BISTOMORE

5>^2

SUPTILNOm
l<%

BISTRO MORE POBOZNOSTI

I SUPTILNOSTI
Recenzija:
dr.

Sefik

KURDIC

Lektor:

Aida

KRZIC

Korektor:

Abdulmedzid

NEZO

Kompjuterska obrada:

Semir SISIC
Izdavac:

Organizacija aktivne islamske omladine

ZENICA

1420.

1999. god.

CIP-Katalogizacija u publikaciji

Nacionalna

Bosne

univerzitetska biblioteka

Hercegovine, Sarajevo

297.13

BISTRO more poboznostl

priredio;

Ahmed

Ferid

suptilnosti

prijevod

sabrao

Ebu Muhamed

- Zenica: Organizacija aktivne islamske

omladine, 1999.-318 str. 25 cm

es-Serid.

Tekst na bos.

arap. jeziku

ISBN 9958-9622-1-7
Ferid Ahmed
1

COBISS/BIH-ID 6737158

BISTRO MORE POBOZNOSTI

SUPTILNOSTI
Sabrao i priredio:

AHMED FERID

Prijevod:
hfz.

HASAN POPARA

PREDGOVOR DRUGOM IZDANJU NA

ARAPSKOM JEZIKU

Svojim bogobojaznim robovima

olaksao put do Njegova zadovoljstva, pokazao im pravi
put, vodiljom na njemu ucinio slijedenje Poslanika,
za Svoje robove koji samo Njega priznaju za Gospodara
Allahu

vala

uzeo

ih

koji

je

mimo Njega ne
Gospodarom

traze zastitnika

zato sto su se, sa Allahom kao

Islamom kao vjerom,

zadovoljili,

nepokolebljivo vjerovanje. Izjavljujem da

u srce im

ulio

nema boga do Jednog

Jedinog Allaha koji nema nikakva sudruga. Pridruzujem se onima koji

su to posvjedocili, a odricem se od onih koji to odbijaju kod Allaha
i

pohranjujem za pripravnost na Sudnjem danu.

Muhammed

Njegov odabrani rob, milosti

dokazan poslanik, koji ne govori po
hiru svome, nego iz Objave koja mu se obznanjuje, koga je poslao,
nakon sto je neko vrijeme bilo prekinuto slanje poslanika, preko
njega pokazao najispravniji najjasniji put i Svojim robovima stavio u
obavezu da prema njemu budu pokorni, da Ga velicaju, uvazavaju,
slave
svoje duznosti ispunjavaju. Allah je sve puteve prema Sebi
pozatvarao i nikome ih nece otvoriti do preko Svoga Poslanika, cije je
grudi prostranim ucinio, a spomen visoko uzdigao, Poslanika preko
koga je pootvarao slijepe oci, gluhe usi i ogrezla srca zahvaljujuci
Izjavljujem da je

dostojan vjerovjesnik

istinski

cijem je

poslanstvu,

mrakom

obavijena Zemlja, zasjala

razjedinjena

brzinom Sunca, po svijetu

procuo, a vjera se, dokle dan i noc dopiru, prosirila, neka je Allahov
blagoslov na njega, njegovu cednu casnu porodicu i vjerne drugove
koji su imali srecu da se sa njim druze!
se srca slozila, tako da se njegov

zov,

Allah, zatim, iz Svoje milosti,

odvraca ga od zla

onoga

sto

ne

valja.

pomaze robu na putu dobra,

Nema sumnje

da aspiracije za

profiniranjem diise

povinuca

razvijanjem osjecaja njeznosti u

izbjegavanja zabrana

ovom

srcu - u cilju
u smislu izvrsavanja njegovih zapovjedi i

Vjerozakonu,
-

buducem

spadaju u glavne preduslove dobrobiti

Ovo

na

ne moze doprijeti do
zeljenog cilja dok ne dopre do svoga Gospodara, a do svoga Gospodara
ne moze doprijeti dok ne bude zdravo cisto.
na

svijetu.

zato sto srce

Prava

sreca

je

blazenstvu

srca,

nesreca

njegovoj

Ono istinsku srecu nalazi samo u vjerovanju u Allaha

kao sto veli Uzviseni, smireno kada Mu je pokorno kada Ga
pomene: Oni koji vjeruju i cija se srca, kada se Allah pomene, smiruju - a srca
izopacenosti.

jedino

se,

je,

doista,

kada

se Allah pomene, smiruju!

{^x-Kdi'd,Z9>.).\zndivcdcnog]e,

dakle, jasno da put do srece lezi

u vodenju racuna o srcu, njegovom

cuvanju, njegovanju lijecenju od oboljenja, kako bi se moglo odazvati
svome Gospodaru. Prema tome, uspio je onaj kome Allah pomogne, a
propao onaj koga On ostavi bez Svoje providnosti upute.
i

Otkako

nakon

ubrzo

je,

promocije

stamparskih gresaka (Neka Allah oprosti izdavacu!)

izdanje knjige Bistro more poboznosti

suptilnosti,

uprkos
-

mnostvu

rasprodano prvo

nasa braca mole da se

ona ponovo stampa.

Medutim, stvari se - kao sto rece Vjerovjesnik, s.a.v.s., - odvijaju

po odredbi. Naime, koliko god smo se trudili da se ponovo stampa
dotjerano, preradeno
prosireno novo izdanje, posao na tome, zbog
zauzetosti, sve dok nam se Allah, dz.s., nije smilovao i pomogao nam,
nismo mogli privesti kraju. Nadam se da ce Bistro more, u svom novom
i

precisceno od stamparskih gresaka

izdanju

hadisa.

Maksimalno sam

ruhu,

biti

slabih (da'if)

se trudio da prilikom ponovne provjere

merfu hadisa, izbacim svaki hadis, za koji se ustanovilo da je

slab (da'if)) cak
ako je opcepoznat i cesto citiran, kako bih nasoj braci
dokazao da su, kao dokaz, dostatni samo vjerodostojni (sahih) hadisi, da
istrazivanja

covjek svoje srce treba

lijeciti

samo provjerenim lijekovima

vjerodostojnim sunnetom, te da Allah,

ummetu
smijemo

nije

dao

lijeciti

onome

slabim

(da'if)

lijek

izmisljenim pricama

umjesto jasnim

sto
i

Kur'ana,

Kur'anom

Muhammedovu,

s.a.v.s.,

mu je zabranio.
apokrifnim

laznim vijestima,

ajetima

dz.s.,

niti se,

kao

zadovoljavati

Zato svoja srca ne

(mevdu') hadisima,
sto cine neki mistici,

stihovima

pjesnika.

Uprkos tome, neka nasa braca - u zelji da profme svoja srca - previse se
upustaju u slusanje poezije, nesto sto nisu cinili njihovi casni preci, neka
je Allah sa njima zadovoljan. Jer, sve sto zaokuplja paznju od Kur'ana i
vjerodostojnog sunneta los je predznak za onoga ko to cini (da ga Allah

svakog

sacuva

zla)

bojati se

da zbog toga njegovo srce nece

dirnuto

biti

sunnetom Njegova Poslanika, s.a.v.s., kako

tome kako se, da su dosljedni, ponose sljedbenici tradicije,
govorio sam u zasebnoj raspravi pod naslovom: " vj-^' j *^' J^i ov. 2^>Ji" /
"Profinjene duse izmedu sljedbenika tradicije sufizma"
.\llahovim, dz.s., rijecima

treba.

Allah, dz.s.,

u naslijede dao

Svome

nam je, kao

dovoljno bogatstvo (izvora Vjerozakona)

Svoju Knjigu

sunnet Svoga Poslanika,

s.a.v.s.

On je

s.a.v.s., na Arefatu, na Oprosnom hadzdzu

Sada sam vam vjeni vasu usavrsio i blagodat Svoju prema vama
upotpunio i zadovoljan sam da vam Islam bude vjera. (El-Ma'ide, 3.)

Vjerovjesniku,

objavio:

Prema tome,
izvora

garantira

srecu,

okretanje od njih nesrecu,

da

li

kako pojedinca, tako

zivota,

dva

Kur'an

vjerodostojni sunnet reguliraju

zajednice. Dosljedno pridrzavanje ova

ovom na buducem svijetu, a

na ovom na buducem svijetu, svejedno
na

okretanje znaci njihovu zamjenu apokrifnim hadisima

to

fabriciranim stihovima,
njih svjetovnih

odbacivanje u

ili

programa

onaj ko bude slijedio uputu

laickih

Moju

cijelosti

nece zalutati

cemo ga slijepim

ozivjeti.

uvodenje umjesto

zakona, jer Uzviseni Allah

nece nesrecan

okrene glavu odKnjige Moje, taj ce teskim zivotom zivjeti

stil

biti.

veli:

onaj ko

na Sudnjem danu

(Ta-ha, 123.-124.)

Allahova, dz.s., uputa je Njegova objavljena Knjiga (Kur'an)

Sunnet Njegova Poslanika,

s.a.v.s.

Sve cime se (covjek) priblizava AUahu, dz.s., mora biti u

granicama propisanog. To je osnovni temelj u vjeri Islamu, pravilo
koje je rijecima: "Ko uradi nesto sto u nasoj vjeri nije propisano, nece

mu

biti

prihvaceno"', postavio Allahov Poslanik,

ibadet nije samokaznjavanje,

Allahov

Poslanik,

izmedu dvojice

s.a.v.s.,

niti je

s.a.v.s.

Ovo

zato sto

svako samokaznjavanje ibadet.

ugledao je jednog covjeka kako tetura

svojih sinova (koji su ga vodili), pa je upitao

ko

je on,

na sto su mu odgovorili: "Allahov Poslanice, zavjetovao se da ce ici

samo pjeske" - pa je Poslanik, s.a.v.s., rekao: "Allahu ne treba

mucenje ovog covjeka, pa

Od
s.a.v.s.,

mu je

naredio da uzjase.""

'Abbasa se prenosi da je rekao: "Dok je Vjerovjesnik,

govorio, jedan je covjek stajao, pa je Vjerovjesnik, s.a.v.s..

Ibn

upitao ko je

taj

da ce

da nece

stajati,

govoriti

mu

"Naredi

neka

postiti.'

govori,

rekli:

da se nece

sjedati,

da ce (stalno)

mu

covjek, na sto su

pa je Vjerovjesnik,

neka

'Ebu Israil. Zavjetovao se

u hlad sklanjati, da nece

nastavi post!"^ iz cega se vidi da je Vjerovjesnik,

propisima dozvoljeno,

sto je
tj.

da se nikako ne govori
nije

kroz

obrede

Allah,

je

Vjerovjesnik,

sto je propisano

obavljao

s.a.v.s.,

da se zadobije Allahova
nije propisao, kao sto nije

dz.s.,

onome

odredio.

dz.s.,

sto nije propisano,

truditi se

koje Allah,

dozvoljeno ni pretjerivati u
koju

stajanje na suncu.

dozvoljeno

Dakle,
milost

rekao:

neka
odobrio ono

sjeda,

s.a.v.s.,

ono

post, a osporio

tj.

s.a.v.s.,

neka

se u hlad sklanja,

nacin na koji je

pogledu,

torn

obrede,

svoje

prelaziti granicu

je primjer

najbolji

nikome od njegovih, s.a.v.s., sljedbenika nije dozvoljeno da cini vise

nego sto je on cinio da sebi umislja da je njegov ibadet potpuniji od
i

Poslanikova,

Najbolji dokaz za to je slucaj sa trojicom Ijudi koji

s.a.v.s.

su dosli Vjerovjesnikovoj,

malo

da je

Poslanikom,

Zato cu

ja

cu postiti

necu

s.a.v.s.,

necu

zenim.

ali

Ko ne

Allah oprostio
i

necu

ranije

spavati."

je treci rekao:

"A

kasnije grijehe!.?

Drugi

sto se

je rekao: "Ja

mene

tice, ja

se

je za to cuo, Vjerovjesnik, s.a.v.s., je rekao: "Sta je

tako govore.?! Zar ja od vas najbolje Allaha ne

voli

moj sunnet,

rijeci,

nastojati zadobiti

Poslanik,

dok

zar Ga se ja od vas najvise ne bojim.''! Sto se mene tice, ja

mrsim, provodim noci u ibadetu, ali spavam zenama se

Jednom
i

mrsiti.",

Kada

zeniti."

postim

kome je

noci provoditi u ibadetu

Ijudima pa tako

poznajem

kada im je receno, ucinivsi im se

cemo se mi porediti sa Allahovim

"Gdje

rekao:

kuci da se raspitaju kako on obavlja

s.a.v.s.,

jedan od njih

svoje obrede, pa je

nije moj.'"*

prefmjenost srca

onako kako

cistinu duse, covjek treba traziti

su, Allah, dz.s.,

u Svojoj Knjizi

u vjerodostojnom Sunnetu,

s.a.v.s.,

hodili su ashabi,

taj

neka

je Allah sa

objasnili.'

Njegov

Tim putem

njima zadovoljan, jer su

bill

duboko

ubijedeni da je AUahov put jedini pravi put, kao sto veli Uzviseni: Red:

"Pravo uputstuo jejedino Allahovo

Ostalo je da jos
stice cistoca

tragaju

uputstvoF'' (Ali 'Imran, 73.)

kazemo da

suptilnost srca

kao

je
i

poznavanje nacina na koji se

- Ijudima koji

ostalim robovima

za znanjem, potrebno isto toliko koliko

Opsirnije vidjeti u

x^^

i-x^ a^l j ^\:^\ od 'Abdurrahmana

ribi

voda

b. el-Halika.

zrak zivim

bicima, jer je njihova srca

svako jutro

kao sto neko rece

"prvo potrebno

znanje kao sto se zemlja priprema za sjetvu" kako hi se

pripremiti za

vece obracali tevbom Uzvisenom Allahu, buduci da - kao

vece ne

sto jedan drugi casni predak rece - "onaj ko se svako jutro

pokaje, sam sebi nepravdu cini", u smislu rijeci Uzvisenog:
se ne pokaju

sami sebi cine nepravdu. (El-Hudzurat,

Onoga ko

oni koji

11.)

znanjem mora krasiti visok

kako na tome putu, zbog kakva

se upusti u traganje za

mudrosti

stupanj

darovitosti,

ne bi posrnuo
odustao, ili se, u sticanju vjerskih
disciplina, u svome rasudivanju previse oslobodio pa da se uzoholi,
umisli i tako propadne, kao sto se - ne daj Boze - desilo, u slucaju
iskusenja,

koje ce

trojice,

dzehennemska

Mnogi
pribjegava

svijet,

sufijskoj

svome

literaturi,

nastojanju da profini
koja,

istina,

ocisti srce,

zbog svoga sadrzaja

- u lijecenju bolesti, moze

pored toga, ona sadrzava slabe (da'if)
apokrifne (mevdu') elemente, ukljucujuci tu nekontrolirane pokrete

dokaza

Kur'ana

iz

vjerodostojne tradicije

djelimicno pomoci. Medutim,

i

vatra prve progutati.

u ekstazi

pretjerivanje u velicanju pojedinih stvorenja, sto je cini da

od nje veca nego korist, usljed cega, onaj ko ju prelistava

ne moze biti siguran da uz med nece probati otrov.

je steta
cita,

Olahko

citiranje slabih (da'if) hadisa

predavanjima pojedine uleme, dovelo je

prepune apokrifnih (mevdu') hadisa, pa

pocelo

zloupotrebljavati

toleriranje

da

se, za razliku

vazovima, ponekad,

mogu

poucnim

do pojave poucne literature,

bez ikakvih ogranicenja,

se,

islamskih

misljenje

od akaidskih
citirati

na vazovima

ucenjaka

njihovo

pravnih pitanja, na prigodnim

takvi hadisi. Citiranje slabih (da'if)

hadisa islamski su ucenjaci dopustili

samo u odredenim situacijama

pod strogo odredenim uvjetima, koje ovdje, zbog skucenosti prostora,

necemo nabrajati. Umjesto toga, zadovoljicemo se konstatacijom u koju
nema nikakve sumnje, niti oko nje neslaganja, da je bolje ograniciti se
na ono sto je vjerodostojno svrsishodno, tim prije sto se u posljednje
vrijeme sve vise osjeca nedostatak poznavanja ne samo slabih (da'if),
i

vec

vjerodostojnih (sahih) hadisa.

Ovu
sastavio

sam

knjigu, kao svojevrsnu zbirku savjeta za sebe

iz

poucne

literature

do koje sam dosao.

