KLASA INSECTA (HEXAPODA)

Klasa Insecta se djeli na 2 podklase: Apterygota ili beskrilni insekti i Pterygota ili krilati insekti.Podjela na podklase uinjena je na osnovu
krila tj. da li insekti imaju ili nemaju krila i tipa metamorfoze.

Podklasa Apterygota (beskrilci)

To su uglavnom sitni beskrilni insekti.Osnovna karakteristika Apterygota je da su primarno bez krila to znaci da krila nisu postojala ni
kod njihovih predaka, tako da se zaeci krila ne pojavljuju ni u toku njihovog razvia i zato za njih kaemo da su primarno bez
krila.Razvie Apterygota je bez metamorfoze a naziva se neposredno razvie ili ametabolno.ivotinje koje izlaze iz jajeta lie na
materinski organizam u svim glavnim crtama.Ipak uzimajui u obzir da kod mladunaca Aptrygota posljednji trbuni segmenti su slabo
razvijeni i formiraju se ve poslje prvog presvlaenja pa se zato kae da je razvie ovih insekata neposredno ili ametabolno.Kod
Apterygota se na abdominalnim segmentima razvijaju pregenitalni ekstremiteti, to nije sluaj sa Pterygotama.Kod nekih Apterygota
mandibule se spajaju sa tjelom u jednoj taki, slino kao i druge maksile, to nije sluaj kod Pterygota.
Podklasa Apterygota se djeli na 4 reda: Protura, Collembola, Diptura i Thysanura.

Red Thysanura
Ovaj red obuhvata veoma primitivne insekte koji ive u zemlji, ispod opalog lia i oborenog drvea, u gnjezdima mrava i termita.U
kuama su este vrste Lepisma saccharina i Ctenolepisma longicaudata ili takozvani eerai koji se najee nalaze meu knjigama
gdje razaraju papir.Themobia domestica koja ivi u bibliotekama , pekarama, magacinima itd.Veliina tjela Thysanura se kree izmeu 8
mm i 2 cm, braonkaste su, sive ili bjele boje, sa manje ili vie vretenastim oblikom tjela.Na glavi Thysanura se nalaze duge konaste
antene, graene od 30 ili vie lanaka.Usni aparat Thysanura je jednostavan i nasuprot ostalim Apterygotama djelovi usnog aparata nisu
uvueni u glavenu kapsulu, pa ih neki autori na osnovu ove karakteristike oznaavaju kao posebnu grupu Ectognatha jer nemaju uvuen
usni aparat u glavenu kapsulu kao druge Apterygote koje spadaju u Entognathe (kod njih je usni aparat uvuen u glavenu
kapsulu).Thysanure su dakle jedine Apterygote koje su Ectognathe to im je zajdnika karakteristika sa Pterygotama (krilcima).Abdomen
Thysanura je graen od 11 segmenata.Na 8 i 9 abdominalnom segmentu nalaze se genitalni organi.
Red Collembola
Sitni su insekti ija veliina ne prelazi 1 cm u duinu.Rasprostranjeni su u vlanoj zemlji, opalom liu i travi, a pojedine vrste naseljavaju
gnjezda mrava i termita.Neke vrste ive na povrini slatkke i morske vode.Na tjelu im se nalaze sitne dlice, a kod pojedinih vrsta
ljuspice.Torax je nejasno odvojen od abdomena.Na glavi se nalaze antenre ija duina varira.Usni aparat Collembola prilagoen je za
grickanje i duboko je uvuen u glavenu kapsulu, tako da se spolja vide samo vrhovi mandibula.Kod nekih Collembola usni djelovi su
prilagoeni za sisanje i bodenje.Trax Collembola se sastoji od 3 slina segmenta.Svaki segment nosi po par ekstremiteta.Kod mnogi
Collembola se na treem abdominalnom segmentu nalazi par malih ekstremiteta.Ovo ekstremiteti su spojeni svojim osnovama tako da
obrazuju bazalni dio ili corpus, dok su im distalni djelovi slobodni i nazivaju se rami.Tako obrazovan organ naziva se tentaculum ili
hemula, a slui za pridravanje furke ili furkulekada ova nije u upotrebi.Furka ili oskona viljuka postaje djeliminim spajanjem
ekstremiteta etvrtog abdominalnog segmenta.Ovaj naroiti aparat ne postoji kod drugih insekata.Za vrjeme mitovanja tentakulum
pridrava furkulu.Kada se furkula odvoji od tentakuluma ona oddbaci insekta 7-10 cm (po emu su dobili naziv skokunci), a prilikom
doskoka Collembola se doekuju trbunom trubom.Trbuna truba (collophor) nastaje spajanem prvog para abdominalnih
ekstremiteta.Trbuna truba se kod svih Collrembola nalazi na ventralnoj strani prvog abdominalnog segmenta i pedstavlja dvorenjevitu
ventralnu cjev ija upljina je u vezi sa tjelesnom dupljom i u njoj se nalazi krv.Ove posebne karakteristike kod Collembola ne sreemo
kod drugih insekata.Collembola na kraju abdomena nemaju cerke.Hrane se biljnim djelovima, mahovinama, liajevima, gljivama
itd.Rasprostranjene su svuda na Zemlji, ali su naroito este u umjerenim regionima, ali su aktivne i u predjelima sa niskim
temperaturama; mogu se nai i u snjegu kao poznata vrsta Achorutes socialis koja se pojavljuje u velikom broju zimi na snjegu.
Potklasa Pterygota (krilci)
Ovoj podklasi pripada najvei broj vrsta iz klase Insecta.Kao odrasli ovi insekti imaju krila, ili su ih sekundarno izgubili kao na primjer vai
i buhe.Insekti koji su sekundarno izgubili krila veinom pokazuju u toku razvia jasne naznake krilnih pupoljaka, to ukazujuje da vode
porjeklo od predaka koji su imali krila.Kod insekata iz ove podklase sreemo razvie se nepotpunim (hemimetabolnim) preobraajem i
potpunim (holometabolnim) preobraajem.Nepotpun preobraaj karakteristie one grupe insekata sa krilima koji imaju primitivnu
organizaciju: pravokrilci, bubavabe, stjenice, vodeni cvjetovi, vilin konjici.U sluaju nepotpune metamorfoze larva koja naputa jaje ve
lii na po optem izgledu na odrasli organizam, od koga se razlikuje po tome to ima samo zaetak krila i nerazvijene sekundarne polne
karakteristike.Lutka predstavlja najkarakteristiniji stadijum holometabolnih insekata.Usni aparat je veoma sloen i sastoji se od 1 para
gornjih i 2 para donjih vilica, koje mogu biti vrlo razliite grae, koja je prilagoena nainu ishrane - grickanje, sisanje, srkanje, lizanje,
bodenje ili imaju kombinaciju ovih tipova.Pterygota nemaju nastavaka na pregenitalnim segmentima (izuzev kod muijaka
Odonata)Grudni dio kod insekata uopte po pravilu nosi 2 para krila koja su na gornjoj strani drugog itreeg segmenta.Krilati insekti
obuhvataju izuzetno raznovrsne grupe insekata (sa razvijenim ili zakrljalim krilima).Kod nekih insekata jedan par krila je potpuno
zakrljao (dvokrilci: muhe, komarci i dr.), a kod nekih i oba (buhe, vai itd.).Kod mnogih insekata oba para krila su podeena za letenje,
dok je kod nekih, kao kod tvrdokrilaca prednji par krila jako hitiniziran i pretvoren u pokrilca (pokrivju zadnji par krila koji slui za
letenje).Podklasa Pterygota (krilci) se prema raznim autorima djeli na razliit broj redova kojih ima preko 30.
Red Ephemeroptera vodeni cvjetovi

Obuhvata insekte sitne do srednje veliine, mekanog tjela na ijem se zadnjem djelu nalaze 2-3 konasta izrataja.Adulti im ive kratko,
od svega nekoliko sati do nekoliko dana, sa nefunkcionalnim usnim aparatom jer se u tom stupnju i ne hrane nego u vazduhu obavljaju
parenje, poslje ega enke polau jaja u vodu.Iz jaja kod razliitih vrsta u razliitom vremeskom periodu se izlegu larve koje ive u vodi
gdje se i hrane poto sve imaju dobro razvijen usni aparat.Na kraju larvenog perioda izmeu tjela i larvene kouljice stavara se sloj
vazduha, usljed ega larva postaje laka i ispliva na povrinu vode.ive u rojevima muijaka i enki oko jezera, potoka, rijeka, ribnjaka i
bara gdje se i razvijaju.Zadnja krila su sa dobro izraenom nervaturom i znatno su manja od prednjih, a kod nekih vrsta su i
zakrljala.Vrste roda Caenis nemaju zadnjih krila tako da po izgledu podsjeaju na dvokrilce.Poznata je vrsta Ephemera vulgata koje ima
svuda u Evropi.Metamorfoza je hemimetabolna (nepotpuna).

