilato napuniti sae - koje je idealno za "med u sau". Pritom raunajte da e u dobroj pai
"okvire" bez bonih i donjih stranica pele zazidati za stranice konice.

Mikro nastavak kao oplodnjak

Ako mikro nastavak za vrijeme sezone uzgoja matica odvojimo od ostatka konice matinom
reetkom i u njega ugradimo matinjak u bilo kojoj fazi razvoja, dobiti emo mladu maticu
koja nam nee odetati u medite i tako "upropastiti" nekoliko okvira meda - sa leglom.
Ako od samih mikro nastavaka napravimo oplodnjake , zato ne . Pojedinane ili na "kat"Roshfusove

Mikro nastavak tijekom zimskih mjeseci

Prilikom zadnjeg generalnog pospremanja za zimovanje, mikro nastavke bez saa, ali sa
ugraenim satonoama stavljamo na podnicu i tako podignemo okvire sa buduim klupkom
od podnice, a pritom i same letvice na satonoama donekle pomau da vjetar manje "lupa" o
klupko.
Na proljee ako i zakasnimo sa proirivanjem zajednice , pele e poeti izgradnju saa u
mikro nastavku i nee "dangubiti " spremajui se ui u rojevno raspoloenje i nee raditi
zaperke na "krivim" mjestima.
Mikro nastavak kao cjelina u ploditu
Matica koja bi imala jedan mikro nastavak ispod plodita LR nastavka - za trutovsko sae
(leglo) i jedan ili dva mikro nastavka, sa prorijeenim okvirima, kao mednu kapu, gotovo u
100% sluajeva ne bi naputala taj prostor i matina reetka niti ne bi bila potrebna (osim za
odvajanje prostora za uzgoj mlade matice i prilikom pripreme za glavnu pau u trajanju 8-10
dana)). Ovo zato jer matica ne eli naputati prostor u kojem se nalazi njezino trutovsko leglo
te ne voli prelaziti preko mednih kapa i to ini ( u naoj pelarskoj svakodnevnici) samo ako
je u nunoj potrazi za trutovskim stanicama - koje mi pelari uporno pokuavamo eliminirati
iz konice, ili ako je u potrazi za praznim stanicama , zato jer joj je plodite blokirano mednim
vijencem - opet zbog pelareve pogreke pa je medite napola prazno (izmeu mednog
vijenca u meditu i satonoe plodita postoji prostor sa praznim saem)- ovdje je Vener
apsolutno u pravu.

Rije dvije o autoru "Mikro nastavka"

Damir Ban - Ekomedo iz Bedekovine, pelarstvom se "usputno" bavio jo kao
osnovnokolac - na obiteljskom pelinjaku. To je bilo vrijeme jo i prije pojave varoe.
Premda ga je ivot i poslovna karijera vie od 25 godina odvajala od pela, nostalgija ali i
ljubav prema prirodi i napose pelama na poslijetku su prevladali.
2005. godine prouio je svu njemu dostupnu pelarsku literaturu te tako obnovio i usavrio
svoje teoretsko pelarsko znanje.
2006. godine nabavio je dvadesetak rojeva i ve do jeseni iste godine uspio je uzimiti 59
pelinjih zajednica.
2007. godine uzimljeno je ve bilo 195 pelinjih zajednica.
Kao vegetarijanac, pobornik zdravog naina ivota i aktivni "zatitar" prirode i okolia
(dobitnik dravne nagrade za zatitu okolia, dodijeljene od strane MZOPU) ekoloko
pelarstvo bilo je za njega jedina opcija. Istinski inovator i "tip" za tehniku kontinuirano
sitnim ,(ili ne toliko sitnim) inovacijama, poboljanjima i novim tehnikim rjeenjima
nadograuje postojeu tehnoloku infrastrukturu i tehnologiju rada sa pelama, pritom
uvijek pazei da ne remeti postojee ustaljene standarde i formate konica i opreme.
Pored mikronastavaka, koje je uveo u koritenje na svojim pelinjacima, ovaj ekoloki pelar
konstruirao je sasvim novi tip snelgrove daske i kazetne hranilice (koje su takoer i
oplodnjaci i skidai peluda).

Sve to sa ciljem da pelama obezbijedi to prirodnije uvijete ivota te da u sezoni ima to

manje intervencija sa nastavcima.
Kako bi samim time i sebi olakao "fiziku" komponentu pelarenja - a koja je na alost vie nego
limitirtajui faktor , kako po pitanju zdravlja pelara tako i po pitanju maksimalnog broja konica sa
kojim moe raditi jedan (makar i mlad/zdrav) pelar.
Nadalje u tom cilju konstruirao je vie vrsta transportnih kolica i dizalica za nastavke. Njegove konice
upeatljive su i zbog injenice da svaki nastavak ima ak 10 otvora promjera 25 mm - a koje su sve
zatvorene plutenim epovima i otvaraju se prema potrebi. Broj i razmjetaj ovih otvora svakako mu
omoguuje nebrojene mogunosti i varijente. Za oekivati je da e iz radione i pelinjaka ovog
"novog" ekolokog pelara uskoro u javnost izai i jo pokoja korisna inovacija.

Odreivanje vlage u medu

Koliina vlage u medu je bitna kako za uvanje tako i
za odreivanje zrelosti samog meda prije vaenja iz
konice. Prevelika koliina vlage u medu dovodi do
neeljenog vrenja i time kvarenja meda. Prisutnost
vlage u medu moemo sami bez instrumenta
prepoznati tako to se kap meda koji ima vei
postotak vlage bre razlije na staklenoj povrini, dok
kap meda sa manje ili idealnim omjerom vlage ostaje
spljotena.
Takoer u staklenki moemo procijeniti prema
gustoi meda kada se staklenka s medom okrene, zrani balon se mora polako pomicati
prema vrhu, kao jedinstvena cjelina. Med curi polako sa lice, ne smije kapati, mora bez
prekida curiti sve dok se ne stanji do debljine konca. Uvijek moramo uzeti u obzir da razliite
vrste meda posjeduju razliita svojstva, pa tako i postotak vlage nije identian u svim
vrstama. Idealni postoci krei se kad je postotak od 13 do 20%.
Iskusniji pelari koji su godinama u tom poslu vizualnim pregledom mogu vrlo precizno
procijeniti da li med sadrava vei ili manji postatak vlage i da li je ili nije spreman za vaenje
iz konice. Kako danas takvi runi i digitalni refraktometri nisu preskupi gotovo svaki pelar
posjeduje bar jedan ureaj kojim vrlo lako i brzo moe odrediti koliinu vlage u medu.
Prikaz odreivanja vlage u medu sa pelarskim runim refraktometrom:

1. Najprije uzmemo 20-50 grama meda kojem elimo odrediti postotak vlage u posudu i promjeamo plastinom licom. 2.
Nanesemo 2-3 kapi meda na povrinu prizme. (slika2) 3.Pogledamo kroz okular (slika 3)

4.Proitamo vrijednosti prikazane u okularu (slika 4)

Prikaz odreivanja vlage u medu sa pelarskim digitalnim refraktometrom:

Paketni rojevi
Paketni rojevi pogdniji su iz vie razloga: lake i
jednostavnije rukovanje, zauzimaju manje prostora, manja
mogunost prenoenja zaraze preko saa, dulja mogunost
putovanja...
Pod paketnim rojevima (packetbees, packed swarm,
Kunstschwarm) u pelarstvu podrazumjevamo umjetno
proizvedene pelinje zajednice koja se sastoji od 1,5 - 2,0 kg
mladih pela radilica sa mladom oploenom maticom (u
kavezu). U svijetu je promet ivim pelama vrlo razgranat.
Nezaustavljivo irenje pelinjeg nametnika varroe taj se
intezitet jo pojaava. Najvea prednost je ponajprije u
mogunost pripremanja zdravog roja, bez bojazni da se
prometom pelama prenesu i zarazne bolesti i tetnici, to
je kod prometa pelama na sau vie manje neizvedivo.
Sama konstrukcija kaveza u kojem se zajedno s rezervom hrane nalaze pele i matica su vrlo
razliite. Nekad su proizvedene od drveta i icane reetke, papira i sl., a kod nas je nastao sve
popularniji hrvatski model koji je nastao u suradnji s njemakim i hrvatskim strunjacima
nazvan MULTIBOX.
Multibox se kod nas jo nedovoljno koristi iako je u praksi okazala odline rezultate. Sama
kutija moe se koristiti za spremanje prirodnog roja pela, spremanje umjetnog roja pela, za
redukciju broja pela i sl. Osim navedenih prednosti ne treba ni zaboraviti lako i jednostavno
odravanje odnosno ienje samog Multiboxa pa je nerazumljivo zbog ega kod nas taj
vrijedan izum ne koristi i vie u samoj praksi. Mogue razlog lei u previsokoj cijeni proizvoda
po jedinici tako da se vie isplati izraditi Multibox u vlastitoj radionici od drva ili slinog
materijala.