Pri

svoju bracu,

tome sam

se

ogranicio na navodenje vjerodostojnih predaja kako bih svoju bracu,

ociste srce, postedio truda oko citanja
da odgoje dusu
koja, kao takva, nisu postedena nevjerodostojnih
informacija. Ova knjiga, bez sumnje, moze posluziti kao korisno stivo.

koja

zele

obimnih

djela

vremena oko pripremanja

hutbi, buduci da je svaka njena tema pogodna za hutbu ili zasebno
predavanje. Molimo Allaha da ovo djelo lijepo primi, (da ga u sevab
upise), da nasa najbolja djela budu po njihovom svrsetku, najbolji dan,
dan susreta sa Njim
da nas nagradi gledanjem u Njegovo plemenito
lice. On je kadar dati sto (god) hoce
dovu uslisati. On nam je dovoljan
braci koja su se posvetila da'vi

postedjeti ih

On je divan zastitnik!
* #

10

PREDGOVOR PRVOM IZDANJU NA

ARAPSKOM JEZIKU

"

malo djela Svojih robova

zadovoljan, koji im je mnoge grijehe oprostio, obasuo
JL ih (Svojim) blagodatima, Sam Sebi propisao da ce biti
milostiv,
u Svojoj Knjizi koju je objavio, odredio da je Njegova
milost prije srdzbe. Kao dokaz pravednosti, sve Svoje robove pozvao
u Kiicu mira {^"i Ji p), a samo one koje je - iz Svoje milosti,

IT

Allahu

vala

koji

je

sa

dobrote

zadovoljstva htio - uputio je na pravi

put

pomogao da

U tome je smisao pravednosti Silnog Mudrog to je milost

kojom On, koga hoce, obasipa. Allah je, doista, Sveopci Dobrocinitelj!
uspiju.

Kao sin Njegova roba

mogao bez Njegove dobrote
Njegovorn

oprostu

dzehennemske

ropkinje koji nijednog trena ne bi

milosti

da

ce

poslanik, vjerni dostavljac

za Prijatelja

iz

Svoje

Kucu mira

milosti

iza

sebe ostavio u

Njegovi drugovi

jedino, zahvaljujuci

Dzennet

spasiti se

nema boga do Jednog Jedinog

i

da je

Muhammed

poslao svima svjetovima; kao uzor

dokaz svim robovima, sa zadatkom

Njegovu Knjigu cita

poziva, Ijude upucuje,

zidovoljstvu hita, dobro nareduje

koji se

Njegov rob,
najodabraniji covjek, koga je uzeo

Objave

prikticarima, vodilju putnicima

da u iman

postici

izjavljujem da

nema nikakva sudruga

koji

.\lldha,

nada

vatre,

kao suzi

sljedbenici

zlo zabranjuje. Svoje sljedbenike

cistoj

nastavili

pravome putu.
su put njegovim stopama do
vjeri

na

izennetskih vrtova, dok su oni, kojima se nije svidao, skrenuli na put

Dzehennema

...

da nevjemik ostane nevjernik poslije ocigkdtia dokaza,

zyniik ostane vjernik poslije ocigkdna dokaza,

sc<r

zna. (El-Enfal, 42.).

poslanici

robovao

robovi

Neka

Allah,

vjernici blagoslove

samo Jednom

a Allah,

da

doista, sve cuje i

Njegovi meleki, vjerovjesnici,

Muhammeda,

Allahu, nas poducio

koji je vjerovao

da tako vjerujemo

poz^"ao.

Posto

pc-mogao

nasoj

je

braci

zednoj

znanja

Allah ih pocastio

tesko doci do prirucnika koji metodicki tretira pitanje

ci^oenja (duse)

profinjenja (srca)

11

koji

bi, s

jedne strane bio baziran

na

vjerodostojnoj

tradiciji,

druge strane preciscen od mrlja

a s

kao takav postedio citanja promisticki orjentirane

prepune nedostataka nevjerodostojnih predaja, uz pomoc
i
milost Uzvisenog Allaha, prihvatio sam se posia na sakupljanju
materijala za ovu knjigu, prvenstveno se oslanjajuci na literaturu
natruha,

te

literature,

najpoznatijih autoriteta u znanju

nase casne pretke,

istakli

vjeri, koji

u poznavanju ove

su

se,

oblasti,

ugledajuci se na

kao

sto su:

Imam

Semsuddin b. Kajjim el-Dzevzijje, Allah mu se smilovao zemlju mu

lahkom uzoriti Imam Zejnuddin b. Redzeb el-Hanbeli, Allah
ga, kako najljepse moze biti, nagradio sa vjerovjesnicima sehidima
nastanio. Knjigu sam nazvao Bistrim morem poboznosti i suptilnosti,
imenom koje pristaje imenovanom rijecima koje odgovaraju znacenju.
i

ucinio

Ona

je metodicki priredena tako

tumacenja

da sadrzava najvjerodostojnije predaje

imama

nas, zajedno s
ovo djelo nas postedio od dvije
stvari; licemjerstva i vatre dzehennemske! Nadamo se da cemo - zbog
Ijubavi prema njima
naseg slijedenja njihove prakse - u drustvu
i

najistaknutijih

njima, sastavio u Kuci cestitih

tradicije, Allah

za

zajedno

koga

'

biti,

tim prije sto u tevatur predaji

Knjiga

voli"

zahvaljujuci

je,

zanimljiva za citaoca, drug koji ne

moze

stoji:

Allahu

moze

"Covjek je
Njegovoj

dodijati, prijatelj

sa

onim

milosti,

koji

ne

do odredenog roka, vodilja duse u

pouka i zrna bisera na
skupocjenoj ogrlici, na kakve marljivi tragac za znanjem, mozda, u
drugim knjigama svojim, nece moci naici. Sta sam ovim postici htio,
dosaditi,

pokretac

srca

bliskost Vladara, Svetog, zbirka izvanrednih

sastavljanjem u knjigu

na

jeziku

namjera

zelio, najbolje

srcu svakog

kakvu

je

Svog

zna Allah koji je svjedok

roba. Jedino

nagradu zasluzio.

12

On

sta je

zna kakva je

cija

ISKRENOST I SLIJEDENJE SUNNETA'

DYA PREDUYJETA ZA VAUANOST DJELA

~^ zviseni

]f

^^

Fudajl

b.

ispravniji"

ce bolje

kaze da

zivot

postupati (El-Mulk,

to znaci:

su ga upitali: 'Ebu

"Koji

'Ali,

da

bi

2.)-

El-

od vas ce

biti

kako

to iskreniji

na sto je on odgovorio: "Ako djelo

biti primljeno, niti ce biti primljeno ako bude

bude ispravno, nece

ispravno, a ne bude
Iskreno

'Ijad

pa

dao smrt

koji je

bude

ispravniji?'

Onaj

veli:

od vas

iskusao koji

iskreniji

Allah

ucinjeno

dok ne bude iskreno

ucinjeno u ime Allaha, a

iskreno, sve

djelo znaci,

iskreno, a

ne

ispravno.

ispravno,

uradeno po sunnetu Allahova Poslanika." To je potvrdio citirajuci

rijeci Uzvisenog: Ko zudi da od Gospodara svoga bude lijepo primljen,
neka cini dobra djela i neka, klanjajuci se Gospodaru svome, ne smatra

Njemu ravnim nikogal (El-Kehf,

Uzviseni, zatim,

veli:

110.)

Ko

je bolje vjere

od onoga koji se iskreno

preda Allahu, cinecijosi dobra djela? (En-Nisa', 125.). Iskreno se predati

znaci

namjera bude iskrena

da

dobrocinstvo
Poslanika,

s.a.v.s.,

djelo ucinjeno u

ime

Allaha, a

ucinjeno po ugledu na Allahova

da je

-^"^0

(ji

njegovu praksu.

Uzviseni, takoder,

veli:

/ Mi cemo pristupiti djelima njihovim koja

uprah ipepeo ih pretvoriti. (El-Furkan, 23.). Misli se na

koja nisu ucinjena po ugledu na sunnet Allahova Poslanika,
ucinjena u necije drugo, a ne Allahovo ime.

su ucinili

Neko
makar

bilo

je

od

ranijih

ucenjaka rekao:

"Nema

ni

jednog

djela
ili.su

djela,

neznatno, a da se za njega ne otvore dva deftera: "zasto"

"kako" tj. zasto si ucinio i kako si ucinio.?" Prvo pitanje je, dakle, o
motivu zasto se djelo ucinilo; je li u cilju, na brzu ruku, postizanja
nekog uspjeha, ovosvjetskog interesa, u zelji za namom medu
od njegove kritike, pridobijanja simpatije
svijetom,
iz bojazni

13

voljenog

mogucih neprijatnosti, ili je motiv bio

prema Uzvisenom Gospodaru, u pokusaju
Njegova naklonost zadobije?

izbjegavanja

izvrsavanje obaveze roba

da

Mu se priblizi

Zapravo, pitanje

Gospodara,

ili si

Drugo

je;

Jesi

odredeno djelo ucinio

li

ga ucinio radi sebe

radi svoga

zato sto se tebi tako prohtjelo?

odnosi na ugledanje na Poslanika, s.a.v.s., u

da lije konkretno djelo Uzviseni, preko Svoga

pitanje se

datoj vrsti ibadeta

Poslanika, propisao

tj.

ili

nije

da

li

je

Prema tome, prvo pitanje

drugo ugledanja na Njegovog
Uzviseni Allah nece primiti

On

sa

njim zadovoljan

se tice

iskrenosti

Poslanika,

u dobro

ili

nije?

prema Allahu,

dvije stvari bez kojih

upisati ni

jedno

djelo. Jedini

prvom uvjetu udovolji je da djelo, u ime Allaha, bude

iskreno ucinjeno, a drugom da bude ucinjeno po uzoru na Allahova
nacin da se
Poslanika,

s.a.v.s.

ISKRENOST
Postoji nekoliko definicija iskrenosti.

jedni kazu: "Iskrenost

znaci ocistiti namjeru zadobijanja Allahove, dz.s.,

milosti

od

bilo

kakvih nedostataka."

Drugi kazu: "Iskrenost znaci u namjeri

umu

imati

samo

Treci

dobrim djelima na

Allaha, dz.s."

kazu: "Iskrenost je zaboravljanje na stvorenja usljed

stalnog razmisljanja o Stvoritelju."

Allah, dz.s., na vise mjesta

Njemu bude

u Kur'anu, nareduje da se prema

iskreno:

naredeno im je da se samo Allahu klanjaju, da

Mu iskreno, kao

pravovjerni, vjeru ispovjedaju. (El-Bejjine, 5.)

Iskreno ispovjedanje vjere dugje (prema) Allahu!

Ko
djela

3.)

zudi da od Gospodara svoga bude lijepo primljen, neka cini dobra

neka, klanjajuci se

(Ez-Zumer,

Gospodaru svome, ne smatra Njemu ravnim

nikogal {m-Y.Qh1,\\^)

Od Ebu Umame,
dosao
mislis

i,

tri

r.a.,

se prenosi da je rekao: "Jedan je covjek

puta ponovivsi, upitao Allahova Poslanika,

sta zasluzuje covjek, koji trazeci

14

nagradu

slavu,

s.a.v.s.: 'Sta

krene u

rat.?' -

Nista on ne zasluzuje,

svaki put je odgovorio Allahov Poslanik,

zatim dodao: 'Allah prima samo ona djela koja su iskreno, u

s.a.v.s.,

Njegovo ime

Njegova zadovoljstva, ucinjena.'"

radi

Allahov Poslanik,

mogu obmanuti
savjetovanje

takoder, rekao: "Srce vjernika ne

s.a.v.s., je,

stvari: iskreno, u ime Allaha ucinjeno djelo,

muslimanskim vodama
privrzenost zajednici

tri

sa

tj.
sa ove tri stvari se prevaspitava srce. Zato se za
ko na njima uspije izgraditi karakter, slobodno moze reci da je
svoje srce izlijecio od sklonosti izdaji, pokvarenosti zlu.

muslimana.'"*

onoga,

Covjek se sejtana, po rijecima Uzvisenog, moze osloboditi

jedino iskrenom predajom AUahu: Osim medu njima Tvojih robova
(El-Hidzr, 40.)

-iskrenih.

Od jednog od dobrih Ijudi se prenosi da je svojoj dusi govorio:

"Budi iskrena, spasit ces se!" Svaka dusa srce, manje ili vise, skloni
i

su ovosvjetskim nasladama.

domoci njihova
njegov

od ovosvjetskih

onome ko

ih se,

u svome nastojanju, pokusaju

povodljiv za svojim prohtjevima. Rijetko je

postupak, pa cak

postigne neki

"Blago

Kada

iskrenost se pomute. Covjek je po svojoj

sklon uzivanjima

prirodi
koji

cistoca

napravi

obred, u

ciljeva.

Zato

jedan korak,

potpunosti lisen zelje da

pravom, neko rekao:

je, s

da sa njim nije zelio nista

drugo do Allahovo zadovoljstvo!"

Iskrenost je ciscenje srca od svih vrsta, krupnih

dok u njemu ne ostane samo

sve

zadovoljstva

mu

cista

sitnih mrlja,

namjera postizanja Allahova

ne otklone se svi drugi motivi. Sejtan opsjeda covjeka

mjere da je covjeku tesko sacuvati makar ijedno

ispravno. Zato je makar ijedno ispravno djelo nada da ce covjek biti

kvari

djela

do

Upitan:

spasen.

te

"Sta

odgovorio: "Iskrenost, jer

Covjeku
lijenosti

njemu

najteze postici"

u iskrenosti

nema

je drago isticanje, hvalisanje

mu

besposlici. Cini

zene, sinovi,

mu

nefsu

je

gomile zlata

je postici da

mu

/i) -u^i oijj J

JiiU-i i^x^w'

Sehl

je

upravljanje. Sklon je

da je lijepo samo ono za cim zudi:

srebra, divni konji, stoka i usjevi. Najteze

namjera prema Allahu,

Imam

se

dz.s.,

.i__jJl

mjesta."

\\

) 4;-Ji

^ji- J> i^y>J' J

'

i_-pj^Jl

cista

(Ti/\) J:^

v"l/^) ^jIjJ' j

dUJS'

15

bude

^U^l

'-Aili (

i:>,:>,^

zi\x^\

At/^
(

AY

Ejjub

iskrena.

veli:

"Iskrenost

namjere onima koji rade,

cistoca

Neko je

teza je od svih poslova."

makar

drugi rekao: "Iskrenost,

jedan momenat, je dovoljna da se covjek spasi za sva vremena, ali je

iskrenost tesko postici." Zato onaj ko zeli biti iskren svoje srce mora
ocistiti

od

Allahu,

dz.s.,

kada

privrzenosti

jede,

ni

kada

iskrenost u namjeri

Onima

prohtjevima,

pije,

ni

ga Ijubavi prema

ispuniti

svu brigu usmjeriti prema

onome

svijetu.

Takvoga

ni

kada kakvu drugu potrebu obavlja,

besprijekornost u djelima, nikada ne napusta.

koji nisu takvi,

osim u rijetkim izuzecima, vrata iskrenosti su

zatvorena.

Onaj u cijem srcu prevlada Ijubav prema Allahu, dz.s., i onom

strogo vodi racuna o svojim svakodnevnim djelima, stice
svijetu
vrlinu iskrenosti, dok je od onoga koga zavedu ovosvjetske naslade,
i

oholost

neodoljiva zelja za prestizom, ukratko sve sto je

mimo

Allaha, ona daleko, pa od njega ni ibadet poput namaza, posta

zato sto su neispravni, nece biti primljen.

si.,

Dakle, iskrenost je obuzdavanje naslada duse, prekidanje sa

pohlepom za ovosvjetskim dobrima i posvecivanje onome svijetu.

Ako navedene

vrline prevladaju srcem, iskrenosti je otvoren put.

namuci covjek, misleci da su ona

iskrena i u ime Allaha, a za njih se kasnije ispostavi suprotno dokaze
da se covjek zavaravao. Tako se od nekog, ko je uvijek klanjao u
prvom safu, prenosi da se postidio od svijeta kada je jednom prilikom
stao da klanja u drugom safu. Tek tada je shvatio da su
zakasnio
ushicenje koje je osjecao u srcu bill, ne zbog namaza, nego
zanos
Koliko je samo djela oko

kojih se

safu. Tesko je naci djelo da je od

Takoder, tesko je naici na osobe,
osim onih kojima se Allah smilovao, koje to kod sebe primijete.

zbog

zelje da ga drugi vide u

ovakvih

Da

prvom

slicnih sitnica postedeno.

stvar

bude

jos

gora,

mnogi

ce,

nisu vodili racuna o

koji

iskrenosti, svoja djela za koja su mislili da su dobra, na

Sudnjem danu

ih kazniti

takve se aludira u rijecima Uzvisenog: A kllah cA

ni slutiti ipredocice im se hrdava djela

kazemo

nikako priznata

zateci da

su losa.

