UVOD U GEOGRAFIJU MORA

More je najvaniji spremnik za vodu u biosferi iz mora se obnavlja trajno kruenje vode u prirodi

o Geografija mora dio suvremene hidrogeografije koji prouava odnose i utjecaje izmeu mora,

leda i obala s posljedicama bitnima za stanje okolia i ivot na zemlji, posebice za

nastajanje, izgled i znaenje krajolika u zoni morskih mijena

Uzroke dinamikih procesa u moru prouava geofizika, a posljedice geografija mora

o More je najvei i jedinstveni obujam slane vode koji povezuje ponajprije izdignute dijelove kopna
na Zemlji

ODNOS MORA I KOPNA

o

Odnos mora i kopna je dinamika pojava i geoloki proces

Povrina mora izloena je stalnim promjenama koje se odraavaju izravno u fluktuacijama razine
mora

o Odnos povrina kopna i mora u omjeru je 71:29

o

Na junoj hemisferi more zauzima 81% povrine, a na sjevernoj 61%

Ako se na Zemlji uzme polutka na kojoj bi se obuhvatio najvei dio mora, dobila bi se vodena
polutka na kojoj bi more zauzimalo 91% povrine te polutke, a pol te polutke bio bi u
blizini otoja Antipodes (4715'S i 17730'E) jugoistono od Novog Zelanda

Ako se na Zemlji uzme polutka na kojoj bi se obuhvatio najvei dio mora, dobila bi se kopnena
polutka na kojoj bi more zauzimalo 51% povrine te polutke, a pol te polutke nalazio bi
se na uu rijeke Loire (4715'N i 230'N) u Biskajskom zaljevu

Znaajke razmjetaja kopna i mora na Zemlji:

o

izmeu 55S i 65S more gotovo u cijelosti (~100%) prekriva povrinu Zemlje

sjevernije od 70N prevladava more (sjeverni geografski pol je na moru)

junije od 70N prevladava kopno (juni geografski pol je na kopnu i pokriven ledom)

izmeu 45N i 70N prevladava kopno (Euroazija i Sjeverna Amerika)

kopna se redovito suavaju prema jugu

oceani su irom otvoreni prema najveem ledenom pokrovu na Zemlji

Led je vaan kao regulator odnosa izmeu kopna i mora, ali i stvaralac je novih krajolika na
Zemlji

Iz meusobnih odnosa mora i kopna, osobito u zoni morskih mijena nastaju novi krajolici kao to
su razliiti tipovi pliaka:

alovi na plaama

amfibijski krajolici

mangrove

SUVREMENA GEOGRAFSKA KLASIFIKACIJA MORA

o More na Zemlji meusobno je povezano i jedinstvena je prirodna cjelina koja se naziva svjetsko
more

o More ini 1/790 obujma Zemlje oko 1 350 000 000 km3
o

Svjetsko more je tanak, ali prevladavajui sloj slane vode na povrini Zemlje

U sklopu svjetskog mora mogu se razlikovati oceani, mora u irem i uem obuhvatu te zaljevi i
morski prolazi

OCEANI

o Oceani najvei dio mora s odreenim geografsko-geolokim znaajkama, kemijsko-fizikim

svojstvima, biolokim uvjetima, povijesno-kulturnim
drutveno-gospodarskim obiljejima

osobitostima

specifinim

o Mjerila za odreivanje oceana su razliita, a jedno od njih je oceanski tip kore

o

Prema novijim odlukama Svjetske hidroloke organizacije na Zemlji postoji 5 oceana: Tihi ocean,
Atlantski ocean, Indijski ocean, Juni ocean i Arktiki ocean

Tihi ocean
o

Tihi ocean je najvei i najdublji ocean na Zemlji

o Ovalnog je oblika i protee se izmeu Sjeverne i June Amerike na istoku i Azije i Australije na
zapadu te Arktika na sjeveru i Antarktika na jugu

Razgranienja s ostalim oceanima:

o

izmeu Pacifika i Atlantika granica je povuena meridijanom 6716'W od rta Horn na

krajnjem jugu June Amerike

izmeu Pacifika i Indika granica je povuena meridijanom 14655'E od mora oko

Antarktike i u nastavku obalom june i zapadne Australije do rta Talbot pa malim
Sundskim otocima na Javu te kroz Sundska vrata preko istonih obala Sumatre do
Malajskog poluotoka

izmeu Pacifika i Sjevernog ledenog mora granicu ini spojna linija preko najueg dijela
Beringova prolaza od rta Deneva (ukotski poluotok, Azija) do Rta princa od
Walesa (poluotok Seward, Aljaska)

o Prema staroj podjeli na 3 oceana, Tihi ocean zauzima polovicu svjetskog mora (181 mil. km2)
o povrinom se u Tihi ocean mogu smjestiti sva kopna na Zemlji i jo bi ostalo mjesta za
jednu Afriku

irina Tihog oceana je oko 20 000 km (polovica opsega Zemlje)

o Najdublja toka Pacifika nalazi se u Marjanskoj brazdi Vitiaz dubina na 11 022 m dubine
Atlantski ocean
o

Atlantski ocean se protee izmeu Europe i Afrike na istoku i Sjeverne i June Amerike na zapadu
te izmeu Arktika na sjeveru i Antarktika na jugu

Razgranienja s ostalim oceanima:

izmeu Atlantika i Pacifika granica je povuena meridijanom 6716'W od rta Horn na

krajnjem jugu June Amerike

izmeu Atlantika i Indika granica je povuena meridijanom 20E od Rta igle u junoj Africi
prema Antarktici

o izmeu Atlantika i Sjevernog ledenog mora granicu ini spojna linija od Grenlanda kroz

Danski prolaz na Island pa kroz Thomsonov prag do Skandinavskog poluotoka u

blizini Sogne fjorda

Najvea dubina Atlantskog oceana je 9219 m u zapadnom dijelu Sjevernoamerike zavale

o Atlantski ocean je do 1987. god. bio najvaniji i najprometniji dio svjetskog mora, kasnije poinje
dominacija Tihog oceana

Indijski ocean
o

Prema staroj podjeli na tri oceana Indik je najmanji ocean

Razgranienja s ostalim oceanima:

o

izmeu Indika i Atlantika granica je povuena meridijanom 20E od Rta igle u junoj Africi
prema Antarktici

izmeu Indika i Pacifika granica je povuena meridijanom 14655'E od mora oko

Antarktike i u nastavku obalom june i zapadne Australije do rta Talbot pa malim
Sundskim otocima na Javu te kroz Sundska vrata preko istonih obala Sumatre do
Malajskog poluotoka

Najvei dio povrine Indika nalazi se juno od ekvatora, a vie od polovice povrine nalazi se u
tropima

Prema sjeveru se Indijski ocean suava i omeen je najviim planinama na Zemlji

Prema jugu je irom otvoren hladnim utjecajima antarktikog ledenog pokrova

Obale Indijskog oceana najveim su dijelom u najstarijim stijenama jedinstvenog geolokog

prakopna na junoj hemisferi

Vano znaenje za Indik imaju monsunski vjetrovi o ijem ritmu ovisi ivot mnogo milijuna
stanovnika u najnapuenijim krajevima Zemlje

o Najvea dubina u Indijskom oceanu izmjerena je u Javanskoj potolini i iznosi 7455 m

o

Indijski je ocean u svjetska zbivanja, prometne tokove i meunarodnu trgovinu globalnih

razmjera ukljuen tek prokopavanjem Sueskog kanala 1869. godine

MORA

o Mora u irem obuhvatu ine mora polarnih krajeva te Sredozemno more dok su ostala mora
mora u uem obuhvatu

Mora polarnih krajeva bitno se razlikuju od ostalih mora jer ih obiljeavaju specifina svojstva i
odgovarajue drutveno-gospodarske znaajke

o Pokazatelji za odreivanje mora polarnih krajeva:

geografska irina

ljetna i godinja temperatura

vrsta i stupanj zaleenosti u moru i na kopnu

koliina padalina

biljni pokrov

pristupanost morskim i kopnenim putovima

povezanost zranim prometom

utjecaj stanovnitva

stupaj gospodarske aktivnosti

Mora polarnih krajeva na junoj hemisferi

o

U geografskoj strukturi polarnih krajeva june hemisfere sredinje mjesto zauzima Antarktika
koja je okruena najprostranijim pojasom mora

Mora polarnih krajeva na junoj hemisferi pod izravnim su i stalnim utjecajem antarktikog
ledenog pokrova

Na Antarktici se nalazi 90% leda i 70% zaliha slatke vode na Zemlji

Antarktiki ledeni pokrov sniava temperaturu okolnog mora i zraka, smanjuje salinitet mora
znatno ispod prosjenih vrijednosti i uvjetuje specifine prilike za ivot antarktiki
marinski ekosustav

Gornja granica 'Antarktikih voda' je antarktika konvergencija koja se poklapa sa dosegom

morskih struja koje su posljedica dominantnih zapadnih vjetrova

o Antarktika konvergencija pojas mora gdje ponire hladna antarktika voda ispod toplije
subantarktike vode

na povrini mora oituje se u naglom padu temperature i saliniteta

termoklina konvergencije iznosi 4C

granica se oitava i u razmjetaju ivog svijeta u moru

Prema novijoj podjeli na 5 oceana, mora junih polarnih krajeva pripadaju Junom oceanu

Mora oko Antarktike: Amundsenovo more, Bellingshausenovo more, Davisovo more, D'Urvilleovo
more, Lazarevljevo more, Rossovo more, Weddelovo more

Makroreljefnu strukturu u podmorju Antarktike obiljeavaju dubokomorska udubljenja ograniena

srednjeoceanskim hrptovima
o

istiu se tri prostorne reljefne cjeline s prosjenim dubinama od 5000 m: Atlantsko-indijsko

udubljenje, Indijsko-antarktiko udubljenje i Pacifiko-antarktiko udubljenje

Antarktiki kontinentski rub obiljeavaju duboki usjeeni kanjoni (poput Wegenerova kanjona)

Pliak oko Antarktike:

o

na dubini od 500 m nalazi se izraziti rub

na pliaku su usjeena korita nastala radom ledenjaka

Mora polarnih krajeva na sjevernoj hemisferi

o Mora polarnih krajeva na sjevernoj hemisferi obuhvaaju Sjeverno ledeno more i ostala mora u
arktikom bazenu: Barentsovo more, Murmansko more, Bijelo more, Peorsko more,
Karsko more, Laptevsko more, Istonosibirsko more, ukotsko more, Beaufortovo more,
Lincolnovo more, Wandelovo more, Grenlandsko more, i Norveko more

Prema novijoj podjeli na 5 oceana mora u arktikom bazenu pripadaju Arktikom oceanu

o U geografskoj strukturi mora polarnih krajeva na sjevernoj hemisferi prevladava more (vie od
70% povrine) koje je obrubljeno otonim nizovima i kopnima kontinentskih razmjera

Rubove arktikog bazena ine najvei pliaci svjetskog mora uz sjeverne obale Azije, Sjeverne
Amerike i Skandinavije

Najdublja toka u sjevernom ledenom moru je Molloy Deep na 5608 m dubine

Za reljef podmorja sjevernog ledenog mora karakteristino je to je vie od polovice njegova

obujma na pliaku
o

obiljeavaju ga 3 makrostrukture:

Lomonosov greben dijeli euroazijski od amerazijskog dijela mora

Nansen-Gakkelovi hrptovi

Alpha-Mendeleeva skupina udubljenja

4 strukture veih udubljenja:

Amundsenovo udubljenje (izmeu Lomonosova grebena i Nansen-Gakkelovih

hrptova)

Makarovo udubljenje (izmeu Lomonosova grebena i Alpha-Mendeleevih udubljenja)

Nansenovo udubljenje (izmeu Nansen-Gakkelovih hrptova i Barentsova pliaka)

Kanadsko udubljenje (izmeu Alpha-Mendeleevih udubljenja i Kanadskog pliaka)

tu je otkrivena oceanska kora nastala razmicanjem ploa tijekom krede

o po rubu sredinjih dubokomorskih dijela Sjevernog ledenog mora nalaze se tri zaravni
Chukchi, Arlis i Yermak

prolaz Fram izmeu Grenlanda i otoja Swalbard je jedina dubokomorska veza Sjevernog
ledenog mora sa svjetskim morem odnosno Atlantikom

Sredozemno more
o

Sredozemno more je prirodno sastavni dio Atlantskog oceana

Zajedno s Crnim morem obuhvaa 3 milijuna kvadratnih kilometara, ima obujam od 4.4 milijuna
kubinih kilometara vode, a najvea mu je dubina 5121 m jugozapadno od Peloponeza

Podmorje Sredozemnog mora obiljeava izrazit reljef

o

pragom Aventure izmeu Sicilije i Tunisa povlai se granica na zapadni i istoni dio

s Atlantikom je spojeno Gibraltarskim vratima

Duina svih obala Sredozemnog mora iznosi 38.5 tisua kilometara

Sredozemno more je s Crnim morem povezano preko Egejskog i Mramornog mora te tjesnaca
Bospor i Dardaneli