Pelarske dimilice
Dimilica je jedan od prepoznatljivijih alata koji povezujemo sa pelarstvom. To je u stvari
prilino jednostavna naprava kojom se spaljuje goriv materijal u zatvorenom okruenju bez
prisustva kisika. Klasina dimilica ima mjeh na koji pelar pritiskom upuhuje zrak u
loite/kuite dimilice pa on zajedno sa dimom izlazi na suenom vrhu dimilice.
Djelovanje dima na pele

Danas znamo da pela izluuje

kada je u opasnosti feromon koji
uzbunjuje
ostale
pele
upozoravajui ih na opasnost.
Taj feromon je toliko jak da ga
moe osjetiti i daleko slabije
osjetilo
njuha
kod
ljudi.
Instiktivno pele polijeu , krue i
istrauju
uzrok
opasnosti.
Ukoliko utvrde da je prijetnja
nastala za druge pele iz
zajednice i za stanite same
zajednice mogu se odluiti na
ubod.
Ubodom
pele
isputaju/oslobaaju jo vie
feromona to dovodi do
pojaanja aktivnosti i ostalih
pela
sve
do
prestanka
opasnosti.
U svojim poecima i prije
nastanka dananjih konica ljudi koji su tada krali med pelinjim zajednicama koje su pronali
u prirodi shvatili su kako je mnogo bezbolnije i lake pljakati pele kada se u blizini nalazi
zapaljena baklja koja dimi. Kako djeluje dim? Nain komunikacije pela je preko mirisa i
vizualni. Ubacivanjem malo dima unutar zajednice primarni su naini komunikacije pela
prvenstveno miris smanjeni. Prisustvo dima na krae vrijeme uinkovito prekida
komunikaciju meu pelama i privremeno uzrokuje zbunjenost i pomutnju. Prekida se
komunikacija meu straaricama, kunim pelama, maticom i izletnicama. Pele se nagonski
smiruju "snimaju" stupanj opasnosti koji im prijeti u stanitu. Za to vrijeme pelar bi trebao u
to kraem roku obaviti predviene radnje pri tom im manje uznemiravajui ve zbunjene
pele.
Oprez: Preveliko i preesto upuhivanje dima u zajednice moe negativno djelovati na
pelinju zajednicu i stvoriti prevelik stupanj uzbune koji nastaje ukoliko se u blizini iri poar.
Pele e dezorijentaciju shvatiti kao znak opasnosti i poeti letjeti uokolo pokuavajui
pritom utvrditi to se dogaa, spastiti svoje zalihe.

to se spaljuje u dimilici?

Mnoga su sredstva u veoj ili manjoj mjeri dobra, meutim ima i onih koja su opasna kako za
pele tako i za pelara. Na tritu danas imamo velik izbor ponude ve gotovih sredstava po
prihvatljivim cjenama. Najee su to briketi od preanih pamunih vlakana ili piljevine.
Ukoliko u sebi ista ne sadre tetne kemijske dodatke pobrinite se da Vam budu uvijek na
raspolaganju iako ste moda pobornik prirodnih materijala. Bit e trenutaka kada iz
odreenih razloga moda neete imati pri ruci vlastite materijale pa e posluiti prije ili
kasnije.
Upamtite svi su prirodni materijali vie manje dobri, izbjegavajte upotrebu kemikalija,
petroleja i proizvoda na bazi petroleja, benzina i slinih proizvoda na njegovoj bazi itd. Suho
trulo drvo je odlian izbor, ostaci suhih listova duhana, borove iglice, gljive, piljevina, suhe
granice i slino takoer.
Modeli dimilica

Na tritu postoje razliiti modeli dimilica koji se u osnovi razlikuju na velike i male. Bolji izbor
bio bi veliki model. Iako su se u povijesti dimilice izraivale iz razliitih materijala poput
bakra, lima i slino danas se uglavnom proizvode iz nehrajueg elika koji se pokazao kao
najprihvatljiviji. Traju najdue i lake ih je odravati. Meu modelima osim po veliini
nailazimo i na one koji imaju titnik sa vanjske strane, to je mali ali bitan detalj koji ako
sprijei opeklinu samo jednom opravdava postojanje. Tako da osim to bi trebalo kupiti vei
promjer dimilice treba paziti i da ona ima vanjski titnik protiv temperature.

Prehrana pela
Prirodna hrana odraslih pela medarica je
pelud i med kojeg sakupljaju u prirodi
obilazei najrazliitije vrste biljaka, neke
vie neke manje. U dananjem
komercijalnom pelarstvu gdje svaki
pelinjak bez obzira na njegovu veliinu
mora imati svoju ekonomsku raunicu to
ponekad nije dovoljno. U razdobljima
kada su koliine nektarnih paa male i
nedostatne pele e poeti u veoj mjeri
sakupljati sokove prezrelog voa ili sokove
koje proizvode neke vrste biljnih uiju i
kao takve nakon sakupljanja ih preraditi i
deponirati u sae unutar konice. I to je
naravno med visokovrijedna namirnica,
meutim za potrebe opstanka pelinjih
zajednica preko zime ili odgoja mladih pela takav med nije prikladan za ishranu i moe
stvoriti kod pela ukoliko nema drugih izvora odreene probavne smetnje pa ak i ukoliko
pele uu u zimski period na takvom medu moe prouzroiti gubitak zajednice.

Prehrambene potrebe pela

Medonosna pela treba u svojoj prehrani proteine (amino kiseline), ugljikohidrate (eer),
lipide (masne kiseline, steroli), vitamine, minerale (soli), i vodu, te hranjive tvari da bi pele
imale optimalnu prehranu moraju uvijek biti u prehrani u odreenim kvalitativnim i
kvantitativnim omjerima.
Zato treba hraniti pele

Pelari u praksi prihranjuju pelinje zajednice kako bi ih drali u optimalnom broju unutar
zajednice zbog: intezivnijeg prikupljanja nektara, opraivanja poljoprivrednih nasada,
proljetno/ljetne podjele zajednica, uzgoja pelinjih matica i naravno zbog boljeg i
adekvatnijeg uzimljavanja. U novije vrijeme zbog sve eih upotreba pesticida u suvremenoj
poljoprivredi prihranjivanje se vri i zbog nadoknade nastalih teta unutar zajednica nakon
tretiranja poljoprivrednih povrina.
Proteini i aminokiseline

Pele radilice stare 1 do 14 dana proteine konzumiraju iz peludi koje pele radilice unose u
konicu. Pele stare od 1 do 8 dana proteine dobiju iz hrane koju proizvode mlade pele,
mjeavine ljezdanih sekreta, peludi, meda. Liinke i matica proteine crpe iz matine mlijei
koju lue mlade pele radilice stare od 5 do 15 dana. Koliina tj. postotak amino kiselina i
proteina koji je potreban za normalan razvoj legla i matice nije poznat ali je zato istraen
kemijski sastav matine mlijei. U prvih 5 - 6 dana odrastanja pele troe velike koliine
peludi i na taj si nain osiguravaju normalan razvoj. U sluaju da bi taj dio prehrane izostavili i
ne bi konzumirale dovoljne koliine proteina i amino kiselina njihove lijezde nee se u
potpunosti razviti. Matina mlije i pelud osiguravaju im adekvatan rast i razvoj. Potrebe za
tom vrstom prehrane smanjuju se kod pela radilica od desetog do etrnaestog dana ivota.
Nakon toga sve osnovne sastojke potrebne za normalno funkcioniranje dobijaju iz nektarnih
vrsti meda.
Ugljikohidrati

Ugljikohidrati su rasprostranjeni u prirodnoj prehrani pela i one ih koriste uglavnom za

proizvodnju energije. Neke ugljikohidrate pele mogu probaviti i konzumirati, sa nekima
imaju problema prilikom probave, a neki su im ak i vrlo opasni po zdravlja - otrovni. Odrasla
pela napreduje sa glukozom, fruktozom, saharozom, maltozom, trihilozom i melesitzom
(vrste eera), ali ne koriste rhaminozu, ksilozu, arabinozu, galaktozu, manozu, laktozu,
rafinozu, dekstrin, odnosno inzulin. Razlike u koritenju ugljikohidrata izmeu larve i odrasle
jedinke se javljaju zbog nedostatka odgovarajuih enzima.
Vitamini

Vitamini su izmeu ostalog sastavni dio meda i prehrane svake pele. U trenucima kada
pele poinju proizvodnju matine mlijei za potrebe mladih liinki i matice, potrebna im je
hrana bogatija vitaminima. Za kvalitetan uzgoj legla treba ju im vitamini C i B kompleksa B
kompleksa: tiamin, riboflavin, nikotinamid (nijacin, nikotinska kiselina), piridoksin,
pantotenat (pantotenska kiselina), folne kiseline, i biotin.