Na

kaznom kakvu nisu mogli

njihova koja su radili. (Ez-Zumer,

svijetu

cija djela nece

uzaludan

biti,

a koji ce

misliti

47.-48.)
biti,

Red: "Hocete

ciji ce

li

davam

trud u zivotu na ovom

daje dobro ono

sto

radeP" (El-Kehf,

103.-104.)

El-Gazali u svome djelu El-Ihja' o ovome, izmedu ostalog

argumente praksu je nepobitno dokazano da se do prav<
"Kroz
kaze:
i

srece

moze

doci jedino kroz znanje

16

ibadet.

Medutim,

rad be;

namjere

iskrene

je

uzalud ulozen trud, a namjera bez iskrenosti puko

Takav

samoljublje.

rad je jednak licemjerstvu

mrljama poskrapano

ucinjeno

Uzviseni

veli:

nepokornosti, a u

Za svako nasumice

praksi nepotvrdena iskrenost razasutoj prasini.

mimo

djelo, ucinjeno

Allahove volje,

I Mi cemo pristupiti djelima njihovim koja su

ucinili

uprah

thpretvonti. (El-Furkan, 23.)

i pepeo

SMISAO NAMJERE:
Smisao
jezikom samo
osjecaj koji u
od slucaja do

namjere,

kom

ni

mehanicki

izgovori:

da neko svojim
nego duboki

slucaju, nije

"o-.y"/ "ja odlucih",

srce navire iz Allahova nadahnuca, sto je

- u zavisnosti
druge osobe - nekome lakse, a
nekome teze postici. Onome u cijem srcu preovladava osjecaj vjere pojedinostima, naklonjen dobru - u
zato sto je u osnovi, a otuda
najvise slucajeva, nece biti tesko da svoju namjeru usmjeri na dobra
djela, dok ce onome cije je srce sklono ovosvjetskim uzivanjima biti

slucaja

od jedne do

tesko da svoje namjere usmjeri na dobro, cak

da ne govorimo o sporednim pitanjima.

krajnje

Od Omera,

r.a.,

se prenosi da je

rekao: "Djela se vrednuju

naumio.

Ko

koji ce steci

ili

u temeljnim, a

AUahov Poslanik, s.a.v.s.,

Svakome pripada one sto je

prema namjeri.
Njegova Posalanika, hidzra

hidzru ucini radi Allaha

je radi Allaha

mu

Njegova Poslanika, a ko hidzru ucini radi dunjaluka

zene koju ce ozeniti, hidzra mu je zbog cega ju je

ucmio.

Od

Safije

Allah

se,

mu

se smilovao, prenosi da je rekao:

prema namjeri' znace

po uzoru na Poslanikov sunnet,
uvjetovano sa prethodnom dobrom namjerom. U tom smislu Allahov
Poslanik, s.a.v.s., je drugom prilikom rekao: 'Djela se vrednuju prema
njihovim zavrsecima." Ovo je jedno od opcepoznatih pravila u
Islamu. Poslanikove, s.a.v.s., rijeci: 'Svakome pripada ono sto je
naumio.' nisu ponavljanje prethodnog pravila, vec njegovo postavljanje
"Poslanikove,

s.a.v.s., rijeci:

da je primanje dobrih

'Djela se vrednuju

djela, ucinjenih

LfX^

(j-ilkil

jj\ J\i

(TAo cYAt/l)

J .ojjJ-I

IJlis

ip

y) i

<

JJJIi jS'\

'jL-VI

J ij^^ J

>^\

17

or/\r) jvi j

ij_ji

Uj '^

"Si

^^^1

^J~^

<-^.

|_5^'l

i'\\\)

jU^I

tijUJl

^,-J

'
ol_,j

lil

-Lp

novog da

nagrada za ucinjeno dobro djelo adekvatna stepenu

valjanosti namjere i ulozenog truda. Njegove rijeci: 'Ko hidzru ucini
je

Njegova Poslanika, hidzra mu je radi AUaha Njegova

Poslanika, a ko hidzru ucini radi dunjaluka koji ce steci ili zene koju
ce ozeniti, hidzra mu je zbog cega ju je ucinio. Ovako je Allahov
Poslanik, s.a.v.s., opisao djela koja po svojoj vanjskoj formi mogu
imati jednak izgled, a po sustini varirati od valjanosti do nevaljanosti.
Da hi srcima jezicima omilio spominjanje Allaha, dz.s., Njegova
radi Allaha

'

Poslanika, Vjerovjesnik,

s.a.v.s.,

u prvom dijelu hadisa o hidzri,

je,

doslovno dva puta spomenuo Allaha Njegova Poslanika, kako hi na

taj nacin ukazao na velicanstvenost namjere
djela koje iz takve
namjere proizilazi, dok ih u drugom dijelu hadisa, iz prezira prema
i

djelu koje proizilazi iz neiskrene namjere, uopce nije htio spomenuti

takvim namjerama."

ni mijesati sa

Medutim, sustinu nepokornosti prema Allahu,

Poslaniku,

neznalica

ne

s.a.v.s.,

Poslanikove,

mijenja,
s.a.v.s.,

cak,

moze

postati

s.a.v.s.,

rijeci

pomisliti da

dz.s.,

Njegovu

dobronamjernost.

Zato

"Djela se vrednuju prema

rijeci:

namjeri" ne smije krivo razumjeti

ni

cin nepokornosti

cinom pokornosti po namjeri. Prema tome, Poslanikove,

"Djela se vrednuju prema namjeri" odnose se samo na

ona djela koja su u okviru pokornosti dozvoljenog (oUiii j oUikJi), a

nikako
na one koji se tretiraju kao nepokornost (j^uii), jer se i cin
pokornosti sa zlonamjerom moze pretvoriti u cin nepokornosti. Ovo
zato sto sastavljanje cina nepokornosti sa zlom namjerom, nepokornost
cini jos tezim
opasnijim grijehom, za razliku od cina pokornosti u
i

cijem preduvjetu valjanosti, u osnovi,

smisao valjane namjere

samo Allahu,

dz.s.,

je,

buduci da

zeljela postici uobrazenost,

lezi

dakle, da
bi cin

se

dobronamjernost. Osnovni

njome

pokornosti

zeli izraziti

sluzenje

ukoliko bi se njime

automatski postao cinom nepokornosti.

Zato svako dobro djelo postaje jos bolje sve sto vise iza njega stoji
dobrih namjera. Sto se tice dozvoljenih (^l.) djela, ona - da bi postala
dobrim djelima kojima se postize AUahova milost visoki stupnjevi i

moraju

biti

popracena

dobrom namjerom,

ili

namjerama.

ZNACAJ NAMJERE:
Uzviseni Allah
mole ujutro

veli: Bui^/i cvrsto

uz one koji se Gospodaru svome

naveceruzelji da naklonosf Njegovu zasluze! {^\-^c\\i,ZS.)

Ovdje se pod zeljom

na namjeru. Enes b. Malik prenosi da je

kada je krenuo u pohod na Tebuk, rekao:
"U Medini ima takvih Ijudi da mi necemo nikakvu dolinu prevaliti,

Allahov Poslanik,

misli

s.a.v.s.,

18


na kakvo mjesto koje ce nevjernike naljutiti, niti kakav
kakvu nevolju od neprijatelja pretrpjeti, a da oni, iako su
u Medini, nece sa nama bid." - Kako to Allahov Poslanice, kad nisu sa
nama? - upitali su, pa im je odgovorio: "Oni imaju (opravdan) razlog
stupiti

niti

prilog dati

ili

izostali."" Iz hadisa se da razumjeti da ce oni sto su

u Medini, zbog svoje dobre namjere, imati udjela u nagradi.

sto su

Neko

od

je,

predaka, u torn smislu rekao: "Koliko je

cestitih

same, naizgled malih

bili ostali

po svojoj namjeri veliko

djela,

koliko je samo,

naizgled velikih djela, po svojoj namjeri, malo!"

Jahja b. Kesir je rekao: "Obratite paznju na namjeru, jer je ona
djelotvornija

Neko

je drugi rekao:

zeleci time

Ijudi"
sa

od samog djela!"

Allahom,

dz.s.,

reci
i

postize tako sto se

jednom

namjerama,

posjetiti

AUahova kuca,

cinima pokornosti to se

klanjati

pri

sa visestrukim

odlasku u dzamiju namjerava

namaz u dzematu

dvadeset

koji je

od namaza obavljenog pojedinacno, cuti savjet

onoga sto ne

uputiti drugoga na dobro, a odvratiti od

buduci da

valja,

kako se saobraca

te istom djelu pristupi

da se

npr.

vrjedniji

od ucenih Ijudi

Ijudi najbolje znaju

stice najunosnija dobit.

lijepim

sedam puta

"Trgovina namjerama je trgovina ucenih

da uceni

ni

sama dzamija

namaz,

nije

postedena neznalica koje ne

drugo, obaviti kako valja. Pored

ni
a kamoli
navedenog, istovremeno se moze imati u namjeri da se pomogne
bratu u vjeri za to zasluzeni sevab zadrzati za onaj svijet, te, od stida

znaju

sta

od Uzvisenog Allaha
da

strahopostovanja prema

cemo ubuduce prestati

nema nijednog cina

tome,

Njemu,

cvrsto odluciti

cinjenjem eventualnih grijeha. Prema

sa

pokornosti, a da u sebi ne

moze

imati vise

lijepih namjera.

Sto se tice dozvoljenih {^^) cina, za njih se moze reci da nema

nijednog, a da uz prethodnu valjanu, jednu ili vise namjera, nece biti

U torn smislu, neko je rekao: "Ja kad sam u

racunam na nagradu, kao kad sam budan." Drugi je, savjetujuci

upisan u dobro djelo.

snu,

svoje

rekao:

prijatelje,

"Ne

cinite

djela,

ukoliko se cine sa lijepom namjerom,

nista

bez

prethodne

lijepe

namjere!"

mubah
cini mogu

Ukratko,

onome ko

ih

biti

Tako

upisana u dobra djela.

koriscenje lijepih mirisa, radi uzivanja u njima, dozvoljeno.

Ci

.r/r) j^i_)ii^i(\Ao/v) jjb j;i_,^-u-^s>Vi(ov/\r),J

._,oi4Jri(iv

je npr.

Medutim,

n/n)c5jMijj

"

ukoliko

koriscenju mirisa, ima

se, pri

Poslanika,

dobro

to postaje

s.a.v.s.,

zenama

namjera ugledanja na Allahova

djelo.

suprotnom, ukoliko se

tudinkama
plijeniti njihova srca, ili
hvalisati se i pokazivati izobilje, onda to prelazi u cin nepokornosti.
To znaci da mubah cini sa lijepom namjerom postaju dobra, a sa
losom namjerom losa djela.
time

zeli

udvarati

SLIJEDENJE SUNNETA
Drugi uvjet za primanje djela je da ono bude u skladu sa
Vjerovjesnikovom, s.a.v.s., praksom. U torn smislu Aisa, r.a., prenosi
da je Allahov Poslanik,
ubaci novotariju, nece
hadisa

stoji

da

s.a.v.s.,

mu

"Ko u ovu nasu vjeru (od sebe)

primljena."

biti

Poslanik,

je

rekao:

s.a.v.s.,

rekao:

mu

nasoj vjeri nije propisano, nece

biti

Muslimovoj

"Ko

verziji

ovog

uradi nesto sto u ovoj

prihvaceno."'^ Ovaj hadis u

Naime, kao stoje

"Djela se vrednuju prema namjerama", mjerilo valjanosti djela

sebi sadrzava jedan od glavnih temelja Islama.

hadis:

po nutarnjem, tako je ovaj hadis mjerilo njihove valjanosti po

vanjskom smislu. Kao sto izvrsitelj ni za jedno djelo, koje nije
uradeno iz Allahova zadovoljstva, nece imati nikakvu nagradu, tako ce

mimo Allahove

svako djelo, koje je ucinjeno

biti

odbijeno

vraceno

onome ko

Poslanikove zapovjedi,

ga je ucinio. Poslanikovim,

rijecima "sto u nasoj vjeri nije propisano", aludira se

s.a.v.s.,

da sva djela

biti u skladu sa odredbama Vjerozakona (i*.^) j-i^Ui c^). To

da Vjerozakon regulira koja su djela naredena, a koja
zabranjena. Zato ce onome ko radi po odredbama Vjerozakona, djela

moraju

znaci

biti

primljena, a

Zato
slijediti,

Ciji ce

onome ko
Poslanik,

je

mimo

radi

Ijudima pokazao put koji trebaju

s.a.v.s.,

kako na Sudnjem danu ne

njega, odbijena.

bi bill osteceni.

trud u zivotu na ovome svijetu uzaludan

Uzviseni Allah

biti,

veli:

a koji ce misliti daje

dok u hadisu koji prenosi El-'Irbad

rekao: "Ko od vas pozivi, vidjece
do kakva ce sve neslaganja doci. Grcevito se prihvatite drzite moje
prakse (sunneta)
prakse, na pravome putu, pravednih vladara iza
mene! Cuvajte se novotarija (u vjeri), jer je svaka novotarija zabluda!"'^

dobro ono
b.

(El-Kehf, 104.),

sto rade.

Sarije stoji

da je Poslanik,

s.a.v.s.,

ti-iO^
:Jlj

_,

(T- ol\) iLj\

^^ J isy^h *^I^LJI

(i^iilh)

20

yr'j'-JJl

j s^-^l

(ir is^^ ^\

i^y>^

Ovo

Poslanikovo,

zbog brojnih
njihovih ogranaka, kako na
jeziku, tako
u praksi
vjerovanju, poslije njega, medu njegovim
sljedbenicima, desiti, podudara se sa predajom koja se od njega prenosi
da ce se njegovi sljedbenici (Ummet) podvojiti na sedamdeset i
nekoliko frakcija, od kojih ce sve osim jedne, tj. one koja bude slijedila
njega
njegove ashabe, biti u Vatri. U ovom hadisu se nareduje da se,
kada do podvojenosti
raskola dode, pridrzavamo njegova sunneta i
sunneta pravednih vladara poslije njega. Sunnet je nacin slijedenja
kao takav podrazumijeva ugledanje na Poslanika, s.a.v.s.,
njegove
(Ojj-ii^i
juu)
pravedne nasljednike
u vjerovanju, djelima rijecima. To
je sunnet u punom smislu rijeci. Zato su casni preci sunnetom
imenovali samo ono sto je podrazumijevaio sve navedeno. Poslanikove,
s.a.v.s.,

kazivanje sta ce

neslaganja u misljenjima oko temelja vjere

i

se,

"Grcevito se uhvatite

rijeci:

s.a.v.s.,

drzite

cvrstog drzanja za nju. Stavise, ovdje je

"zubima" kako

su

"Svaka novotarija

Vjerovjesnik,

upotrijebljena rijec "JUri^i"

"Cuvajte se novotarija (u

rijeci:

zabluda!"

upozorenje

hutbi ucio: "Najbolje

Muhammedov,

s.a.v.s.,

novotarije (u vjeri), jer je svaka novotarija

Poslanikove,

da

se

svaka
cuvaju

je zabluda."

u svojoj

s.a.v.s.,

Knjiga, a najbolji put

vjeri), jer je

sljedbenicima

To je jos naglasenije u njegovim

Od Dzabira se prenosi da je

opasnosti povodenja za novotarijama.

rijecima:

izraz su

bi potreba bila jos snaznije izrazena.

Njegove
novotarija

moje prakse!"

s.a.v.s.,

rijeci:

imaju sveobuhvatno znacenje

put.

rijeci

su AUahova

Najgore

stvari su

vjeri) zabluda."'"

"Svaka

novotarija je zabluda"

kao takve sve obuhvacaju. I one su

poput njegovih rijeci: "Ko uradi nesto sto u nasoj vjeri nije propisano,
nece mu biti prihvaceno"'^jedan od glavnih temelja vjere. To znaci
da ce svakome ko izmisli kakvu novotariju, koja u osnovi nema veze
sa vjerom, a njoj je pokusa pripisati, pokusaj biti odbijen i njemu
vracen. Takav je u zabludi vjera sa njim nema nista, svejedno radilo
se o ubjedenju, djelima ili rijecima, vanjskim ili nutarnjim.
i

Sto se tice blagonaklonog stava casnih predaka u pogledu nekih

novotarija,

potrebno je

naglasiti

polje jezickog, a

ne pravnog

rijecima: "Lijepe

li

Zajedno sa

da se tu

smisla.

ove novotarije!" kada

imamom, u

dzamiji klanja

21

radi o

Takav je

aspektima zadiranja u

slucaj sa

Omerovim,

r.a.,

je vidio da svijet u dzematu,

ramazansku nocnu nafilu (tj.

Za ovakvu

teravih-namaz).

praksu, iako do tada nezabiljezenu, ipak u

vjeri postoji valjana osnova.