U sklopu sadanjeg Sredozemnog mora otkrivene su tri litosferne ploe nieg reda veliine:

egejska ploa obuhvaa Grku i Egejsko more te zapadni dio Male Azije

anatolijska ploa ukljuuje dio Turske i Cipar

arapska ploa odvaja arapski poluotok od Afrike

Pronalazak debelog sloja evaporita od 1000 do 1500 m soli upuuje na zakljuak da je

Sredozemno more u geolokoj prolosti bilo u potpunosti zatvoreno, bez ikakve veze s
oceanom

Sredozemno more nastalo je prije 60 milijuna godina smanjivanjem Tetisa

o Prije 5 milijuna godina ponovno je dolo do zatvaranja Sredozemnog mora bila je prekinuta
veza s Atlantskim oceanom, a Sredozemno more pretvorilo se u slano jezero

Krajem miocena tektonskim se gibanjima Sredozemno more ponovo otvorilo i uspostavljena je

veza s Atlantikom preko Gibraltarskih vrata

Ostala mora
o

U mora u uem smislu ukljuena su sva ostala mora s posebnim nazivom bez obzira na veliinu i
smjetaj

Znaenje mora ovisi o njegovu geografskom i geoprometnom poloaju i stupnju drutvenogospodarskog razvitka

ZALJEVI

o Zaljevi manji ili vei ogranci mora (oceana) na kopnenom rubu vrlo razliitog izgleda, postanka
i znaenja

Fjord

o Fjord izdueni i uski zaljev u visokim obalama strmih strana i velikih dubina
o

Nastaju kombiniranim radom rijene erozije, egzaracije i abrazije

Fjordovi su radom leda preizdubljene rijene doline koje su naknadno dospjele pod morsku razinu

Zaljevi ovog tipa su najrazvedeniji zaljevi i prirodno najprivlaniji krajevi za turizam

o Najrasprostranjeniji su na atlantskim obalama Skandinavije, a najvei u Europi je Sogne fjord dug

183 km i dubok 1200 m

Fjrd

o Fjrd zaljev u niskim obalama malih dubina s ostacima valovitih stjenjaka i zaobljenih glavica
koje je modelirao led

Najraireniji su na obalama vedske i Finske

o Nastali su kopnjenjem pleistocenskog ledenog pokrova u sjevernoj Europi i razvitkom Baltikog

mora tijekom holocena

Estuarij

o Estuarij zaljev na potopljenom uu i donjem dijelu doline rijeke dokle dopire utjecaj morskih
mijena

Uem u obliku estuarija zavravaju brojne rijeke

Estuariji se smatraju prolaznim i kratkopostojanim okoliem (poput jezera) i prolaze razvojni

ciklus od stvaranja doline rijenom ili ledenjakom erozijom preko potapanja doline do
zatrpavanja estuarija do kojeg dolazi zbog eustatikog podizanja nivoa mora ili
vertikalnog gibanja Zemljine kore

Estuariji pruaju povoljne uvjere za smjetaj i razvitak velikih morskih i rijenih luka koje se grade
po sistemu zatvorenih lukih dokova

U estuarijima se slana voda mijea sa slatkom te su pogodni za razvitak ribarstva

Rijas

o Rijas zaljev nastao otapanjem rijenog ua i dijela rijene doline zbog transgresije mora
o

Postanak dananjih rijasa u vezi je s flandrijskom transgresijom mora prije 6000 godina

Laguna

o Laguna zaljev u niskim naplavinama izdvojen od otvorenog mora pjeanim sprudom koji se
prua paralelno s obalom

Lagune su razvijene ponajee du niskih obala gdje tekuice sedimentiraju naplavni nanos kad
im prestane erozijska snaga

o Morske struje i valovi prenose taj materijal i postupno grane prud koji je usporedan s obalom na
kopnu i odvaja plitke dijelove od otvorenog mora

Lagune su izdvojeni dijelovi mora u koraljnim otocima tipa atola

o Odijeljeni dijelovi od puine mora pjeanim prudom koji je paralelan s obalom u prostoru Baltika
nazivaju se Haff-zaljevi

Liman

o Liman zaljev lagunskog tipa koji nastaje uz rijena ua i prua se popreno na smjer pruanja
obale, a pjeanim su prudovima djelomino odvojeni od puine

Limani su karakteristini za ukrajinsku obalu na Crnom moru

MORSKI PROLAZI

o Morski prolazi ili tjesnaci suenja mora izmeu istaknutijih dijelova kopna sa specifinim
oceanografskim obiljejima i najee kljunim znaenjem u prekooceanskom prometu

Morski prolazi mogu biti prirodni i umjetni

Gibraltarska vrata

o Gibraltarska vrata su morski prolaz izmeu Pirinejskog poluotoka i afrike obale, a spajaju
Sredozemno more s Atlantskim oceanom

irina vrata na duini oko 60 km varira od 13 do 37 km s dubinama koje rastu od zapada (300 m)
prema istoku (iznad 1000 m)

Gibraltar je poluotok na istonom ulazu u Gibraltarska vrata

Bospor i Dardaneli

o Bospor je morski prolaz izmeu jugoistonog dijela Balkanskog poluotoka i sjeverozapadne

obale Male Azije koje povezuje Crno more (Pont) s Mramornim morem (Propontida)

Dubina Bospora varira od 70 m u irem sjevernom i srednjem dijelu do manje od 30 m u uem i

pliem junom dijelu prolaza

Duina Bospora je 32 km, a irina koleba od oko 5 km na sjevernom dijelu, do minimalnih 660 m
u srednjem dijelu pa ponovno raste do oko 2.5 km kod Istanbula

Bosporski prolaz svojim izgledom nalikuje vijugavoj rijenoj dolini

Zbog svog iznimnog geografskog poloaja Bospor je imao i jo uvijek ima funkciju mosta izmeu
Europe i Azije

o Dardaneli (gr. Helespont) su prolaz izmeu Galipoljskog poluotoka i Male Azije koji povezuje
Mramorno more s Egejskim morem

Duina Dardanela je 71 km i izduen je od sjeveroistoka prema jugozapadu, a najvea dubina je

91 m

irina Dardanela varira izmeu 4 i 5 km, a prolaz je najui kod rta Nagre u sredinjem dijelu
(1350 m)

Prema izgledu i jakom strujanju vode dobiva se dojam da je prolaz Dardaneli izdueni rijeni tok

Sueski kanal

o Sueski kanal je umjetni kanal izmeu sjeveroistonog Egipta i Sinajskog poluotoka koji povezuje
Sredozemno more s Crvenim morem

o Kanal je prokopan izmeu luke Port Said na jugoistonoj obali Sredozemnog mora i luke Suez u
Sueskom zaljevu na sjeverozapadnoj obali Crvenog mora

Sueski kanal je izgraen i slubeno otvoren 1869. godine

Otvaranjem Sueskog kanala za promet Sredozemno more je ponovno u prometnom smislu

postalo svjetsko more

Panamski kanal

o Panamski kanal je umjetni kanal na prevlaci Srednje Amerike izmeu luke Cristobal u

predgrau Colona na karipskoj obali Atlantika i luke Balboa u Panamskom zaljevu

Pacifika

o Gradnja kanala na razini mora zapoela je 1879. godine pod vodstvom Ferdinanda Mariea
Lessepsa, no propau Lessepsove tvrtke kanal se prestao graditi 1889. godine

1906. godine Amerikanci nastavljaju radnju kanala na ustave (iznad razine mora) i kanal je 1914.
godine zavren, no za promet je slubeno otvoren 1920. godine

o Panamski kanal je dug 65 km i veim dijelom se nalazi u umjetnom Gatunskom jezeru

POZNAVANJE MORA I OCEANA TIJEKOM PROLOSTI

o

ovjek je tijekom prolosti u poznavanju Zemljine povrine do velikih geografskih otkria bio u
prednosti na kopnu, nakon toga su upoznate goleme morske povrine, a u 20. stoljeu je
poznata cjelokupna povrina Zemlje

POZNAVANJE MORA U ANTIKO DOBA

o

Poetkom starog vijeka u istonom dijelu Sredozemnog mora izmeu Egipta, Krete, Cipra i
Biblosa postoje razvijene trgovake veze

o Na Kreti se razvila prva pomorska drava u antikom razdoblju pomorci s Krete plovili su i
trgovali po Sredozemnom, Egejskom, Jonskom i Crnom moru

o Feniani su plovili i trgovali po cijelom Sredozemnom moru te su osnivali kolonije po itavom

Sredozemlju

najvanija fenika kolonija bila je Kartaga

smatra se da su Feniani prvi oplovili Afriku to se moe iitati iz Herodotovih

zapisa prema kojima su Feniani vidjeli Sunce na sjeveru to znai da su morali
ploviti barem junije od sjeverne obratnice

o Grci su osnivali brojna trgovaka naselja po Sredozemlju od Crnog mora na istoku do Iberskog
poluotoka na zapadu

luke na obalama dananje Hrvatske: Issa, Pharos, Tragurion, Epidaurus

o Grci su bili i izali iz Sredozemnog mora i plovili du obala Arapskog poluotoka, Crvenim
morem, Adenskim i Perzijskim zaljevom te Arapskim morem i Bengalskim zaljevom
koristei monsune kao povoljne vjetrove

POZNAVANJE MORA U SREDNJEM VIJEKU

o U srednjem vijeku bila su vana pomorska putovanja Normana, posebice Vikinga u sjevernom
dijelu Atlantika

Ottar (Norman) je u 9. stoljeu oplovio rt Nordkap (najsjevernija toka Eruope) i uplovio u

Barentsovo more

o Vikinzi su plovei iz fjordova Norveke dospjeli u 9. stoljeu do Islanda i obala junog Grenlanda
o Leif Erikson je 1001. godine plovio u regiji Labradora, a rijekom St. Lawrence dospio je do
Vinlanda na sjeveroistoku dananjih Sjedinjenih Drava

Vikinzi su se orijentirali prema Suncu i zvijezdama, no zbog leda je vrijeme plovidbe u sjevernom
Atlantiku bilo ogranieno na razdoblje od travnja do rujna

POZNAVANJE MORA U DOBA VELIKIH GEOGRAFSKIH OTKRIA

o

U doba velikih geografskih otkria u 15., 16. i 17. stoljeu najvaniju ulogu imali su panjolski i
portugalski istraivai i moreplovci, no u 17. stoljeu vanu ulogu u istraivanju svijeta
preuzimaju Englezi, Nizozemci i Francuzi

Velika geografska otkria doprinijela su poznavanju kopna i mora tada je upoznata 1/3 kopna i
mora

Portugalska putovanja oko Afrike

o

Portugalci su traei pomorski put do istone Azije plovili uz zapadne obale Afrike puinom
prema jugu

1432. godine Portugalci su otkrili Azorske otoke, 1456. Kapvederske otoke, 1462. godine su
upoznali Gvinejski zaljev, a 1485. godine je Diego Cao doplovio do ua Konga

o 1488. godine Bartholomeu Diaz je jedrei uz obalu june Afrike dosegao juni rt Afrike Rt
bure kasnije preimenovan u Rt dobre nade

o 1497. godine Vasco da Gamma je oplovio jug Afrike i u Indijskom oceanu doplovio do Kenije, a
s ljetnim monsunom je doplovio do Indijskog poluotoka

Kolumbovo otkrie Amerike

o 1492. godine Kristofor Kolumbo je krenuo iz panjolske s tri broda Santom Marijom, Pintom i
Ninom na zapad traei zapadni put do Indije

o umjesto u Indiju Kolumbo je stigao u Srednju Ameriku prvo na otok Guanahani koji je

prozvao San Salvador, a kasnije je otok nazvan Watling i nalazi se u otonoj

skupini Bahama

o osim Bahama, Kolumbo je otkrio i Kubu te Hispaniolu, no bio je uvjeren da je stigao do

Cipange (Japana)

1493. godine Kolumbo je krenuo na drugo putovanje prema Indiji te otkrio Male Antile, Jamajku i
Puerto Rico

o 1498. godine Kolumbo je poduzeo i tree putovanje na kojem je otkrio sjevernu obalu June
Amerike i otok Trinidad, a 22. kolovoza je uplovio u luku Santo Domingo na Hispanioli
gdje je dolo do sukoba domorodaca i mornara

1502. godine Kolumbo kree na posljednje, etvrto putovanje u nadi da e pronai prolaz u
Indijski ocean i stii do obala Indije, no stigao je do Hondurasa i sjeverne Paname

Kolumbo je do kraja ivota vjerovao da je bio u Aziji budui da je prema njegovim proraunima
Zemlja bila dvostruko manja nego to je zapravo i vrijeme koje mu je trebalo od
panjolske do Srednje Amerike prema njegovim proraunima je odgovaralo vremenu
putovanja od panjolske do istone Azije zapadnim putem

Nakon otkria Amerike u svjetskoj trgovini dolazi do potpune preorijentacije Sredozemno more i
talijanski trgovaki gradovi gube svoje dotadanje znaenje, a svjetsku trgovinu
preuzimaju panjolska i Portugal

o Uskoro je postalo jasno da Kolumbo nije otkrio zapadni put do Azije, ve da je pronaao novi
kontinent, a nazvan je Amerika prema istraivau Amerigu Vespucciju