Voda

Vodu pele prvenstveno koriste kao otapalo za guste vrste meda, kao sredstvo za odravanje
idealnog postotka vlanosti unutar konice, a pomou nje odravaju takoer i optimalnu
temperaturu legla. Koliina vode koju trebaju pele i koju e prikupiti ovisi o vanjskim
temperaturama zraka, relativnoj vlanosti, snazi same zajednice te koliini legla koju uzgajaju
u datom trenutku. Higjenske pojilice na vaem pelinjaku neka imaju tijekom dijela dana
hlad, ako je mogue neka niti ne budu izloene direktno na suncu kako se voda ne bi
pregrijala. (vidi slika desno)
Minerali

Minerali potrebni u prehrani ljudi i drugih kraljenjaka (natrij, kalij, kalcij, magnezij, klor,
fosfor, eljezo, bakar, jod, mangan, kobalt, cink, nikal i) potrebni su i nekim vrstama kukaca.
Pelud koju prikupljaju medonosne pele sadri sve te vrijedne minerale, a neki od njih
neophodni su za normalan razvoj pela.
Dopunska prehrana pela

U rano proljee, kada pelud i nektar nisu pelama jo dostupni ili su im dostupni u
neadekvatnim koliinama te u djelovima godine kada je zbog manjeg luenja nektara u
biljaka pele nemaju dovoljne koliine hrane dodatno kvalitetno prihranjivanje moe imati
vanu ulogu u napretku i opstanku pelinjih zajednica u modernom nainu pelarenja.
Smanjenjem unosa nektara i peluda matica instinktivno smanjuje zalijeganje jajaca to bi
kod dugotrajnijeg takvog razdoblja moglo rezultirati znaajnijim padom populacije u
zajednici. Takve situacije smanjuju broj pela i u prirodnim zajednicama bez obzira na
prikupljene zalihe meda. To se deava za vrijeme velikih ljetnih sunih razdoblja, u rano
proljee kada due vrijeme pada kia i slino.
Dopunski proteini u prehrani pela

ovjek je odavno traio biljni ili ivotinjski proizvod koji bi bio adekvatna i potpuna zamjena
za prirodnu cvijetnu pelud. Iako u prirodi moemo pronai brojne namirnice sa odreenim
proteinima nikad ni jedna nije adekvatno zamijenila prirodnu pelud koju pele prikupljaju sa
biljaka. Neke e proteinske namirnice uspjeno poboljati prehranu pela i osigurati
nastavak razvoja zajednicama u vrijeme nestanka prirodnih izvora.
Sojino brano primjerica kao i pivski kvasci dodavani u kombinaciji ili pojedinano pelama su
ukusan obrok koji sadri proteine i amino kiseline, lipide, vitamine, minerale potrebne za
razvoj i reprodukciju pelinje zajednice. Kvasci i sojino brano davani pelama kao pogaa ili
u suhom stanju unutar hranilica mogu biti "umjetna" hrana pelama kada nema adekvatnih
unosa iz prirode.
Koritenje eera u prehrani pela ovisi idjelomino o samoj nabavnoj cijenii. Saharozni sirupi
iz eerne trske ili eerne repe primjerice sa dodavanjem proteina mogu se pretvoriti u
pogae koje zadravaju isto svojstvo tijekom dueg remenskog razdoblja. Isto se moe
pripremiti naravno i sa medom, jo i bolje, meutim sama cijena meda u odnosu na eer
odreuje i diktira uvijete prehrane kod pela u suvremenim pelinjacima. Osim toga sa
medom ukoliko se radi pogaa ili sirup mogu se prenjeti bolesti dok kod eernih sirupa to
nije sluaj.

Dodatak cvjetne peludi pogaama ili sirupu od 10 - 12% poboljava kvalitetu i koliinu
esencijalnih hranjivih tvari koje su potrebne da bi pele odrale vitalnost.
Nikad, ba nikad ne koristimo med ili pelud oboljelih kolonija jer moemo napraviti kontra
uinak te pelinje zajednice ili oslabiti ili potpuno unititi.
Dodavanje lijekova u prehrani

Lijekovi za kontrolu ili bolesti probavnih smetnji kod pela mogu biti ukljueni ako je
potrebno u pogae ili sirup dopunske prehrane. Lijekove nikad ne stavljamo u proizvodne
zajednice minimalno 5 tjedana prije glavne medonosne pae. Sredstva za prevenciju bolesti
nozemoze dajemo kao dodatak u bilo kom obliku ili pogai, sirupu ili preko iste cvjetne
peludi.
Dopunski ugljikohidrati u prehrani pela

Pravilnim pristupom pelinjim zajednicama pele e uvijek imati dostatne koliine hrane bez
obzira na godinje doba i na luenje nektara kod biljaka. Ponekad se za hranu zbog
vremenskih utjecaja mora pobrinuti i pelar vlasnik pelinjaka. Uzgoj mladih pela iziskuje
kod pela stalnu prisutnost dostatnih koliina hrane. Sirupi napravljeni od eera eerne
repe, eerne trske ili tekui glukozni sirupi koje dobijemo u tekuim oblicima
zadovoljavajua su zamjena kod ishrane pela.
Priprema i hranjenje pela:

Mjere predostronosti prilikom hranjenja

1. hraniti pred hraj dana kako bi se
smanjila mogunost grabei
2. smanjiti leta na konicama
3. to manje uznemiravati pele
Prihrana suhim eerom

Suhim eerom prihranjuju se pele

kada iz opravdanih razloga treba dati
pelama prihranu krajem zime, a
prerano je za davanje eernog
sirupa. eer se daje pelama na
preokrenutom
poklopcu
kojeg
stavljamo na najgornji nastavak. Neki
pelari stavljaju prazan nastavak i
zatim eer stavljaju direktno na
satonoe (vidi crte 2 desno)
Kod ovakve prihrane mogunosti za
pojavom grabei su minimalne,
mnogo manje nego prilikom prihrane eernim sirupom koju moemo obaviti na identian
nain.

Opskrba pelinje zajednice vodom

Voda mora biti dostupna pelama u svakom trenutku! Nedostatak vode kod pela negativno
utjee na ponaanje, prehranu, fiziologiju, uzgoj legla itd. Bez obzira imamo li u blizini
prirodan izvor vode ili ne pelinjim zajednicama u suvremenom pelinjaku moramo osigurati
stalan pristup pitkoj vodi preko higijenskih pojilica. Pelar ije pelinje zajednice uvijek imaju
adekvatnu i pravovremenu prihranu sa stalnim pristupom pelama do vode imat e na
pelinjaku uvijek jake i zdrave pelinje zajednice.
Reference:
Barker, RJ 1977.Toksinost ugljikohidrata i peluda za pele
Iva Karlovi: Odreivanje eera u medu

Sakupljanje cvijetne peludi

Cvjetna pelud ili cvjetni prah nije proizvod pela ve ga

pele sakupljaju u prirodi tijekom cijele kalendarske
godine ukljuujui i zimske mjesece. Zimi naravno ima
manje cvijea ali i taj mali dio pele e u ponekim
toplijim zimskim danima pronai i zahvaljujui svom
prirodnom nagonu i grai tijela unijeti u konicu.
Prema nekim istraivanjima jedna pelinja zajednica
godinje treba oko 20-30kg peludi za svoje potrebe, to ovisi o jaini zajednice. Ukoliko u
konici nema ili ima vrlo malo sakupljene cvjetne peludi, pele e u razmjerno zalihama
kojima raspolau odgajati leglo ili e u ekstremnim sluajevima matica ak privremeno i
prekinuti zalijeganje. Tamo gdje nama legla nema ni pela to zna svaki pelar. Takoer je
vano znati da za proizvodnju kilograma meda pela troi neto vie od kilograma peludi.
Pitanje je na koji bi nain pele opstale da u prirodi ne nalaze ovu vrijednu namirnicu, no taj
podatak moda bolje ne provjeravati. Iako se zna da se pele prirodno hrane medom i sa
peludi nerijetko pelari pretjeraju sa vaenjem te vrijedne i nezamjenjive namirnice u
prehrani pela - cvjetne peludi. S druge strane pojedini pelari rade greku gledajui u konici
samo zalihe meda ali ne i peludi to je pogreno znamo li znaaj peludi u razvoju svake
pelije zajednice. Pelud pelama predstavlja neiscrpan izvor potrebnih bjelanevina, masti,
minerala i svih sastojaka koje pelud sadrava.
Kvalitetna pelud sadrava sve sastojke za proizvodnju matine mlijei, nema li peludi nema ni
mlijei. Nema li mlijei nema ni jedine hrane koju dobiva matica za vrijeme polaganja jajaca
i tu se krug zatvara, zajednica brojano slabi. Slabe zajednice podlonije su bolestima, lake i
ee se dogaa zalijetanje drugih pela u takve zajednice i krae meda-grabei.
Takve zajednice s nedostatkom peludi imaju usporen rast lijezda koje lue vosak, smanjuje
se ivotni vijek pela, smanjenjem ivotnog vijeka pela smanjuje se vaan broj pela