Prvo, sto je Vjerovjesnik,

s.a.v.s.,

tako

uporno podsticao preporucivao teravih-namaz. U njegovo doba Ijudi

su u dzamiji teravih-namaz klanjah u manjim grupama pojedinacno.
I on im je, sam, vise noci, licno bio imam, ah je kasnije od toga
odustao iz bojazni da im to ne bude propisano kao obaveza, pa da je
ne mognu ispunjavati kako treba. Drugo, Vjerovjesnik, s.a.v.s., je
naredio da se slijedi praksa njegovih pravednih nasljednika, a njegovi
i

pravedni nasljednici su to uveli.

Hafiz Ebu Ne'im, vjerodostojnom predajom od Ibrahim b.
Dzunejda, navodi da je ovaj rekao: "Cuo sam kada je Safija rekao:
'Novotarija ima dvije vrste: pohvalnih pokudenih. Sve sto je u duhu
i

sunneta je pohvaino, a sve sto se kosi sa sunnetom je pokudeno' tada

je kao dokaz naveo Omerove, r.a., rijeci: 'Lijepe li ove novotarije!"
i

mu

Ibn Redzeb, AUah

"Ovim je Safija, r.a.,

u vjeri nema nikakve

se smilovao, kaze:

htio reci da je pokudena novotarija ona koja

osnove na kojoj bi se temeljila, pa je u vjersko - pravnom smislu cista
novotarija. S druge strane, pohvalna novotarija je ona koja je u skladu sa
sunnetom, tj. koja u sunnetu ima osnovu na kojoj se temelji, pa je kao

takva novotarija samo u jezickom, a ne

njih prenosi

pravnom smislu."

je

tacno definirati sta se od svega ovoga od

povuci paralelu izmedu njihovih shvacanja vjere

poslije njih,

kako

bi

Od

tradicija, a sta novotarija.

prenosi

u vjersko

danasnja vremena, kada je isdnsko poznavanjeshvacanja nasih

predaka sve bljede, potrebno

uvedenih

novotarija

se moglo precizno odrediti sta je sunnet /

Ibn Mes'udase vjerodostojnom predajom

je rekao: "Jos koliko danas osvicete, ispovijedajuci pravu,

da

izvornu vjeru.

Ubuduce

cete

kada vidite kakvu novotariju,

zaboraviti da je ovo Ibn

vi

dmgi u nju

uvoditi novotarije. Zato se,

drzite prvog perioda Islama!"

Mes'ud rekao jos u vrijeme pravednih

Ibn Humejd od

MaUka

Ne

treba

vladara.

prenosi da je rekao: "Nijedne od ovih

sekti nije bilo u vrijeme Vjerovjesnika, s.a.v.s.,

niti

u vrijeme

Ebu

Omera Osmana." Malik je ovim ciljao na zastranjenost u

temeljnim shvacanjima vjere, kakvu su ispoljavale haridzije, rafidije,
murdzije
njima slicne sekte, koje su muslimane proglasavale
Bekra,

nevjernicima, dozvoljavale da se proljeva njihova krv

tvrdili

da ce u Vatri vjecno

boraviti,

proglasavajuci ih razvratnicima,

mogu

nauditi vjernicima

ili

vodece

obrnuto,

pljacka imetak,

licnosti

ovog

Ummeta

smatrajuci da grijesi ne

da niko od monoteista nece uci u Vatru.

22

Uzviseni Allah nareduje da se strogo

s.a.ws., rijecima:

vam

Ono

zabrani okanite

postupati.

sa pravogputa.

onome ko

Kada Allah i Njegov

Poslanik

ce

Hasan

zatim:

7.),

nemaju pravo po svome fiahodenju

Njegova Poslanika ne poslusa, tajje sigurno skrenuo

(El-Ahzab, 36.). Naprotiv, slijedenje Vjerovjesnikova,
i

je ucinio

Tako Uzviseni

to cini.

vas

slijedite, i

Allah voljeti! " ( Ali

znakom Svoje

Ijubavi

Red: "Ako Allaha

veli:

prema

volite,

mene

Imran, 31.)

'

je

rekao:

ih je

On

el-Basri

Uzvisenog Allaha, pa
Allaha

a ono sto

sunneta Uzviseni Allah

s.a.v.s.,

sunnet Vjerovjesnika,

Poslanik kao nagradu da to uzmite,

vjernik ni vjernica

ko Allaha
"

vam

(El-Hasr,

se!

onda ni

nesto odrede,

sto

slijedi

"Neki

su

Ijudi

iskusao sa ovim

da vole

tvrdili

ajetom: Red: "Ako

volite, mette slijedite!"

Ez-Zuhri kaze: "Pridrzavanje sunneta je spas,

sto je rekao

Malik kao Nuhova

lada. Spasit ce se

jet je

sunnet kao

ko se na nju ukrca,

propasti ko izostane."

Od

Sufjana se prenosi da je rekao: "Rijeci bez djela se ne

prihvacaju. Rijeci

nijjetom sve

djela nisu ispravni bez valjanog

dok ne budu u skladu

sa

Ibn Sevzeb je rekao: "Allahova

posveti

Bogu

sunneta

mlad covjek druzi

nijjeta, a ni sa

sunnetom."
je

blagodat da

se

kada se

sa prijateljem koji se pridrzava

na njega druge podstice."

El-Mu'temir Ibn Sulejman je rekao: "Jednom prilikom sam

potisten usao
prijatelj,
-

kod svoga

oca, pa

odgovorio sam, pa

me je

Jeste, odgovorio sam, na sto je

Od

me je

upitao: 'Sta

upitao: 'Je

li

ti je.'" -

Umro mi je

se pridrzavao sunneta.?'

on rekao: 'Pa zar da ga

zalis.?"

Sufjana se prenosi da je rekao: "Pomozite one koji se

pridrzavaju sunneta!

To

su garibi

stranci."

POKUDENOSTI NOVOTARIJA I ONIH KOJI IH UVODE

Uzviseni Allah

veli:

/ ne budite kao oni koji su se razjedinili

kad su im vecjasni dokazi dosli,

na Dan kada ce neka lica pobijeljeti, a neka pocrnjeti. (Ali 'Imran, 105.-106.).
Ibn Abbas, r.a., kaze: "Pobijeljece lica zagovornika sunneta i sloge, a
pocrnjeti lica onih koji unose novotarije neslogu.", dok Abdullah b.
Omer, r.a., prenosi da je Vjerovjesnik, s.a.v.s., rekao: "Ko ne voH moj
misljenju podvojili

njih

cekapatnja velika;

sunnet, nije moj.""'

.^i<LJ)

(\v\h) fi

23

^iSUi ('\

lA'^/'^)

lj\^\

i_5j

'^.-^ j^ ^y"

Od

Ibn

s.a.v.s.,

rekao:

{^j

Nekim

^0-

reci:

Mes'uda,

r.a.,

se prenosi da je Allahov Poslanik,

"Ja cu se prvi od vas

domoci dzennetskog zdenca

mene nece

se dopustiti da pristupe, pa cu

Ijudima

iza

'Gospodaru, oni su moji drugovi'

na sto ce mi se

znas kakve su sve novotarije poslije tebe

navodi 'Irbad

b. Sarija stoji

da je Poslanik,

uvodili!"'^

s.a.v.s.,

reci: 'Ti

U hadisu

ne

koji

rekao: "I cuvajte se

novotarija, jer je svaka novotarija zabluda!""*

Od

'AbduUatia

"Dovoljno vam

je

Mes'uda,

b.

da (Poslanika)

se prenosi da je rekao:

r.a.,

slijedite

u vjeru novotarije ne

uvodite."

od Ejjuba es-Sihtijanija se prenosi da je rekao: "Sto se vise

zagovornik novotarija u

vjeri trudi, sve je dalje

od Uzvisenog AUaha."

Se'id el-Kuvejri je pricao: "Sulejman et-Tejmi se razbolio

poceo zestoko plakati, pa su ga upitali: 'Zasto places.?

se smrti?' - Ne, odgovorio je - nego zato sto sam se pozdravio

svojoj bolesti

Bojis

li

kaderijom pored koga sam naisao, pa se bojim da

me

Gospodar za
to ne bude pitao." Od el-Fudajla se prenosi da je rekao: "Kada na
putu vidis covjeka sklona novotarijama, okreni drugim putem!
Uzviseni Allah ne prima djela onome ko uvodi novotarije, a onaj ko
mu pomaze, pomaze rusenju Islama."
sa

Neko
je

ce,

mozda,

reci:

"Hvalis sunnet, a kudis novotariju. Sta

sunnet, a sta novotarija, kada danas svi koji slijede novotarije tvrde

da slijede

sunnet.''"

Nas odgovor
put, nacin

stil

je

zivota

da
i

tradicija (sunnet)

da su, bez sumnje, tradicionalisti

vjerno slijede praksu Allahova Poslanika,

ugledaju

drugova,

r.a.,

novotarija,

koji se

njegovih

na putu na kome
buduci da su novotarije u vjeri uvedene

poslije Allahova Poslanika, s.a.v.s.,

Novotarija u vjeri
nije bilo,

s.a.v.s.,

znaci:

istinski sljedbenici sunneta, jer su

nema nikakvih

r.a.,

u jezickom smislu

nego

(^j^aJi)

njegovih drugova,

izraz je za

r.a.

ono cega u vrijeme ashaba,

je kasnije uvedeno. Zajednicka karakteristika

24

novotarija u vjeri je da se one, uglavnom, kose sa

vjerozakonom

da
izvjesna dodavanja ili oduzimanja.
u slucajevima kada se novotarije nisu kosile sa vjerozakonom,
i

iziskuju njegovo prakticiranje uz

Cak

se nalagalo njihovo prakticiranje,

niti

ih je

neke

ogromna vecina casnih predaka

nerado prihvacala. Oni su izbjegavali sve vrste novotarija, iako su

bile dozvoljene, radi ocuvanja osnovnog ciija, tj. slijedenja.

Tako

Zejd

je

Allahov Poslanik,

rekli

upitao:

r.a.,

nije ucinio

mu

kada su

Sabit,

b.

Ebu Bekra Omera,

knjigu,

da sastavi Kur'an u jednu

"Kako smijete

ciniti

nesto sto

s.a.v.s.?"'^

Ebu el-Buhturi je pricao da je jedan covjek rekao 'AbduUahu

Mes'udu kako se jedna grupa Ijudi poslije aksam-namaza okuplja u
dzamiji
kako im jedan covjek govori: "Proucite: 'Allahu ekber!'
b.

"Allah

je

slavljen!',

toliko

toliko

toliko

toliko puta

to cine,

docti

javi

mi da su se

Ibn Mes'udu koji je po

-

Ja

drugog boga nema,

to je

Omer

b.

desno

r.a.,

Istinu

ih

biti

krajnosti;

vjeri, jer ste

time

s.a.v.s.,

htjeli

drugova!

Boze, oprosti!, a Ibn Mes'ud dodao:

je

Allahov Poslanik,
biti

jedna

niko nece moci odvratiti

s.a.v.s.,

rekao:

"Medu

grupa koja ce podupirati

takvi ce ostati sve

dok ne

prenosi da je cuo od Mubareka, a ovaj od Hasana

da je rekao: "Tako mi Onoga,

sljedbenik islamske tradicije
pretjerivanja

mimo Koga nema drugog

znaci biti

izmedu dvije

Allah vam se smilovao,

medu onima koji su prosli

izbjegavanja. Zato,

budite njeni ustrajni sljedbenici, jer je

medu onima

rekao

zapovijed."*'

Ebu Same
el-Basrija

Muhammedovih,

mimo Koga

Muslim u svojim vjerodostojnim zbirkama hadisa od

prenose da

od koje

dode Allahova

otisao da kaze

na njemu ustrajni budite, jer cete, ako sa

mojim sljedbenicima ce uvijek

boga,

lijevo skrenete, sigurno zalutati!"-"

ili

Buharija

Sevbana,

'Hvala Allahu!',

Mes'ud. Tako mi Allaha,

b.

'Utbe rekao:
i

'Allah je

Kada ih ponovo vidis da

Potom je ovaj dosao, sjeo,

to sto cinite je novotarija

Drzite se pravog puta

njega,

prirodi bio strog covjek, pa je dosao

sam 'Abdullah

dokazati da ju bolje poznajete od

Xa

sastali!

lillahi!' /

da su navedeno ponovo poceli izgovarati, ustao

cuvsi

im:

'Elhamdu

puta, pa je 'Abdullah rekao:

toliko

toliko puta, 'Subhanallahi!'

velik!',

koji ce doci,

najmanje istinskih sljedbenika islamske

25

tradicije.

Oni nisu

uz rasipnike u njihovu rasipnistvu, niti uz

njihovim novotarijama, vec su ustrajno, sve
sa svojim Gospodarom, slijedili tradiciju. Takvi, ako
pristali ni

sljedbenike novotarija u

dok
Bog

se nisu sreli
da,

budite!"

vi

To
da

tradicije konsenzusa (ipUJri j 5^1 JaI) skup

potpomognut sve do Smaka svijeta. Molimo AUaha
budemo da nas, Svojom miloscu plemenitoscu,

su sljedbenici

koji je bio

mi od

bice
njih

prozivi u njihovu drustvu!

# * *

26

ZNAGAJ ZNANJA I UGENJAKA^^

zviseni Allah veli: Allah svjedoci da

I^Y" Njega,

nema drugog boga osim

da On postupa pravedno. y Nema boga osim Njega, Silnogi Mudrog! {Mi'lraian, I'd.).
ovom ajetu se sa vise aspekata istice znacaj znanja ucenih Ijudi:
-

meleki

uceni

1.

U njemu su uceni, mimo sve ostale Ijude,

njemu

je svjedocenje

svjedocenjem Uzvisenog Allaha

To

3.

najpravedniji.

rekao:

je

torn smislu, u poznatoj predaji, stoji da je

"Ovo

ce znanje u svakoj generaciji prenositi

iskrivljavanja ekstremista,

Uzviseni

4.

sa

naveo kao svjedoke, garancija

Oni ce iz njega uklanjati

tumacenja neznalica."^''

prisvajanja lazova

navedeno zajedno

pravednosti, jer Allah od Svojih robova za svjedoke

uzima samo pravedne.

s.a.v.s.,

Ijudi

Njegovih meleka.

sto ih je Uzviseni Allah

njihova postenja

Poslanik,

ucenih

uzeti kao svjedoci.

ucene uzeo

je

za svjedoke u najuzvisenijoj,

najozbiljnijoj stvari; svjedocenju da

nema boga osim

najvecoj

Drugim

rijecima, Uzviseni je za najvazniju stvar,

Allaha.

kao svjedoke, uzeo

najodabranija stvorenja.

Da
Svome

je

znanje toliko odabrano dokaz je

Vjerovjesniku,

s.a.v.s.,

da od Njega

zuri s citanjem Kur'ana prije nego sto

ti se

trazi

da

moli da

mu

cast to sto je Allah

ga

Svome

mu

ga poveca: 7/?^

objavljivanje njegovo ne zavrsi,

red: "Gospodaru moj, Ti znanje moje prosiri!" (Ta-ha,

je dovoljna

Allahova zapovijed

14.)

Dakle, znanju

Vjerovjesniku zapovijedio da

Ga

prosiri.
29

27

vrijednosti znanja, znacaju

njegova stjecanja

odabranosti

ucenih

Ijudi,

ucenih

*Govoreci o tome koliko je kod Njega visok stupanj vjernika

Ijudi Uzviseni veli:
vjernici, kada vam se kaze: "Nacinite mjesta

govore

sljedeci dokazi:

dnigima tamo gdje se sjedi "

a kad vain

uzdignuti one inedii

dobro zna ono

vama

sto radite.

pa ce i vama Allah injesto

vi nacinite,

"Dignite

se rekne:

se''

vi se dignite,

koji vjeniju

(El-Mudzadele,

Allah ce na visoke stepene

kojima je dato znanje.

naciniti;

A Allah

11.)

*Govoreci o bogobojaznosti Svojih robova, Uzviseni Allah

njima posebno
uceni.

istice

ucene, pa

Allah je, doista, silan

veli:

Onprasta.

(Fatir, 28.).

"Dovoljan znak bogobojaznosti je znanje,

neznanje." Dakle, znanje je

ucen covjek onaj

"O

rekao:

medu

Allaha se boje od robova Njegovih

Ibn Mes'ud,

r.a.,

je rekao:

znak uobrazenosti
strahopostovanje pred Uzvisenim Allahom, a

koji se Allaha

boji.

"Ucen je

uceni!", odgovorio:

a dovoljan

kadamuje neko

Takojees-Sa'bi,
onaj

ko se Allaha

boji."