Demarkacijske linije

o Budui da se izmeu panjolaca i Portugalaca razvilo suparnitvo, papa Aleksandar VI 1493.

godine je donio odluku o podjeli svijeta na dvije interesne sfere zapadna interesna sfera
bila je panjolska, a istona je bila portugalska, a odjeljivala ih je prva meridijalna
demarkacijska linija koja je prolazila meridijanom 38 zapadno od Greenwicha

o 1494. godine u Tordesillasu je uvedena druga demarkacijska linija koja je prolazila

meridijanom 4630'W od Greenwicha, a prihvatile su je i panjolska i Portugal

Magellanovo oplovljavanje svijeta

o 1519. godine nova panjolska ekspedicija prema Indiji zapadnim putem krenula je pod vodstvom

Portugalca Ferdinanda Magellana s pet brodova Trinidad, San Antonio, Conception,

Victoria i Santiago

o Ekspedicija je krenula Atlantikom prema Junoj Americi sustavno traei prolaz u Tihi ocean i

konano u listopadu 1520. godine uplovila u dananji Magellanov prolaz te su nakon dva
mjeseca mukotrpne plovidbe stigli do rta Desado i uplovili u Tihi ocean

o Putovanje je nastavljeno iznimno mirnim tropskim morem i nakon duge plovidbe stigla je do
Marijanskih otoka, a potom i do Filipina

o 1521. godine na Filipinima je izbila borba izmeu domorodaca i Magellanove posade u kojoj je
ubijen i sam Magellan

o Ekspediciju je s 18 preivjelih preuzeo Magellanov prvi asnik Juan Sebastian del Cano i brodom
Victoria se preko Indijskog oceana 1522. godine vratio u panjolsku

o Tim putovanjem je dokazano da je Zemlja okrugla

o

Pri povratku ekspedicije u panjolsku pojavila se razlika u datumima kod mjesnog puanstva
bio je etvrtak, a prema brodskom dnevniku bila je srijeda

to je bio povod da se uvede datumska granica u poetku je ona slijedila

demarkacijsku liniju koja je bila odreena meridijanom to prolazi od Aleuta
preko Filipina i Fidija

kasnije (1845. godine) je datumska granica povuena 180. meridijanom

plovei prema istoku pri prijelazu datumske granice dan treba raunati dvaput, a
ako se plovi prema zapadu, jedan dan treba preskoiti

o Naziv Tihog oceana potjee od Magellanova djela El mar Pacifico u kojem opisuje plovidbu
mirnim tropskim dijelom Pacifika

Cookove ekspedicije u Pacifiku

o 1768. godine engleski moreplovac James Cook krenuo je brodom Endeavour na prvo od svoja tri
putovanja

o Atlantikom je doplovio do rta Horn i nastavio Pacifikom na otoje Tahiti

o osim zadatka da promatra prolaz Venere preko Suneva diska, Cook je dobio i tajni
zadatak nai jo nepoznato juno kopno (Terra australis incognita)

izvravajui tajni zadatak, Cook je otkrio prolaz izmeu Sjevernog i Junog otoka Novog
Zelanda koji nosi njegovo ime (Cookov prolaz) te ustanovio da su to dva otoka

o na povratku je izvrio geodetska mjerenja Novog Zelanda i istone Australije te je

kroz Torresov prolaz, pritom dokazavi da je Nova Gvineja samostalan otok, a ne

spojen s Australijom, uao u Indijski ocean i oko Rta dobre nade se vratio u
Englesku

o 1772. godine Cook je krenuo na drugo putovanje brodovima Resolution i Adventure i dalje traei
nepoznato juno kopno prelazei dvaput junu polarnicu te pronaao Uskrnje otoke

o 1776. godine Cook je krenuo na tree putovanje s ciljem pronalaska sjeveroistonog prolaza
iz Pacifika u Atlantik iznad Sjeverne Amerike

pritom je pronaao Havaje, nastavio ploviti uz obalu Sjeverne Amerike, pronaao Rt princa
od Walesa (najzapadniju toku Sjeverne Amerike), proao kroz Beringov prolaz na
sjever, no zbog leda u Sjevernom ledenom moru ekspedicija se morala vratiti na
Havaje gdje je izbio sukob izmeu domorodaca i posade u kojem je Cook ubijen na
Valentinovo 1779. godine

o Vanost Cookovih putovanja:

o

prvo oplovljavanje Zemlje od zapada prema istoku

prvi egzaktni premjeri Novog Zelanda, Australije, zapadnih i subpolarnih obala Sjeverne
Amerike, Aljaske, Newfoundlanda, Labradora, rijeke St. Lawrence i otoja Havaja

brojna krstarenja od 7110'S do 7044'N kojima je dokazano postojanje najveih

prostranstava mora u sklopu Tihog oceana

potvrena prevaga mora nad kopnom

POZNAVANJE MORA U 20. STOLJEU

o

Geografski polovi otkriveni su poetkom 20. stoljea

o 6. travnja 1909. godine Amerikanac Robert Edwin Peary stigao je na sjeverni geografski pol
(90N) koji se nalazi na zaleenom dijelu Sjevernog ledenog mora

o Juni geografski pol (90S) otkrio je 14. prosinca 1911. godine Norveanin Roald Amundsen na
smrznutoj visoravni oko 3000 m nad morem na Antarktici

Otkriima geografskih polova zavren je period ekstenzivnih upoznavanja pojedinih dijelova

morskog prostranstva na Zemlji i poeo period intenzivnih suvremenih istraivanja mora

UKLJUIVANJE MORA I OCEANA U RAZVOJNE TOKOVE LJUDSKOG DRUTVA

VALORIZACIJA MORA NAKON PROKOPAVANJA SUESKOG KANALA

o Sueski kanal je graen pod vodstvom francuskog konzula u Egiptu, Ferdinanda Mariea Lessepsa i
slubeno je otvoren 17. studenog 1869. godine, no ubrzo su Englezi zauzeli Egipat i
uspostavili kontrolu nad Sueskim kanalom

Otvaranjem Sueskog kanala za promet Sredozemno more je ponovno u prometnom smislu

postalo svjetsko more

znatno je skraena plovidba izmeu europskih i azijskih luka

od Perzijskog zaljeva do zapadne Europe put je skraen za oko 9000 km

1956. godine egipatski predsjednik Naser proglasio je nacionalizaciju Sueskog kanala to je

izazvalo vojni upad izraelskih, francuskih i engleskih trupa u kanalsku zonu, ali kanal je i
dalje biljeio rast prometa

1967. godine izbio je izraelsko-egipatski rat zbog ega je kanal zatvoren i ponovno otvoren tek
1975. godine

Promjene u graevinskoj konstrukciji kanala:

o krajem 80-ih godina 20. st. Sueskim kanalom mogli su ploviti brodovi s gazom do 18 m i
teretom do 150 tisua dwt

japanske i belgijske tvrtke poveale su propusnu mo kanala, dubinu gaza na 20.5 m i

tonau na 180 do 260 tisua dwt

uveden je i elektronski sigurnosni sustav vonje i omoguena je dvosmjerna plovidba

Smanjenje prometa u drugoj polovici 20. stoljea uvjetovano je osmogodinjim zaljevskim ratom
izmeu Iraka i Irana, opadanjem trgovine izmeu europskih i arapskih zemalja te
pronalaskom i proizvodnjom nafte na europskom sjevernomorskom pliaku

Promjenu strukture prometa Sueskim kanalom uzrokovala je gradnja naftovoda 1970. godine od
luke Eilath u zaljevu Aqabe do luke Ashkalon na Sredozemnom moru i SUMED-naftovoda
izmeu Sueza i Aleksandrije prijevoz nafte kanalom je smanjen, ali je ukupan promet
drugih roba u porastu

o Sueski kanal je nakon ponovnog otvaranja 1975. godine i preureenja 1981. godine dug 195 km
o Zbog najkrae pomorske veze izmeu europskih i amerikih luka s jedne strane i azijskih i
australskih luka s druge strane, Sueski kanal je najprometniji kanal svjetskog mora

o Ukljuivanje luka na Indijskom oceanu u globalne razvojne procese i svjetsku razmjenu dobara
uslijedilo je tek nakon otvaranja Sueskog kanala za promet

VALORIZACIJA MORA NAKON PROKOPAVANJA PANAMSKOG KANALA

o

Gradnja Panamskog kanala zavrena je 3. srpnja 1914. godine, a prvi brod tim je kanalom proao
15. kolovoza te godine

Tijekom Prvog svjetskog rata promet kanalom je bio gotovo obustavljen

o Panamski kanal je znatno skratio plovidbu izmeu luka Atlantskog i Tihog oceana
o

skraenje puta od Europe do Kalifornije je oko 10 000 km

Do 1983. godine prevladavao je promet u istonom smjeru iz Pacifika u Atlantik, no izgradnjom

velikog naftovoda preko srednjoamerike prevlake od Tihog oceana do Karipske obale za
prijenos nafte iz Aljaske, opao je koliinski promet u Panamskom kanal i otada
prevladava promet u zapadnom smjeru

Kroz Panamski kanal prevozi se najvie roba amerikih luka

o Panamski kanal otvorio je Tihi ocean za suvremenu meunarodnu trgovinu i bitno utjecao
na razvitak svjetskog pomorskog prometa

VALORIZACIJA MORA U DOBA ASPOLUTNE PREVLASTI ATLANTIKA

o Poslije industrijske revolucije i pojave broda na parni pogon Europa je bila vodea geografska

regija u pomorstvu svijeta, a promet morem u Europi je tradicionalno bio usmjeren na

Atlantski ocean i njegove luke

o Atlantik i njegove luke imale su vodeu ulogu u svjetskom pomorskom pometu i

trgovini do 80-ih godina 20. stoljea

VALORIZACIJA MORA U DOBA PREVLASTI PACIFIKA

o 1987. godine luke Tihog oceana u cjelini su preuzele vodeu ulogu u svjetskom
pomorskom prometu zbog porasta trgovine morem u Pacifiku i rasta BDP-a 80-ih
godina diljem svijeta

o Tihooceanski gospodarski razvitak uvjetovan je pomorskim prometom tri skupine zemalja:

industrijske zemlje: Japan, Australija, Novi Zeland, SAD, Kanada

istonoazijske naprednije zemlje: Tajvan, Juna Koreja, Singapur, Hong Kong

zemlje ASEAN-a: Indonezija, Malezija, Filipini, Brunej, Tajland

Najvanija europska pomorska luka Roterdam drala je dugo primat u pomorskom prometu
svijeta, a sad ga je preuzela luka Singapur

2000. godine je od 25 vodeih pomorskih luka svijeta njih 18 bilo s obala Tihog oceana

Robni promet biljei godinji porast od 2.5%, a najvei rast ostvaruje kontejnerski promet koji je
maksimalni razvoj postigao u lukama gospodarskih tigria Hong Kongu, Singapuru te
lukama Tajvana i June Koreje

o Na obalama i u primorju Tihog oceana razvila se vrlo vana gospodarska regija koja se ve
prepoznaje kao sredite svjetskog gospodarstva

INTENZIVNA ISTRAIVANJA MORA

o

Istraivaki brodovi posebno su graeni s posebnom opremom prema vrsti namjene

Istraivaki brodovi mogu biti oceanografski,

ekspedicijski i geoistraivaki

Uz namjensku i suvremenu plovidbenu opremu, najnoviji istraivaki brodovi raspolau ureajem

za dinamiko pozicioniranje, opremom za dubokomorsko rojenje, malim ronilicama i
aparatima za podmorska snimanja

hidrografski,

meteoroloki,

bioistraivaki,

o Oceanografski suvremeni istraivaki brodovi su plovei laboratoriji koji istrauju svojstva

mora salinitet, temperaturu, rasprostiranje zvuka, morske mijene, morske struje, te
zemaljsko gravitacijsko i magnetsko polje, bioloke znaajke i grau morskog dna

o Hidrografski istraivaki brodovi obavljaju mjerenja odreenog hidroprostora (mora, jezera,

rijeka) najsuvremenijom opremom

hidrografska mjerenja proiruju topografske i geodetske radove s kopna na mora, jezera,

rijeke ili druge hidro-objekte

mjerenja se izvode hidrografskim instrumentima i geodetskim priborom

o hidrografska mjerenja otkrivaju izgled, vanjski obris dna mora, i slue za izradu pomorskih
karata radi sigurnosti plovidbe

o ponajvie se mjere dubine koje se svode na srednju razinu najnieg stanja morskih mijena
i upisuju se na hidroloki original koji je glavni izvornik za sastavljanje pomorskih
karata i planova plovidbe

hidrografska mjerenja prema mjestu mogu biti priobalna, puinska i oceanska, a prema
nainu izvoenja sistematska, djelomina i na odreenoj ruti

o Meteoroloki istraivaki brodovi vre opaanja atmosfere

o Geoistraivaki brodovi opremljeni su za radove na dnu mora, vaenje sedimenata i obradu u
posebnim radionicama