sakupljaica, bez pela sakupljaica nema potrebnog unosa i zajednica uz smanjenje

zalijeganja matice propada.
S druge pak strane ponekad ukoliko se pelinjak nalazi na idealnoj lokaciji, kada u okolici ima
obilje cvjetne peludi moe se dogoditi da pele svojim unosom peludi u konicu blokiraju
odnosno ogranie maticu u zalijeganju. To isto tako nije dobro ni poeljno. Tu je potrebna
intervencija pelara. Ukoliko nema sakupljae peludi treba u plodinom dijelu konice vriti
premijeaj okvira.
Pelar takoer treba znati da sve zajednice ne unose istu koliinu cvjetne peludi to je
osobito vano bavi li se pelar sakupljanjem peludi. Zajednicama koje slabo unose pelud ne
treba stavljati skidae peludi da se ne poremete zalihe koje utjeu na razvoj i zalijeganje legla
jer ukoliko u prirodi i u konici nema dovoljnih zaliha cvjetne peludi pele e nagonski troiti
skromne zalihe iz svog tijela.
Manji je svakako problem ukoliko u prirodi ima dovoljno ili previe cvjetne peludi. Tada je
briga pelara da "igrom" okvirima odnosno premjetanjem samo sprijei blokiranje matice.
Meutim kada u prirodi nema peludi ili je ima vrlo malo, tada treba elimo li da se zajednica
pravilno i nesmetano razvija vriti stimulativnu prihranu pela rijetkim eernim sirupom.
Poznato je da pele hranjene rjeim sirupom unose vie peludi od onih koje se prihranjuju
guim sirupom ili pogaom i to treba imati uvijek u vidu.
Dodavanje stimulativnih zamjena za pelud u sirup moe biti prednost ali i ne mora jer u
naim krajevima samo u iznimno rijetkim sluajevima moe se dogoditi da peludi nema u
prirodi. Dodavanjem peludnih zamjena u sirup pelar e pribjei recimo u sluajevima
dugotrajnih, jakih, stalnih kia kada pele ne mogu izlaziti iz konica. U protivnom pela e u
naim krajevima, gdje je priroda jo uvijek ouvana, nema previe industrije i zagaivaa
pronai i najmanji peludni cvijet i prikupiti ga iz prirode zahvaljujui specifinoj grai tijela i
unijeti u konicu, nerijetko onaj ljudskom oku praktiki nevidljiv.
to sve utjee na pravilno sakupljanje peludi

Vrijeme: kod niih temperatura pele ne izlaze, cvijetne latice se ne otvaraju

Vjetar: Za vrijeme vjetrovita dana pele oteano lete pa primjerice kod brzine vjetra
od 15 do 20 km/h let pela se bazira samo u blizini konice.
Razmak zajednica od poljoprivrednih kultura: Kod intezivnih poljoprivrednih nasada
vrlo je bitan pravilan raspored i razmak konica. Pokazalo se da pravilno postavljene
konice unutar poljoprivrednih nasada bitno utjeu na prinose poljoprivrednih
kultura.

Ponovimo o vaenju cvjetne peludi

Pelama ne treba po svaku cijenu vaditi pelud

Posebnu pozornost obratiti na kvalitet i ispravnost skidaa peludi
Cvjetnu pelud vadimo samo jakim i zdravim pelinjim zajednicama
Zajednicama koje slabije unose pelud - istu ne vadimo
Slabim zajednicama - pelud ne vadimo

Stimulativna prihrana pela od sredine kolovoza do poetka rujna vrlo rijetkim

eernim sirupom pridonijet e jaem unosu cvjetne peludi to rezultira veim
zalijeganjem matice, to je posebno vano jer matica u to vrijeme zalijee legla koja
nam donose takozvane "zimske" pele.

Pelud je lako pokvarljiva namirnica i o tome treba voditi rauna kada se odluimo na
vaenje iste skidaima. Vidi tekst o suenju cvjetne peludi.

Seljenje konice unutar pelinjaka

Svaki pelar prije ili kasnije mora preseliti jednu ili vie konica, bez obzira radi li se o
seleem ili stacioniranom pelinjaku. Unutar ovog teksta opisat e se nain preseljenja
konice unutar pelinjaka i/ili kada sama razdaljina nije dovoljno velika pa postoji opasnost
da nam se pele nakon preseljenja vraaju na staru lokaciju. Moda ste kupili konice pa ih
elite zajedno sa pelama smjestiti bez gubitaka, moda se situacija na terenu promjenila pa
zbog susjeda morate pomaknuti konicu/e za nekoliko metara, razloga za micanje ili seljenje
je nebrojeno i u to su se uvjerili svi pelari.
Preseliti konicu za 2-3 ili vie metra unutar pelinjaka moe predstavljati problem, jer kao
to znamo konicu bi trebalo preseliti 2-3km. pa nakon tjedan dva vratiti na eljeno mjesto u
protivnom e se pele vraati na mjesto gdje se konica prije nalazila. Da bi izbjegli takvo
dugotrajno rjeenje, moemo se posluiti malim lukavstvom.

Poslije 3-4 godine eksperimentiranja na svom pelinjaku Bertil Stigemyr (Amerika) odluio je
svoje iskustvo podijeliti i sa drugim pelarima. On je naime ispred izlaza postavio staklenu
ploicu, na cca.15cm. pod pravim kutom. Naveer kada se pele smire i povuku u konicu,
jednostavno ju preseli na eljeno mjesto. Ujutro kad pele poinju izlaziti, pele udaraju u
staklenu pregradu, pa su prisiljene poljetati ukoso pod 90.
Takav manevar zbog staklene ploice ih toliko zbuni da se moraju ponovo orijentirati za
povratak u konicu. Staklena ploica ili neka druga prepreka (ne nuno prozirna) bi trebala
ostati nekoliko tjedana, da se sve stare pele priviknu na novi poloaj konice. Nakon
micanja te pregrade - ploice, pele jo neko vrijeme izlaze pod istim kutem u konicu.
Ovisno o dobu godine u kojem se samo premjetanje radi dodatno zatvaranje leta na dan
dva moe pomoi kod prisiljavanja pela na novu orjentaciju. Naravno uvijek postoji
mogunost da e dio starijih pela izletnica traiti staru lokaciju i ukoliko se tamo nalazi jo
Vaih konica smjestiti se unutar njih.
Ovako si moemo pomoi kod formiranja umjetnih rojeva ili kada pojaavamo drutva novim
pelama, to je daleko prihvatljivije od raznoraznih pripravaka za omamljivanje pela koji se
nude na tritu.

Ovakve i sline prepreke moemo slobodno koristiti uz smanjenje leta konice za

sprijeavanje pojave grabei ili ako je grabe ve prisutna. Naime pele "pljakaice" prilikom
izlaska iz konice bre i "bezglavo" jure iz konice i pritom udaraju u pregradu, sam ulaz u
konicu im je frontalno onemoguen ... pomicanjem pregrade i dodatnim suenjem prostora
izlaska ulaska stvara se jai efekat.

Premjetanje konice na veu ili krau razdaljinu da bi bilo ispravno i sigurno odraeno
ukljuuje uvijek nekoliko osnovnih koraka:
1. Zatvaranje ulaza konice, to je postupak kojim zatvaramo sve ulaze/izlaze na konici
koji bi pelama prilikom premjetanja omoguili da napuste unutranjost konice i to
na nain da se omogui cirkulacija zraka. Konice treba zatvorili kasno uveer kada se
sve pele vrate u konicu ili vrlo rano ujutro prije nego pele poinju sa sakupljanjem
nektara. Kod velikih vruina kada pele ni preko noi u potpunosti ne ulaze u konicu
ve stvaraju brade moe nam pomoi podmetanje mikronastavka ili polunastavka.
2. Povezivanje i osiguranje nastavaka kod nastavljaa najee i najsigurnije obavljamo
specijalnim zatezaima
3. Prijenos konice na novu lokaciju ili utovar na prijevozno sredstvo je osjetljiv dio i
potrebno ga je obaviti uz to manje uznemiravanje pela. Dobro je da taj posao
obave bar dvije osobe, a pomo kod transporta ovisno o samom terenu moe biti u
vidu transportnih kolica bilo onih specijaliziranih za premjetaj konica nilo obinih.
4. Istovar / smjetaj konice na eljenu lokaciju takoer kao i u prethodnom koraku
treba obaviti uz to manje stresa za pele izazvanog trenjom konice. Dobro je da taj
posao obave bar dvije osobe, a pomo kod transporta ovisno o samom terenu moe
biti u vidu transportnih kolica bilo onih specijaliziranih za premjetaj konica nilo
obinih.
Zatvaranje leta moe se efikasno napraviti unaprijed pripremljenim komadima mree samo
treba paziti da promjer otvora na mrei ne bude vei od onog koji se stavlja na zbjeg LR
konice kako ne bi pele ipak izlazile van.
Zatezanje nastavaka zatezaima vano je napraviti precizno kao i zatvaranje otvora na konici
jer e se u protivnom prilikom transporta / pomicanja zatezai malo olabaviti to je dovoljno
da se nastavci odvoje. Tada e pele uznemirene pomicanjem nahrliti van konice u cilju

obrane nastambe, pedesetak uboda u sekundi je tada je neminovno. Zato paljivo i strpljivo
odradite taj posao.
Kod premjetanja i/ili utovara obavezno nosite pelarsko odijelo iako ste sve odradili kako
treba zlu ne trebalo. Opreza nikad dovoljno, ne kae se bez veze oprez je majka mudrosti, jer
i najvjetiji ponekad u poslu pogrijee. Odlina investicija kada pelinjak vremenom naraste
je kupnja kolica za prijevoz
nastavaka i/ili konica, utedjet e
vam mnogo muke. Ukoliko je teren
takav da je vonja kolicima
nemogua postoje posebne ruke za
prijenos nastavaka pa nabavite njih.
Istovar je slian kao i utovar sve
mjere primjenjive su samo obrnutim
redosljedom. Nakon smjetanja
konice na mjesto ne otvarajte ju
odmah, priekajte barem pola sata
sa otvaranjem da se pele malo
smire jer e u protivnom nahrupiti
van i svi dalji radovi oko tog mjesta
bit e nemogui odreeno vrijeme.