Uzviseni Allah potvrduje da je onima kojima je dao znanje,

On daruje znanje onome home hoce, a

home je znanje darovano - darovan je blagom neizmjernim. (ElBekare, 269.) Ibn Kutejbe
vecina islamskih ucenjaka veli: "Da je
mudrost stajanje na stranu istine
rad po tome tj. da je mudrost

dao, zaista, veliko dobro, pa veVv.

onaj

korisno znanje

casna djela."

*Uzviseni Allah je ulov neukog psa ucinio obicnom strvinom

koju je zabranjeno (haram)

jesti,

prema znanju, dozvolio jesti:

pocasti

"Dozvoljavaju

vam

se lijepajela

spominjite Allahovo ime pri tome,

svida racune." (El-Ma'ide,

ucenja

pocasti koja

poducena

im

po

nauke

Pitaju
sto

te

vam

sta

im

4.).

Prema tome, da

smislu:

veli:

svi

sto

vam

one uhvate

nije vrline znanja

izmedu ulova

Svi vjernici ne treba da idu u

boj.

da se upute u

Neka

vjerske

mu se vrate, da bi se Allaha bojali!

Vecina ucenjaka citirani kur'anski ajet razumije u

vjernici ne trebaju ici u borbu, vec se jedni trebaju

122.).

kod kuce
vjerskih znanosti, tako da mogu ove, kada
posvetiti

Red:

psa.

neka opominju narod svoj da

(Et-Tevbe,

se dozvoljava.

iz

bojte se Allaha, jer Allah, doista, brzo

nekoliko njih iz svake zajednice njihove potrudi

i

za lov,

ulove zivotinje koje ste lovu

se ukazuje, ne bi bilo razlike ni

*Uzviseni Allah dalje

se

ono

onako kako je Allah vas naucio. Jedite ono

poducili,

neuka

dok je ulov obucenog psa

borbi, a drugi ostati

posvetiti se izucavanju

se vrate

iz

borbe, poduciti

sta je sve Allah objavio, sta je dozvoljeno, a sta zabranjeno.

2S

Muslim u svojim zbirkama vjerodostojnih hadisa

r.a., u kome stoji: "Cuo sam da
Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: 'Kome Allah hoce dobro, ucini ga
*Biiharija

biljeze
je

hadis koji prenosi Mu'avija,

razboritim u

vjeri."^''

kome

razumjeti:

Iz hadisa se,

kako

Allah hoce dobro, da

mu

doslovno da

je izgovoren,

kome
Imam Ahmed

razboritost u vjeri, a

ne da mu razboritost u vjeri. U torn smislu

"Ljudima je potrebnije znanje nego hrana pice, jer im hrana
pice zatrebaju jednom ili dvaput na dan, a znanje koliko puta udahnu

nece dobro
veli:

izdahnu."
*Buharija

takoder,
je

navode

Muslim u svojim zbirkama vjerodostojnih

hadis koji prenosi Ibn Mes'ud,

Allahov Poslanik,

kome

r.a.,

rekao: "Zavidjeti se

s.a.v.s.,

kome

moze samo

hadisa,
stoji

da

dvojici:

dao imetak pa ga trosi gdje treba covjeku

kome je Allah dao mudrost pa po njoj sudi njoj druge poducava."-'
Ovim je Allahov Poslanik, s.a.v.s., dao do znanja da niko nikome ne
smije zavidjeti, tj. zeljeti da bude u tudem polozaju, izuzev u jednom
od dva navedena slucaja, gdje se drugi koristi svojim znanjem ili
imetkom. Mimo ova dva slucaja, zbog neuporedivo manje koristi
covjeku

je Allah

prema drugima, nikome

nije

dozvoljeno zavidjeti.

*U zbirkama Sunenu
pripovijeda

Safvan

Poslanice, dosao

'Dobro

sam u

'Usal u
potrazi

dosao, trazitelju znanja!

prema onome
hlad

b.

sto trazi,

hadis koji
Musnedu navodi se
kome stoji: "Rekao sam: 'Allahov
za znanjem' - pa mi je odgovorio:
i

Onoga ko

trazi

okruzuju meleki, svojim

znanje,
krilima

iz

Ijubavi

mu

prave

uzdizu do nama najblizeg neba."^*^ Zatim spominje hadis o

Ebu Abdullah el-Hakim kaze da mu je sened

Ibn Abdulberr da ispunjava uvjete sahih, hasen,
merfu' hadisa. U drugoj verziji ovog hadisa koji

potiranju po obuci.

vjerodostojan,

mahfuz i
Tirmizi, stoji da je Poslanik, s.a.v.s., rekao:
navode Ebu Davud
"Meleki sa zadovoljstvom prostiru svoja krila onome ko trazi

sabit,

24

25

29

znanje."-^

prvom hadisu

onoga ko

se govori da

nama

najblizeg neba, okruzuju meleki, a u

svoja

krila.

Prostiranje

hadisa

zastitu

meleki.

sadrzavaju

Da nema

dovoljno kao cast

*Od Ebu

prostiru
i

velicanje,

cuvanje, koje

mu

znak je skromnosti, uvazavanja

znak cuvanja zastite. Prema tome,

krila

velicanja, a natkrivanje krilima

oba

znanje, do

trazi

drugom da

onome ko

nista drugo,

okupljanje, Ijubav,

slavljenje,

prema onome ko

trazi

znanje, pokazuju

trazi

znanje, ovo bi bilo

ugled.

Hurejre,

se prenosi da je Allahov Poslanik,

r.a.,

"Ko krene putem trazenja znanja, Allah ce mu

do Dzenneta."^** Ovdje se vjerozakon
sudbina
nadopunjuju da nagrada odgovara vrsti djela, pa uvijek, kada se
potrazi put za ozivljavanje srca spas od propasti, Allah da nacin da
rekao:

s.a.v.s.,

olaksati

put

se to

postigne.

*Muslim preko Ebu Hurejre, r.a.,

s.a.v.s.,
rekao: "Kada covjek umre, njegova
tri

ako

slucaja:

iza

se drugi koristiti

biljezi

se djela prekidaju, osim u

sebe ostavi dobro djelo koje

traje,

cast pridaju znanju

obilni njegovi plodovi, jer sevabi za njega teku,

smrti, sve

kao da

dok

je jos

se njime drugi koriste.

ziv,

znanje kojim ce

se za njega moliti."^^

cestito dijete koje ce

najbolje pokazuje koliki se znacaj

da je Vjerovjesnik,

Tako

poslije

Ovo

koliko su

covjekove

sevabi od njegovih djela,

spomen

dalje teku, isto kao sto teku

sjecanje na

njega, a oni su kao drugi zivot.

*Imam Ahmed,

Tirmizi

Hakim od Ebu Kebese

kao vjerodostojan hadis, biljeze da

"Udio u ovom

je

Allahov Poslanik,

el-Enmarija,

s.a.v.s.,

rekao:

svijetu imaju cetvorica:

Covjek kome je Allah dao imetak i znanje, pa se imetkom

zalaze kod svoga Gospodara, pomaze rodbinu zna kako ce ispuniti
obaveze prema Allahu. Takav je kod Allaha na najboljem polozaju.
-

.(n/A)^Uri^^t_,jUjSfi j(rr/^)^-i^jOi j^,^^

--iL^I

ij

^_f^y'

r-vy -^ v^'^'

*j'^' f"^>*

(J^ c^J^I

30

lil

^_^\

Jj n^\ JU

.LiU'_jJl

(Y o

/l)

^\^\

Covjek kome

imam imetka
po namjeri kao

je Allah

prvi,

pa im je

Covjek kome

dao znanje,

nagrada

ista.

dao

Allah

je

a nije imetak,

kao sto postupa

sa njim bih postupao

taj

pa kaze: 'Da

taj.'

Takav je

imetak,

a nije znanje,

pa

nepromisljeno postupa sa svojim imetkom, njime se ne zalaze kod

svoga

ne

Gospodara,

obaveze prema Allahu.

pomaze rodbinu
ne zna kako ce ispuniti
Takav je kod Allaha na najgorem polozaju.
i

Covjek kome Allah nije dao ni imetka ni znanja, pa kaze: 'Da

imam imetka sa njim bi postupao kao sto postupa taj taj.' Takav je
po namjeri kao prethodni, pa im je odgovornost ista."^
-

Allahov

Poslanik,

s.a.v.s.,

dakle, Ijude na

ovom

Najbolja je ona kojoj je Allah dao

podijelio na cetiri vrste.

svojim znanjem

imetak, pa

je,

imetkom

koristi

svijetu

znanje

drugima. Iza nje po

dao
trecem
Na
znanje, a nije imetak. Ovo
mjestu je ona kojoj je dat imetak, a nije znanje, a na cetvrtom ona
kojoj nisu dati ni imetak ni znanje, ali bi po namjeri, da joj je kojim
slucajem dat, imetak trosila u nepokornosti prema Allahu. Time se, u
potpunosti, za srecu ima zahvaliti znanju onome sto ono nalaze, a za
polozaju

iako su po nagradi iste

dolazi ona kojoj je Allah

zato sto su po namjeri

isti.

nesrecu

kriviti

*Kesir
dzamiji u

neznanje

ono

sto iz njega proizilazi.

Kajs pripovijeda:

b.

Damasku kada

Derda, dosao sam

iz

je

"Sjedio

grada Allahova Poslanika,

kakve (druge) potrebe (nego da od tebe

rekao:

"Cuo sam Allahova

Ebu ed-Derdaom u
rekao: - O Ebu eds.a.v.s. Nisam dosao ni iz

sam

sa

jedan covjek dosao

Poslanika,

naucim), pa

sta

s.a.v.s.,

kada

je rekao:

mu je

ovaj

'Ko krene

potrazi za znanjem, Allah ce ga okrenuti putem koji vodi u

Dzennet. Meleki, iz zadovoljstva, prema onome ko trazi znanje prostiru
svoja krila. Za ucenjaka oprost moli sve sto je na nebesima Zemlji, cak
ribe u vodi. Ucenjak je istaknutiji od poboznjaka kao sto je pun

putem u

Mjesec

od zvijezda. Ucenjaci su nasljednici vjerovjesnika, a

vjerovjesnici u naslijede nisu ostavili ni zlatnika ni srebrenjaka, nego
znanje. Zato je onaj ko njega naslijedi, naslijedio veliku srecu."'
istaknutiji

*Kumejl
je Ali b.

Ebu

b.

Zijad en-Neha'i pripovijeda:

Talib,

r.a.,

uzeo za ruku

"Jednom prilikom me

poveo prema pustinji

(iiU-t).

"

(TV) J-^^ ^'j^ {*-^

31

u pustinju, duboko je uzdahnuo rekao mi: 'Kumejl b.

ona u koja najvise moze stati.
Zapamti sto cu ti reci! Tri su vrste Ijudi: ucenjak pronikao u vjerske
znanosti, ucenik koji traga za putem spasa i pokvareni olos koji se
povodi za svim
svakim
povinuje svakom vjetrii koji puhne. Ove

Kada

je izasao

srca su posude. Najboija su

Zijade,

na koga
ti cuvas
imetak. Sve sto se vise trosi (a po drugoj verziji: "primjenjuje"), znanja
je sve vise, a imetka sve manje. Znanje je sudija, a imetak osudenik.
Ljubav prema znanju je vjera koja se ispovijeda. Znanje ucenjaku
posljednje

niti je

obasjalo svjetlo znanja, niti su se

snaznog. Znanje je bolje od imetka.

omogucava da

mu

se, jos

oslonili

Znanje cuva tebe,

u zivotu, drugi pokoravaju

da ga poslije smrti

od imetka, cija djelotvornost prestaje, cim

ga nestane. Cuvari imetka umiru jos dok su zivi, a ucenjaci ostaju dok
vremena, oci ih ne vide, ali se njihove izreke u srcima nose.
je vijeka
Evo, ovdje je znanje (pokazavsi rukom na svoja prsa). Da sam bar nasao
nekoga kome bih ga pokazao prenio, nego sam nasao: ili ostroumna
lijepim spominju,

za razliku

koji brzo

shvaca,

je

ali

nepouzdan,

jer vjeru zloupotrebljava za sticanje

dunjaluka, zaklanja se iza Allahovih dokaza protiv Njegovih prijatelja

AUahovim blagodatima u uznemiravanju Njegovih robova; ili na

rijecima predana onima koji su na strani istine, ali pri sebi nema
bistrine
pronicljivosti, pa mu, zbog najmanje sumnje, u srcu ponikne

sluzi

podozrenje

tako da ni jedan od ove dvojice nije podoban (da ponese

odana nasladivanju prepustena strastima uzivanju; ili

zavedena skupljanjem
gomilanjem imetka, te ni oni nisu dostojni da
pozivaju u vjeru, jer su najslicniji, stoci na pasi. Zato znanje umire, sa
smrcu onih koji ga nose."^"
znanje)

ili

Ovakva podjela
potpuno

je ispravna

savrsenim razumom

navedenih
ili

vrsta.

nehajnik koji

kakvu

Ijudi,

ili

nema nijednog

covjeka, cak ni sa

postedenog mahana, a da ne pripada nekoj od

Prema tome,

niti

ju je napravio vladar pravovjernih,

precizna, jer

svaki je covjek

ili

ucenjak,

ili

ucenik,

zna, niti znanje trazi.

Nema

ucenjaka koji zasluzuje vecu cast ni visi polozaj od

ucenjaka proniklog u vjerske znanosti (j^b^i ,iu]i), znanosti kojima se
opisan atributom "^l,Ji" / "gospodnji",
spoznaje Gospodar. Zato je
atributom koji, zbog vrste znanja, jedino, takav ucenjak moze nositi,
i

nijedan vise.

drugu kategoriju

Ijudi,

spada onaj ko uci ono sto ce

mu

ucenika koji traga za putem spasa,

koristiti,

ko ima za
(A

32

cilj

V'^/\

da nauci kako

) 5_U-I

^^

_^i oljj

ce se sacuvati od propustanja svojih obaveza,

nemarnog odnosa prema njima

provalije

svojim niskim polozajem

i

sebi

propasti.

povode za svim svacim" znace: koji

svakim ko ih pozove, svejedno pravim ili
ne znajuci kuda se pozivaju da li je to istina

"koji se

rijeci:

prema

jadnim stanjem, na

pristaju za

krivim putem,
laz,

sa

na najnizem stepenu neznanja

Njegove
se odazivaju

ili

kako ce se sacuvati

izbjeci slicnost zivotinjama.

trecu kategoriju spadaju oni koji su nemarni

samima, zadovoljni

dnu

jer se,

na poziv odazivaju.

Rijecima

"i

povinuju svakom vjetru koji puhne" uporedio je

njihove prohtjeve

njihove kratke pameti sa nejakom granom, a

misijenja
rijecima

vjetrovima,

sa

grana za vjetrom

jer se

savija,

je obasjalo svjetlo znanja, niti su se oslonili

"niti ih

dok

snaznog" objasnio razlog zbog cega su dovedeni u takvo stanje,

nema nikakva

da njihovo znanje
istinu

od

bojte

u Poslanika Njegova

darovati,

znaci

lazi,

kao sto Uzviseni Allah

vam

dace

kada

da,

svjetla

svjetlo

vjerujte,

ce

svjetla,

vam

cete

a to je

bi razlikovali

vi koji vjerujete,

veli:

On

pomocu kog

nema

srcu

pomocu koga

je

na koga

Allaha se

dvostruku milost Svoju

(El-Hadid,

ici.

28.)-

To

covjek postaje zbunjen

kuda da krene. Zato, zbog svoje izgubljenosti

nepoznavanja puta do zeljenog cilja, nasjeda
pristaje za svakim

izgubljen, pa ne zna

glasom koji cuje.

Njegove

ti

"Znanje je bolje od imetka. Znanje cuva tebe,

cuvas imetak" znace da znanje cuva svoga sahibiju da mu ne da
rijeci:

posrne, za razliku od vlasnika imetka koji svoj imetak

da propadne
mora sam cuvati. Njegove rijeci: "Sto se vise trosi, znanja je sve vise,
a imetka sve manje" znace: sve sto vise ucenjak svoje znanje trosi i na
druge prenosi, njegovi izvori sve jace naviru pa tako postaje sve
i

obilnije, snaznije

izrazenije.

druge, ucenjak utvrduje

sto

prije

nije

znao,

ono

nauci.