EKSPEDICIJA BRITANSKE KORVETE CHALLENGER (1872-1876)

o Challenger je parna korveta britanske mornarice kojom su u razdoblju od 1872. do 1876. godine
vrena znanstvena istraivanja u sva tri oceana

o Ekspediciju su vodili kotski prirodoslovac sir Charles Wyville Thomson i poznati kanadski biolog
John Murray

Istraivanja su poela 1873. godine u sjevernom i junom Atlantiku, 1874. godine nastavljena su
u morima oko Antarktike, u Indiku te u zapadnom i sjeverozapadnom dijelu Pacifika, a
1875. godine istraivanja su se bazirala samo na Tihi ocean dok su zakljuna istraivanja
provedena u Atlantiku 1876. godine

Ekspedicija je na istraivanjima mora provela 3 godine i 7 mjeseci, prela je put od 128 tisua
kilometara morskim prostranstvima i izvrila egzaktno mjerenje dubina na 362 postaje te
registrirala temperature i ostala svojstva mora

EKSPEDICIJA NOVOG BRITANSKOG BRODA CHALLENGER (1950-1952)

o

Ekspedicija je krenula iz luke Portsmouth 1950. godine i prolaskom kroz Panamski kanal dospjela
u San Diego i nastavila uz obale Britanske Kolumbije prema Aljaski

o 1951. godine plovei u smjeru Havaja ekspedicija je na 4646'N i 13049'W otkrila ispod razine
mora na dubini do 2700 m uzvienje strmih strana nalik vulkanskoj kupi

Tijekom mjerenja zvunim dubinomjerom uoene su smetnje koje je izazivao podeblji sloj
planktona zbog ega je ekspedicija odredila i vertikalne migracije planktona tijekom
dana i noi

EKSPEDICIJE POSEBNOG BRITANSKOG RATOG BRODA CHALLENGER

o Posebni brod britanske ratne mornarice Challenger sagraen je 1984. godine i opremljen za
dubokomorska istraivanja

o Brod je primarno namijenjen za potrebe ratne mornarice, no iznimno je upotrebljavan i u

specifinim znanstvenim istraivanjima

EKSPEDICIJE DRUGIH ISTRAIVAKIH BRODOVA

o NAOS (North Atlantic Ocean Stations) obavlja redovita sinoptika motrenja u sjevernom
Atlantiku od 1948. godine

o Monster je engleska plutaa s ureajima za automatsko otkrivanje tropskih ciklona i radioprijenosom podataka

o FLIP (Floating Instrument Platform) je amerika plutajua platforma u obliku broda za

mnogovrsna oceanografska istraivanja, posebice mjerenje snage valova i prijenosa
energije prema dubini

o BIOS je bioistraivaki brod Instituta za oceanografiju i ribarstvo u Splitu koji je opremljen za

satelitsku navigaciju
istraivanja

te

za

bioloka,

fiziko-kemijska,

meteoroloka

geoloka

o Meteor je njemaki ekspedicijski brod koji je izvrio intenzivna istraivanja u prostoru junog

Atlantika mjerio je dubinu oceana eholotom i tono odredio 67 tisua dubina, sakupio je
oko 7000 uzoraka morskog dna i donio nove podatke o Srednjoatlantskom oceanskom
hrptu

GLOMAR CHALLENGER

o Glomar Challenger (Global Marine Challenger) je ameriki oceanografski brod, prvi istraivaki
brod s tornjem za buenje morskog dna te seizmika i geomagnetska mjerenja

Brod ima mogunost dinamikog pozicioniranja koje se postie pomou ultrazvunog elektrinog
ureaja koji omoguuje da se brod zadrava okomito nad buotinom i pri vjetru od 40
vorova, struji od 2 vora i valovima visine 4 m

o 1959. godine na Prvom meunarodnom oceanografskom kongresu u New Yorku odlueno je da

se bui morsko dno do sloja Moho-diskontinuiteta projekt Moholea

o Ekspedicija Glomar Challenger ustanovila je da je oceanska kora geoloki mlaa od kontinentske

kore

o Ekspedicija Glomar Challenger izvrila je najpotpunija istraivanja podmorja i potvrdila teoriju

globalne tektonike u objanjenju lupinaste grae Zemlje te nastanka georeljefa
RELJEF DNA MORA
o

Reljef dna mora u vezi je s vaim etapama razvoja Zemlje

Nastanak Zemlje u est etapa:

o

Zemlja je prvotno bila svjetlea uarena kugla s temperaturom oko 4000C, tijekom
vremena je poelo postupno hlaenje i prijelaz iz plinovitog u tekue stanje okoli je
bio ispunjen tekim plinovima, otopljenim mineralima i vodenom parom

kad se temperatura snizila na 1000C, u otopini je nastupilo diferenciranje tee tvari kao
eljezo tonule se prema unutranjosti dok su se lake izdizale na povrinu tvorei
prvu koru Zemlje

postupno su se dograivali najstariji dijelovi oblikujui novu koru emu je doprinosio

snaan vulkanizam koji je izbacivao velike koliine lave preko tanke tek stvorene
kamene kore

proces hlaenja zahvatio je pojas tekih plinova odakle su se izdvojili pojedini minerali kao
kvarc, feldspati i tinjci koji izgrauju prakoru tako je postupno preko unutranje kore
od bazalta nastala gornja kora od granita

o Zemlja se i dalje hladila, temperatura u atmosferi pala je na manje od 400C i pojavile su

se stoljetne kie

o kad je temperatura na povrini Zemlje pala ispod 100C, sakupila se voda u izdubljenim

dijelovima i tako su nastala prva mora pramore, a vrsti dijelovi zbog rotacije su se
okupili oko polova kopnene pramase

Podjela mora s obzirom na udaljenost od kopna:

neritik obalni dio mora

pelagik puinski dio mora

RAZVOJNI PUT MJERENJA DUBINA

o

Za upoznavanje reljefa dna mora preduvjet je bilo mjerenje dubina

Razvojni put mjerenja dubina:

ronjenje na dah s ronilakom opremom do 200 m dubine

zvono za ronjenje

slobodno-gibajui brodovi za ronjenje

batiskaf i bentoskop ronilice s motrilakom komorom za jednog ili dva lana

posade s mogunostima istraivanja podmorja u dubinama veim od 200 m

Alvin suvremeni brod sagraen za rad u dubinama do 1800 m koji je 1966. godine
sudjelovao u operaciji vaenja hidrogenske bombe iz dubina u teritorijalnom
moru panjolske

aluminaut pomorski brod valjkastog oblika, kombinaciju podmornice i batiskafa,

predvien za rad trolane posade i dulji boravak u dubinama veim od 6000
m

batiskaf Trieste samostalna ronilica za vertikalno poniranje i uzdizanje na principu

slobodnog balona kojim je ljudska posada sputena na najveu dubinu dna
mora vicarac Jacques Piccard i Amerikanac Donald Walsh spustili su se
23. sijenja 1960. na dotad najveu izmjerenu dubinu mora 10 916 m u
Marjanskoj brazdi u blizini otoka Guam

o Novija i pouzdanija tehnika mjerenja dubina zapoinje izumom eholota koji na ehogramima
otkrivaju stvarnu dubinu i izgled reljefa na dnu mora i oceana

Razvojne etape mjerenja dubina:

linijsko mjerenje dubina dobivanje vertikalnog razmaka izmeu broda i dna

mora

odreivanje povrine i oblika dna kosim odailjanjem zvunih valova pomou

posebnog ureaja snima se povrinski dio dna mora odakle se dobiva
predodba o topografiji tj. reljefu na dnu mora

odreivanje strukture odreenog dijela na dnu ili ispod dna mora takvo
istraivanje vri ekspedicija Glomar Challenger buei Zemljinu koru na dnu
mora

BATIMETRIJSKE KATEGORIJE

o Supralitoral do maksimalnog dosega plime

o Eulitoral izmeu najvieg i najnieg vodostaja mora
o Sublitoral do 200 m dubine
o Batijal izmeu 200 i 4000 m dubine
o Abisal izmeu 4000 i 6000 m dubine

o Hadal ispod 6000 m dubine

RELJEF MORSKOG DNA

o Glavne reljefne cjeline su kontinentski rub, dubokomorski bazeni i oceanski hrptovi

o Kontinentski rub obuhvaa oko 17% povrine dna mora
o kontinentski pliak ili elf dio morskog dna od obale prema puini s blagim nagibom

1.9 ili 007' koji se prua do prijelomnice koja se nalazi na prosjeno 135 m
dubine

dio podmorja u kojem se isprepliu i oituju najjae meusobni utjecaji mora i kopna

podrazumijeva pojas plitkog mora u pravilu do 200 m, ali iznimno i do 600 m dubine

izgled pliaka ovisan je o geografsko-geolokoj strukturi susjednog kopna

na pliaku mogu biti potopljeni zaravnjeni dijelovi kopna (terase), ua i doline

tekuica, breuljkasti reljef

najveu povrinu ima elf Sjevernog ledenog mora

o kontinentska strmina dio kontinentalnog ruba obiljeen izrazitijim nagibom prema

dubokomorskiom bazenima

prua se od prijelomnice do 1-5 km dubine

nagib morskog dna varira izmeu 25 i 100, a srednji nagib je 4

nagib u Atlantiku je oko 3 dok je u Pacifiku iznad 5

kod nagiba veih od 3 javljaju se kanjoni

o kontinentsko podnoje ima manji nagib od strmine i zavrava abisalnom ravnicom

o

Podmorske doline i kanjoni

o Dubokomorska uzvienja oceanski hrptovi ili lanci (sredinji i rubni) prostiru se na duini
oko 80 000 km i zapremaju povrinu od 40 milijuna kvadratnih kilometara ili ak 11%
povrine dna svjetskog mora

uspinju se s dna dubokog mora i do nekoliko tisua metara mjestimice i iznad razine mora

najcjelovitija su morfotektonska struktura i najvei planinski sustav na Zemlji

postojanje oceanskih hrptova utvreno je u drugoj polovici 19. stoljea tijekom polaganja
telegrafskih kabela izmeu Europe i SAD-a

o sredinom 20. stoljea potvreno je razliitim istraivanjima da se takve strukture pruaju i

po dnu Tihog i Indijskog oceana, a u novije vrijeme i da se pruaju po dnu mora

polarnih krajeva

najnovija istraivanja ustanovila su da hrptovi tvore jedinstveni planetarni sustav na

tektonski labilnom dijelu Zemljine kore

o guyot krnja podmorska planina nastala abrazijom vrha koji se nalazio iznad vode te je
on sad uravnjen

Dubokomorski jarci

UTJECAJ GLOBALNE TEKTONIKE NA RELJEF DNA MORA

Zemljina kora prema teoriji globalne tektonike obuhvaa vie ploa razliitog reda veliine za ija
su gibanja bitna dva gornja sloja strukture Zemljine unutranjosti:

litosfera obuhvaaju koru i gornji plat gdje se zbivaju tektonske promjene

uzrokovane pokretljivou astenosfere

astenosfera srednji plat koji je u itkom, usijanom stanju preko kojeg se gibaju
litosferne ploe

Ploe se stalno gibaju i razmiu u razliitim smjerovima

o

rubovi ploa su arita tektonskih aktivnosti

sudaranjem ploa dolazi ili do dizanja jedne na drugu (spreading) ili do tonjenja
(subdukcije) jedne pod drugu

ploa koja tone, tone prema unutranjosti gdje se vri razgradnja ploe

Iz starosti geomagnetskih anomalija moe se doznati brzina gibanja razmicanja ili irenja ploa
ta se brzina regionalno mijenja u rasponu od 1 do 10 cm godinje, ovisno o koliini i
vremenu obnove nove rastaljene tvari iz astenosfere

o Oceanska kora je bazaltna, debljine 7 do 10 km, a prosjena gustoa joj je 3.0 g/cm3
o Kontinentska kora je granitna, debljine oko 35 km, a gustoa raste od 2.67 g/cm3 blizu
povrine do 2.8 g/cm3 ispod planina, a prosjena je 2.7 g/cm3

o Budui da astenosfera ima gustou oko 3.3 g/cm3, oceanska i kontinentska kora plivaju na njoj
o

s obzirom na gustou oceanska bi kora trebala biti uronjena u astenosferu 91%, a

kontinentska 81% meutim uronjene su manje zbog uzgona u astenosferi zbog
topline tek oko 55% kontinentske kore je uronjeno u astenosferu

Struktura oceanskih hrptova, sredinjih i rubnih, odreena je riftogenom zonom koja se sastoji od
sredinje pukotine (riftogene doline) iz koje izbija magma, bone zone i grebenskih
dijelova s tranformnim rasjedima

Razmicanjem ploa u horizontalnom smjeru stvaraju se zone prirasta ili akrecije to je praeno
stalnim izbijanjem magme koja se hlaenjem pretvara u lavu i na taj nain dolazi do
pucanja odnosno horizontalnog irenja dna mora i stvaranja nove kore

Primjer Atlantika: prije 200 milijuna godina Euroazija, Afrika i Amerika pripadale su zajednikom
prakontinentu, ocean je nastao kad se kopno u velikim rovovima otvorilo i nastala se
ispunila vodom