Dijagnostika Europske gnjiloe legla

Europska gnjiloa pelinjeg legla je
zarazna,
bakterijska
bolest
nepoklopljenog legla koja se javlja u
svim zemljama sa naprednim
pelarstvom. Izvor bolesti su same
pele, osobito pele pljakaice,
rojevi pela i slino dok je sam
uzronik bakterija Streptococcus
pluton. Za razliku od Amerike
gnjiloe pelinjeg legla koja je
opasnija ak i najopasnija bolest
pelinjeg legla trenutno u svijetu i
koju uzrokuje bakterija Bacillus larva
Europska gnjiloa nije toliko opasna i
nema nikakve potrebe unitavati
zajednice ukoliko se pojavi unutar
konice ili pelinjeka. Poznato je da

Terramycin uspjeno lijei Europsku gnjilou ali i da se sama povlai pojavom jaih pelinjih
paa.
Znakove bolesti moemo primijetiti se na nepoklopljenom pelinjem leglu gdje moemo
mjestimino pronai mrtve liinke. Bolesna liinka mijenja pravilan poloaj na dnu stanice,
gubi kolutiavost i mijenja boju te ima miris raspadajue mase. Ukoliko se mrtve liinke
nalaze i na zatvorenom leglu mogue je da se javljaju obje gnjiloe pelinjeg legla i daleko
opasnija Amerika i manje opasna Europska.
Najee se javlja u proljee ili u rano ljeto a povezuje se sa moguim stresom kod pela i / ili
nedostatkom peludne pae. Simptomatika i prisustvo teko se utvruju u ranoj fazi bolesti i
nerijetko se povlai dolaskom jaih nektarnih paa.
Kako bi se sprijeilo eventualno irenje bolesti unutar pelinjaka postoji set za brzu
dijagnostiku europske gnjiloe pelinjeg legla.
Dijagnostiki komplet Vita razvijen je na nain da omoguuje testiranje na europsku gnjilou
u roku od 3 minute, a sa tim setom kako navodi sam proizvoa tonost rezultata na bolest
je vrlo visoka ak do 98%.
Za slanje ukoliko je potrebno, posumnja li se i u Ameriku gnjilou, legla na laboratorjsku
analizu potrebno je uzeti leglo veliine 10x10cm na kojem se nalazi najvei broj oboljelih
liinki. Uzorak treba upakirati u drveni sandui (ne u papir) i zajedno sa saem te opisom
simptoma poslati na analizu.

Uginue pela zimi

Uginue pela zimi naalost esta je pojava u svakom pelinjaku. esto su uzroci uginua
nepoznati, ali u veini sluajeva preventivnim djelovanjima pelara tijekom sezone i pred
samu zimu prilikom uzimljavanja moemo sluajeve uginua svesti na najmanju moguu
mjeru. Svi podaci od preko 5-10% uginulih pelinjih zajednica upuuju na greke pelara
prilikom uzimljavanja.
Nabrojimo tri najea sluaja zimskog uginua kod pela

Varroa: Iako neemo uspjeti vjerojatno u potpunosti osloboditi pelinje zajednice od

ove napasne i otporne grinje, obavili smo ogroman posao ako smo pravilnim
postupcima uklonili iz zajednice vei dio varroe. Svi pelari koji misle da varroe u
njihovim pelinjacima u dananje vrijeme nema, grijee, a rezultate svoje pogrene
procijene vidjet e na proljee kada ostaju bez veeg dijela zajednica. est je sluaj da
pelinja zajednica napusti konicu u nemogunosti da se othrva sa napasnom
grinjom. Zajednice koje i uspiju nekim udom i uz boju pomo prezimiti vei dio zime
oslabljene su i teko da e pelaru ak i ukoliko opstanu donijeti i malo meda.
Glad: Najgori oblik uginua pela je glad, najgora stvar koju pelar moe uzrokovati
svojim nemarnim ponaanjem. Od gladi moe uginuti cijela zajednica, ali i samo pele
u pojedinim dijelovima ulica. Hladno vrijeme pelama onemoguava kretanje po
konici. Premjetanje cijelog klupka je vrlo ogranieno, pa ukoliko nismo dobro
pripremili pele i okvire zajednica umire od gladi ak i u sluajevima kada na

vanjskim okvirima ima meda. Stradale pele nalazimo uvuene u ispranjeno sae,
imaju isprueno rilce, Nalazimo ih po okvirima na kojima vie nema meda, a dijelove
klupka pronalazimo na podnici konice. To je najgori oblik pelarevog nemara prema
radinim pelama.
Nozemoza: Znaci prisustva nozemoze nisu kao to to pelari u poetku misle izmet na
vanjskom dijelu konice koji se javlja uslijed duge zime i nemogunosti da pele izau
povremeno na takozvane proisne letove. Tragovi smekastih mrlji na okvirima
upuuju nas na mogunost nozemozne zajednice. Kad se pele slabije kreu i sporo
uzlijeu jo je jedan od znakova nozemozne zajednice. Najsigurnija dijagnoza trebala
bi biti u suradnji sa Vaim veterinarom, meutim kako veterinarske stanice kod nas
nisu opremljene laboratorijima za utvrivanje nozemoze, uzorci se alju u laboratorij
u Zagrebu na se ije nalaze prema vlastitim iskustvima ne treba previe obazirati. Ili
dolaze prekasno ili su pogreni. est je sluaj u sluajevima kad bolest nije
uznapredovala da intervencija pelara nije ni potrebna.

Umnoavanje pelinjih zajednica

Iz vlastitih pelinjih drutava moemo uz malo vjetine i znanja lako formirati novo drutvo
stvaranjem prisilnih umjetnih rojeva, svejedno da li ih trebamo kao pomona drutva koja
nam slue za pojaavanje postojeih ili ih jednostavno ostavimo da se razviju u jake pelinje
zajednice koje e nam idue godine omoguiti vei prinos pelinjih proizvoda. Taj postupak
prilino je jednostavan i moemo ga obaviti prije u tijeku glavne ili elimo li tek nakon glavne
pae.
Iz jakih pelinjih zajednica iz plodita oduzimamo otvorena legla sa mladim pelama. Okvire
stavljamo u unaprijed pripremljene nastavke na podnici. Na njihova mjesta u plodita
dodajemo pripremljene okvire sa satnim osnovama, odmah do legla. Ovisno o jaini drutva
obino se uzimaju po 2 okvira sa leglom tako da jedan nastavak sa deset okvira punimo iz tri
jake konice to iznosi 6 okvira legla. Ostatak popunjavamo sa 2 okvira na kojima je satna
osnova i 2 okvira sa medom. Kod kompletiranja na nastavak stavljamo hranilicu i
ventilacionu mreu te naravno krov konice. Tako novo formiranu konicu selimo na drugu
lokaciju minimalno 2-3km da sprijeimo vraanje dijela pela radilica u izvornu konicu.
Nakon otprilike 15-20 dana novo formiranu konicu moemo slobodno vratiti natrag.
Vano to ne smijemo zaboraviti kod dodavanja legla u novu konicu je da legla stavljamo
na sredinu konice, kako bi pele lako mogle odravati potrebnu temperaturu legla (slika 1
i slika 2).

Konicama iz kojih smo vadili legla preostala legla

pribliavamo i stavljamo na sredinu plodita
konice (slika 3 desno).
Pripremljenom novom drutvu potrebno je u
poetku dodavati hranu najbolje u obliku tekueg
sirupa ili obine vode s obzirom da se drutvo jo
nije organiziralo u zajednicu i nema pela vodarica.
Dodamo li pogau neemo nimalo pogrijeiti jer e
je pele rado posjeivati osobito ukoliko u blizini
gdje smo smjestili novo nastalu konicu nema pae.