Osim

toga, prenoseci svoje znanje na

sto je ranije naucio

Dva

su

uvijek nesto novo,

nacina za zekat na znanje;

poducavanje drugog njegova primjena u praksi. U tome smislu neko

je od ranijih ucenjaka lijepo rekao: "U sticanju znanja potpomagali
smo se postupanjem po njemu." Neko je drugi rekao: "Znanje doziva
djela, pa ako se ona odazovu ostaje, a ako ne odazovu, prolazi."
i

Ucenjak Ibn el-Kajjim, u

svojoj izuzetno vrijednoj knjizi "^-u^

;ju__Ji jb" /

Kljuc kuce srece navodi cak cetrdeset prednosti znanja nad

imetkom, od

kojih, ukratko,

navodimo samo neke:

33

Znanje

Znanje cuva svoga

imetak,
-

je naslijede vjerovjesnika, a

Sto se vise

Znanje

Ucenjak

Imetkom

raspolaze

cini tijesnom,

skrtom
a

imetaka

Ljubav

Ko god

sudija znanju,

biti

pa nanize,

a sahibija

cisti

nevjernik,

dobrocinitelj

se

pohlepa za imetkom

usavrsava, vec
je bit

njene krnjavosti,

bit

se izrada osiljenost, razvrat

i

dusa, a njegovo sticanje joj

niti je cisti niti

pohlepnom. Pohlepa duse za znanjem

znanja skromnost, uctivost

uobrazenost, a

iz

poboznost,

njegovu stjecanju izvor su svakog

prema znanju
prema imetku njegovu stjecanju izvor su svakog zla,
i

pokoran je zahvaljujuci znanju, dok

nepokorna zbog imetka,

je Allahu pokoran,

Mu je vecina nepokornih,
-

imetkom, dok znanje

vjernik,

drugoj strani, imetak

njenog savrsenstva,

dobra, a ljubav

vjernik

znanja

Na

znanja sve vise,

dok imetak ne moze

znanjem samo

pricinjava cast.

manje,

bijednicima,

Prosirivanjem

Iz

imetka sam cuva svoj

potreban svima, od vladara

je

razvratnik, a korisnim

je sve

bogatasa,

sahibija

sahibija se rastaje sa svojim

je sudija imetku,

imetka siromasima

dok

u kabur,

imetka

trosi,

Kada umre,

sa njim ide

sahibiju,

imetak vladara

Imetak svoga vlasnika

se njime nasladuje

hvali sto ga udjeljuje

znanje sto

trosi, a

odlikuje,

Bogat se mora pomiriti

da ce se sa svojim imetkom, kad li tad li, morati rastati

da ce zbog toga patiti i tugovati, dok znanje
ucenjaka nece prestati niti ce zbog njegova gubitka morati patiti
-

tugovati.

Dakle, uzivanje bogatasa je kratkotrajno, prolazno

praceno bolom,

ucenjaka trajno

a uzivanje

na kraju

neprekidno, bez ikakva

bola na kraju.

On
ucenjacima

je,
-

vjerovjesnika,

r.a.,

"Ljubav

rekao:

prema znanju

ili

prema

je vjera koja se ispovijeda" jer je znanje naslijede

a ucenjaci njihovi nasljednici.

znanju podstice na ucenje

Osim

toga, ljubav

slijedenje ucenih, pa je

ispovijeda.

34

prema

to vjera koja se

"Znanje ucenjaku omogucava da mu se,

da ga poslije smrti lijepim spominju."
znace: da ucenjaka znanje cini dostojnim pokornosti, jer je svakom
covjeku - od vladara pa nanize - potrebno znanje. Zato sto ucenjak
nareduje pokornost Allahu Njegovu Poslaniku, Ijudi su mu se duzni
Njegove,

rijeci:

r.a.,

u zivotu, drugi pokoravaju

jos

pokoriti

poslusati ga.

Uzviseni Allah

vjemici, pokoravajte se Allahu

veil:

pokoravajte

Pod rijecima /
Kada ucenjak umre, Allah
medu svijetom ozivi sjecanje lijep spomen na njega. Ucenjak kad
je poslije smrti mrtav, ziv je medu Ijudima, dok je neznalica kada je
se

Poslaniku

predstavnicima vasim! (En-Nisa', 59.).

predstavnicima vasim misli se na ucenjake.

i

medu

ziv,

Ko

Ijudima mrtav.

ucenjacima,

iole bolje razmisli o

velikim islamskim

imami u hadiskim fikhskim znanostima,

iako su davno pomrli, medu Ijudima jos zivi, da se

kao

vidjece da su,

sto su npr.

neprekidno spominju, hvale

njihove rijeci citiraju. To znaci da
iako su tijelom likom odsutni, medu svijetom, jos zivi.
i

su,

Pod njegovim
prestaje,

od imetka,

rijecima: "za razliku

cija

djelotvornost

cim ga nestane" misli se na uvazavanje, naklonost, umiljavanje

koje se prema nekome zbog njegova imetka pokazuju.

uctivost

Medutim, kada imetka nestane, ne samo da pomenuti znaci uvazavanja

prestaju nego se cesto ni onaj ko ga je predano sluzio vise ne
pozdravlja, upravo kao sto je neko od arapskih pjesnika rekao:
Ok^/ su me amiMici nekada docekivali
sa
A^li,

rijecima dobradoshce,

kada su
lijeci

vid/eli

da sam

dobredoslice su

osiromasio,

umrk

nastavku on (Ibn el-Kajjim) opisuje zle ucenjake, neka nas

Allah sacuva od njih

stanja u

kakvom

su oni!

Ko

tome

se o

neka pogleda u njegovu knjigu Kljuc kuce

upoznati,

Allaha da nas obraduje nagradom,

zeli bolje

srece.

Molimo

vise od toga!

*Ebu Ja'la el-Mevsili, u svome yl/z/.ra^ii'w, od Enesa b. Malika

navodi hadis koji pripisuje Vjerovjesniku, s.a.v.s., u kome je rekao:
"Traziti znanje duznost (farz) je svakom muslimanu."''^
:

Joj-^l

JU

jU-I~v ^^

Lji*^ Si J Laj^
.(\

i/aT)

ij^^

Ov-^ ^ ^^j

Jij^

<^^J-^

'"^

^JiJ>^ uJujw' oiU^-l

c^^

J^

^-*^

c_.jJ-l

y^ J

ij^

\^^\^-^\

tlr-^'

>;lj

jj

Vj AV ti^

J^^^

35

JU

^^.jtjj!

(j^

^ ^c^^' J (^^ ^) **^^

L^jj c_oA^l

^-^ i^.i>.^

4>Jiil

\Sjt'

'.iS')^

u'^ *'jj

jj-^1 JLe^

(A^/\) <^U

^^\

^X^

- ^y^

lako je lanac prenosilaca ovog hadisa slab, njegovo znacenje je

tacno, jer je vjerovanje farz svakom pojedincu, a ono se sastoji od

poznavanja

muslimana,
njihovog

Osim

djelovanja.

oni se

toga islamski obredi su obaveza svakog

ne mogu, kako

poznavanja.

Uzviseni

bez znanja

treba, obavljati

Allah sve Svoje robove,

utroba

iz

izveo je a da nista ne znaju. Robovati Allahu duznost

Njegovih robova, a zar je to moguce bez znanja?! A zar se
znanje ne postize njegovim trazenjem?!
njihovih majki,

je svih

*Znanje covjeka podize

sa stepena roba

dovodi u drustvo
vladata. To potvtduje
vjetodostojni hadis koji od Ebu et-Tufejla
prenosi ez-Zuhri, u kome stoji da je Nafi' b. el-Hatis jednom ptilikom
dosao kod Omer b. el-Hattaba sa Asfanom koga je Omer jos ranije
i

bio

Mekkelijama za namjesnika, pa ga

postavio

je

Omet

upitao:

"Koga si stanovnicima Doline (tj. Mekke) odredio da te zamijeni?" Za svoga zamjenika sam im odredio Ibn Ubzea, - odgovorio je. "A ko
Ibn Ubze.'*" - upitao je. - Jedan od nasih oslobodenih robova, odgovorio je. Na to je Omer upitao: "Odredio si im za svoga
zamjenika oslobodenog roba.'"' - On cita Allahovu Knjigu
dobro
poznaje obaveze (farze), odgovorio je, na sto je Omer rekao: "Zar vas

je

Vjerovjesnik,

s.a.v.s.,

Ijude uzdici, a druge

nije rekao:

'Allah ce sa

spustiti.'"^''

Ibrahim el-Harbi pripovijeda: "'Ata'

crni

kod jedne zene

rob

prilikom je

ovim znanjem jedne

iz

Mekke. Imao

b.

Rebbah

sluzio je kao

Jednom

je ruzan nos.

Sulejman, sin vladara pravovjernih Abdulmelika, sa svoja

dva sina dosao kod 'Ata'a

zatekao ga kako klanja.

Sjeli su

kada je

ga pitati o obredima hadzdza, iako im je bio

Zatim je Sulejman svojim sinovima rekao da ustanu,
pa su ustali. Kada su izasli rekao im je: "Sincici moji, ne ustrucavajte
se da trazite znanje, jer ne mogu zaboraviti ponizenje koje smo
dozivjeli od ovog crnog roba!"
ovaj zavrsio

okrenuo

poceli su

zatiljak.

El-Harbi dalje kaze:

covjek zdepasta

bio je

ramenima. Majka
smijace

ti

se

mu

rugati.

"Muhammed

rasta, sa

vratom pribijenim uz trup isturenim

'Gdje god se u drustvu zateknes
i

Zato se prihvati znanja,

godina. Bio je tako ucen da

-

sve dok ne

bi

Abdurrahman el-Evkas

je govorila:

Kasnije je postao mekkanski kadija

njim

b.

ustao

bi protivnik,

drhtao."

36

jer ce te

ono

uzdici!'

na tome polozaju ostao dvadeset

kada

bi sa

njim

sjeo,

pred

Abdullah

b.

Davud

rekao: 'Hadiska nauka je

ko

zeli onaj svijet, s

Sufjan

b.

je rekao:

cast.

Ko

"Cuo sam da

zeli ovaj svijet, s

je Sufjan es-Sevri

njim ce ga naci,

njim ce ga naci."

'Ujejne je rekao: "Najvisi polozaj kod Allaha uzivaju

oni koji najbolje poznaju

to su vjerovjesnici

odnose iznnedu Allaha

Njegovih robova,

ucenjaci."
S'ast pripada sarm ucenim,

@ni su na pravam putu i omme ko put

QS)vaki S6 covjek cijenipo

A. ne^alice su
Q^tekni

snan/'e,

Irazi vadici

omme cime dobro

vlada,

nepiyatep ucenim.

sa njim ces

QS)vij6iJe mrlav, aj/udi

* * *

37

bili vjecno 6iv,

od 3nan/a iipi.

ODGOJ ONOGA KO TRAZI ZNANJE

35

ko trazi znanje treba znati da mu je Uzviseni Allah u

obavezu stavio ibadet, a ibadeta nema bez znanja.
Vjerniku ne dolikuje neznanje, pa zato trazi znanje da
njime suzbije neznanje
da Uzvisenom Allahu - onako kako mu je
On naredio - robuje, a ne kako se njemu prohtije. To treba biti cilj
njegova truda u nastojanju da stekne znanje. Uz to se, u svome trudu,
mora cvrsto opasati iskrenoscu, ne pripisujuci pri tome zaslugu sebi,
nego Uzvisenom Allahu koji ga je uputio da trazi znanje s kojim ce
bolje izvrsavati Njegove zapovijedi kloniti se Njegovih zabrana.
naj

*Onaj ko se posveti traganju za znanjem treba se - koliko god

kloniti svega sto ga od njegova stjecanja zaokuplja, a Allah
nijednom covjeku dva srca u njedrhna njegovim nije dao. (EI-Ahzab, 3.), jer
je - sve sto je misao rastrkanija - teze spoznati sustinu stvari. Zato je

moze

neko s pravom
ne predas."

rekao: "Znanje

ti

nece dati dio sebe, dok

mu

se

sav

ti

*0n, takoder, prethodno treba ocistiti dusu od losa vladanja

pokudenih osobina, jer je znanje ibadet srca, namaz savjesti
priblizavanje nutrine Uzvisenom Allahu. Kao sto namaz, u cijem
obavljanju ucestvuju vanjski organi, nije valjan sve dok se ne odstrani
i

vanjska

necistoca

ozivljavanje srca

vladanja

ne uzme abdest, tako

znanjem nisu

niti

sve dok se ne ociste od loseg

valjani

hrdavih osobina. Zato je

ni ibadet nutrine,

receno: "Srce se priprema za

znanje kao sto se zemlja priprema za sjetvu."

*On,

prema svom
stvar u

vjestom
polozaju

ne smije oholo pristupati znanju, vec treba

nadalje,

ucitelju biti

njegove ruke

ponizan, u potpunosti

pokoravati

brizljivom Ijekaru, cak

porijeklu

mu
i

svemu

prepustiti

se kao sto se bolesnik pokorava

ako

je

njegov

manje poznat od njega,

ucitelj

jer se

mladi

po

poniznoscu

ustrajnoscu u ucenju stjece znanje, jer kao sto rece pjesnik:

Lij>'^ sUUl

J">U-i J

4^lai

^^

jj_L^U)l r-Lj^

38

r^^i

~ t^jj^

>J^yJ' "J-^ v^'-^T j^- iJLJ'

^'l

C^G?

nije,

makarjedcm

cos, osjelio

(3^ spa wemena cepon&n

Ibn 'Abbas,
rrazio,

biti.

"Bio sam ponizan dok sam znanje

je rekao:

r.a.,

ponismsti,

pa sam, poslije, sam ugledan

trazen postao."

*On, takoder, treba gledati koga ce za ucitelja odabrati, jer

jciti moze samo od onoga ko je za to potpuno kvalificiran, cija je vjera
postenje cuveno. Zato su Muhammed
dokazana, znanje potvrdeno
drugi casni preci imali obicaj reci: "Ovo
b. Sirin, Malik b. Enes
vjera,
pa
zato
pazite
od koga vjeru uzimate!"
znanje je
i

*0n

prema svome

se

mu je

treba odnositi, jer

pojedini ucenici

kada

"Boze, sakri

zamoliti:

me

on

ucitelju

najblizi

bi otisli

postovanjem

od koga ce se

svome

ucitelju

od mene mahane

uvazavanjem

okoristiti.

Nekada

su

sadaku podijeliti
moga, ne dopusti da

znali

ucitelja

zaobide blagodat znanja njegova!" Safijin nerazdvojni drug er-

Rebi', Allah

prema

Safiji,

Od

im se obojici smilovao, je rekao: "Nikada se, iz postovanja

dok je u mene gledao, nisam usudio napiti vode."

'Ali b.

ucitelju spada

Ebu Taliba

to

se prenosi da je rekao:

"U

duznosti prema

da sve druge uobicajeno pozdravis, a njega posebno,

da sjedes ispred njega, da pred njim rukom svojom ne pokazujes, da

okom svojim ne namigujes, da pred njim ne govoris: "Taj i taj je rekao
drugacije nego sto

ti

kazes", da pred njim nikoga ne ogovaras, da se u

njegovu prisustvu sa onim ko do tebe sjedi ne konsultiras, da ga ne

kada ustane, da

za odjecu

dodije

tj.

da se ne

zasitis

mu

teglis

ne dosadujes kada je umoran da

i

predugog druzenja

ti

ne

sa njim.

*Ucenik pred svoga ucitelja treba izaci potpuno spreman, cist,

neobuzet drugim stvarima. Ako je ucitelj na
jredan, smirena srca
kakvom mjestu gdje je potrebno zatraziti dozvolu za ulazak, nece
ne zatrazi i ne dobije. On je, nadalje, kada ude,
ulaziti dok je
prisutnima duzan nazvati selam, a ucitelja posebno pozdraviti. Nece
se gurati
gaziti preko prisutnih, nego ce sjesti pozadi gdje ima
mjesta, osim ako mu ucitelj pokaze da prode naprijed, ili ako primijeti
da ga prisutni nude da prode naprijed. Nikoga nece dizati sa svoga
mjesta. Ako mu svoje mjesto ponudi neko od prisutnih, po ugledu na
Ibn Omera, r.a., ga nece prihvatiti, izuzev ako je njegov prolazak
i

naprijed

u interesu prisutnih,

kruzoka

moze

sjesti

samo u

ili

mu

slucaju nuzde.

druge dvojice, dok ga oni ne ponude,

2.1

ponude

naprave

mu

to ucitelj

mjesto.