Primjer Pacifika: u dubokomorskim rovovima pred zapadnim obalama June Amerike i istonim
obalama Azije razgrauje se oceanska kora tonui u astenosferu dok se rubovi kopna
nabiru uz aktivni vulkanizam praen potresima

Primjer Sredozemlja: Afrika i Euroazijska ploa gibaju se jedna prema drugoj i od prijanjeg
globalnog mora nastalo je unutranje Sredozemno more

Primjer Crvenog mora: razilaenjem kontinentske more uzrokovanim aktivnim vulkanizmom i

recentnim potresima Crveno more postaje ire, Arapska ploa se udaljava, a iz brojnih
uzdunih pukotina izbija bazaltna magma stvarajui novu koru Zemlje

o Primjer Himalaja: postojanjem dvaju tangencijalnih potisaka nestaje ocean, a nastaje gorje,
planinski sustav Himalaja

U tjemenu oceanskih hrptova dolazi do tektonskog rasjedanja u obliku velikih rovova riftogeni
ljebovi kojima irina varira od 20 do 50 km

Osim uzdunih lomova naglaeni su i popreni transformni rasjedi koji predstavljaju vodoravni
pomak izmeu ploa na tim mjestima stalno se stvara nova kora od bazalta i iri se
ocean

PLIACI
o

Pliaci su prvi dio kontinentskog ruba koji prelaze u podmorje

o elf je morfogenetski dio kopna

o

irina pliaka koleba od nekoliko kilometara do 1700 kilometara

Pliaci su tijekom geoloke prolosti bili najvei sedimentacijski areali ija se debljina mjerila u
kilometrima

U pliacima se kriju razliite sirovine nafta, zemni plin, minerali, pijesak i ostali graevinski
materijali

Pliaci su vana ribolovna podruja budui da se tamo okupljaju ribe i tamo se nalaze njihova
mrjestilita

o Mrkjenta specifian tamni morski krajolik u vertikalnoj ralanjenosti obalnog reljefa (u zoni
morskih mijena ive tamne alge koje taj prostor izmeu oseke i plime obiljeavaju
izrazito smee-crnom bojom)

Vat krajolik
o

Na obalama sjevernog mora i na europskom pliaku radom morskih mijena nastao je specifian
vat krajolik

o Vat krajolik amfibijski krajolik na obalama s ekstremnim morskim mijenama koje su dnevno
dva puta u vrijeme plime preplavljene morem i dva puta dnevno u vrijeme oseke
ponovno su iznad razine mora

Vat je tip reljefa na ravnim i plitkim obalama u pijesku i mulju nastao strujanjem mora izmeu
srednje vodostaja oseke i srednjeg vodostaja plime

o U vat reljefu este su priele ljebasta udubljenja razliitog reda veliine

o

Sedimenti u vat krajoliku potjeu od tala na dnu mora s organizmima i od rijenih nanosa koji su
pretaloeni radom plime i oseke te valova mora

o Vat je kao biotop najgue naseljen prostor ivim biima s biomasom od 300 g/m 2 i velikom
plodnou (veom od plodnosti najboljih oranica)

Vat krajolik je u tropima ivotni prostor za mangrove vegetaciju

Najveu povrinu vat zauzima u pliaku Sjevernog ledenog mora

Mar krajolik
o

Mar su naplavine od sitnog pijeska i mulja nataloene na povienom terenu koji je iznad utjecaja
visokog plimnog vala

o Mar uz ua rijeka je rijeni mar, a na obalama mora morski mar

o

Materijal od kojeg je nastao mar potjee ponajprije od tekuica mineralni i organski materijali
koji se brzo razlue pod utjecajem slane vode

Mar nastaje od sitnog nanosa koji su pretaloile struje morskih mijena i odlagale u zatvorenim
kutovima zaljeva
o

preko finog pjeanog sedimenta izmeu obala i otoka gdje je inae rairen vat krajolik na
pojedinim mjestima je odlagan mulj

kasnije su se na tom mulju pojavile biljke koje su zadrale tlo tako da je dno tijekom
vremena ostalo na suhom zemljitu iznad srednjeg vodostaja mora

taj prirodni proces ubrzan je hidrotehnikim zahvatima (gradnja nasipa za zatitu od

provala mora), a agromelioracijama je pretvoren u mar, plodno poljoprivredno tlo

OBALE

o Granini prostor koji obuhvaa dio Zemljine kore, dio mora i najnii dio atmosfere obalni
okoli

o Obala manje ili vie irok pojas graninog ruba izmeu kopna i mora
o imbenici koji utjeu na irinu obalnog pojasa su oscilacije vodostaja i nagnutost kopnenog ruba

iznad razine mora i ispod nje najvea irina u horizontalnom smjeru bit e na niskim i
ravnim obalama gdje su velike razlike u visini izmeu oseke i plime

Prema radu valova i utjecaju morskih mijena, obala se odreuje kao rubni pojas izmeu mora i
kopna ija se irina prema kopnu poklapa s granicom morfolokih djelovanja valova, a
prema moru s dosegom najnieg stanja i utjecaja oseke

Budui da je duljina obala danas 285 tisua kilometara, obale su najraireniji krajolik na Zemlji

Sjeverna Amerika, Europa i Azija imaju razvedene obale dok su obale Afrike, June Amerike ,
Antarktike i Australije slabije razvedene

o Koeficijent razvedenosti brojani odnos izmeu stvarne duine i najkrae udaljenosti mjeren
izravno od poetne do zavrne toke na obali

PRIRODNE OBALE

o Prirodne obale nastaju prirodnim procesima, stalnim promjenama razine mora

o

Prirodne obale osim regresijom i transgresijom mijenjaju se i irenjem delti te erozijom i

abrazijom
o

na smanjenje delti utjeu gradnje umjetnih nasipa, pregraivanja kopna i hidrotehniki

zahvati za odvodnjavanje

Ekosustav mnogih obala je ugroen zbog sveope naseljenosti i masovnog turizma te

koncentracije industrije na obalama

Obale su najgue naseljeni prostori na Zemlji

Na obalama su se razvili najvei gradovi suvremenog svijeta: New York, Los Angeles, San
Francisco, Buenos Aires, Roterdam, London, Hamburg, Calcutta, Mumbai, Singapur, Hong
Kong, Sydney, Tokyo

UMJETNE OBALE

o Umjetne obale su obale antropogenog podrijetla nastale nasipavanjem pliaka za raznovrsne

potrebe suvremenog drutva

o Polderi isueni dijelovi plitkog mora koji su hidrotehnikim zahvatima i agromelioracijom

pretvoreni u plodno tlo za proizvodnju poljoprivrednih kultura

Gradnjom nasipa ograuju se dijelovi mora, a pomou elektrinih crpki vri se isuivanje

Povrina poldera ispresijecana je kanalima za odvodnjavanje

Nasipi su iroki do 100 m i visoki do 15 m, razina poldera je i do 5 m ispod razine mora

SVOJSTVA MORA
o

Meu svojstva mora spadaju temperatura i tlak mora, salinitet, osvjetljenje i boja mora

o Jedno od sekundarnih svojstava mora je gustoa morske vode

o piknoklina ploha koja odvaja dva sloja morske vode razliite gustoe
SLINITET MORA

o Salinitet koliina otopljenih soli u moru izraena u promilima

o

Od soli u morskoj vodi prevladavaju kloridi (88.7%), a slijede sulfati i karbonati

o U morskoj vodi najvie se osjea natrijev klorid ili kuhinjska sol i magnezijev sulfat ili gorka
sol

Specifino obiljeje saliniteta mora je stalan meusobni omjer koliine pojedinih soli bez obzira
na ukupnu koliinu i mjesto uzorkovanja (bilo na povrini ili iz dubljih dijelova)

Salinitet se odreuje metodama aerometriranja i titriranja, a u novije vrijeme metodom mjerenja

elektroprovodljivosti

Prosjena slanoa mora iznosi 35 to znai da je u 1 kg morske vode otopljeno 35 g soli

Najvei prosjeni salinitet ima Atlantski ocean (35.4) jer je najui u ekvatorskom dijelu, a
najiri u suptropskom pojasu

Tihi i Indijski ocean najveim su dijelom u ekvatorijalnoj zoni pa im je slanoa 34.9 odnosno
34.8

Raspodjela saliniteta na povrini mora predoava se izohalinama, a vertikalna raspodjela

halobatama

Raspodjela saliniteta na povrini mora

o

Najvea povrinska slanoa zabiljeena je u morima unutar veih kopnenih struktura, posebice u
suptropskim i tropskim geografskim irinama gdje je isparavanje vee od koliine
padalina i nema mnogo tekuica
o

Crveno more 37-42, Perzijski zaljev 37-39, Sredozemno more 38-39

Najmanja povrinska slanoa zabiljeena je u morima polarnih krajeva i u krajevima umjerenih

geografskih irina s pozitivnom bilancom slatke vode

U morima oko Antarktike zbog ledenog pokrova i u arktikom bazenu zbog leda i dotoka tekuica
raspodjela saliniteta na povrini otvorenog mora koleba od 29-32, a u priobalnim
dijelovima od 0-10

Baltiko more ima salinitet 2-7, a na njega utjee vea koliina padalina i vee pritjecanje
slatke vode od isparavanja te oteana razmjena morske vode kroz plitke prolaze s
oceanom

Salinitet je vrlo velik u suptropskoj zoni pasatnih vjetrova gdje koliina isparavanja premauje
koliinu padalina

Salinitet je osjetno smanjen u ekvatorijalnim dijelovima gdje je koliina padalina vea od

isparavanja

Salinitet se smanjuje u umjerenim geografskim irinama, subpolarnim i polarnim morima zbog

manjeg isparavanja i vee koliine leda

Salinitet je openito razmjeran veliini isparavanja mora i obrnuto razmjeran koliini padalina i
dotoku slatke vode s kopna

Morske struje znatnije mijenjaju raspodjelu saliniteta

Vertikalna raspodjela saliniteta morske vode

o

Vertikalna raspodjela saliniteta mijenja se do 1500 m dubine, a nakon te dubine slanoa ostaje
ista

o Haloklina ploha koja odvaja dva sloja razliitog saliniteta

o

Tipovi vertikalne raspodjele saliniteta:

o ekvatorski tip slanoa je na povrini smanjena zbog padalina, naglo se zatim poveava

do 100 m dubine gdje dostie najveu vrijednost zahvaljujui utjecaju slanije vode
iz tropskih irina

o tropski tip krajevi svjetskog mora s najveom slanoom su u zoni pasatnih vjetrova koja

se uglavnom poklapa s predjelima negativne bilance slatke vode pa se slanoa

kree iznad 35, brzo se smanjuje od povrine mora do 1000 m dubine, a zatim
je do dna gotovo bez promjena

o subpolarni tip slanoa kolega od 33 do 35 od razine mora do 1500 m dubine, a dalje

je stalna

o polarni tip slanoa se brzo mijenja u gornjih 200 m dubine dok se u dubljim dijelovima
kree oko prosjeka (35)

Hipoteze o porijeklu saliniteta mora

o Slanoa mora je nastala u doba izdvajanja Zemlje kao zasebnog planeta iz tadanje

atmosfere kad se temperatura spustila ispod 374C, pojavile su se vrele kie koje su
spirale kopno i odnosile u mora sve kemijske elemente koji ine otopinu dananje
morske vode

o Slanoa mora je potekla iz Zemljine unutranjosti tekua voda s ondanjeg kopna

zajedno s parama, plinovima i drugim rastaljenim tvarima iz plata Zemlje odredila je
sastav mora i njegovu slanou

PLINOVI U MORU
o

More je bogato plinovima kao i atmosfera

Plinovi u more dospijevaju izravno iz atmosfere, donose ih tekuice s kopna, stvaraju se u moru
(bioekmijskim procesima) ili su izravno osloboeni prilikom podmorskih vulkanskih
erupcija

o Najzastupljeniji plinovi su duik, kisik, argon i ugljini dioksid kao i u atmosferi, no

razliiti su im omjeri (odnos kisika i duika je 1:2, a ugljini dioksid je 30-50 puta
zastupljeniji nego u atmosferi)

Ugljikov dioksid se u moru vee za vodu i prelazi u ugljinu kiselinu koja je bitna za ivot u moru

TEMPERATURA MORA

o Temperatura mora je najvanije fiziko svojstvo mora

o

Na temperaturu mora izravno utjee Sunevo zraenje koje do mora dolazi kao direktna i difuzna
radijacija dio te radijacije reflektira se natrag u atmosferu, a dio se apsorbira i taj dio
izravno utjee na zagrijavanje morske vode

Temperatura mora zavisi o koliini upijene elektromagnetske radijacije i trajanju insolacije

Najvie toplinske energije od Sunca more upije u tropima, najmanje u polarnim krajevima

More stalno razmjenjuje dobivenu toplinu s okoliem

o

kad je more toplije od zraka, tada ono izdaje toplinu u atmosferu

kad je more hladnije od zraka, onda prima toplinu iz zraka

o Bilanca topline mora odnos izmeu koliine topline koja ulazi u more i koliine topline koju
more predaje u razliitim toplinsko-dinamikim procesima

o More je najvei spremnik topline na Zemlji i glavni regulator atmosferskih procesa