Slijedee to ne smijemo zaboraviti je dodavanje

matice ili matinjaka. Dodavanje matice mogue je
prije stavljanja okvira sa leglom ili nakon dodavanja
okvira. Maticu bi trebali dodavati u kavezu da je
pele postepeno prihate iako nikad ne moemo sa
sigurnou tvrditi da e se pripajanje uspjeno
zavriti.
Ukoliko ustanovimo da novonastalo drutvo nije
prihvatilo maticu moemo pokuati dodati novu
maticu, matinjak iz druge konice ili cijelo drutvo
selimo u tamniju hladniju prostoriju (podrum) na
otprilike 7-8 dana predhodno mu dodati jedan okvir iz neke jake zajednice sa novim leglom.
U tom sluaju poto e pele biti zatvorene u konici obavezno drutvu osiguramo da ima
vodu ili jo i bolje slatki sirup.
Nakon otprilike 7-8 dana, u borbi za opstanak novo e drutvo samostalno izraditi matinjak
odnosno proizvesti maticu potrebnu za vlastiti opstanak. Po primitku matice uz malu brigu
pelara, ovo e nam drutvo u iduoj sezoni osigurati dodatne koliine vrijednih pelinjih
proizvoda.

Univerzalna pelarska vaga

Prednost mjerenja i evidencije stanja unosa
ne treba posebno isticati, nabavka pelarske
vage ponekad iziskuje dodatna sredstva koja
se mogu bitno smanjiti sa malo vlastitih ili
tuih ideja i neto vremena potroenog u
izradu iste. Prednosti ove vage u odnosu na
neke koje se upotrebljavaju su oite ve na
prvi pogled.
Ne treba pojanjavati kolika je razlika
mogunosti vaganja vie konica na jednom
pelinjaku od mogunosti vaganja samo
jedne standardnim vagama. Druga prednost
koja je i dovela do ove "inovacije" je kraa

opreme u pelinjacima. Ovu vagu nakon

vaganja ne ostavljate na pelinjaku ve ju
spremate zajedno sa ostalim priborom tako da
ne predstavlja "mamac" za pelare sklone krai.
Kako navodi autor ove vage Rade Stevanovi
(Apatin-Srbija) postoji vie tipova pelarskih
vaga kao to su stacionirane vage, sms vage,
mobilne elektronske vage, digitalne vage i sl.
kojima kojima cijena varira od 100 Eura na
dalje ovisno o kvaliteti , mogunostima i
proizvoau, ali svaka ima svoje prednosti i
mane. Najvea im je mana da mogu sve vagati
samo jednu konicu temeljem ega pelar nema
uvid na stanje unosa cijelog pelinjaka.
Tako se moe desiti da je drutvo koje se nalazi na vagi jae od prosjeka, da krene u rojevni
nagon i sl. pa se dobije pogrean dojam o unosu ime se prisustvo i smisao "standardnih"
uobiajenih vaga gubi. Kako bi se dobila realna slika drutvo na vagi se najee ne dira tako
da ono ima velike anse za prelazak u rojevni nagon. Druga mana kao to smo ve i pisali je
pojava ne samo u Hrvatskoj sve uobiajenija na pelinjacima koju nazivamo kraa.
Pelarska vaga Rade Stevanovia sastoji se od metalnog postolja sa vitlom, viseom vagom i
trake sa mehanizmom za vezanje konice (steza). Metalno postolje je napravljeno od cijevi,
vel. 20 x 40 mm, sa tankom stijenjkom kako bi cijela vaga bila to laka. Vage koje se mogu
koristiti na ovom postolju postoje razliite od isto manualnih, sa kazaljkama i neto skupljih
digitalnih, sve se prikljuuju na jednak nain na postolje: vijeanjem.
Vaga kako navodi Rade je jednostavna za izradu i zahjteva malo materijala, ako ste
"metalac" makar priuen istu moete napraviti potpuno sami. Ako ne naite nekog prijatelja
koji e Vam istu sastaviti uz podnevnu kavu. Svaki pelar koji se odlui na samostalnu izradu
ovakve vage za svoj pelinjak treba kako navodi inovator obratiti panju na gornji dio
postolja (ispod crvenog vitla - slika br.2) jer je taj dio vrlo bitan s obzirom na injenicu da
prilikom vaganja on dri cijeli teret. Sve rupe na tom dijelu trebaju biti dobro centrirane da
nemaju "luft".
Sva eventualna pitanja vezana uz vagu moete postavini na forumu nae udruge ili forumu
SPOS-a na kojem smo naili na ovo zanimljivo inovativno rjeenje.

Upotreba feromona
Iako danas svaki pelar nastoji izbjei prirodno rojenje kod svojih pelinjih zajednica, ono je
ponekad neizbjean nusproizvod svakog pelinjaka. Ako ve ne moemo u potpunosti izbjei
rojenje kod pelinjih zajednica onda bi trebali tu pojavu prilagoditi svojim potrebama.
Nemaju svi pelari uvijek dovoljno vremena da nadziru sve konice ili da se nau na ili oko
pelinjaka za vrijeme izlaska roja iz konice. U tu svrhu postoje vie manje uinkoviti
feromoni koji imaju ulogu oponaanja feromona koje isputaju pele.
Kako funkcionira feromon

Dolaskom prvih pela one na ulazu u konicu treperui krilima ire miris sve vie izvan
konice tpo privlai ostale izrojene pele. Konani uinak je da sve pele ukljuujui i
maticu ulaze u praznu konicu. Sprema nekim prouavanjima zabiljeeno je prazne konice
koje sadre Nasonov zauzimaju rojevi u postotku od 50 80% uz uvijet da se rojenje konice
odvijalo u okolici konice sa postavljenim feromonom.
Kako i kada ga koristiti

Feromon se postavlja na okvir konice sa satnom osnovom. U takve prazne mamac - konice
nikad ne postavljamo razraene satne osnove ili okvire sa medom zbog mogunosti izazivanja
grabei. Feromone postavljamo uvijek u vremenima mogunosti prirodnog rojenja pela, od
proljea do kasne jeseni. Feromonske cijevice NE OTVARAMO - NE BUIMO, sam
feromon djeluje preko plastike. Konice u koje smo stavili okvire sa praznim saem
stavljamo na otprilile 1 metar od tla.
Za hvatanje rojeva iz vlastitog pelinjaka takve pripremljene konice postavljamo cca 200250 m od radnih - punih konica na kojima je mogua pojava rojenja.

Mjere opreza kod upotrebe feromona

Kako nikad ne moemo biti sigurni kakve su nam pele ule namamljene mirisom feromona u
nau mamac - konicu svaki novopridoli roj pela trebamo najkasnije nakon dva do tri dana
tretirati protiv varroe, prihraniti sirupom sa dodatkom sredstva protiv nozemoze.
Skladitenje feromona
Feromonske cijevice skladitimo na temperaturama ispod 0C u hermetiki zatvorenim
posudama.Preporuuje se koritenje gumenih rukavica prilikom manipulacije feromonskim
cijevicama! Hvatanje feromonskih cijevica golim rukama moe dovesti do smanjenja
uinkovitosti feromona.
Rok upotrebe feromonskih cijevica

Rok upotrebe cijevice je jednu godinu. Cijevice sa feromonskim mirisom moemo tijekom
sezone spremiti tako da ih izmeu dvije upotrebe smrznemo u hermetikim posudama.

Uzimljavanje slabih zajednica

Pelinje zajednice koje pred zimu zauzimaju pet do est ulica i manje najee pripajamo
srednje jakim ili jakim zajednicama. Meutim mogue ih je uzimiti i "same" u vlastitom
nastavku na nain da ih bez podnice postvimo na one jake.
Takav nain opisao je ukratko i pelar Joe Rihtar u knjizi
"Pelarenje nastavljaama", a slian je nainu kojim
pripajamo dvije pelinje zajednice kroz dvostruku mreu.
Postupak: Jakim zajednicama skidamo krov i poklopce,
umjesto njih stavljamo okvir sa dvostrukom mreom koji je
debljine otprilike poklopne daske moe debljina biti vea ali
ne manja. Na takav okvir stavljamo nastavak slabe
zajednice bez podnice. Zajednica koju uzimljavamo na
takav nain ne bi trebala biti slabija od 4-5 popunjenih
ulica. Neki pelari ak koriste i same poklopne daske koje
su malo preradili za tu namjenu izrezavi lesonit u sredini
dok su na istu s jedne i druge strane stavili mreu. Pelema
u gornjoj zajenici moemo osigurati "gornje leto" koje je za
uzimljavanje i bolje zbog mikroklome ali isto moe biti i
rupa u nastavku ili na samom okviru s mreom.
Tim nainom gornja slabia pelinja zajednica dobija preko
zimskih mjeseci toplinu koja dolazi od donje jake pelinje
zajednice. U jesen bi zajednice osobito one slabije trebale
dobiti potrebne koliine zaliha hrane na okvirima s medom
koje smo spremili tijekom sezone. Konice sa dva nastavka
tako u startu uzimljavanja trebale bi imati oko 15-20 kg
meda na okvirima, a zajednice u jednom nastavku 10-12 kg.
Dok e iskusniji dugogodinji pelari zhati odokativno
procjeniti koliinu zaliha i da li treba dodati pokoji okvir,
oni manje iskusni bi trebali biti paljiviji pa ukoliko je

mogue vagnuti svaku konicu posebno je za takvu namjenu pogodna "Univerzalna pelarska
vaga" opisana unutar nae web stranice.