Red Odonata vilinski konjici

Krupni i esto ljepo obojeni insekti izduenog tjela i dobri letai.Predadatori su u svim stupnjevima ivotnog razvoja i love druge insekte
ili sitne ivotinje.Vilin konjici su dnevne grabeljivice i pljen hvataju za vrjeme leta.Odonata kao predatori imaju ulogu u regulisnju
brojnosti pojedinih vrsta, kao to su komarci, ijim larvama se hrane nimfe, ali priinjavaju i manje tete, jer se hrane i sitnim ribama, a i
adulti Odonata hvataju medonosne pele.Razvie i dio ivotnog ciklusa do imago stupnja odvija se u vodi.Glava im je krupna, veoma
pokretna sa krupnim sloenim oima i tri ocele.Usni aparat prilagoen je za grickanje.Metamorfoza je nepotpuna, ali sa sttadijumom
pokretne nimfe.Prototorax je manji,dok su mezo i metatorax snani i meusobno spojeni tako da obrazuju krupan dio
pterothorax.Ekstremiteti za hodanje su pomjereni i nalaze se odmah iza usnog aparata.Noge su prilagoene za prideavanje pljena i
nisu naroito pogodne za hodanje.Krila su membranozna i pomjerena unazad.Red Odonata se djeli na 2 podreda Zygoptera i
Anisoptera.Oba para krila su skoro podjednaka kod predstavnika podreda Zygoptera, dok su kod predstavnika podreda
Anisoptera zadnja krila u osnovi ira.Skoro sve vrste Anisoptera i neke Zygoptera kad miruju dre krilla horizontalno, a ostale ih dre
koso iznad abdomena.Kod vrsta iz podreda Zygoptera prednja i zadnja krila su slina po obliku i nervaturi dok su kod Anisoptera
razliita.Muijaci Zygoptera imaju 2 supra i 2 infraanalna nastavka, dok muijaci Anisoptera imaju takoe 2 supraanalna i 1 infraanalni
nastavak.Prestavnici: Calopteryx virgo.

Red Blattodea bubavabe

Na glavi se skoro kod svih nalaze sloene oi i 2 ocele, antene su ekinjaste i sa veim brojem lanaka, a usni aparat kao i kod drugih
pravokrilaca gdje su nekad ubrajane i bubavabe je za grickanje.Prednja krila ako postoje obino su izmjenjena u tegmine koje tite
zadnja membranozna krila, koja su za vrjeme mirovanja nabrana kao lepeza.Kod nekih muijaka prednja krila su kratka.Na nogama se
obino nalaze trnoliki izrataji.Abdomen se sastoji od 10 segmenata, a 11 je u obliku supraanalne ploice.Cerci se nalaze na 10
segmentu i obino su vielani.Uglavnom se kod muijaka na 9 segmentu nalaze razvijeni stili.Ekskrecija se vri pomou Malpigijevih
sudova.Diu preko trahejnog sistema koji se otvara preko stigmi.Srce je dugo.Masno tkivo je dobro razvijeno i kod nekih sadri
simbionte.Imaju nepotpunu metamorfozu.Postoje 3 naina razmnoavanja: oviparno, ovoviviparno i viviparno, a kod pojedinih se javlja
partenogeneza kao stalni nain razmnoavanja.Poslje inkubacionog perioda izlegu se mlade larve koje ive u slinim uslovima kao i
adulti.Rast i razvie se obavljaju postepeno.ive gotovo u svim suhozemnim sredinama.Najee su none ivotinje i nalaze se
pojedinano ili u velikim agregacijama.Najpoznatije vrste koje ive kod nas su iz familije Blattidae sa rodom Blatta i vrstama B.
germanica (bubarus) i B. orientalis (bubavaba).Ove vrste su specifinog neprijatnog mirisa, koji potie od sekreta kojeg lue ljezde.
Red Isoptera termiti
Samo polne jedinke imaju krila, koja otpadaju poslje parenja.ive u kolonijama i grade podzemna ili nadzemna gnjezda (termitnjaci) ija
visina ponekad nadmauje rast ovjeka.Drutvo je sastavljeno od nekoliko razliitih jedinki: radilica, vojnika i polnih jedinki.Usni
ekstremiteti podeeni za grickanje.Metamorfoza je nepotpuna.Prave tetu jer se hrane drvenim djelovima zgrada, knjigama i
namjetajem.Poznata je vrsta u Junoj Evropi Termes lucifugus.

Red Orthoptera pravokrilci

(zrikavci, popci, rovci i skakavci)
Srednji su ili krupni insekti.Najvei broj vrta ivi u toplijim krajevima.Orthoptera se kreu skokovitim pokretima.Mogu da proizvode
zvuk.Orthoptera su solitarni, a i gregarni insekti koji mogu ponekad da se jave u ogromnom broju.Glava Orthoptera je krupna sa
antenama razliite duine.Usni aparat prilagoen je za grickanje.Prototorax je najee krupan i sa ogranienom moguunou
pokretanja.Mezo i metaatotorax su slini ili je metatotorax neto vei.Prvi i drugi par nogu meusobno su slini, dok zadnji ili tri par
ekstremiteta za hodanje kod Orthoptera skoro je uvjek prilagoen za skakanje.Veina vrsta Orthoptera su sa 2 para dobro razvijenih
krila.Meutim u mnogim familijama sreu se vrste sa redukovanim krilima ili krila uopte nema.Redukcija krila se obino vidi i na
prednjim i na zadnjim krilima.esta je pojava da su enke sa redukovanim krilima ili bez njih, a kod muijaka su krila potpuno
razvijena.Kada su krila razvijena, onda su obino prednja zadebljala i pokrivaju zadnja.Zadnja krila su veinom membranozna i
iroka.Abdomen je graen od 11 segmenata.Jedanesti tergit obrazuje supraanalnu plou.Cerci su obino nelankoviti i razliite su
duine; obino su dui kod muijaka nego u enki.Kopulatorni organi su razliito graeni.Metamorfoza je hemimetabolna (sa nepotpunim
preobraajem)Red Orthoptera djeli se na 2 podreda: Ensifera (zrikavci) i Caelifera (skakavci).
Podred Ensifera ili zrikavci obuhvataju vrste koje imaju antene due od polovine tjela.Njihova legalica je duga.Ukoliko imaju aparat za
proizvodnju zvuka, on se nalazi na bazi prednjih krila, a timpanalni organi na tibijama prednjih nogu.Podred Ensifera obuhvata poznate
superfamilije Tettigonoidea i Grylloidea.
Superfamilija Tettigonoidea obuhvata poznatu familiju Tettigonidae iji predstavnici se odlikuju dobro razvijenim apareatom za

proizvoenje zvuka, pa su i dobili naziv zrikavci.Ovaj aparat je smjeten na zadnjoj ivici prednjih krila, a zvuk se proizvodi trenjem
ljevog krila o desno.Najpoznatija vrsta je Tettigonia viridissima (zeleni konjic).
Superfamilija Grylloidea obuhvata poznate familije Gryllidae (popci) i Gryllotalpidae (rovci).Predstavnici familije Gryllidae ili popci imaju
prednja krila kraa i za vrjeme mirovanja nalaze se horizontalno na lenoj strani tjela.Samo muijaci imaju aparat za proizvodnju
zvuka.Legalica u enki nalazi se na vrhu abdomena i esto je kopljasto zailjena.Njapoznatije vrste su Gryllus domesticus (kuni popac)
i Gryllus campestris (poljski popac).Prestavnici familije Gryllotalpidae ili rovci imaju prednje noge prilagoene za kopanje, glava im je
prognata, a enke nemaju legalice.Najpoznatiji je rod Gryllotalpa (rovac) koji nanosi velike tete biljkama jer unitava njihov korjenov
sistem.
Podred Caelifera ili skakavci imaju antene koje su uglavnom znatno krae od polovine tjela.Legalica im je takoerkratka.Aparat za
proizvodnju zvuka se nalazi na femurima zadnjih nogu, a zvuk proizvode trenjem femura o pokrilca.Timpanalni organi im se
nalaze bono na prvom abdominalnom segmentu.Podred Caelifera (sksakavci) obuhvata poznatu superfamiliju Acridoidea sa njenim
familijama od kojih je najpoznatija familija Acididae iji vei broj vrsta su poznate kao tetoine: Locusta migratoria (putniki skakavac)
koji naseljava Evroaziju, Afriku i Australiju.Schisticerca geregaria (pustinjski skakavac) koji nanosi tetu poljeprivrednim usjevima u
oblasti prednje Azije, sjeverozapadne Indije i Afrike.Sve ove vrste ive u velikim jatima.