Povrinska raspodjela temperatura mora

o

Na sjevernoj hemisferi prosjena temperatura mora na povrini je 19.2C, a na junoj hemisferi

16.0C

Povrinski dijelovi mora na sjevernoj hemisferi topliji su u prosjek od povrinskih dijelova mora na
junoj hemisferi to je uvjetovano geografskom raspodjelom kopna i mora na sjevernoj i
junoj hemisferi

More se sporije grije i sporije hladi od kopna

Na junoj hemisferi sva tri oceana su izloena otvorenom utjecaju antarktikog ledenog pokrova
odakle stalan dotok hladne vode rashlauje okolna mora

Mora na sjevernoj hemisferi mnogo su manje izloena hladnim polarnim utjecajima od mora na
junoj hemisferi

Morske struje prenose goleme koliine toplinske energije iz niih geografskih irina u vie i
zagrijavaju mora u umjerenim i hladnim geografskim irinama

Raspodjela temperature na povrini mora predoava se grafiki hidroizotermama

o

hidroizoterma od 20C obuhvaa vie od polovice svjetskog mora

najvie srednje godinje temperature mora (vie od 26C) sjevernije su i junije od

geografskog ekvatora hidrotermiki ekvator ili crta najviih temperatura na
povrini svjetskog mora koleba tijekom vremena izmeu 8S i 10N

raspodjela hidroizoterma gua je na sjevernoj nego na junoj hemisferi, a vrijednosti

srednjih godinjih temperatura opadaju od ekvatora prema polovima

na junoj hemisferi junije od 40S raspodjela hidroizoterma je gotovo paralelna

na sjevernoj hemisferi sjevernije od 35N prevladava zonalna raspodjela hidroizoterma

Najviu srednju godinju temperaturu na povrini mora ima Tihi ocean 19.1C, Indijski ocean
ima 17.1C, a Atlantski ocean 16.9C to je odraz strukture njihovih bazena najvea
povrina Pacifika je u tropima gdje je najvee zagrijavanje dok je kod Atlantika upravo
obrnuto

Prosjena godinja temperatura svjetskog mora na povrini iznosi 14.7C to je za 3C vie od

prosjene temperature zraka

Na povrine svjetskog mora amplituda temperature je manja od 5C

Najvie temperature zabiljeene su u Perzijskom zaljevu 36C, a najnie u morima oko

Antarktike -2C

Najvea dnevna kolebanja temperature mora zbivaju se u tropima i to za vrijeme ljetnih tiina
(1C)

Najizrazitija godinja kolebanja temperature na povrini mora oituju se u umjerenim irinama

gdje razlike dostiu 12C u Pacifiku

U morima polarnih krajeva godinja kolebanja smanjuju se na 2C

Najvie i najnie godinje temperature mora nastupaju kasnije od najviih i najniih temperatura
zraka na sjevernoj hemisferi najvie temperature su u kolovozu, a najnie u veljai dok
je na junoj hemisferi obratno

Kad je zrak topliji od mora, isparavanje je malo i kia je rijetkost (u proljee), ujesen je more
toplije i jae isparava pa je vrijeme kiovitije

Srednja temperatura mora u cjelini je 3.8C

Dubinska raspodjela temperatura mora

o

Toplina se iz povrinskog dijela mora prenosi u dubinu kondukcijom i konvekcijom

Vertikalna raspodjela temperature u moru predoava se termobatama koje pokazuju hod

temperature od povrine do odreene dubine ili do dna mora

Raspodjela termobatinih linija u pojedinim dijelovima svjetskog mora vrlo je razliita jer
podlijee geografskim i lokalnim specifinostima te vremenskim i klimatskim kolebanjima

Dnevne promjene temperature mora opaaju se redovito do dubine od 25-30 m, izuzetno do 50

m dubine

Godinje promjene temperature mora opaaju se do 300-400 m dubine mora

o Vertikalni gradijent temperature u moru opadanje ili porast temperature s dubinom mora
o Na puini oceana umjerenih geografskih irina postoje dva termodinamika sloja: topli na

povrini mora i hladni prema dnu mora, a izmeu njih je termoklina prijelazni sloj skoka
temperature

Pri raspodjeli temperatura u odijeljenim morima koja razmjenjuju morsku vodu kroz tjesnace,
iznad plitkih zaljeva i preko razliitih elemenata podmorskog reljefa opaaju se odreene
specifinosti

o izotermija mora pojava da stupac morske vode ima jednaku temperaturu bez obzira na
dubinu

primjer raspodjele temperature mora s obje strane Gibraltarskih vrata izmeu

Atlantika i Sredozemnog mora

temperatura u Atlantiku i Sredozemnom moru paralelno opada do dubine

Gibraltarskog praga oko 400 m

od dubine praga pa do dna Atlantika temperatura nastavlja padati

u Sredozemnom moru temperatura ispod dubine praga ostaje ista, ne mijenja se

U tropskim i morima umjerenih irina vertikalne promjene temperature najvee su do 300-400 m

dubine, a dalje s dubinom su sve manje

U polarnim morima temperatura povrinskog sloja je do -1.8C u junim morima i blizu 0C u

sjevernim temperatura se zatim povisuje do 0.5C u junim i do 2C u sjevernim morima
do 200 m dubine, a dalje opet opada i na 800 m dubine dostie 0C na dnu je -1C do
-2C

Najdublji dijelovi svjetskog mora toplinu dobivaju iz unutranjosti Zemlje

TLAK I KOMPRESIBILITET MORA

o

Tlak mora vaan je za otapanje plinova i njihov prijelaz iz atmosfere u hidrosferu

Razina mora mijenja se izmjenom tlaka poveanjem tlaka za 100 Pa (1 mbar) opada razina
mora za 1.33 cm

o S poveanjem tlaka zgunjava se more dolazi do kompresibiliteta ili stlaivanja

o

Kompresibilitet vee znaenje ima u vrlo dubokim dijelovima mora

IRENJE ZVUKA U MORU

o

irenje zvuka u moru ovisi o raspodjeli temperature, salinitetu, tlaku, otopljenim plinovima i
dodatnim tvarima organskog i anorganskog podrijetla

Brzina zvuka u moru smanjuje se s dubinom, a poveava se s povienjem temperature i

poveanjem slanoe i tlaka

Brzina irenja zvuka u moru je 1400 do 1500 m/s

Bitna je kod upotrebe sonara i ultrazvunih dubinomjera

OSVJETLJENJE, PROZIRNOST I BOJA MORA

o

Osvjetljenje mora ovisi o visini Sunca, koliini reflektirane radijacije i stanju povrine mora

to je kut visine Sunca vei i more uzburkanije, vei dio svjetlosne energije prodire u more

Kad Suneve zrake dou do povrine mora, dio zraka se reflektira, a dio se lomi i ulazi pod veim
kutom od upadnog

U moru moe doi do difuzije ili rasprenja svjetlosnih zraka od razliitih estica te do apsorpcije
svjetlosnih zraka

Apsorpcijom svjetlosnih zraka one se preobraavaju u toplinsku, a manji dio u kemijsku energiju
koja omoguava fotosintezu

o Ekstinkcija slabljenje svjetlosti kroz more zbog apsorpcije i difuzije

o

Domet prodiranja Suneve radijacije u moru ovisi o valnoj duljini

More je vrlo prozirno za ljubiasti, plavi, zeleni i uti dio spektra, a mnogo manje za crveni dio
spektra dok je za infracrveno zraenje prozirnost gotovo nikakva

Rasprivanje svjetlosnih zraka raste s opadanjem valne duljine dok se istodobno smanjuje
apsorpcija zraka

svjetlosnih zraka more apsorbira ve u prvom centimetru dubine

Topla i slanija mora imaju veu prozirnost od hladnijih mora budui da su siromanija
planktonom

o Relativna prozirnost vidljivost Sekijeve ploe ili bijelog diska promjera 30 cm na

odgovarajuoj dubini

Najveu prozirnost ima Sargako more 66.5 m

Prozirnost se smanjuje od ekvatora (60-40 m) prema polovima (5-20 m)

Sredozemno more (60 m) i Jadransko more (56 m) karakterizira velika prozirnost

Boja mora ovisi o intenzitetu upijanja i rasprivanja svjetlosnih zraka te o dubini i okoliu

o Plava odnosno kobaltomodra boja je osnovno svojstvo mora

o

to je more siromanije planktonom i drugim primjesama, to mu je boja vie odraz trenutana

vremena i boje neba

Modra boja je znak siromatva biomase u moru, no to je privlani faktor za turizam

GIBANJA MORA
RAZINA MORA

o Razina mora izravni doticaj povrina mora i atmosfere

o

Na razinu mora utjeu sila gravitacije Sunca i Mjeseca, raspodjela Suneve radijacije na povrini
mora atmosferski procesi, geodinamika preko tektonskih gibanja i geotermiki procesi

Razina mora uzima se kao mjerilo za odreivanje nadmorske visine na kopnu i dubina na moru

o Geodetska nula prosjena vrijednost stanja mora u vremenskom razmaku od 20 godina

dobivena iz srednje razine mora (slui za odreivanje nadmorskih visina)

o Hidrografska nula razina mora pri najniem izmjerenom vodostaju (slui za odreivanje
dubina mora)

Razlike u srednjoj razini mora posljedica su razliitih privlanih sila veih kopnenih masa

Razina mora slijedi oblik geoida, odnosno podmorskog reljefa

Kretanje razine mora

o

U posljednjih 20 000 godina razina mora poveala se za 100 m

Danas se razina mora poveava, no intenzitet porasta je razliit

U razdoblju od 1900. do 1964. godine razina mora se povisila za 10 cm

Jedan od razloga trenutnog rasta razine mora je ope zatopljenje na Zemlji kojim je pospjeeno
kopnjenje ledenih pokrova na Antarktici i na Arktiku

Na poveanje razine mora mogle su utjecati i promjene u reljefu morskog dna koje su uvjetovane
geodinamikim procesima u kori i platu Zemlje

Kolebanje razine mora

o

Tijekom geoloke prolosti razina mora mijenjala se zbog tektonskih sedimentacijskih i glacijalnih
uzroka

o Transgresija napredovanje mora prema kopnu

svaki mlai sloj zauzima vee prostranstvo od prethodnog sloja

o Regresija povlaenje mora s kopna

svaki mlai sloj zauzima manje prostranstvo od starijeg sloja

o Inundacija trajanje vode nad odreenim prostorom

o Emerzija prestanak morske sedimentacije jer je prostor izvjesno vrijeme iznad razine mora
o Ingresija prodiranje mora na kopno epirogenetskim ili eustatikim promjenama razine mora
o Eustatizam mehanizam kolebanja razine mora koji je uvjetovan promjenama u vodnom reimu
oceanskih udubljenja

o Izostatizam teorija o hidrostatikoj ravnotei pojedinih dijelova Zemlje

o

u dubini Zemlje kore postoji tzv. poravnana povrina ili ravnotena ploha u smjeru koje bi
svi blokovi (dijelovi kopna) pokazivali isti hidrostatiki tlak

polazi se od toga da je sial (gornji sloj Zemljine kore) specifino laki i da pliva po
specifino teoj simi (donjem sloju Zemljine kore)

o Glacioizostatizam pojava regionalnog ili lokalnog kolebanja razine mora uvjetovana

postojanjem odgovarajueg ledenog pokrova

s porastom debljine ledenog pokrova na kopnu raste i njegova masa to izaziva odreeno
sputanje kopna

taljenjem debljeg ledenog pokrova, kopno se izdie

tijekom ledenih doba sniavala se openito razina mora dok se tijekom toplih razdoblja u
geolokoj prolosti razina mora poveavala

o Glacioeustatizam pojava dizanja globalne razine mora pod utjecajem taljenja ledenih pokrova
na Zemlji

Razina mora u posljednjem ledenom dobu bila je nia 90 do 100 m od sadanjeg stanja

Razlika srednje godinje temperature na Zemlji od 1C uvjetuje povienje razine mora za 60 cm

Danas je prosjena dubina mora 3790 m, a prosjena visina kopna 875 m

STRUJANJE MORA

o Strujanje mora preteno horizontalno i stalno premjetanje masa mora na velike udaljenosti
od ekvatorskih irina do polarnih krajeva

Smjer morske struje odreuje se pravcem kamo tee struja i on je obrnut od smjera vjetra

o Stalnost struje obuhvaa promjene smjera i brzine, a izraena je u %

o

Uzroci morskih struja:

o unutranji uzroci: tlak mora koji nastaje zbog vjetrom nagomilanih masa mora i razlika u
temperaturi i slanoi

o vanjski uzroci: porivna sila vjetra, plimotvorna sila, promjena tlaka zraka
o sekundarni uzroci: trenje i devijacija zbog rotacije Zemlje
o Prema poloaju morske struje mogu biti povrinske, dubinske, intermedijarne (meuvodne),
pridnene, obalne, puinske

o Klasifikacija morskih struja prema stalnosti: postojane (stalne, pasatne), periodike (sezonske,
monsunske), povremene (sluajne, zbog iznenadnog vjetra)

o Klasifikacija morskih struja prema vrsti gibanja: ciklonalne, anticiklonalne

o Klasifikacija morskih struja prema fiziko-kemijskim svojstvima: tople, hladne, boate, neutralne,
vrlo slane