39

a sjesti ce

Nece
i

sredinu

sjedati

izmedu

naredi.

prikljuciti

im

se,

ako

*0n

se,

takoder,

iz

postovanja prema ucitelju

u uciteljevu drustvu

svu

se rukama, bez potrebe se okretati nadesno

svoJLi paznJLi usmjeriti

*Ucenik

se,

prema

ucitelju

da

mu

dobro

vec ce
on govori.

nalijevo,

slusati sta

Ne

bi dosadilo,

pa zaboravio

da svo

treba se zadovoljiti sa malo,

vise, niti se preopterecivati previse sto nije

ne

previse pricati,

takoder, treba truditi da redovno uci

raspolozivo vrijeme sto bolje iskoristi.

ako moze

prisutnom

potrebe, suvise dizati glas, smijati se, bez potrebe

igrati

prema svojim drugovima prema ostalim

prisutnim osobama. Kada govori nece, bez

skupLi, treba uctivo ponasati

ono

u stanju

izdrzati,

Ovo

sto je naucio.

se

od slucaja do slucaja. Ucenik se,

razlikuje od covjeka do covjeka
kad je
osim toga, treba potruditi da uvijek nesto novo nauci,
Slobodan
kad je zauzet, dok je jos fizicki snazan, dok ga pamcenje
dobro sluzi, dok jos ima malo obaveza, dok je besposlen dok ocekuje
veci polozaj. Zato je u pravu bio vladar pravovjernih, Omer b. elHattab kada je rekao: "Ucite prije nego sto postanete poglavice, jer
ako postanete poglavice koje ce drugi slusati, zbog visine polozaja
mnostva obaveza, necete vise imati kada uciti." U tom smislu su
Safijine rijeci: "Uci prije nego sto dodes na visok polozaj, jer kada
i

dodes na visok polozaj nema vise vremena za ucenje!"

40

ODGOJENOST UGITELJA

citelj,

obavlja

da svoj posao
ime Allahova zadovoljstva. On ne treba,

svome znanju,

zahvaljujuci
za

umu

mora imati na

prije svega,

traziti

prenosenje znanja uzimati protunaknadu,

polozaj

ili

kod

vladara,

oko sebe okupljati

bogate, a zapostavljati siromasne.

*Ucitelja

trebaju

krasiti

osobine, pohvalne vrline

na

pocetku navedene

skromnost na ovom

mu je Allah

pitoma narav na koje

lijepe

ukazao,

manje posezanje za njim,

neobracanje previse paznje prema njemu onima koji za njime tree,

kao sto

su:

svijetu, sto

darezljivost, dobrostivost,
to

ne

smije

suzdrzljivost

od

niskih

rim

sto

eticke vrijednosti, veselost

preci

razuzdanost,

blagost,

lica, s

odvaznost,

pretjerivanja u

pridrzavanje vjerskih duznosti kao sto su: potkresavanje

saljenju,

rezanje

brade

pustanje

noktiju,

ukratko da njegovo

mirisa,

vedrina

poboznost, skrusenost, smirenost,

dobiti,

dostojanstvenost, skromnost, izbjegavanje smijeha

brkova,

uklanjanje neprijatnih

nutarnje drzanje odise praksom

vanjsko

Omer

b.

\'ierovjesnika, s.a.v.s.

U tom

prenosidaje
rekao: "Ko nam pokaze dobro, o njemu steknemo lijep dojam
kao
lakvog ga zavolimo, a ko nam pokaze zlo, o njemu steknemo los
dojam l^ao takvog ga zamrzimo."
smislu se od

el-Hattaba,

r.a.,

*Ucitelj

pokudene
pokorna
~~C^ospodara

prazna

dozvoljenim

pred svojim ucenicima treba izbjegavati stvari koje su

ni

Uzvisenom
i

naklapanja

zabranjenim

Allahu,

Pored navedenog,

*Vcke}'i

mors bid

kome

se

(blagonaklonost

zaokupljena

ni

spominjanjem

svoga

Njemu.

ucitelj se, narocito,

i

prema

stvarima), nastojati da ga uvijek vide

uvijek usmjerena prema

uobrazenosti, samoljublja

zavisnosti

mora

cuvati: zavidnosti,

nipodastavanja drugog.
psz}'{iv

radi,

prema onome koga poducava,

pokazivati

41

svoju

sirokogrudnost

a
i


dobrostivost, kao

davati

mu

savjete, jer je Allahov Poslanik, s.a.v.s.,

"Vjera je (prijateljsko) preporucivanje Allaha, Njegove Knjige,

rekao:

Njegova Poslanika, muslimanskih prvaka

mora

*Ucitelj

znanje

obazriv prema

uceniku koji od njega

cak, sebe samog.

ili,

navraca

od njega

ili

Ebu

Ejjub

uci,

prema svakome ko kod njega

skroman ponizan, jer bi, kao sto
"Ucen covjek na svoju glavu - iz

Pored

mora

toga,

biti

es-Sahtijani:

poniznosti prema Uzvisenom Allahu

*Ucitelj

trebao staviti

Dok

neophodni.

ne

treba

ni

svakome pojedinacno
zalaziti

si.

dok onoga ko

On

ne smije nikome od

niti

previse naglasavati blagodat

sto

je

ucitelj za svoju zaslugu

Ibn

kaze:

"Rijec

onome kome

ispravnog

vjerovanja

Rijeci: Jl

j'

na

buducem

iJil

kojom ga

je Allah odlikovao,

se

njoj

Muhammeda,

zabranio. Rijeci:^v'jli
u pravu

>v^i ima

Njegovu

jednocu

kako ne

bi

prije sto ce

koji uspjeh daje!

vise znacenja s tim sto

U navedenom

daje.

hadisu

rijeci

iskrenost

svako od njih u sebi nosi zelju za

'
>._^l znace: preporucivanje

namjeri da se

samo On obozava.

preporucivanje Allahove Knjige, tj. cvrstog vjerovanja da je ona

Rijeci: -Jj
^J i^,.^\ znace; preporucivanje vjerovanja u istinitost

^ij^S^ i^-w^iJi znace:

da se po

poslanstva

niti

svijetu imati obilnu nagradu, a na

Onaj

lijepu zahvalnost. Allah je

el-Esir

dobrobit

dolikuje.
nije,

zbog pokazane umjesnosti,

njih,

ovome

mu

nemaran, blago

zavidnost prema tudinima najstrozije zabranjena,

prema uceniku koji mu je kao rodeno dijete, tim

jer je

su

ono

ukoliko se ne boji da ce ga to od daljnjeg ucenja

ukoriti,

zavidjeti,

on

pruziti

trebao prema njima

odvratiti.

istinita

bi

u dubinu sa onim ko za to

iskusenje dovesti, uobraziti se

bila

onome ko zeli vise. Ucenika koji se pokaze izvanredno

moze pohvaliti, ukoliko nema bojazni da ce ga to u

uskracivati

vrijednim, ucitelj

treba

zemlje."

licnih interesa koji nisu

sjedi sa ucenicima, ucitelj

svoje srce

otvoriti

komad

takoder, trebao nastojati da svoje ucenike sto vise

bi,

sto bolje nauci, stavljajuci to ispred svojih

Zato

trazi

o njegovoj dobrobiti voditi racuna kao o dobrobiti svoga

djeteta

rece

biti

vjernika opcenito."^^

radi.

s.a.v.s.,
5.^"V

nedizanja protiv

pokornosti u

onome

sto je

on naredio

o-i~tJi znace:preporucivanje lojalnosti

njih

sablje

kada

pogrtjese,

preporucivanje muslimanima upute za opcu dobrobit

42

sviju

dok

zajedno.

izbjegavanju

onoga

sto je

muslimanskim prvacima kada

rijeci:

ovJ '^^
j-'

s^._^i znace:

STANJA I VRSTE SRGA

uduci da je
vladar

37

u odnosu na ostale organe

srce,

medu

zapovjednik,

dobijaju zapovijedi

ono

kao

tijela,

vojnicima, svi oni od njega

da djeluju, gdje ono

ih angazira

u zavisnosti
kako ono, hoce. Svi mu oni zele sluziti bid mu pokorni
od toga kakvo je ono - djeluju ispravno ili neispravno. Svi se oni za njim
povode da svezu ili razvezu konce odluke. U torn smislu Vjerovjesnik,
i

s.a.v.s.,

km)
a

je rekao:

"Zar ne?

kada

je ispravan

koji

kada

je

U tijelu, doista, ima jedan komadic mesa

-

sobom

povlaci za

ispravnost cijelog

pokvaren, povlaci za sobom pokvarenost cijelog

(i

tijela,

tijela."''**

Dakle, srce je gospodar ostalim organima koji izvrsavaju ono

prihvacaju ono sto im ono ponudi. Nista sto
im ono zapovijedi
namjere ne potekne - nije
oni urade
dok od njegove odluke
ispravno. Buduci da je svaki pastir za svoje stado odgovoran, tako je
sto

Zato

srce za sve ostale organe odgovorno.

je popravljanje

bila prva preokupacija isposnika, a otkrivanje

srca

ispravljanje

lijecenje njegovih

oboljenja najvaznija briga poboznjaka.

Posto je Allahov neprijatelj, Iblis uvidio da se sve oko srca

i

vrti

na njega oslanja, prvo se svojim dosaptavanjima na.njega okomio,

potpirujuci

mu

zavodi

pravog

sa

najrazlicitije prohtjeve,

puta,

jl :cuiJj-l Jjt

Ibn
aludira
stvarl,

J Ipjijil J 5ULJ.1 (TA

za

grijesenje

jijiU ^jJi j._^ jU-i

J 1^1 ^-y

|4-~- j

liU.-^l

(\

Yl/l) i^jUJt

ju^i
o,

oljj

jjUi

>ii

j^ 'y^

biti

jpuste u

valjana,

ono

ako se ono

da ce se

boji upustiti u

kloniti

je

njegovih ruku

s-'mnjivim stvarima.

nogu,

(YAo

niti

ostalih

\Kil\

je

onoga

ono podleglo povodenju za

i

ono

svega sto

sto je zabranjeno - cuvati

Dokvareno, ako
::^la

iTV/U)

motive

sve sto ga

Redzeb, Allah mu se smilovao, u vezi ovoga je rekao: "U njemu ( tj. navedenom hadisu) se
da valjanost djela covjekovih ruku
nogu, Izbjegavanje zabranjenih cuvanje od sumnjivlh
zavlse od ispravnosti njegova srca. To znaci, ako je covjekovo srce zdravo, ako je ono ispunjeno

jbavi prema Allahu

nogu

mu

ulijevajuci

mu

uljepsavajnei^

sto Allahu nije drago,

zabranjeno (haram)
sto je sumnjivo.

strastima

organa nece

jjJl y\ is-^^H^

djela covjekovih

ruku

svojim prohtjevima, iako to Allah prezire,

valjati, jer

ce se povesti za srcem

^h^^^ ^SJ~\

43

da ce

da ce se - iz bojazni da se ne
obrnuto, ako je covjekovo srce
I

_j

cjUl

^U

ni

odati grijesima

bez motiva za uspjeh postavljajuci mu svoje klopke

zamke, od kojih se - iako se spasi da u njih ne upadne - nece spasiti
od obametanja. To znaci da nema spasa od Iblisovih zamki
lukavstava bez trajnog obracanja Uzvisenom Allahu za pomoc,
ostavljajuci ga

istrazivanja oboljenja srca

svemu
jer je
bi

njihovog lijecenja, tako sto ce se ono, u

i

medu one

se uvrstio

vlasti

prema Allahu usmjeravati kod Njega smiraj traziti,

poniznost robovanja prva stvar kojom se covjek mora zaodjeti da
sto radi,

kojima

]c zagarantirano: Ti neces imati ni^akve

nad robovima Mojim. (El-Hidzr,

VRSTE SRCA
Buduci da
osnovu toga

42.)-

osobinama zivota mrtvila, ono se na

zdravo, mrtvo bolesno srce.

je srce opisano

na

dijeli

tri

vrste:

Zdravo srce

Na Sudnjem danu ce se spasiti samo oni koji pred AUaha izadu

zdravim srcem, kao sto veli Uzviseni: Na Dan kada nece nikakvo
blago, a ni sinovi od koristi biti, samo ce onaj koji Allahu cista srca dode
sa

spasen

biti.

(Es

znacenju

je u

Su'ara', 89.-89.). Atribut za srce

"^i

-"/

"cisto

jiL_s"

''

jiM"

Osim

i^"/ "bolesno;
o^
slabo; nepraviino" i

koji

toga,

umorno;

spaseno" koje dolazi od

rijeci "a^'>u"/

kao njegove druge odrednice -, po

ucenog kaze "1 l^" "^" ili za mocnog
ovaj atribut je suprotan znacenju rijeci:

mir; spas; zdravlje; sigurnost"

istom obliku kao sto se za

"zdravo" ovdje

"|vJ--"/

slabo; klonulo", ''^'"1 "bolesno; mrsayo;

"J>"/ "bolesno; slabo".

Zdravo srce je, dakle, ono srce koje se spasi svih vrsta prohtjeva
zabranama svih sumnjivih
se kose sa Allahovim zapovjedima
i

postupaka koji se kose sa tradicijom

tj.

kome drugom mimo AUaha pozivanja

mimo Njegova Poslanika. Samo zdravo
i

(prema Allahu), pouzdano (u AUaha),

pokorno (Allahu),

iz

sa

koje se spasi robovanja bilo

za sudiju bilo koga drugog
srce

dobrovoljno,

iz Ijubavi

pokajanjem obraceno (Allahu),

strahopostovanja (prema Allahu)

sa

nadom

(u

moze iskreno robovati Uzvisenom Allahu i

AUahovu dobrostivost)
samo u Njegovo ime raditi, jer kada takvo srce voli, voli u ime AUaha,
kada mrzi, mrzi u ime AUaha, kada daje, daje u ime AUaha kada
uskracuje, uskracuje u ime AUaha. Cak ni ovo nije dovoljno sve dok ne
bude sigurno da se ni za kim drugim, mimo Poslanika, s.a.v.s., ne
povodi
da nikoga drugog, mimo njega, za sudiju ne uzima tj. sve dok
cvrstu odluku ne donese da ce se samo na Poslanika, s.a.v.s., mimo svih
drugih, u rijecima na djelima ugledati samo njega slijediti.
-

44

Mrtvo srce
Mrtvo

ono

srce je

u kome nema
Ga po Njegovoj

srce

za svoga Gospodara, koje

voli

po Njegovom zadovoljstvu ne
nasladivanjima, cak

prohtjevima

zivota;

srce koje

tj.

ne zna

zapovijedi ne obozava, ne

nego se uporno odaje svojim

kada protiv sebe izaziva gnjev

radi,
i

svoga Gospodara. Kada u svojim prohtjevima uziva, takvo srce ne

da

brine

li

zbog toga njegov Gospodar zadovoljan

je

Umjesto Allahu

u Ijubavi, strahu,

srce:

ponizavanju

prohtjeva,

kada mrzi,

srdzbi, velicanju

svojih

takvo

mrzi

mu

prohtjeva, sve zato sto su

Takvome

Gospodara.

neznanje vodic,

licni

ogorcen.

nadi, zadovoljstvu,

robuje drugima. Kada

voli, voli radi

svojih prohtjeva, kada

kada daje, daje radi svojih
prohtjevi preci od zadovoljstva
radi

uskracuje radi svojih prohtjeva

uskracuje,

ili

srcu strast je vladar, prohtjev zapovjednik,

nemarnost prijevozno sredstvo. Razmisljanjem o

zaokupljeno, a izbezumljenoscu za

stjecanju ovosvjetskih dobara je

prohtjevima
Allahu
zeli

privrzenoscu za ovim svijetom opijeno. Glas koji poziva

onom

svijetu

od njega je daleko

daleko, pa se

onome ko mu

ne odaziva, vec se za svakim opakim sejtanom

mu ovaj svijet izmice, a zadovoljno kada
je naklonjen. Prohtjevi ga od svega - osim neistine - zaglusuju
lijep savjet pruziti,

povodi. Ogorceno je kada

mu

Ijudima ovakvog srca je bolest, saobracanje

zaslijepljuju. Susretanje sa

otrov, a sjedenje

druzenje sigurna propast.

Bolesno srce

Ovo

srce je zivo,

u sebi ima slabosti.

ali

onom

je materija koja

mu

ostvarivanjem,

daje zivot.

te stvaranju

ga kvari

vodi u propast.

vlasti,

njemu,

oslanjanja na Njega.

druge strane, ima

koji poziva

su

mu

uobrazenosti,

nereda na Zemlji.

Ono

je

To je

sklonosti

materija koja

u iskusenju izmedu dva izazova;

Njegovu Poslaniku

koji poziva Allahu,

cija

samoljublja,

zavidnosti,

osiljavanju

jednog
drugog

prema Njemu

prohtjevima, njihova pobudivanja, teznje za njihovim

privrzenosti

onome

dvije

Allahu, vjere u Njega, iskrenosti

To

njemu su

od kojih ga cas napaja jedna, a cas druga, on se povodi za

koja od njih nadvlada. U njemu ima Ijubavi prema Uzvisenom

.materije

onome

svijetu,

samo ovome svijetu. Ono se, kao takvo, odaziva

ko mu je, kao komsija, preci.

vrata bliza

Prvo srce je zivo

pokorno, drugo suho

bolesno koje je kao takvo blize

ili

spasu

45

ili

propasti.

obamrlo,

a trece

Josjedna podjela
Ashabi,

Jemana,
cisto

To

kome

cetiri vrste.