Red Mantodea bogomoljke

Relativno su krupni insekti, koji su ranije svrstavani u red Orthoptera (pravokrilci).Do danas je opisano oko 2000 vrsta.ive solitarno i
najvei dio vremena u adultnom stupnju provode u mirovanju sa karakteristino postavljenim grabljivim ekstremitetima.Obino se kreu
sporo, ali mogu i brzo da tre i da lete.enke mnogih vrsta nisu letai, jer im krila nisu dovoljno razvijena da izdre teinu tjela.Sve vrste
su grabljive i hrane se drugim insektima i paucima koje hvataju snanim prednjim ekstremitetima.Bogomoljke se teko uoavahu, jer
bojom i oblikom tjela obino ne odudaraju od sredine u kojoj ive.Glava im je veoma pokretna, sa usnim aparatom prilagoenim ua
grickanje.Od torakalnih segmenata prototoraks je suen, jako izduen i pokretan.Mezo i metatotoraks nisu izdueni i meusobno su
slini.Bogomoljke su iskljuivo karnivorne, a enke u toku parenja mogu ak da napadnu i pojedu muijaka.enka polae jaja u vrstu
ooteku kesastog izgleda koja ovrne u dodiru s vazduhom.Ooteku enke obino privruju uz granice trave ili je ostave u zemlji.Svaka
ooteka sadri od 10 do 400 jaja.Metamorfoza je nepotpuna.Larva se ponaa kao i adulti i hrani se sitnim insektima.Najpoznatija i
njarasprostranjenija evropska vrstaje Mantis religiosa iz familije Mantoidae.

Red Phasmida - palinjaci i straila

Phasmida su insekti kod kojih je jako izraena mimikrija (imitatori su granica i listova).Obino su stanovnici tropskih krajeva, a u Evropi
naseljavaju mediteranski pojas.Najkrupnije vrste dostiu i 30 cm, pa pripadaju najveim insektima.Na povrini tijela se nalaze razliiti
kutikularni izrataji, to im daje karaktetistian izgled.Hrane se biljkama.Usni aparat prilagoen je za grickanje.Tromi su insekti danju
nepokretni (kamuflaa), a aktivni nou .Mnoge Phasmida su potpuno bez krila ili sa razliitim stepenom njihove redukcije.Palinjaci se
razmnoavaju partenogenetski (mlade jedinke razviju se iz neoploenih jaja) jer je muijaka malo.Kod mnogih vrsta muijaci su sitniji i
tanji od enki.Razvie je hemimatabolno.Neke vrste Phasmidia su ivo obojene, a druge su sposobne da mjenjaju boju.Red Phasmidia
obuhvata dvije familije: Phylliidae i Phasmatidae.Njihove vrste pokazuju veliku varijabilnost u obliku tijela i kutikularnim
izratajima.Familija Phylliidae su listoliki insekti koji ive u jugoistonoj Aziji i Novoj Gvineji.kod njih je tijelo dorzoventralno spljoteno i na
abdomenu i na n ogama nalaze se lamelasta proirenja.Najpoznatiji je rod Phylliium.Familija Phasmatidae ima veliki broj prestavnika u
Australiji i obuhvata vei broj podfamilija, od kojih je najpoznatija Bacteriinae iji se predstavnici odlikuju izduenim tapiastim tijelom u
obliku granice.Najpoznatiji rodovi su Bacillus, Baculum, Carausius.

Red Plecoptera - kamenjarke, obalari

ive pored voda, poto larve ive u vodi, uglavnom ispod kanenja (otuda naziv kamenjarke) na dnu istih i brzih tekuica.Larve je lako
razlikovati od drugih slinih larava po dva kaudalna nastavka, po dvije kande na nogama, te po stopalu izgraenom od tri lanka.Larve
imaju veliki znaaj kao izvor hrane ribama.Metamorfoza je nepotpuna.Usni aparat je podeen za grickanje.Posljednje presvlaenje se
odvija izvan vode, na kamenju ili biljkama i iz larve izleti odrasla jedinka.Krila su velika, zadnja krila su ira od prednjih.Krila se za
vrijeme mirovanja sklapaju u uzdune nabore.Poznatija vrsta je Perla bicaudata.

Red Dermaptera uholoe

Obuhvataju izduene i dorzoventralno spljotene insekte, ija se veiina kree izmeu 7mm i 5cm.Preteno su none ivotinje, a danju
se skrivaju u zemlju, pukotine ili ispod razliitih predmeta.Usni aparat je prilagoen za grickanje.Od torakalnih segmenata metatotoraks
je najkrupniji.Na toraksu se nalaze 2 para krila; prednja su male zadebljakle tagmine bez nervatura, a zadnja su krupna membranozna i
polukruna sa karakteristinom radijalnom nervaturom.Noge za hodanje su dosta kratke.Abdomen je dug i veoma pokretan.Abdomen se
zavrava krupnim cercima karakteristinog oblika u vidu tipaljke koja je povijena, naroito kod muijaka.Cerci po obliku dosta variraju
ak i kod iste vrste.Uholoe uglavnom uzimaju hranu ivotinjskog porjekla, npr. ive i mrtve insekta.Trahejni sistem je dobro razvijen, sa
deset pari stigmi, nemaju vazdunih kesa.Uholoe polau u zemlju jaja.enka se obino nalazi u blizini jaja ili lei na njima.U umjerenim
regionima imaju jednu generaciju u toku godine.Metamorfoza je nepotpuna.Red Dermaptera obuhvata razne vrste koje slobodno ive, a
neke su i ektoparaziti.Poznatija vrsta je Forficula auricularia ili obina uholoa.

Red Hemiptera riliari

Ovaj red obuhvata 2 podreda Homeoptera i Heteroptera.Vrste ova dva podreda se razlikuju kako po spoljanjom izgledu, tako i po
nainu ivota, ali im je graa usnog aparata veoma slina, pa su zato svrstani u 1 red.Usni aparat obrazuje rilicu prilagoenu za bodenje
i sisanje i zato se nazivaju riliari.Veliina insekata ovg reda se kree od 1 mm do 10cm.Glava Hemiptera je razliitog oblika sa
antenama.Krila Hemiptra su raznovrsna, mogu biti razliito redukovana, a ima i beskrilnih oblika.Abdomen je takoe razliite grae i
sadri najvie 11 segmenata.Osim polnog razmnoavanja sree se i partenogeneza, a neke titaste i lisne vai su viviparane.Razvie je
nepotpuno (hemimetabolno).
Podred Homeoptera (biljne vai i cikade/cvrci)
Prednja i zadnja krila su slina i membranozna.Zadnja krila su neto manja od prednjih, kod nekih su i redukovana i vide se kao mali
patrljci..Beskrilnost takoe nije tako rjetka pojava.Meu njima ima i biljnih tetoina jer se hrane biljnim sokovima.Podred Homoptera
obuhvata veliki broj familija, od kojih su poznatije Cicadidae, velike cikade ili cvrci koji su veinom rasprostranjene u toplijim
regionima.Karakteriu se sposobnou proizvoenja zvuka.Zadnje noge su im prilagoene za skakanje.Jaja obino polau legalicom u
tkivo granica.Kada se larve izlegu padaju na zemlju kroz koju se probijaju loptastim prednjim ekstremitetima i siu sokove iz korjena
biljaka.Kada larva postigne polnu zrelost izlazi iz zemlje, presvlai se i prelazi u imago.Poznata je vrata Tettigia orni, jasenov cvrak, ivi
na jasenu.Pored familije Cicadidae ili cvraka u podred Homeoptera spadaju i razne familije biljnih vai od kojih je poznata i familija
Coccidae ili titaste vai koje su poznati paraziti biljaka, a razmnoavaju se oviparno i viparno, a neke i partenogenetski.enke su bez
krila, dok odrasli muijaci su sa ili bez krila od kojih su zadnja redukovana.Kod muijaka usni aparat je redukovan i ne hrane se kao
adulti.
Podred Heteroptera polutvrdokrilci (stjenice)
Veliina im se kree od 1mm do 10 cm i veinom su dorzoventralno spljotene.Prednja i zadnja krila se meusebno razlikuju.Prednja
krila su pri osnovi zadebljala koasta i vrsta, a pri vrhu su tanka i savitljiva zbog ega se ova krila nazivaju hemiclitri (polu
pokriva).Izmeu hemiclitri se nalazi upadljiv titi koji pripada mezotoraksu i naziva se scutelum.to se tie zadnjih krila ona su uvjek
membranozna i sklopljena ispod hemiclitri.Stjenice naseljavaju suhu sredinu i vodu.Kod vrsta koje ive u vodi antene su veinom kratke,
dok su kod suhozemnih obino duge.Noge stjenica su uglavnom prilagoene za hodanje, a kod akvatinih vrsta adaptirane su za
plivanje i hvatanje pljena.Suhozemne vrste stjenica imaju odbranbene ljezde neprijaznog mirisa iji sekret daje stjenicama
karakteristian neprijatan miris.Stjenice se uglavnom hrane biljnim sokovima, a neke akvatine vrste napadaju sitne ribe i punoglavce.U
podredHeteroptera (stjenice) spada veliki broj familija od kohih emo spomenut najpoznatije.Familija Pentatomidae je najobimnija, a
mnoge vrste su karakteristino obojene.Veina vrsta se hrani biljkama, a neke su i predatorske na gusjenicama leptira.Poznate vrste
su Pentatoma rufipes smrdibuba ili kupinova stjenica i Pentatoma viridissima zelena smrdibuba.Familija Pyrrhocoridae ili vatrene
stjenice obuhvataju manji broj vrsta koje se karakteriu crvenom i crnom bojom tjela.Poznata vrsta je Pyrrhocoris apterus esta sa
stablima starih lipa gdje ivi u kolonijama i nije sposobna za letenje.Familija Hydrometridae obuhvata akvatine i poluakvatine vrste
prilagoene na ivot na povrini vode.Ventralna strana tjela je obrasla bjeliastim dlakama koje spreavaju vlaenje.Hrane se mrtvim
insektima ili onima koji sluajno upadnu u vodu.Poznata vrsta je Gerris nyatalis (gazivoda) koja se vjeto kree na povrini stajaih
voda.Familija Nepidae ili vodene skorpije sa vrstom Nepa cinerea ili vodena skorpija, ije je tjelo iroko i spljoteno, a prednje noge
adaptirane u kljeta za hvatanje pljena, puzi po dnu slatkovodnih bazena.