U oceanima su razvijeni zatvoreni sustavi strujanja mora sjevernije i junije od ekvatora

Izmeu sjeverne i june ekvatorske struje tee povratna ekvatorska struja koja je najcjelovitije
vidljiva u Pacifiku

U Pacifiku i Atlantiku razvijena su po dva kruna sustava strujanja mora kao posljedica stalnih
pasatnih i zapadnih vjetrova, u indiku je zbog raspodjele kopna i mora razvijen samo
jedan kruni sustav strujanja mora

Antarktiki strujni prsten najvei je generator hladnih morskih struja na Zemlji

Na Arktiku polarni istoni vjetrovi uzrokuju hladne morske struje koje struje uz istone obale
Grenlanda i Labradora te kroz Beringov prolaz

U sklopu sustava ekvatorskih struja ustanovljene su Lomonosova potpovrinska struja u Atlantiku

i Cromwellova dubinska protustruja u Pacifiku

Termohalinski procesi uzrokuju vertikalna gibanja i morske struje manjih razmjera

Hladnije morske struje povoljnije djeluju na ivot u moru od toplih morskih struja

MORSKE MIJENE

o Morske mijene vana gibanja mora koja se opaaju u periodikim vertikalnim promjenama

razine mora kao plima i oseka, ali i u vodoravnom premjetanju masa mora kao struje
plime i oseke

o Plima razdoblje izdizanja razine mora izmeu najnieg i najvieg stanja mora
o Oseka razdoblje sputanja razine mora izmeu najvieg i najnieg stanja mora
o Period morske mijene vrijeme izmeu dva uzastopna najvia ili dva najnia stanja mora
o

Prema periodu morske mijene mogu biti:

poludnevne dvije plime i dvije oseke u toku Mjeseeva dana (24h i 50min)

dnevne jedna plima i jedna oseka u toku Mjeseeva dana

kombinirane najee

o Amplituda morske mijene visinska razlika izmeu najnieg i najvieg stanja mora
o

Najvea amplituda izmeu plime i oseke izmjerena je u zaljevu Fundy u Kanadi 21 m

Vertikalne promjene razine mora u vremenu biljei mareograf

Privlana sila Mjeseca glavni je uzrok plime i oseke, a utjee i Sunce, no Sunev utjecaj je slabiji
od Mjeseeva i iznosi 46% Mjeseeva utjecaja
o

utjecaji Sunca i Mjeseca mogu se poklopiti jedino izmeu 28N i 28S

Najvee amplitude izmeu morskih mijena su kad se Mjesec nalazi u perigeju (najblii Zemlji), a
najmanje su kad se nalazi u apogeju (najudaljeniji od Zemlje)

Na morske mijene osim astronomskih utjeu i geografsko-fiziki uzroci: razvedenost obale, oblik
zaljeva, dubina mora, nagib dna

Velike amplitude plime i oseke najee su u zaljevima ljevkastog oblika na potopljenim uima
tekuica

Pojave plime i oseke izrazitije su na obali nego na otvorenom moru i regionalno su vrlo razliite

o Doba sizigija Sunce i Mjesec se nalaze u ravnini te su plima i oseka najvee velika plima i
velika oseka ive morske mijene

o Doba kvadratura Sunce i Mjesec su meusobno pod kutom od 90 te su plima i oseka najmanje
mala plima i mala oseka mrtve morske mijene

o Luko vrijeme razdoblje od trenutka prolaza Mjeseca kroz meridijan do nastupa prve plime (u
doba ivih i mrtvih mijena)

VALOVI MORA

o Valovi mora prividno gibanje povrine mora bez premjetanja pojedinih estica
o Brijeg vala dio vala iznad srednje razine mora
o Dol vala dio vala ispod srednje razine mora
o Visina vala okomita udaljenost od vrha brijega do dna dola vala
o Duljina vala vodoravan razmak izmeu poloaja vrhova dva uzastopna brijega ili dva uzastopna
dola

o Period vala vrijeme izmeu prolaza dvaju uzastopnih vrhova brijega vala na istom mjestu
o Frekvencija vala veliina koja pokazuje koliko puta vrh brijega vala proe kroz isto mjesto u
jedinici vremena

o Brzina vala duljina puta koji prijee brijeg vala u jedinici vremena
o Glavni uzronik valova na povrini mora je vjetar koji uzrokuje prisilne valove
o Vjetar uzrokuje vie valova u nizovima valovlje
o Valovi mrtvog mora nastaju izvan zone vjetra kao slobodni valovi
o Unutarnji ili interni valovi nastaju na plohama izrazitijih razlika gustoe dubinskih slojeva u
moru, odnosno u Eckmanovu sloju

o Mlat mora udaranje valova o visoke i stjenovite obale ime nastaju klifovi
o Stojni valovi nastaju, titraju i nestaju na istom mjestu, a uzrokuju ih nagli udari vjetra ili velike
promjene u tlaku

o ige ili seje stojni valovi koji nastaju u zatvorenim dijelovima mora ili oceana (u Jadranu
se nazivaju gajole)

o Longitudinalni valovi estice se pomiu u smjeru pruanja vala

o Transverzalni valovi estice se pomiu okomito na smjer pruanja vala
o Valovi elfa valovi vii do dubine mora koji zapljuskuju i abradiraju niske obale kopna
o Valovi olujnog mora pojavljuju se junije od 40S, oko Antarktika
o Tsunami golemi valovi uzrokovani potresima od 6.5 i vie stupnjeva po Richteru
o

arite potresa je obino na dnu na dubini oko 40 km ispod povrine mora

LED U MORU
o

Led u moru je sastavni dio kriosfere

Led na kopnu nastaje procesima preobrazbe u tri etape: od snjenih pahuljicama preko zrnatog
firna do kompaktnog i homogenog leda

Kad bi se sav ledeni pokrov na Antarktici otopio, razina mora povisila bi se za 79 m

LED S KOPNA
o

Led s kopna koji dospijeva u more pojavljuje se kao rijeni led i ledenjaki led

rijeni led tekuice iz polarnih i subpolarnih krajeva donose obilje leda (poglavito
u proljee) na svoja ua gdje ga zahvate morske struje i prenose u obalna i
plitka mora u arktikom bazenu

ledenjaki led potjee od ledenih pokrova s kopna u polarnim krajevima june i

sjeverne polutke, zahvaa velika prostranstva i od velikog je znaenja za ivot
u moru, ali i za ivot na Zemlji openito

o Sa zapadne obale Grenlanda u zaljevu Disko u more utjee est najbrih ledenjaka na Zemlji, a
najbri od njih je Upernavik (40 m na dan)

MORSKI LED
o

Morski led se stvara sniavanjem temperature u zavisnosti o salinitetu i gustoi mora

Nastanak morskog leda poinje kad se u itavom povrinskom sloju postigne temperatura koja
e pokrenuti kristalizaciju, proces izdvajanja soli da bi desalinizirana voda mogla prijei u
kompaktni led

Kompaktni homogeni led u moru stvara se pri temperaturi -1.33C, pri salinitetu 24.7 i
najveoj gustoi mora

Pri mirnom moru stvara se proziran modrikasti led kristalne strukture, a ako je more uzburkano,
nastaje kaasti led amorfne strukture s mnogo zranih mjehuria

o Led u moru najee se pojavljuje u obliku ledenih santi i ledenih brjegova

o

U morima oko Antarktike (Rossovo, Weddellovo i Bellingshausenovo more) prevladavaju ledene

kore i sante leda ploaste strukture duine do 200 km i irine do 100 km

o Ledenjaci na elfu Antarktike dokaz su intenzivne zaleenosti na samoj razini mora Rossov
ledeni elf i Filchnerov ledeni elf

povrina svih ledenjaka na pliaku oko Antarktike zaprema malo vie od 10% ledenog
pokrova Antarktike

U arktikom bazenu istiu se strukture ledenih brjegova

Kroz zaljev Diko od ledenog pokrova Grenlanda otkida se godinje prosjeno 5400 ledenih
brjegova koji se morskim strujama prenaaju u nie geografske irine, ak do 36N

Dospijeem ledenih brjegova u nie geografske irine, oni se poinju taliti i pretvarati u tekue
stanje dok kruti materijal, koji je led egzaracijom pokupio s kopna, zaostaje i sedimentira
se na dnu mora

Ledeni brjegovi u moru ostaju prosjeno 4 godine, a onda se opet ukljuuju u tekuu fazu stalnog
kruenja vode u prirodi

Ledene mase koje plutaju na vodi samo su manjim dijelom obujma iznad razine mora samo se
1/8 obujma leda nalazi iznad razine mora, dok se 7/8 obujma nalazi ispod razine mora

IVOT U MORU
o

Stablo ivota u moru:

o

osnovicu stabla ine planktoni, zelene biljke i siune ivotinje

na vrhu su rijetki kitovi i malobrojne velike ribe koje se hrane manjim organizmima

More je najraireniji ekosustav na Zemlji

Bakterije u moru se hrane ostacima uginulih biljaka i ivotinja te razgrauju organske spojeve

Alge su u moru proizvoai bjelanevina, a budui da upijaju ugljini dioksid, proizvode velike
koliine kisika

o More je najvei opskrbljiva kisikom biljke u moru oslobaaju dvostruko vie kisika od
biljaka na kopnu

Na ivot u moru utjeu:

hranjivost raspoloivost otopljenog kisika i ugljinog dioksida, svjetla i nutrijenata

te otopljenih mineralnih soli

gustoa mora gustoa morske vode omoguava ivim biima da slobodno plivaju
u svim smjerovima, ak i u najdubljim dijelovima mora

More raspolae svim potrebnim uvjetima za samostalnu prehranu

RASPODJELA GLAVNIH IVOTNIH ZAJEDNICA U MORU

o

Sva iva bia u moru mogu se razvrstati u dva bioloka okruja bental i pelagijal

o Bentos organizmi koji ive na dnu mora bilo da su privreni za podlogu ili da se gibaju po
dnu

o Pelagijal organizmi koji ive plivajui u morskoj vodi

o plankton biljni i ivotinjski organizmi koji lebde u moru
o nekton ivotinje koje plivaju radom vlastitih miia, bez obzira na gibanje mora
o U vertikalnoj raspodjeli ivotnih zajednica izdvaja se litoral zona plitkog mora (do oko 400 m) i
epipelagijal zona dubokog mora (dublje od 400 m)

plitko more dobiva obilje svjetla to pogoduje bujnom biljnom i ivotinjskom ivotu

zona dubokog mora oskudijeva svjetlom, iva bia prilagoena su osjetno niim
temperaturama i znatno veem tlaku te manjim koliinama kisika

o u povrinskom sloju izmeu mora i zraka nalazi se neuston ivotni prostor od samo

nekoliko milimetara koji obuhvaa letee kukce, ivi svijet na samoj razini mora
(epineuston) i lebdea bia izravno ispod povrine mora (hiponeuston)

ivotni prostor litorala u vertikalnom smjeru:

o supralitoral ivotna zajednica koja naseljava dio obale dokle dopire plima taj dio
naseljavaju otporni organizmi koji mogu ivjeti na kopnu i u moru jer su
prilagoeni naglim promjenama hidrometeorolokih uvjeta

o eulitoral ili mediolitoral pojas izmeu najnieg i najvieg vodostaja mora koji
naseljavaju organizmi kojima odgovaraju uvjeti ivota izmeu plime i oseke

o infralitoral ili sublitoral ivotni prostor od najnieg vodostaja mora do 50 m dubine u

kojem postoje povoljni uvjeti za razvoj bilja i veoma bogatog ivotinjskog svijeta

o cirkalitoral ili elilitoral sumrana zona do dubine 600 m

o U litoralu se izdvaja pet biogeografskih regija: cirkumtropska, sredozemnoatlantska, pontskosarmatska, europsko-borealna i arktika

U epipelagijalu se razlikuju tri biogeografske regije:

epipelagijal toplih mora prostor izmeu 45N i 45S

epipelagijal junih hladnih mora prostor junije od 45S

epipelagijal sjevernih hladnih mora prostor sjevernije od 45S

Toplo more oskudijeva planktonom jer sadri manje koliine otopljenog kisika i hranjivih tvari

Hladno more je bogati planktonom, otopljenim kisikom i hranjivim tvarima

U proljee i ljeto je povrinski sloj mora bogat planktonom, ujesen plankton izumire jer su
iscrpljene hranjive tvari, zimi se povrinski sloj obogauje hranjivim solima i ponovno
poinje razvitak planktona

U toplim morima ivot obiluje vrstama, ali oskudijeva biomasom, dok su ledena mora siromana
vrstama, ali su vrlo bogata biomasom

SVJETLUCANJE I CVJETANJE MORA

o

Pojedina iva bia poput meduza pri disanju proizvode svjetlost

Pojava svjetlucanja esta je kod nailaska na veliko jato planktonskih organizama koji u
odreenim atmosferskim uvjetima proizvode odsjaj

o Cvjetanje mora biofizika pojava koja se opaa periodiki u jakom razvoju planktona
o Cvjetanje mora uvjetuje prezasienost mora kisikom, mijenja boju mora, smanjuje prozirnost i utjee
na kakvou mora