Vanjska hranilica
Bruno Mavrinac pelar inovator iz
Jadranova ustupio nam je u cilju
pomoi svim pelarima jednu svoju
inovaciju nazvanu: Vanjska hranilica.
Tekst je takoer svojevremeno
objavljen i na drugim forumima te u
specijaliziranom pelarskom asopisu
"Hrvatska pela".
Osnovni uvjet kako navodi Bruno
Mavrinac za primjenu ove vanjske
hranilice je izbuena rupa na nastavku
fi 25 mm, dok je istu mogue
primjeniti na svim tipovima konica.
Od kad pelari (1984.god) uvjek pojanjava ovaj inovator ima na nastavcima tu rupu zbog xx
za ovaj lanak nebitnih razloga tako da mu je ideja dola s obzirom da je sam radio vodovod
u kui i pri ruci imao imao "lemilicu" za varenje vodovodnih (plastinih) cijevi. Odrezao sam
pie Bruno 3,5 cm cijevi promjera 25mm zatim redukciju 25/32 te koljeno 32 mm. Sve je to
pomou lemilice za vodovodne cijevi spojio i dobio dra budue "vanjske hranilice".
Na koljeno promjera 32mm ulazi ep pvc boce od 1/2 litre, meutim on kako mu se pelinjak
nalazi svega 300 metara od kue ne koristi takvu ve manju staklenu bocu "Pago" soka koju
lako po potrebi opere u preilici sua.

Napravio je ovaj inovator i tuljak (od vodovodne cijevi za

odlaznu vodu - sive boje) promjera 50 mm da mu bura
uobiajena u njegovom podruju ne srui ili "otpue" bocu".
Evo koje su prednosti vanjske hranilice:

higijena na prvom mjestu boce po potrebi pere u

maini za sue, vee se mijenjaju po potrebi
jeftina cijena koljena kota manje od 10 kn, dok boce
naemo u svakom domainstvu ili kafiu
mala potronja vremena oko zamjene boca za
etrdeset drutva utroi cca 10 do 15 min za zamjenu
boca na pelinjaku, ime je u odnosu na klasine
hranilice, zadovoljstvo prehranjivati pele, a ne muka
ne rashlaujemo drutvo otklapanjem krova i
micanjem izolacije jer je hranilica s vanjske strane
jami prihranu bez grabei; u est godine iskustva s navedenom hranilicom, nisam
imao niti jedan sluaj grabei
hranilica za sva drutva ako nam je nukleus ili "Rauchfussovi oplodnjaci" nad jaim
drutvom ili kod dvomatinog pelarenja stavimo hranilice za svako drutvo posebno
nema utapanja pela, to je veoma vano za higijenu svake hranilice na donjem djelu
lulice probuio sam rupu 3 mm za istjecanje vode ako pada kia
u ljeti s "vanjskom hranilicom" svako drutvo ima svoju pojilicu s istom vodom
nemam pojilicu na pelinjaku, a pele imaju istu vodu na svom pragu to je posebno
vano u rano proljee gdje ne moraju izlaziti iz konice po hladnoi i vjetru
vanjska kontrola jaine drutva vidimo kako i koliko uzimaju sirup
ne ovisi o vremenu prehranjivanja dan, no, sunce, kia...

Uoeni autorovi nedostaci

Pelinjak kako navodi pelar inovator

Bruno Mavrinac nam mora biti u blizini
jer flaa sadri 2 dcl - dovoljno za
stimulativno prihranjivanje, ali se moe
uz male preinake staviti i vea
volumena litra ili litra i pol s time da
tijelo flae mora biti zbog teine
privreno za konicu
u poetku se pele trebaju priviknuti na
hranilicu. Stoga, pri poetnom
prihranjivanju ep boce namaem s
malo meda, da pele prihvate hranu, a
poslije privikavanja "nestaje" sirup;
temperatura sirupa vjerojatno se bre ohladi, nego u unutarnjoj hranilici, ali zato
imam sada u proljee omotane pago boce s novinom odnosno Al folijom tako da
dobijem "termos bocu" ili sirup dajem usred dana kada su temperature najvie.
Kad meete - okreete boicu to inite iznad neke posude da par kapi ne padne
nekontrolirano ve u posudu dok se ne stvori vakum u boci ali malo prakse i to nije
potrebno.

To je isprobana praksa pelara B.Mavrinca iz Jadranova pelama treba pomoi jednostavno i

brzo, sa zadovoljstvom. Isprobajte, i vjerujte, pelama nee biti ao, a nadam se ni vama!

Vaenje pelinjeg otrova

Vaenje pelinjeg otrova u
Republici Hrvatskoj nije uobiajena
djelatnost kod pelara. Jedan od
razloga dobiveni ispitivanjima o
vaenju otrova meu pelarima leu
u preslaboj edukaciji i nepoznavanju
teme.
Predavanja na kolovanjima pelara
i organizirana u udrugama temu
pelinjeg otrova redovito zaobilaze i
tek se usputno spominju lijeenja
otrovom i postupci ublaavanja
uboda. Vrhunac je ukoliko se
spomene neko od sredstava za
ublaavanje anafilaktikog oka kod
osoba s alergijskim reakcijama.
Kompletno je pelarstvo usmjereno
uglavnom ka proizvodnji meda to
je pogreno jer ei drugi proizvodi su
zbog manjih koliina u ponudi
daleko profitabilniji tako i pelinji
otrov.
Vaenje otrova koje se koristi u
zemljama sa veom tradicijom na
tom polju bazirano je na dva
osnovna meusobno vrlo slina naina. Vaenje unutar konice (sadraj i slike se ureuju) i
vaenje izvan konice na samom ulazu koje emo pokuati to detaljnije opisati ovdje:

1. Skuplja otrova postavljamo na ulaz konice (ne vie od 10-15% konica na pelinjaku) na
nain da se sam ureaj to vie prilii i stavi u ravninu samom letu konice[slika 1 i slika 2]
2. Spajamo ice sa izvorom napajanja u ovom sluaju akumulator crvena ica oznaava pozitivan
crna negativan polaritet napajanja [slika 4]
3. Spojimo icu koja vodi od akumulatora sa kolektorom i icu od kolektora na ureaj. [slika 3]
4. Ukljuimo glavni prekida napajanja i ukoliko postoji podeavamo vrijeme sakupljanja otrova
[otprilike 30 minuta] i podesimo na modernijim ureajima vrijeme pauziranja izmeu
intervala
5. Nakon nekoliko minuta pele e stimulirane elektro stimulatorom poeti simulirati ubod
pritom isputajui otrov, ubrzo se cijela staklena povrina popuni pelama koje na njoj
isputaju otrov [slika 5]
6. Nakon 30 minuta aktivnog vaenja staklena povrina se vadi odvaja u pripremljen stalak sa
utorima i spremna je za struganje [slika 6]
7. Struganje obavljamo iletom uz obaveznu upotrebu zatitne maske na dinim organima.
[slika 7]Sastrugan otrov i sakupljen otrov spremamo u tamne boice i dobro zatvorene
spremamo u hladnjak dobro zatienog od vlage [slika 8]

Produktivnost vaenja pelinjeg otrova

Zbog pojaane uinkovitosti u sakupljanju i izbjegavanja pretjeranog iritiranja pela sakuplja

otrova se postavlja na odreenu konicu svakih 4-5 dana dok je preporuka nekih proizvoaa
i do desetak dana
Jainu strijnog udara iznosi od 0,22-0,29 A uz trajanje impulsa od 0,1-10 sekund
U sezoni prikupljanja jedna pelinja zajednica daje u prosjeku 0,1 do 0,5 grama otrova po
danu
Iz jedne zajednice elektro stimilacijom aktivno vadimo otrov do 30 minuta dnevno uz
obavezne predviene pauze svakih desetak minuta u vaenju od nekoliko minuta
Pomou jednog elektrostimulatora u danu moemo vaditi otrov iz 3 - 4 pelinje zajednice
Podaci variraju i ovise od proizvoaa do proizvoaa, vrlo je bitno da ureaji imaju
autokontrolirano napajanje koje u sluaju iznenadne pojave vlage (kia) na povrini na kojoj
su ice dovode do pada napona ili iskljuenja ureaja
Neki podaci navode produljenje ivotnog vijeka pela kod kojih je vaen otrov elektro
stimulacijom
Prema nekim istraivanjima pelinja zajednica za vrijeme vaenja otrova elektrostimulacijom ojaa jer matica pojaava zalijeganje jajaaca

Skladitenje i odravanje

Ispod vanjskog sakupljaa otrova/kolektora ne stavljati tamne podloge zbog mogunosti

podizanja temperature stakla iznad stupnjeva Celzija pri emu moe doi do propadanja
sakupljenog otrova
50-60 Vanjski ureaji koriste se prema aestu kod temperatura od +10 do +40 stupnjeva
Celzija (ovisno o proizvoau)
Ureaji se uvaju na temperaturama od -20 do +50 stupnjeva Celzija

Voda u pelinjaku
Voda kod pela kao i kod ljudi predstavlja izvor ivota. Tu injenicu imajte uvijek u vidu
kada oednite. Sjetite se da e vae pele ukoliko nemaju u Vaem pelinjaku mjesto gdje e
doi do vode potraiti je negdje dalje. To nikako ni u kom sluaju ne zaboravite. Na kakav
izvor vode i u kakvom stanju e biti pojilite to ne moete predvidjeti. Rizici takvog unosa
vode su veliki, pele tada uglavnom obolijevaju od crijevnih bolesti koje mogu biti pogubne
za opstanak cijele zajednice.