Red Thysanoptera - tripsi, resiari

Krila su im uzana sa reduciranim ilama, oviena dugakim resama.Usni aparat podeen za sisanje.Vrhovi nogu su pretvoreni u
mjehurie za pripijanje.Metamorfoza je nepotpuna.tetoine su na biljkama.Prenose viruse.Poznatija vrsta je Thrips cerealium.

Red Coleoptera tvrdokrilci ili bube

iroko su rasprostranjene u svim krajevima i predstavljaju 40% svih poznatih vrsta insekata.Veliina im se kree od 0,4mm do 16
cm.Prednja krila ili elitre (pokrilci) su im zadebljala (ovo im je osnovna karakteristika po kojoj su i dobili naziv) sustiu se u pravoj liniji na
dorzalnoj strani, prekrivaju i tite zadnja krila i odozdo mekani abdomen.Zadnja krila ili alae slue za letenje.Glava, kao i gotovo itavo
tjelo Coleoptera je znatno ovrslo.Usni aparat larvi i imaga Coleoptera prilagoen je za grickanje.Od 3 torakalna segmenta, prototoraks
je uvjek dobro ratvijen i po pravilu je pokretan.Mezo i metatotorax su po pravilu spojeni i obrazuju pterotorax koji nosi elitre i krila za
letenje.Zadnja krila su skoro uvjek dua od elitri i kad insekt miruje nabrana su ispod elitri.Ekstremiteti Coleoptera su najee
prilagoeni za hodanje i tranje, meutim kod nekih grupa ekstremiteti su prilagoeni za plivanje, skakanje ili druge funkcije.Abdomen
Coleoptera je od 10 segmenata, mada je zbog redukcije pojedinih segmenata teko uvjek ustanoviti toliki broj.Kod Coleoptera su
razvijeni razliiti organi za proizvoenje zvuka.Genitalni organi obino se nalaze izneu 9 i 10 sternuma.Metamorfoza je tipina
potpuna.Red Coleoptera (tvrdokrilci) djeli se na 2 podreda: Adephaga i Polyphaga.
Podred Adephaga
Larve i odrasli su predatori.Smatraju se primitivnijim od Polyphaga.Obuhvataju veliki broj familija.Familija Carabidae ije mnoge vrste su
krupne, sa izduenim nogama, esto prilagoenim za brzo tranje.iroko rasprostranjen je rod Carabus ili truljak veliine do 50
mm.Familija Cicindelidae ili pjearke obuhvata veoma prodrljive i hitre insekte.Noge su im jako izduene.Kod nas je najpoznatija vrsta
Cicindela campestris ili pjearka koja je esta na pjeskovitim mjestima, gdje se moe vidjeti kako lovi razne insekte.Familija Dytiscidae
obuhvata vrste iji predstavnici ive u vodi: barama, jezerima tekuim vodama, a ima ih i u termalnim, brakinim i slanim vodama.I adulti
i njihove larve ive u vodi, a samo su lutke terestrine.Tjelo adulta je dorzoventralno sploteno i iroko, sa zadnjim nogama prilagoenim
za plivanje, koje su proirene i obrasle trepljama i ekinjama.Njihove larve nazivaju se i vodenim tigrovima jer su kao i adulti grabljivi i

hrane se sitnim organizmima koji ive u vodi pa ak i sitnim ribama i punoglavcima.U tjelo rtve izluuju enzime, a zatim isisaju
sadraj.Najpoznatiji predstavnik ove familije je Dytiscus marginalis ili gnjurac/kozak obrubljeni sa utim obodom na tamnim pokrilcima.
Podred Polyphaga
Preteno se hrane biljnom hranom, a neke su prilagoene i na hranu ivotinjskog porjekla.Nervatura krila im je karakteristina, imaju 4 ili
6 Malpigijevih cjevica.Ovom podredu pripada ogromna veliina tvrdokrilaca sa velikim brojem familija od kojih emo spomenuti
najvanije.
Familija Coccinellidae (bubamare) tjelo im je okrkuglasto i veinom dorzalno ispupeno, obino jako pigmentisano i sa mrljama.Veina
vrsta su predatori i hrane se kao larve i adulti vaima i drugim insektima tetoinama mekanog tjela.Najpoznatiji predstavnik ove
familije je Coccinells septempunctata (bubamara).
Familija Chrysomelidae obuhvata insekte najee metalnog sjaja, veinom su tetoine jer ive na liu voaka i drugih biljaka.Poznata
je Leptinotarsa decemlineata (krompirova zlatica) koja nanosi velike tete jer se hrani svim djelovima krompira.Naziv je dobila po 10
crnih uzdunih pruga.U Evropu je prenjeta iz Amerike.U ovu familiju spada i batenski buva
Phyllotreta undulata.
Familija Silphidae iji je poznati predstavnik Nicrophorus vespilloides - mali grobar koji iskopava zemlju ispod manjih mrtvih ivotanja i na
taj nain ih zakopava.
Familija Hydrophilidae je velika i obuhvata vrste koje ive uglavnom u tropskim regionima.Veinom ive u vodi, ali ima i terestrinih
vrsta.Poznati su predstavnici Hydrophilus piceus (veliki veslar) i H. caraboides mala vodena buba.
Familija Cerambycidae strizibube imaju izuzetno duge antene, ponekad due od samog tjela insekta.Pojedine vrste se smatraju
tetoinama usljed specifinog naina ivota larvi - ishrane drvetom, i buenja kanala u njemu.Poznata vrsta ije larve bue hodnike u
hrastu je Cerambyx cerdo (hrastova strizibuba).
Familija Contharidae obuhvata insekte mekanog i izduenog tjela kod kojih su pokrilvi takoe mekani.Ovdje spadaju svici koji svjetle u
mraku.Svjetlost se proizvodi u abdomenu.Poznati je predstavnik Lampyris noctiluca ili svitac.
Familija Bruchidae obuhvata poznate tetoine pasuljev i grakov iak.
Familija Curculionidae ova familija je veoma obimna.Kod predstavnika ove familije glava je izvuena naprjed u obliku surlice i zato se
nazivaju surlai.Mnoge vrste su velike tetoine kao npr: itni iak veliine oko 3 mm, koji ivi u skladitima.
Familija Ipidae ili potkornjaci su sitni insekti cilindrinog izgleda koji bue hodnike pod korom drvea i prouzrokuju njihovo
suenje.Hodnici su specifini i razliito graeni kod raznih vrsta.U njima potkornjaci odgajaju potomstvo.Poznat je rod Ips sa vrstama
koje ibe preteno u stablima etinara.
Familija Lucanidae (jelenci) sa vstim elitrama koe pokrivaju cio abdomen.Karakteriu se veoma razvijenim mandibula kod muijaka, ija
veliina u nekim sluajevima dostie duinu tjela i razgranate su u obliku jelenskih rogova.Najpoznatija vrsta je Lucanus cervus ili
jelenak.Larve ive u truhlom drvetu.Ova vrsta je veoma rairena u Evropi.
Familija Scarabaeidae obuhvata veoma krupne insekte.U ovu familiju spada i poznata vrsta Melolontha melolontha ili gundelj ije larve
ive u zemlji 3-4 godine i grizu korenje biljaka.Po zavretku razvia izlaze iz zemlje i kao odrasli ive na drveu gdje se hrane liem i
pupoljcima drvenastih biljaka.Gundelj je u svim stupnjevima velika tetoina.U ovu familiju spada i nosoroac, iji muijaci imaju rogoliki
izrataj, a larve ive u trulim panjevima.Ovoj familiji pripada i podfamilija
Coprophaginae ije vrste ive u izmetu papkara i kopitara po emu su i dobili naziv balegari.Geotrupes stercorarius (balegar) kopa
vertikalno rupu ispod govee balege u koju uvlai lopticu od balege u koju enka poloi jaje.Scarabaeus sacer ili veliki kotrljan
rasprostranjen je u mediteranskim oblastima Evrope i Afrike; pravi loptice od govee balege koju enka i muijak kotrljaju zajedno u
pripremljenu rupu u zemlji, zatim enka poloi jaje i zatrpa ga.