KORALJNI GREBENI
o

Koraljne grebene tvore polipi koralja ivotinje duge 2.5 do 10 mm koje se hrane planktonom
kojeg donose morske struje

Koralji iz vode dobivaju vapnenac od kojega izgrauju kuicu u obliku pehara

Koraljni greben godinje moe vertikalno rasti 1 do 25 mm to bi trebalo biti dovoljno da se odri
rast razmjeran eustatikim promjenama razine mora

Koraljni grebeni dom su za brojne ivotinjske i biljne vrste

Koralji su stenotermni i stenohalini organizmi to znai da su za njihov ivot nuni odreeni

toplinski uvjeti i odgovarajui salinitet

najpovoljnija temperatura mora je oko 23.5C

inae je povoljna temperatura via od 20C, ali bez veih kolebanja tijekom godine

optimalni salinitet je izmeu 33 i 37

Daljnji uvjeti za razvoj koralja su plitko more, svjetlost i oligotrofnost

Koraljima ne odgovara oneienost mora, tovie more treba biti izvorne kakvoe i bogato
otopljenim kisikom

Danas su koralji ugroeni pojavom morske zvjezdae koja prekomjerno dere koralje ostavljajui
za sobom samo golu kamenitu pusto te stalnim opadanjem kakvoe morske vode zbog
industrijalizacije i litoralizacije

Koraljni grebeni prema obliku:

obalni ili rubni koraljni greben izravno uz obalu kopna ili otoka

barijerni koraljni greben razvijaju se usporedno s obalom od koje ih odvaja

kanal ili laguna

atoli koraljni grebeni krunog ocrta ili oblika potkove s lagunom u sredini

Postanak koraljnog grebena prema Darwinu:

o koralji ive i rastu u plitkom moru na obalama poniruih vulkanskih otoka i napreduju kao
obalni koraljni grebeni

o prestankom vulkanske aktivnosti sniava se vulkansko grotlo i na njemu koralji grade

barijerni greben

o sputanjem vulkanske kupe i kratera ispod razine mora stvara se podloga na kojoj se
pojavljuje atol

o Veliki koraljni greben prua se uz istonu obalu Australije

o

zauzima povrinu od 460 tisua kvadratnih kilometara, dug je 1900 km i irok 150 km na
sjeveru, 30-50 km u sredinjem dijelu i 300 km u junom dijelu

ZNAENJE MORA
o

More je od viestrukog znaenja za ovjeanstvo

MORE KAO IZVOR HRANE

o

More je opskrbljiva prehrane za stalno rastue stanovnitvo svijeta

Vie od 25% svjetske proizvodnje bjelanevina ivotinjskog podrijetla dobiva se iz mora

80% ulova ribe potjee iz plitkih mora sjeverne polutke

o Akvakultura umjetni uzgoj organizama koji ive u slanoj, boatoj ili slatkoj vodi u kavezima, a
namijenjeni su za prehranu stanovnitva

o Marikultura dio akvakulture koji obuhvaa uzgoj morskih riba, rakova, koljaka i algi
o

Akvakultura je u svijetu najrazvijenija u Japanu, a u Europi u Norvekoj

MORE KAO NAJVEI RUDNIK NA ZEMLJI

o

Mineralne tvari otopljene su u moru, rairene na njegovu dnu i nalaze se u pojedinim dijelovima
kamene kore

U otopini mora ustanovljeni su gotovo svi kemijski elementi najrasprostranjeniji su natrij i klor
te magnezij i brom

Sirovine na pliaku nastale su procesima sedimentacije u blizini kopna to su minerali u velikim

koliinama (ljunak, pijesak) i skromne vrijednosti

U dubokim dijelovima mora (dubljim od 500 m) po dnu i sredinjim i rubnim hrptovima

koncentrirana su velika mineralna bogatstva
o

najvie je na dnu nodula mangana u kojima se jo nalaze i drugi metali

na dnu Crvenog mora gdje se razmiu litosferne ploe izbijanjem magme iz astenosfere
nastaje nova kora i oslobaaju se bogati spojevi tekim metala

u geostrukturama podmorskih hrptova nalazi se velika toplinska energija koja bi se u

budunosti mogla upotrebljavati u industrijske svrhe

U sedimentima Zemljine kore nalaze se vani izvori energije i razliita mineralna bogatstva od
kojih su najvaniji nafta i zemni plin koji se ve 100 godina iskoritavaju
o

zalihe nafte su u pliacima 5-6 puta vee nego na kopnu, a iz mora se crpi 30% svjetske
proizvodnje nafte

MORE KAO POSREDNIK U PROMETNOM POVEZIVANJU

o

Prije primjene kompasa u plovidbi more je razdvajalo kopna i ljude

U 15. stoljeu poinje uporaba kompasa i etapa oceanske plovidbe ime se more ukljuuje u
gospodarske tokove ljudskog drutva i svjetske razvojne procese

More

postaje veza izmeu odvojenih, najudaljenijih kopnenih

ujedinjavanja stanovnitva u svjetskoj zajednici naroda

cjelina

i snaan

initelj

MORE KAO SABIRALITE OTPADA SUVREMENOG SVIJETA

o

Kakvoa mora ovisna je o prirodnoj tvari koje dospijevaju u njega i otapaju se u njemu

o More ima sposobnost autopurifikacije, ali do odreenih granica

o

U more tekuicama i kanalima dospijevaju industrijske otpadne vode, nefiltrirani otpad te

suvremeni otpad iz kuanstva

Na poveanje koliine otpada utjee sve jai razvoj turizma

Najraireniji oblik oneienja u moru su izljevi nafte nafta u morskoj vodi iscrpljuje kisik ime
se smanjuje sposobnost autopurifikacije
MEUNARODNE PRAVNE ODREDBE O MORU

1982. godine odrana je Trea konferencija Ujedinjenih naroda u Montego Bayu na Jamajci na
kojoj je donesena Konvencija UN-a o pravu mora koja je na snagu stupila 1994. godine

Konvencijom je donesen pravni reim o moru kao opem dobru ovjeanstva i odreene su nove
mogunosti za pravednije odnose meu dravama u svjetskoj zajednici naroda

Hrvatska je Konvenciji pristupila 1995. godine

Prema Konvenciji pravno u odreeni pojmovi vezani uz more:

o unutranje morske vode dijelovi mora izmeu polazne crte od koje se mjeri irina
teritorijalnog mora i obale

obuhvaaju morske prostore luka, zaljeva, ua rijeka, zatvorena mora, pod

odreenim uvjetima dijelove mora izmeu otonog niza i
kontinentskog dijela kopna te izmeu samih otoka

irina unutranjih morskih voda odnosno unutranjeg mora nije ograniena

jer ovisi o razvedenosti i poloaju obale i otoka

o teritorijalno more pojas mora pod suverenou obalne drave umjerene irine u kojem
strani brodovi uivaju pravo nekodljivog prolaska

ini ga dno mora, podmorje i zrani prostor nad morem

rauna se od polazne crte niske vode du obale ili vanjskih granica

unutranjeg mora

u Hrvatskoj je ono irine 12 milja ili 22 km

o epikontinentalni pojas obalne drave obuhvaa morsko dno i podzemlje mora uz obalu

od vanjske granice teritorijalnog mora do dubine 200 m ili preko te granice do

toke gdje dubina mora doputa iskoritavanje prirodnih bogatstava tog dijela
podmorja

o gospodarska zona odnosno iskljuivi gospodarski pojas iroki pojas mora izvan

teritorijalnog mora ili uz njegovu vanjsku granicu podvrgnut posebnom pravnom

reimu

irina gospodarskog pojasa iznosi 200 milja

o vanjski pojas pojas otvorenog mora uz vanjsku granicu teritorijalnog mora u kojemu

obalna drava vri nadzor radi sprjeavanja povreda carinskih, fiskalnih,

useljenikih ili zdravstvenih propisa na svojem podruju ili u svojem teritorijalnom
moru te radi kanjavanja povreda istih tih propisa poinjenih na njenu podruju ili
u njezinu teritorijalnom moru

irina vanjskog pojasa limitirana je na 12 milja od polazne crte od koje se

odreuje irina teritorijalnog mora

o otvoreno more svi dijelovi svjetskog mora koji su izvan unutranjeg i teritorijalnog
mora odreene drave

o zona dno i podzemlje mora i oceana izvan granica nacionalne jurisdikcije, a njena
bogatstva su zajednika batina ovjeanstva

Znanstveno istraivanje mora izvan granica gospodarske zone:

o

sve drave, bez obzira na svoj geografski poloaj, kao i nadlene meunarodne
organizacije, imaju pravo poduzimati znanstveno istraivanje mora u stupu
morske vode izvan granica gospodarske zone

SUVREMENA GEOGRAFSKA REGIJA ISTONOG JADRANA

o

Suvremena geografska regija istonog Jadrana obuhvaa dio mora omeen tzv. linijom
razgranienja epikontinentalnog pojasa Jadranskog mora i dijelom kopna koji je odreen
hidrolokom i topografskom razvodnicom jadranskog i crnomorskog slijeva

Najvei dio te regije je unutar granica Hrvatske

Prema kakvoi mora u regiji razlikuju se:

o

otvoreno more s izvornom kakvoom

obalno more pogodno za kupanje, rekreaciju i sportove na vodi

najee pliaci 10 do 30 m dubine i do 300 m udaljeni od obale

prisutnost stanovnitva naruava kakvou mora bakteriolokim optereenjem i

otpadnom vodom iz domainstva

o kritine zone unutranjih dijelova mora pod utjecajem vie tetnih imbenika

zaljevi koji zalaze duboko u kopno ili plii dijelovi mora na obalama pa im je
smanjena brzina obnove vode i ograniena sposobnost autopurifikacije za
razgradnju dospjelih tvari iz industrijskih pogona i otpadne vode iz
domainstva
o

kritini dijelovi plitkog mora u meunarodnoj zoni Jadrana sjeverozapadno od

crte Pula-Ancona

u taj dio mora dotjeu oneiene vode iz sjeverne Italije

uglavnom je izvan granica Hrvatske zbog strujanja u Jadranu

JADRANSKO MORE

o Jadransko more je najvea povrina i obujam vode u Hrvatskoj

o

Jadransko more je relativno plitko more, zaprema 4.6% povrine Sredozemnog mora

Prua se u obliku velikog zaljeva od Maranske lagune na sjeverozapadu do Otrantskih vrata na

jugoistoku i slijedi dinarski orogenetski smjer pruanja

Jadransko more je dugo 870 km, prosjeno iroko 160 km, a najvea irina je 216 km i najvea
dubina 1233 m

o Otrantska vrata povezuju Jadransko more s Jonskim morem

o
o

u najuem dijelu ta su vrata iroka 75 km

Povrina Jadranskog mora bez otoka je 135.5 tisua kvadratnih kilometara, a obujam oko 35
tisua kubinih kilometara

o Pliak do 200 m zauzima 74% povrine Jadranskog mora

o

Ukupna duljina hrvatske obale (5835 km) ini 74% ukupne obale Jadranskog mora
o

hrvatska kopnena obala (1777 km) ini 48% ukupne kopnene obale Jadranskog
mora

hrvatska otona obala (4058 km) ini 97% ukupne otone obale Jadranskog
mora

o Koeficijent razvedenosti hrvatske obale iznosi 11.1 to hrvatsku obalu svrstava meu
najrazazvedenije obale svijeta

HRVATSKI JADRAN
o

Hrvatski Jadran zauzima prostor obalnog mora od sredine Piranskog zaljeva na sjeverozapadu do
Rta otra odnosno do sredine vanjskog dijela Bokokotorskog zaljeva na jugoistoku s
prekidom od 21.2 km duljine obale kod Neuma

Osim obalnog mora hrvatski Jadran ukljuuje i povrine opina i gradova koji prema postojeem
teritorijalnom ustroju kao jedinice mjesne uprave i samouprave izlaze izravno na obale
Jadranskog mora

Geografska struktura Jadranskog mora geoloki je mlada jer su sadanji odnosi izmeu mora i
kopna nastali holocenskim povienjem razine mora

o Posebna specifinost hrvatskog Jadrana je Kornatski arhipelag koji se prua u etiri otona
niza izmeu kojih su tri kanala u smjeru sjeverozapad-jugoistok:

o Pojam
o

sitski otoni niz i Sitski kanal

utski otoni niz i utski kanal

kornatski otoni niz i Kornatski kanal

pikerski otoni niz

dalmatinskog tipa opale proizaao je iz istog

sjevernodalmatinske obale i sjevernodalmatinskih otoka

smjera

pruanja

Dinarida,

Splitsko-dalmatinskoj upaniji pripada najvei dio povrine hrvatskog Jadrana, no prema poloaju
je Dubrovako-neretvanska upanija najmaritimniji dio hrvatskog Jadrana dok ibenskokninska upanija ima najveu okupljenost otoka i najveu razvedenost obale