Sama pojilica s vodom potrebna je na pelinjaku od poetka ranog proljea do zadnjih izleta
pela pred zimu. Postavljanje/punjenje pojilice gledajui godinje doba ne moe nikada biti
prerano. Ne ustruavajte se puniti pojilice im ranije prije prvih poetnih proljetnih izleta
pela. Pele e se naviknuti da u blizini ima stalnog izvora svjee vode tako da kasnije nee
traiti okolne izvore upitne kvalitete. Naravno kako pele putuju dalje tako e uvijek usput
pokupiti pokoju kap, meutim to ne moete sprijeiti. Dnevne potrebe jedne prosjene
zajednice su 2-3 dl. vode + unos sa vodom iz nektara. Ne trebate na pojilicama izraunavati
svaku kap vode. Vode treba biti dovoljno, bolje vie nego manje. Samu vodu mijenjajte
svakih 4 - 5 do max. 6 dana bez obzira da li su pojilice pune ili prazne. Ustajala voda nije
dobra.

Smjetaj pojilica idealan bi bio kada bi rano ujutro bile na suncu a kasnije u hladu. Naravno
nemogue je oekivati od pelara da stalno
"ui" u blizini pojilica i provjerava temperaturu
vode. Pregrijavanje vode ljeti moete izbjei
ukoliko ste pojilice postavili ispod nekog drveta,
grma ili nadstrenice to e biti uz redovitu
izmjenu vode sasvim dovoljno. Pojilice ne treba
postavljati pred samo leto odnosno ispred
konice. Ukoliko pojilice postavljate ispred
konica neka to bude bar 5 metara od samih
konica ukoliko je postavljeno ukoso odnosno
10 ukoliko se nalaze ravno pred konicama.
Postavljanje iza konica nema ogranienja
meutim dobro je da su udaljene od lene strane
konice bar 2-3 metara. Ispod pojilice posipajte
sitni lljunak ili kamenie kao ispred konica,
bit e lijepe i urednije, a izbjegavate
mogunost da nakapalu vodu pele posjeuju na
zemlji i betonirana podloga dobro je rijeenje ali
se ne uklapa u svaki pelinjak.
Mamac ukoliko pele ne posjeuju pojilicu iz
nekih razloga bit e otopljeni eer ili med u
vodi. Med ili eer jednostavno otopimo u vodi. Omjer: 5 litara vode 0,5 kg meda / eera.
Tom slatkom mjeavinom punimo svaku drugu ili treu staklenku. Pele e brzo primamljene
slatkom otopinom poeti dolaziti na pojilite.
U proljee i na jesen preventivno protiv nozemoze stavljamo pripravak nozepip ili drugi na
bazi joda, kojeg e Vam ne previe skupo ali uinkovito i precizno pripremiti u ljekarni.
Pripravak na bazi joda rijedimo ovisno o samoj kupljenoj koncentraciji. Pripremljenom
mjeavinom punimo svaku drugu staklenku. Preko sezone ljeti nema potrebe za dodavanjem
ali pred uzimljavanje je svakako poeljno i potrebno.

Zatita pela zimi

U jesen dok ostali poljopriredni proizvoai obino
ubiru plodove svoje muke, pelari su taj posao ve
odradili. Njima je sada najvea briga to pravilnije
uzimiti svoja vrijedna "letea stada". Poznato je da
pele dolaskom niih temperatura, pred kraj jeseni poetkom zime u svojim nastambama prelaze u
klupko koje rade oko svojih prikupljenih zaliha za
bespano razdoblje. Iako se zimi radovi direktni na
pelinjaku smanjuju to ne znai da ih nema, svi znaju
v da pele ne spavaju zimski san ve samo smanjuju
svoje funkcije na minimum. Taj minimum
pokretnosti omoguuje im takoer tedljivu
minimalnu potronju hrane to ovisi o podneblju i
pojedinoj godini. One poslove koje pelari provode
moraju biti unaprijed planirani (kao i kroz godinu)
raeno u tiini i bez prevelikog uznemiravanja
zajednica koje se nalaze u klupku.
Kod niih temperatura pele su manje pokretne i aktivne pa njihovi prirodni neprijatelji
kojima je do sada bilo teko ui u neosvojivu pelinju tvravu koriste svaku priliku za ulaz u
njihovu "smonicu". Mievi, voluharice, strljeni, ose i drugi vei ili manji neprijatelji ele se
zasladiti pelinjim vrijednim proizvodima koje su one za ovo doba godine spremale iskljuivo
za svoje potrebe.
Pele sklupane u klupku kod niih temperatura manje su aktivne, gotovo u stanju mirovanja,
pa tako i onaj dio pela koji ima zadau braniti ulaz "tvrave" od pljakaa. Ose, strljeni i
kukci koji lete i na neto niim temperaturama to znaju vrlo dobro i koriste i svaki najmanji
otpor. Mievi, voluharice i slini manji glodavci kroz neosiguran e ulaz ui u podruje koje
im u ovom trenutku predstavlja neiscrpan izvor zaliha hrane. Nerijetko e u takvom
nebranjenom prostoru tik iznad klupka napraviti svoje gnjezdo pored kojeg e imati i hrane pa
e im pele jednim dijelom svog klupka ak i grijati njihovo novo stanite. Kako su ti
glodavci aktivni cijelu zimu, eui po konici, uznemiravaju pele za koje u sluajevima
izlazka iz konice na niim temperaturama znai sigurnu smrt. Tako ak i samo razdvajanje
klupka u konici znai da nee moi osigurati potreban mir i toplinu pa ugibaju usprkos
dovoljnim zalihama meda.
Pelari da bi sprijeili ovakve neeljene situacije pogubne za pele, u jesen postavljaju
otrovne mamke i poput svih poljoprivrednika na taj nain smanjuju samo prisustvo istih oko
pelinjaka. No kako su ti napasnici obino prisutni u velikom broju, te poneki ak vjeto
izbjegavaju postavljene im zamke, treba pribjei i drugim metodama. Kod pelara popularno
postavljanje "eljeva" na suena zimska leta konica ima zadau onemoguiti ulaz veim
pljakaima. esto voluharice, mievi i slini svojom upornou njukom i noicama uspiju
odstraniti takvu zatitu.
Druga je mogunost postavljanje ianih mrea promjera tek toliko da pela moe proi u
svojim rijetkim zimskim proisnim izlascima. To obino spreava uznemiravanje pela unutar
konice, meutim kod upornijih napasnika ne i uvijek.
Jedna od mogunosti zimske obrane pela u kojoj pelar ima kljunu ulogu je postavljanje
metalne matine reetke na vrh same podnice konice. Na vrh podnice na koju smo smjestili

matinu reetku se stavi nastavak sa okvirima i pelama i to e biti nepremostiva prepreka za

veinu jesensko-zimskih pljakaa konica. Matine reetke sa letom treba staviti naopako.
Matina reetka ne slui za tu namjenu ali kako je u ovom dijelu godine nepotrebna u konici,
moemo je bez rezmiljanja iskoristiti u tu namjenu. Osim to e uspjeno odraditi svoju novu
zadau smanjit e nam dio brige oko uskladitenja do proljea.

Sadraj knjige:

Auto prihrana pela (Mirko Vei)

Dresura pela
Dvomatino pelarstvo
Grabe u konici / pelinjaku
Formiranje nukleusa
Izrada propolis alkoholne tinkture
Mikro nastavak (Damir Ban)
Odreivanje vlage u medu
Paketni rojevi
Pelarske dimilice
Prehrana pela
Sakupljanje cvjetne peludi
Seljenje konica unutar pelinjaka
Dijagnostika Europske gnjiloe legla
Uginue pela zimi
Umnoavanje pelinjih zajednica
Univerzalna pelarska vaga (Rade Stevanovi)
Upotreba feromona
Uzimljavanje slabih zajednica
Vanjska hranilica
Vaenje pelinjeg otrova
Voda u pelinjaku
Zatita pela zimi

Sadraj raen za potrebe web stranice www.pcelarstvo.hr , autorski tekstovi oznaeni su kod kod
slika i tekstova unutar sadraja Male Pelarske Akademije.