Red - Neuroptera - mreokrilci

Imaju dva para krila, koja su dugaka i esto uzana sa mnogobrojnim uzdunim i mnogobrojnim poprenim ilama.Glava je esto puta
izduena rilica.Usni aparat je za grickanje.Metamorfoza je potpuna.Poznatija vrsta je mravlji lav (Myrmeleon formicarius) ije larve prave
ljevkaste jamice i u njima hvataju, pomou svojih sabljastih eljusti mrave i druge insekte, koji tamo padaju.Predatori su i kao larve i kao
odrasli insekti.Odrasli insekt je slian manjim vilinim konjicima.

Red Hymenoptera opnokrilci

Imaju 2 para opnastih krila koja su za vrjeme letenja spojena kukicama ili hamulama.Krila su sa redukovanom nervaturom: zadnja su
manja od prednjih.Usni aparat je razliit moe da bude prilagoen za grickanje, srkanje i sisanje.Glava Hymenoptera je hipognatna i
esto veoma pokretna i spojena sa toraksom tankim vratom.Muijaci imaju haploidnu hromozomsku garnituru.enke Hymenoptera imaju
legalicu veinom dobro razvijenu, koja moe da bude prilagoena za struganje, buenje ili bodenje.Abdomen niih Hymenoptera se
sastoji od 10 segmenata.Hymenoptera obuhvataju insekte, kao to su lisne zolje, pele i mravi.Adulti Hymenoptera se nalaze praktino
svuda na kopnu, a samo nekoliko vrsta su postale sekundarno akvatine.Mnoge Hymenoptere imaju izuzetan bioloki znaaj kao

polinatori biljaka, a med i vosak su stotinama godina bili nezamjenjivi u ljudskoj upotrebi.Parazitske i predatorske vrste Hymenoptera
imaju veliku ulogu u kontroli drugih vrsta insekata , od kojih su neke veoma tetne.U savremenoj literaturi red Hymenoptera djeli se na
podredove:
Podred Symphyta
Ovaj red obuhvata najprimitivnije Hymenoptere.Krilna nervatura im je maje redukovana.Usni aparat im prilagoen za grickanje.Antene i
oi su dobro razvijene.Izmeu 1 i 2 abdominalnog segmenta nema upadljivog suenja.Legalica kod enki Symphyta je dobro razvijena i
maje ili vie je testerasta.Ovaj podred obuhvata poznatu familiju Siricidae koja obuhvata krupne insekte izrazito obojene, esto su crni i
uti ili metalnoplavi.Abdomen se obino zavrava bodljom.Legalicom bue drvo i polau jaja.ive u drvetu gdje bue hodnike.Nazivaju
se i zolje drvenarice.Poznata vrsta je Sirex gigas, vrlo esta u naim krajevima.
Podred Apocrita
Ovaj podred obuhvata veinu vrsta Hymenoptera.Prvi abdominalni segment im je spojen sa toraksom i imaju suenje u obliku drke ili
petiolusa izmeu 1 i 2 abdominalnog segmenta.Njihove larve nemaju nogu.Kod Apocrita, u andomenu se nalazi par kiselih ljezda koje
se otvaraju u otrovnu kesu koja je povezana sa legalicom.Podred Apocrita obuhvata vie superfamilija koje sadre veliki broj familija, od
kojih su najpoznatije:
Superfamilija Formicoidea ili mravi su socijalni insekti.Kolonije mrava se sastoje od 3 kaste: radnika, muijaka i enki (matica).Radnici su
neplodne enke.Kod ponekih se nalaze i vojnici sa krupnom glavom i snanim mandibulama.Polimorfizam se javlja u svim
kastama.Mravi formiraju kolonije koje mogu biti male (sa malo jedinki) i velike od desetina hiljada jedinki u kojima je izvrena sloena
podjela rada.esto se u istoj koloniji mnogih vrsta nalaze i krupniji i sitniji radnici.Mravi grade gnjezda u zemlji, ispod kamenja i oborenog
drvea, u drveu, kuama i drugim mjestima.Rojenje mrava se javlja u odreenim periodima godine, kada mlade enke i muijaci
odreene vrste, iz svih kolonija, na jednom podruiju, izljeu i podstaknuti jo nepoznatim stimulusima u letu obave parenje.Najei
mrav kod nas je Lasius niger, crno-mrke boje i duine 3 do 4 mm.U naim krajevima je takoer est crveni umski mrav Formica rufa sa
jedinkama veliine 4 do 9 mm, grade mravinjake obino na ivicama uma.Pored ovih vrsta mrava poznate su jo i mali livadski mrav,
kuni mrav ija boja varira od ute do crvene i hrani se skoro svim organskim matrrijalima koje nae u kui, a gnjezda obrazuje u podu,
namjetaju i drugim mjestima, zatim vrlo esta vrsta u naim krajevima je i Formica gagates koja gradi mravinjake u zemlji.
Superfamilija Vaspoidea ili ose obuhvata vrste koje se mogu podjeliti u 2 grupe: solitarne kod kojih enke pojedinano grade gnjezdo i
socijalne, kod kojih u izgradnji gnjezda i odgajanju legla uestvuju vie jedinki.U socijalnih osa kao i kod mrava, postoje kaste: matica,
radilica i muijaci.Matica i radilice imaju aoku.Radilice su enke sa nedovoljno razvijenim polnim sistemom.U naim krajevima su
poznate vrste Vespula vulgaris ili obina i Vespula germanica koje grade gnjezda u zemlji, zatim Vespa crabro ili strljen koji gradi
gnjezda u upljinama drvea i kuama, naputenim zgradama ili u zemlji, zatim poznata je i vrsta Polistes gallica kod koje je zastupljen
najnii oblik drutvenog ivota ija se zajdnica sastoji od malog broja jedinki.enka koja se u jesen oplodi prezimi na nekom skrovitom
mjestu i u proljee, na bunju ili travi, izgradi gnjezdo veliine oko 5 cm u preniku.Gnjezdo gradi od savakanog drveta i ono ima izgleg
papirnate materije.Kada izgradi prve estougaone elije u njih poloi jaja.Larve hrani nektarom i savakanim insektima.
Superfamilija Sphecoidea ili ose kopaice obuhvata vrste koje grade gnjezda u zemlji, od blata, a neke vrste ih grae u sri drveta.enke
paraliu pljen razne isekte i pauke koje donose u gnjezdo i na njega polau jaja.Paralisni pljen moe due vremena da ostane u ivotu,
ali nije sposoban da se kree.Na taj nain larvama obezbjeena je hrana za dui period.Veina vrsta ove superfamilije ive u tropskim
predjelima.
Superfamilija Ichneumonoidea ili ose potajnice, Pimpla instigator parazitira na gusjenici leptira gubara.Na kraju tijela enka ose ima
legalicu, pomou koje polae jaja u gusjenicu gubara.Iz jajeta ose razvija se liinka (larva) koja se hrani unutranjim dijelovima
gusjenice.Ovakav nain ishrane larve ose naziva se parazitski.Iz ove superfamilije vrlo poznata je vrsta Rhyssa persuasoria.
Superfamilija Apoidea ili pele obuhvata vrste koje za ishranu i gajenje potomsta u svoje gnjezdo donose polen ili nektar.Tjelo im je
posebno prilagoeno za sakupljanje ovih materijala.enke na zadnjim ekstremitetima imaju etkice za prikupljanje polena, jedino ih
nema kod nekih vrsta pojedinih rodova i parazitskih vrsta pela.Jedino se kod vrsta familije Magachilidae etkice za prikupljanje polena
nalaze na ventralnoj strani abdomena.U usnom aparatu pela maksile i labijum su tako graeni da obrazuju jezik koji je prilagoen za
srkanje nektara iz cvjeta.Pele su veinom solitarne i grade gnjezda u zemlji, sri drveta ili u drvetu.Neke parazitske pele polau jaja u
gnjezda drugih pela.Bumbari, a naroito medonosne pele imaju razvijen socijalni nain ivota.Mnoge vrste pela ine prelaz od
solitarnog ka socijalnom naiinu ivota, kao npr. neke vrste roda Halictus.Superfamilija Apoidea obuhvata vei broj familija od kojih je
najznaajnija familija Apidae koja obuhvata 2 podfamilije Bombinae i Apinae.
Podfamilija Bombinae ili bumbari obuhvata poznati rod Bombus ijih vrsta u naim krajevima ima oko 30.Bumbari su krupni i dlakavi,
obino crne, smee, i ukaste boje sa oran ili bjeliastim mrljama.ive u jednogodinjim kolonijama.Grade gnjezda u upljinama u
zemlji ili drvetu, elije su im od voska kao i u medonosne pele.Meutim elije saa bumbara su tamne i manje pravilnog oblika od elija
saa medonosne pele.Njihove kolonije se sastoje od radilica, matice i muijaka.Oploena enka bumbara prezimljuje na skrovitom
mjestu ili se ukopava u zemlju i na proljee poinje da obrazuje nove kolonije.Bumbari imaju velikog znaaja u opraivanju biljaka.U
naim krajejevima ima dosta poznatih vrsta kao npr.Bombus terrestris i druge.
Podfamilija Apinae obuhvata rod Apis i neke rodove pela bez aoke.Rod Apis obuhvata vrste A. mellifera ili medonosna pela, A. indica
koja naseljava tropskr i suptropske predjele Dalekog istoka gnjezda gradi u upljinama drvea, A. dorsata ili dinovska pela i A. florea ili
patuljasta pela naseljavaju predjele jugoistone Azije.Gnjetdo grade na granama drvea i bunja tako da se nezatieno.Apis mellifera
je domestifikovana i gaji se danas u konicama u cjelom svjetu, a postojbina su joj Evropa, Azija i Afrika.

Red Diptera - dvokrilci

Za njih je karakteristino da im je razvijen samo prednji par krila, a zadnji je zakrljao i zadrao se samo u obliku rudimentnih organa,
koji se nazivaju njihalice ili haltere koje se veinom zavravaju ovalnim proirenjima i slue prvenstveno kao organi za regulusnje
ravnotee u toku letenja mada vjerovatno imaju i neke druge funkcije.Diptera su uglavnom dobri letai.Hrane se nektarom i drugim
organskim materijalima razliitog porjekla.Neke vrste su predatori drugih insekata, a neke su adaptirane da siu krv raznih vrsta
kimenjaka.Vrste koje se hrane krvlju mogu da prenose izazivae oboljenja kao to su malarija, bolest spavanja, elefantijazis i uta
groznica.Glava dvokrilaca je relativno krupna i veoma pokretna.Veliki dio glave zauzimaju facetovane oi, koje su po pravilu vee kod
muijaka nego kod enki.Mnoge Diptere imaju sitne dlaice izmeu faceta.Pro i metatotorax su znatno redukovani, dok je mezotorax
povean i na njemu se nalazi prednji par krila.Mnoge muhe lue ljepljive supstance to im omoguava da hodaju po vertikalnim glatkim
povrinama.Pljuvane ljezde se obino nalaze na toraxu, mogu da se proteu i u abdomen; one du cjevaste ali mogu biti i
razgranate.Abdomen je graen od 11 segmenata, ali su 10 i 11 spojeni tako da se moe zapaziti samo 10 segmenata.Na posljednjem
segmentu nalazi se i analni otvor.Respiratorni sistem je je dobro razvijen sa vazdunim kesama, posebno u abdomenu, npr. kod
Cyclorrhapha.Dvokrilci se razmnoavaju skoro iskljuivo gamogenezom.Partenogeneza je rjetka i javlja se samo kod nekih.Jaja polau
na supstrat ili blizu njega i na njemu se razvijaju larve.Jaja se relativno brzo razvijaju, obino za nekoliko dana.Larve se uglavnom
razvijaju u vlanim sredinama: blatu, zemlji, materijama koje truhnu, u biljnom ili ivotinjskom tkivu ili u vodi.Izuzev parazitskih vrsta,
larve su aktivne u sredini u kojoj ive.Metamorfoza je tipina- potpuna.Dvokrilci ive u svim suhozemnim sredinama, a neke
Chironomidae i u morskoj vodi.Veina odraslih Diptera je polifagna i uglavnom se hrane samo tekuom hranom, pa su im usni djelovi
posebno prilagoeni.Dvokrilci u odnosu na druge insekte imaju malo hromozoma, meutim kod dvokrilaca se javlja posebna
karakteristika, da se u pljuvanim ljezdama, a rjee u ostalom tkivu pojavljuju gigantski hromozomi ijim ispitivanjem se mnogo
doprinjelo u genetikim saznanjima.Red Diptera se djeli na 2 podreda: Orthorrhapha i Cyclorrahapha.
Podred Orthorrhapha vrste ovog podreda obino imaju antene due od glave.U larvi je uglavnom dobro uoljiv glaveni region, a kada
glava nije dobro uoljiva ona je u stvari uvuena.Ovaj podred obuhvata vie od 30 familija od kojih emo pomenuti samo najpoznatije:
Familija Culicidae ili komarci su sitni ibasekti i veoma su rasprostranjeni.Imaju ljuspice na tjelu i krilima.enke mnogih vrsta se hrane
krvlju ivotinja i ovjeka.Usni aparat muijaka nije prilagoen za bodenje i oni se ne hrane krvlju ve biljnim sokovima, nektarom i drugim
tenostima.Prezimljuju u stadijumu jajeta, neke kao adulti, a pojedine i kao larve u vodi.Larve i lutke svih vrsta razvijaju se u vodi.Jaja
polau u vodu ili na mjsta na kojima se sakuplja voda.Larve i lutke imaju respiratorne cjevice koje se pomaljaju iz vode.Na zadnjem
djelu tjela larve obino imaju i trahejne krge.Ovdje spada Culex pipines ili obini komarac, koji kada miruje dri tjelo paralelno sa
podlogom.Anopheles maculipenis ili malarini komarac koji prenosi malariju, koji kada miruje dri tjelo koso prema podlozi sa
abdomenom podignutim nagore.Ovdje spada i rod Aedes sa vie vrsta od kojih Aedes aegypti prenosi utu groznicu.
Familija Tabanidae ili obadi su insekti srednje veliine, a mogu biti i krupni.Pojavljuju se tokom ljeta.enke veine vrsta siu krv divljih i
domaih ivotinja, a napadaju i ljude.Otrim mandibulama, kao noem, mogu sa zasjeku kou.Muijaci se hrane nektarom i drugim
biljnim sokovima.Dobri su letai.Prenose zarazene bolesti kao to su antraks, tularemija i bolesti koje prouzrokuju tripanozome.Larve
ive u vodi ili vlanoj zemlji.Najpoznatija vrsta je govei obad ili Tabanus bovinus.
Familija Simuliidae obuhvata sitne zdepaste insekte sa kratkim nogama i irokim krilima.Larve privrene za kamenje ive u tekuim
vodama.Imaju izduene mandibule.Odrasli se javljaju u velikim rojevima.enke pojedinih vrsta napadaju stoku, zavlae im se u nozdrve,
ui i oko oiju.Siu im krv te stoka moe usljed povreda i da ugine.Ovdje spada naa poznata golubaka muica koja se ponekad pojavi
u velikom broju.
Podred Cyclorrhapha imaju 3 ili manje lanaka u antenama.Glaveni region u larvi nije jasno izdvojen.Adulti su obino zdepasti i
kratki.Podred obuhvata brojne familije od kojih su najpoznatije:
Familija Muscidae ili obine muhe.Veoma su rasprostranjene, ive najee u blizini ljudskih naselja.Najpoznatiji predstavnik je Musca
domestica ili obina muha.Larve im se razvijaju na mjestima gdje trunu organske materije.U hladnijim predjelima prezimljuju u stupnju
larve ili lutke, a u toplijim i kao adulti.Razvie im je kratko i brzo se razmnoavaju.Ovdje spada i poznata ce-ce muha ili Glossina sa
vrstama Glossina palpalis koja prenosi Trypanosome gambiense izazivaa bolesti spavanja, zatim vrsta G. morsitans koja prenosi T.
rhodesiense takoe izazivaa bolesti spavanja.Poznata je i vrsta Haematobia irritans koja stalno ivi na ivotinjama.
Familija Drosophilidae ili vinske muice.Adulti su obino veliine 3 do 4 mm.esto se sreu u blizini voa koje je poelo da
fermentie.Njihove bjeliaste larve ive u plodovima u kojima nastaje fermentacija; hrane se kvaevim gljivicama.Najpoznatija vrsta je
Drosophila melanogaster ili vinska muica koja ima kratak ivotni ciklus, lako se gaji i veoma je pogodna za genetika istaivanja.
Familija Oestridae ili trkljevi obuhvata vrste ije larve ive pod koom ili u tjelu ivotinje.Polau jaja na kou ivotinje (konja, ovaca,
goveda) koja odatle lizanjem dospjevaju u crjevni trakt gdje se zadravaju u sluzokoi eluca i crjeva, a zatim sa izmetom se izbacuju
napolje i kao lutke izvjesno vrjeme provode u zemlji.
Pored Cyclorrhapha obuhvata brojne familije i poznate rodove i vrste kao npr. mediteranska vona muha, konjska muha, takozvani;
oviji krpelj, parazitske vrste itd.

Red Lepidoptera leptiri

Su jedan od najobimnijih redova insekata.Veliina, odnosno raspon krila im je od 3 pa do 25 cm.Zbog svojih ljepih boja i izgleda vrlo su
upadljivi.Lako se raspoznaju od ostalih redova insekata, jer imaju 2 para krila pokrivena ljuspicama koje se preklapaju kao crjepovi na
krovu.Pojedine vrste su i korisne, a meu njima se naroito istie svilena buba Bombyx mori.Veinom su tetoine i njihove gusjenice
mogu da obrste itave komplekse uma i drugog rastinja.Na glavi se nalaze antene koje znatno variraju po grai i duini i obino imaju
mnogo lanaka.Ponekad se djelimino i na antenama nalaze ljuspice.Sloene oi su krupne i esto sa dlaicama izmeu faceta.Oscele,
ako su razvijene, nalaze se iznad svakog sloenog oka po jedna.Usni aparat leptira prilagoen je za sisanje, sa redukovanim
mandibulama i modifikovanim maksilama.Prototoraks je obino mali i membranozan, mezotoraks krupan, a metatotoraks je uglavnom
neto manji od mezotoraksa.Noge za hodanje su obino dobro razvijene i na njima se nalaze ljupice.Dva para krila Lepidoptera su
obino iroka, membranozna i prekrivena pljosnatim ljuspama.Abdomen leptira ima segmenata.Dorzalna povrina abdomena mnogih
vrsta ima ljuspice koje su modifikovane u kratke, esto spljotene trnie.Lepidoptera nemaju cerke.Kada miruju, poloaj krila u odnosu
na tijelo je razliit kod raznih vrsta.Pljuvane ljezde su u obliku bonih dugih kanala.Leptiri polau razliit broj jaja pojedinano ili u
grupama blizu biljke ili na samu biljku kojom se kasnije hrane larve.Jaja su razliitog oblika i mogu se svrstati u dva tipa pljosnata ili
izduena.Metamorfoza je tipina-potpuna.Larve leptira su poznate pod imenom gusjenice.Gusjenice su crvolike, obino cilindrine i
variraju po obliku i izgledu.Gusjenice osim 3 para petolanih torakalnih ekstremiteta, imaju 2 5 pari abdominalnih nogu koje se nazivaju
lane noge ili pedes spurii; one su zadebljale, zaravnjene i nisu lankovite.Sa posljednim larvenim presvlaenjem abdominalne noge se
odbacuju.Na glavi se nalaze kratke trolane antene.Usni aparat gusjenica prilagoen je za grickanje, sa nazubljenim i dobro razvijenim
mandibulama.Stigme se nalaze na torakalnim i abdominalnim segmentima.Gusjenice imaju parne labijalne ljezde koje lue svilu, a
homologe su pljuvanim ljezdama drugih insekata.Larva poslije niza presvlaenja ispreda svileni kokon oko tijela i metamorfozira se u
lutku.Dlaice, dijelove vegetacije, zemlju i slino mogu da ugrauju u kokon.Lutke leptira obino imaju jedno mekano mjesto na kokonu
kroz koje se izlee adult.Mnogi leptiri prezimljuju kao lutke, starije ili mlae gusjenice, kao jaja, pa i u adultnom stadijumu.Red
Lepidoptera se dijeli na 2 podreda: Homoneura ( Jugatae ) i Heteroneura ( Frenatae ).
Podred Homoneura ( Jugatae )
Ovaj podred obuhvata primitivne i rjetke leptir kod kojih su oblik i nervatura prednjih i zadnjih krila veoma slini.Prednja i zadnja krila se
spajaju malim renjem jugalnog regiona osnove prednjih krila.Kod adulta veine vrsta iz ovog podreda usni aparat prilagoen je za
grickanje, sa dobro razvijenim mandibulama.Poznatiji rod je Micopteryx.
Podred Heteroneura ( Frenatae )
Vrste ovog podreda imaju zadnja krila manja od prednjih.Nervatura zadnjih krila je znatno redukovana.Prednja i zadnja krila se
spajajuekinjama ili proirenjem humeralnog ugla zadnjih krila.Usni aparat prilagoen je za sisanje, sa dobro razvijenom surlicom.Ovaj
podred obuhvata veliki broj superfamilija i njihovih familija od kojih emo spomenuti:
Familija Sphingidae ili vjetice su leptiri vretenastog tjela, uzanih krila, a usni aparat im je savijen kao spirala ispod glave.Obino lete
pored cvjetova i hrane se nektarom.Gusjenice se hraneliem biljaka:krupne su, cilindrine, gole i obino imaju izrataj u obliku roga na
8 abdominalnom segmentu.Pojedine vrste su i kao adulti i kao gusjenice krupne.Ovdje spada Acherontia atropos ili mrtvaka glava koja
ulazi u konice pela i hrani se medom.
Familija Lymantridae su srednje veliine, boja na tjelu im nije izrazita.Gusjenice imaju upadjive ekinje na grbiastim ispupenjima na
tjelu.Hrane se liem voaka i drugog dvea i vrlo su tetne.Jedna od najpoznatijih vrsta je gubar Porthetria dispar., ije gusjenice ive
na listopadnom drveu i priinjavaju ogromne tete.
Familija Bombycidae ili sviloprelje, tjelo im je zdepasto, gusto prekriveno dlaicama.Gusjenice su skoro sasvim gole.Ovdje pripada
Bombyx mori, ije gusjenice proizvode svilu.Danas je domestifikovana i nema je u slobodnoj prirodi.
Familija Papilionidae obuhvata uglavnim tropske vrste.Pojedini primjerci spadaju meu najljepe od svih insekata.U Evropi je poznata
vrsta lastin rep (Papilio machaon).Krila su mu razliitog oblika, a izdueno produenje daje karakteristian izgled zadnjih krila u obliku
lastinog repa.Vrste roda Parnassius esto se nalaze u planinskim predjelima u holarktikom regionu, a najpoznatija vrsta je P. apollo
Apolonov leptir, koja ivi i kod nas.
Familija Nymphalidae obuhvata leptire sa neravnim ivicama krila i razlikuju se od ostalih vrsta po tome to im je prvi par nogu znatno
redukovanPoznata vrsta iz naih krajeva je Vanessa io ili dnevni paunovac sa arama u obliku oiju na gornjoj strani krila.Pyrameis
atalanta ili admiral, Argynnis paphia ili carski plat sa sedefastim mrljama na krilima; kad miruje prilagoava se okolini i teko se
primjeuje.
Familija Pieridae obuhvata neke od najeih vrsta leptira.Srednje su veliine i obino su uti,oran ili bijeli, sa crnim arama.Gusjenice
su obino zelene, sa finim kratkim dlaicama.Pojedine vrste su paraziti na povru.Tako se gusjenice vrste Pieris hrane
kupusom.Poznata vrsta je Pieris brassicae ili leptir kupusar.Srodna vrsta je Pieris rapac ije gusjenice ive na zeljastim biljkama.
Familija Noctuidae ili sovice su noni leptiri srednje veliine i zdepastog tjela.Kada miruju prednja krila im pokrivaju zadnja.Veina
insekata koji lete uvee oko svjetljiki su sovice.Obino imaju sve abdominalne noge i hrane se liem.Poznata vrsta je Plusa gama, ije
gusjenice ive na mahunarkama i drugim poljskim usjevima.
Familija Geometridae obuhvata leptire srednje veliine.Slabi su letai i obino ive u umama.Gusjenice im se kreu kao da neto
premjeravaju i po tome su i dobili naziv.Kad miruju, ove gusjenice izgledaju kao suhe granice na biljkama i oslanjaju se samo
abdominalnim nogama koje se nalaze na kraju tjela.Bupalus piniarus je vrsta koja ivi na etinarima.
Familija Tortricidae ili smotavci su sitni leptiri, ije larve ive i hrane se na razliitim biljkama.Neke vrste ive u savijenom liu, druge u
plodovima, pupoljcima ili u stablima.Poznata vrsta je Laspeyresia pomonella koja izaziva crvljivost jabuka.Vinovu lozu napada

Polychrosis botrana.
Familija Cossidae ili leptiri vrbotoci, srednje su do krupne veliine tjela.Njihove larve ive u drvetu zdravih biljaka i priinjavaju znatne
tete.Razlikuju se od larvi Coleoptera (tvrdokrilaca), koje takoe ive u drvetu po tome to imaju lane noge.Lutke se obrazuju u
hodnicima drveta.Razvie traje dugo, dvije godine ili due.Poznata vrsta je Cossus cossus ije gusjenice ive u vrbi i drugom drveu.
Familija Tineidae obuhvata veliki broj sitnih vrsta moljaca.Larve veine vrsta su tetoine jer se hrane razliitim materijalima ivotinjskog
i biljnog porjekla: vunom, krznom, perijem i slinim produktima.Poznat je rod Tinea sa vrstama T. granella, T. pellionella i T. bisceliella,
ije larve ive u suhim plodovima i drugim materijalima.
Familija Pyralidae obuhvata veliki broj tetoina.Vrste nekih rodova napadaju kukuruz, dok druge ive u branu.Galleria mallonella je
moljac saa medonosne pele.Larve prave tunele u sau gdje se hrane voskom, polenom i kouljivama.Vie napadaju staro i crno sae
nego svjee i svjetlo.Gusjenice napadaju sae slabih drutava koja nisu u stanju da sprjee prodiranje moljaca a naroito sae koje se
uva bez pela.

Red Trichoptera vodeni moljci/tulari

Imaju 2 para krila; zadnja su u veini sluajeva krupnija od prednjih, sklapaju se kao lepeza.Veliine su 5mm do 4 cm.Veinom se
zadravaju blizu vode.Slabi su letai.Adulti su obino aktivni nou, meutim ima vrsta iji se rojevi vide u toku dana iznad vode.Tjelo im
je mekano, a krila pokrivena dlaicama.Metamorfoza je potpuna.Jaja polau u vodu ili u blizini vode.Jaja su u elatinoznoj masi
priljepljena za podvodno kamenje ili druge predmete u vodi.Larve se razvijaju u slatkoj, a samo neke u brakinoj i slanoj vodi.Usni
ekstremiteti larve prilagoeni su za grickanje i dobro su razvijeni.Larve vodenih moljca mogu biti grabljive i hrane se drugim ivotinjama,
dok druge larve se hrane biljnim materijalima.Larve su sline gusjenicama lepira, ali ive u vodi; snadbjevene su trahejnim krgama kao i
lutke.Veina larvi vodenih moljaca grade karakteristine kuice koje vuku za sobom.Kuice grade od pjeska, sitnih kamenia, ljutura
puia i biljnih djelova.Lutka se obrazuje u larvenoj kuici.Lutke su takoe akvatine.Zrele lutke dospjevaju do povrine vode puzanjem
ili plivanjem i tu se naglo izlee adult, ija se krila otvaraju u dodiru sa vazduhom i on odmah poleti.ivotni ciklus vodenih moljaca traje
oko godinu dana od ega najdui period provedu u stadijumu larve.Najpoznatiji rod je Limnophilus.

Red Psocoptera drvene vai

Insekti su mekanog tjela, ija veliina ne prelazi 1cm.Imaju tanka membranozna krila, a javljaju se i vrste sa zakrljalim krilima.Kod
pojedinih vrsta javljaju se jedinke i sa normalno razvijenim i sa zakrljalim krilima.Neke vrste su beskrilne.Prednja krila su razvijenija od
zadnjih, a kod nekih vrsta su zadnja krila zakrljala.Drvene vai ive na liu, ispod kamenja, na zidovima naputenih prostorija
itd.Hrane se jednoelijskim algama, liajevima, hifama gljiva, otpacima biljaka i djelovima insekatskog tjela.Ponekad mogu da se vide u
letu u velikom broju.Nekada se oko kua vide veliki rojevi Psocoptera.Vrste roda Amphigerontia ive na drvetu.Poznatija vrsta je
Liposcelis divinatorius ili knjina va, koja se moe nai u bibliotekama.

Red Anoplura vai

Iskljuivo su paraziti na sisarima.Insekti su bez krila.Tjelo je spljoteno i segmentacija se vidi samo na abdomenu.Glava je isturena,
okruglasta i ua od tjela.Oi su redukovane, ponekad ih uopte nema, a kod nekih mogu da budu i dobro razvijene.Usni aparat
prilagoen je za bodenje i sisanje.Torax je relativno sitan.Noge su kratke i snane, prilagoene za kretanje izmeu dlaka na
koi.Metamorfoza je nepotpuna.enke polau jaja i cementiraju ih za dlake.Vai prolaze kroz tri larvena stupnja.Njihovo razvie je
relativno kratko i kod ovjrije vai traje manje od 20 dana.Najpoznatija vrsta Anoplura je ovjeija va Pediculus humanus koja prenosi
pjegavi tifus.Po nekim autorima to su dvije vrste P. corporis koja ini na tjelu i P. capitis koja ivi u kosi na glavi.Na tjelu ovjeka parazitira
jo jedna vrsta Phthirus pubis i to oko polnih organa i koliko je poznato ne prenosi zarazne bolesti.Vai izazivaju svrab na koi ovjeka i
uglavnom se javljaju u sredinama sa nepovoljnim higijenskim navikama.

Red Mallophaga ptiije vai

Insekti su bez krila koji su prilagoeni na parazitski nain ivota.Tjelo im je vrsto i dorzoventralno sploteno.Veina vrsta ive na
pticama, a samo neke i na sisarima.Hrane se uglavnom perijem, dlakama i ronim djelovima koe.Ima podataka da pojedine vrste iz
folikule dlaka uzimaju krv.Veina vrsta su adaptirane na specifinog domaina i to samo na odreenim djelovima tjela.Oi su im
redukovane ili ih nema.Usni djelovi su prilagoeni za grickanje i sa krupnim mandibulama.Antene su razliite.Glava Mallophaga je
krupna, pljosnata i ira od toraxa.Abdomen je graen od 8 do 10 segmenata.Imaju par pljuvanih ljezda koje se otvaraju zajdnikim
kanalom u osnovi labijuma.Mozak je u obliku slova V; imaju tri para torakalnih ganglija, ali nemaju abdominalnih ganglija.enka polae
oko 100 jaja, koja su zaljepljena za perije ili dlake domaina i to obino na odreenim djelovima tjela.Metamorfoza je nepotpuna.ivotni
ciklus im je kratak i traje 3 4 nedelje.Red Mallophaga se djeli na vie podredova od kojih su naroito znaajni podredovi Amblycera i
Ischnocera koji obuhvataju vei broj familija.Podredu Amblycera pripada poznata familija Menoponidae sa vrstama Menopon gallinae
parazit kokoke, Colpocephalum turdinatum parazit golubova, Trinoton anserinum parazit gusaka i labudova.Podredu Ischnocera
pripada familija Trichodectidae sa poznatim parazitom sisara Trichodectes canis koji prenosi cistocerk psee pantljiare, T. bovis na ovci
i druge.Ovom podredu spada i familija Philopteridae sa vrstama Philopterus dentatus koja parazitira na patkama i Columbicola
columbae.

Red Aphaniptera buhe

Insekti su bez krila, ije je tjelo s bokova jako spljoteno.Veliine su od 1 do 6mm, a muijaci su obino sitniji od enki.Buhe su
ektoparaziti i hrane se krvlju sisara i ptica.Dorzalno na tjelu nalaze se ekinje okrenute unazad, koje su ponekad rasporeene u obliku
elja, to im omoguava lake kretanje kroz dlake ili perije domaina.Noge su duge i dobro razvijene, naroito zadnji par koji
omoguava kretanje u velikim skokovima.Usni aparat prilagoen je za bodenje i sisanje.Na glavi buha nema sloenih oiju, a bono
mogu da se nalaze dvije ocele, koje su nekad krupne, a ponekad su zakrljale ili ih uopte nema.Antene su kratke i trolane, sa
zavrnim djelom izdjeljenim u vie anula.Metamorfoza je potpuna.Buhe polau jaja na domaina ili u njegovoj blizini.Najpoznatiji
predstavnik Aphaniptera je buha Pulex irritans.enka koja je krupnija od muijaka polae oko 400 jaja u pukotine poda gdje se poslje 2
do 12 dana razvijaju larve bez nogu, koje se hrane raspadnutim otpacima hrane.Poznate vrste su jo psea buha Ctenocephalus canis,
kokoija buha ceratophyllus gallinae.Veripsylla alacurt koja parazitira na kopitarima, a moe da se nae i na ovjeku.