To je

sija svjetiljka.

Od

To je

koje

se

napaja

dvije

sa

materije:

materijom

materijom licemjerja. Koja od njih dvije prevlada, one

"^j^'\ s

Rijeci

"yji

od

osiljenosti, a

srce."

Pod prvim

se aludira na

u sumnjive rabote neistine

upletenosti

hirove

pod drugima na obasjanost svjetlom znanja vjerovanja.

i

Pod rijecima
zatvoreno

je

znace cisto u obozavanju samo

^i^ -tj"/ "u kome sija svjetiljka"

misli se na svjetiljku koja sija vjerovanjem.

srca

oslijepio.

vjerovanja

^"/ "cisto srce"

Uzvisenog Allaha. Pod rijecima

cistocu

b. el-

srce licemjera koji

spoznao pa ponovo porekao, progledao, pa ponovo

je istinu

"u^-li-\

>_

u"/

zacahureno u svojoj

svjetlo znanja

"okorjelo srce" misli se na srce,

da do njega ne dopire

kosuljici, tako

vjerovanja, kao sto Uzviseni, govoreci o srcu Jevreja,

Oni govore: "Nasa su srca

veli:

Huzejfe

srce vjernika. Srce koje je okorjelo.

srce nevjernika. Srce koje je izvrnuto.

je

srce

su srca podijelili na

r.a.,

se prenosi da je rekao: "Cetiri su vrste srca: Srce koje je

r.a.,

okorjela." {A-Bdk.2iXe, 88.).

Pod rijecima "^/^ v-^"/ "izvrnuto srce" misli se na srce koje

se bilo ispravilo, pa se ponovo preokrenulo
vratilo u prethodno
stanje. U tome smislu Uzviseni veli: Zasto se podvajate kada su u pitanjti
i

u nevjemike zbogpostupaka njihovih? (Ei>^

licemjeri koje je Allah vratio

Nisa', 88.)

ponovo

tj.

vratio

koje je Allah zbog njihovih postupaka

u nevjerstvo u

kome

su vec

jednom

bill.

nevaljalih djela

To je

najgore

najpokvarenije srce.

Pod rijecima

"jUjU o^

istini

kojom

ove ima
blize

od

ovakvom

je

j"/ "i srce

kome

misli se na bolesno srce u

njegova svjetiljka

koje napajaju dvije materije"

se vjerovanje ne

moze

da
zasja punim sjajem, zato sto nije potpuno predano
Allah poslao Svoga Poslanika zato sto u njemu pored
ustabiliti

druge, suprotne materije

kojom

se hrani, pa je cas nevjerstvu

vjerovanja, a cas vjerovanju od nevjerstva.

Konacan sud o

srcu je na onoj od ove dvije strane koja prevagne.

SEJTANOVI PRILAZI SRCU

da

Znaj da je najbolji primjer za srce tvrdava, u koju sejtan hoce

provali,
da je osvoji
njome zagospodari,
da se tvrdava od

neprijatelja

moze

sacuvati jedino postavljanjem jake straze na njenim

kapijama, prilazima

slabim tackama, te da se cuvanje njenih kapija ne

46

nKJze

onome ko

povjeriti

dobro ne poznaje. Cuvanje srca od

ih

sejtinovih dosaptavanja je obaveza. Buduci da se sejtan

jedino dobrim poznavanjem njegovih

obaveza.

Sejtanovi

prilazi

prilaza,

moze

odbiti

njihovo poznavanje je

kapije nisu nista drugo do covjekove

Medutim, mi cemo ukazati same na

one najvaznije koji se, poput mreze puteva, prostiru
koji
pored
mnosn^a sejtanove vojske nisu tijesni.

osobine, a one su mnogobrojne.

U
opijum

sejtanove velike kapije spadaju Ijutnja

Kada

za razum.

Kada

oslabi vojska razuma,

strast.

Ljutnja je

napadne vojska

se god covjek naljuti, sejtan se sa njima

sejtana.

poigrava kao sto se

dijete igra loptom.

njegove velike kapije spadaju zavidnost

covjek pohlepan, njegova ga pohlepa zaslijepi

pohlepa.

Kad god

je

zaglusi. Svjetlo vida je

ono cime se sejtanovi prilazi otkrivaju. Kada njega zavidnost pohlepa

zaklone, covjek vise ne vidi. Tada sejtan ugrabi priliku da pohlepnom,
>\e sto ga do zeljenog cilja dovodi, pocne docaravati, cak ako je to
rjzno
razvratno. U vezi sa pohlepom, Allahov Poslanik, s.a.v.s., je
"Dva
gladnija medu stoku stetnija vuka od covjekove pohlepe
rekao:
za imetkom i ponosa prema svojoj vjeri, nisu poslana."-*^
i

U
cista

sejtanove velike kapije spada

halal, jer

prejedanje, cak

strasti, a strasti

ako je hrana

su sejtanovo oruzje.

sejtanove velike kapije spadaju brzopletost

vremena za
s.a.v.s.,

prejedanje jaca

neostavljanje

preispitivanje u poslovima koji se rade. Allahov Poslanik,

torn

smislu

rekao:

je

"Brzopletost

od

je

sejtana, a

promisljenost od Uzvisenog Allaha.'"*"

sejtanove velike kapije spadaju skrtost

Oni ne daju da

se imetak trosi

njegovu stednju, gomilanja

mrznja
gledanje

strah

daje milostinja.

od siromastva.

Oni pozivaju na

kaznu bolnu.

sejtanove velike kapije spadaju

netrpeljivost,

mezheba)

mezhebske

pristrasnosti,

prema protivnicima (pripadnicima drugih

na

njih

sa

prijekorom

ponizenjem.

To
39

47

upropastava sve zajedno;

vrijedanje drugih

cestite

robove

teske

bavljenje pricama o njihovim

grijesnike, jer je

mahanama, jedna od

urodenih osobina svireposti.

U njegove velike kapije spada sumnjicavo misljenje o

muslimanima. Uzviseni Allah u tome smislu veil:
vjernici, klonite se
i

mnogih sumnjicenja, neka sumnjicenja su,

Ovo

doista, grijek!

(El-Hudzurat,

zato sto vjernik traga za opravdanjima, a licemjer za

Ako

se zapitas: "Sta je lijek za odbijanje sejtana?"

za to dovoljno

12.)-

mahanama.
ili

"da

li

se je

Uzvisenog AUaha?" ili "da li je dovoljno da covjek

kaze da nema moci ni snage osim u Allaha?", znaj da lijek za srce lezi u
zatvaranju pomenutih prilaza, njegovim ciscenjem od pokudenih
osobina, o cemu bi se imalo sta dugo govoriti. Jer, ako od srca odstranis
ove pokudene osobine, sejtan ce na svome putu do srca imati prepreke,
biti izlozen opasnostima
lisen sigurnosti.
Pristup mu, prvo, ne
dozvoljava sjecanje na Uzvisenog Allaha, jer srce se Allaha istinski
prisjeca, tek kada
se ocisti od pokudenih osobina
u njega ulije
bogobojaznost. Inace, ako toga nema, onda to nije govor srca, vec nefsa
{^jjc^ bA^) koja nema vlast nad srcem, te se kao takva ne moze uspjesnd
suprotstaviti sili sejtana. Zato Uzviseni Allah
veli: Oni koji se Allaha
sjetiti

boje,

cim

ih

sablazan

sejta

A'raf, 201.), uvrstavajuci

(El-

u takve samo one koji su bogobojazni.

Dalje, sejtan je kao gladan pas.

Ako u rukama

kada ti se
primakne - nemas ni hljeba ni mesa, dovoljno ti je da mu kazes:
"Gubi se!" pa ce ga sam glas otjerati. Medutim, ako u rukama drzis
meso, a pas je gladan, okomice se na meso i neces ga moci samo
rijecima otjerati.

Tako

je

srce u

kome nema

hrane za sejtana.

On

ce

od njega pobjeci samim sjecanjem na Allaha.

one - ako preovladaju srcem - sustinu

sjecanja gurnu u prikrajke srca, odakle ona ne moze doprijeti do
njegove dubine, pa se tu - u dubini srca - smjesti sejtan. Allahov
Poslanik, s.a.v.s., je rekao: "U srcu su dvije misli: jedna, koja dolazi od
meleka, inspirira dobrom potvrduje Istinu, pa ko takvo nesto osjeti,
neka zna da je od Svevisnjeg Allaha neka Allahu zahvaljuje, druga,
koja dolazi od neprijatelja (tj. sejtana), inspirira zlom, pobija Istinu
zabranjuje dobro, pa ko takvo nesto osjeti, neka Allaha zamoli da ga
sacuva od prokletog sejtana!'"" Zatim je Allahov Poslanik, s.a.v.s..
Sto

se,

pak,

tice strasti,

41

48

proucio

Uzvisenog: Sejtan vasplasi neimastinom

rijeci

"To

(El-Bekare, 268.). El-Hasan je rekao:

biidete skrti.

7iavraca vas

da

zapravo,

su,

Uzvisenog AUaha druga od

neprijatelja (tj. sejtana). Neka se, zato, Allah smiluje robu koji se kod
svoje namjere zaustavi, pa ono sto je od Uzvisenog Allaha obavi, a
protiv onoga sto je od Njegova neprijatelja bori se."
dvije namjere koje kruze srcem: jedna od

po svojoj urodenoj prirodi, podjednako

spremno prihvatiti utjecaje
od meleka od sejtana ni jednom od
njih ne naginje vise nego drugom. Ono sto ga cini da prevagne na
jednu od ove dvije strane je povodenje za strastima
predanost
Srce

je

osnovi,

prohtjevima,

obrnuto; okretanje od njih

ili

Ako covjek

njima.

preko prohtjeva
leglo

pogodno

Na

ispasiste.

slijedi

ono

djelovanje suprotno

sto zahtijevaju Ijutnja

strast,

njime ce

zavladati sejtan, a njegovo srce postati sejtansko

za ispasiste, jer su prohtjevi sejtanova

tlo

pasa

vec se poistovjeti sa

ne
vladanjem meleka,

drugoj strani, ako se covjek bori protiv strasti

dozvoli da njime zavladaju,

a.s.,

njegovo srce ce postati mjestom gdje se spustaju

nastanjuju

vojske
Uzajamna progonjenja izmedu vojske meleka
ne prestaje, sve dok jedna od njih ne osvoji srce
u njemu se ne nastani, pri cemu upad druge moze biti samo krisom.
Vecinu srca osvojili su porobili sejtani. Zato su prepuna misli koje
sapatom pozivaju da se vise voli ovaj, a odbacuje onaj svijet. Buduci
meleki.

sejtana, u bici za srce,

i

da

je

njihova pada u sejtanove ruke bilo povodenje za

pocetak

strastima

prohtjevima,

ona

sjecanjem na Uzvisenog Allaha

Od

Huzejfe

b.

ponovo mogu osloboditi jedino

se

ciscenjem od sejtanove hrane;

prohtjeva
od strasti
prisustvom meleka.
tj.

el-Jemana,

r.a.,

se pripovijeda

ozivjeti

dajeAUahov

"Srcima ce se iskusenja prostirati, kao sto se

hasura
prutic po prutic - prostire. Koje god ih se srce napoji na
njemu ce ostati crna tacka, a koje god ih srce odbije na njemu ce
ostati
bijela tacka, sve dok se ne podijele na dvije vrste: crno pjegavo srce, poput iskrivljenog pehara, koje nece prepoznavati sta je
dobro, ni osudivati sta ne valja, vec jedino znati za prohtjeve kojima
Poslanik,

je

s.a.v.s.,

zadojeno

rekao:

bijelo srce

kome

dok

je

nebesa

Zemlje

nikakvo

iskusenje nece moci nauditi.'"*'

Po tome, kako
sumnjivih

stvari

srca

kada dodu pod udar iskusenja

se dijele na dvije vrste:
reagiraju

49

JU-^l

(\VT i\Y^

W./y

strasti

''^

JL-.

iljj

Srce koje

1.

usljed cega se na

upija,

nastavlja upijati

ne pocrni

se

njemu

ponudi iskusenje kao spuzva vodu

pojavljuje crna tacka.

sva druga iskusenja na koja naide, sve

ne izopaci

mu

kad

se, a

kada pocrni

Takvo srce
dok potpuno

nade se pred dvije

izopaci se,

teske nesrece:

Pomucenosti

a)

da razlikuje
dobro,

dobra

zla

toliko ukorijeniti da

mu

se

Uzimanjem

Cisto

srce

Ova

to.

dobro pricinjava zlim, a

s.a.v.s.,

bolest se

moze

dobrim, sunnet

zlo

istina lazi, a laz istinom.

svojih prohtjeva za sudiju

dosao Allahov Poslanik,

2.

ne samo

zlo. I

novotarijom, a novotarija sunnetom

b)

nemogucnosti

jedno, a sta drugo, tako da ne podrzava ono sto je

sta je

osuduje ono sto je

niti

pred svojim ocima

povodenjem

onome

sa

cim

je

za njima.

upaljenim svjetiljkama sto ga obasjavajW

sa

svjetlom imana. Kada se takvom srcu ponudi iskusenje, ono ga osudi

odbije, pa jos jace zasvijetli

dolaze:

ili

namjere

od

Zato

srcu,

ili

prema tome,

se,

namecu

zablista. Iskusenja koja se

od sumnji. Prva prouzrokuje nevaljalost

druga iz nedovoljnog poznavanja ubjedenja.

strasti,

htijenja, a

bolesti srca dijele na: bolesti strasti

Tako je bolest strasti opisana rijecima Uzvisenog: Na

paznju govorom ne skrecite, pa da u napast dode onaj cijeje srce bolesno!
(El-Ahzab, 32.). Bolesniku cesto smeta i najmanja vrucina, hladnoca

bolesti sumnji.
sebe

ili

pokret, sto nije slucaj sa

ako

bolesno

je

napadnu

mnogo

Sto

zdravom osobom. Tako

najmanja

strast

napade

njihove

moze

je

sa srcem, koje

sumnja, pa im se

ako ga
od zdrava srca koje

nije u stanju oduprijeti, za razliku

jace

zdravljem

izaziva

izdrzati

svojom

snagom

ih odagnati.
se,

pak, bolesti sumnji

tice,

o njima Uzviseni Allah veli:

a Allah njihovu bolestjos povecava. (El-Bekare,

Mudzahid kazu da se pod rijeci ^j/'l "bolest" misli na
10.). Katade
"dii"/"sumnju".

Njihova srca su bolesna,

''

Zajednicka
bolestima

strasti

osobina

bolesti srca je da su

one isprepletane
za jednu za

bolestima sumnji. Kur'an je lijek

njemu

mnostvo nepobitnih dokaza koji objasnjavaju

Njihovim ucenjem prestaju bolesti sumnje
opazanje, pa se stvari ne vide
koja oslabljuje znanje, razmisljanje
najbolji
lijek protiv bolesti sumnje
onakvim kakve jesu. Kur'an je
drugu

vrstu.

je

sta je istina, a sta neistina.

sumnjicavosti,

tim

sto

njegova

50

djelotvornost zavisi o njegovu

razumijevanju

Kome

poznavanju.

Uzviseni Allah daruje tu blagodat,

svojim srcem jasno raspoznaje sta je

raspoznaje noc

njegovoj mudrosti

svijetu

zdravo

sto

srce,

koristiti,

postaje naklonjeno

U njemu

su, nadalje,

za razmisljanje.

podstice na ono sto ce mu,

odvraca od onoga sto ce

prema

strasti,

svijetu.

mnostvom pouka

kazivanja, sa

cisto

zivotu,

ulije

podstakne zelju prema onome

razne price

kao

on se ogleda u
pozivanju lijepim savjetom da se probudi zelja
strah za prijestupe, zadovolji sa malim na ovom

njegova lijeka protiv bolesti

Sto se tice

prema dobru,

neistina,

a sta

istina,

dan.

u ovom

mu

Sve

to,

u buducem

Tako

stetiti.

srce

odbojno prema zavodenju.

zelje, pa tako

razboritosti, a

Dakle, Kur'an otklanja bolesti koje izazivaju nezdrave

lijeci

srce

njegovu volju

vraca ga urodenoj prirodi

stvoreno. Uzviseni Allah, u torn smislu, veli:

ono stoje
stigla

I'ljek i

Mi objavljujemo

milost vjernicima. (El-Isra', 82.). Zatim:

poruka od Gospodara vaseg

Ijudi,

za vasa srca

lijek

kakvo

je

u Kur'anu

vecvamje

uputstvo

milost

vjernicima. (Junus, 57.).

Srce hranu imana,

se

usavrsilo

poboljsalo,

koja ga jaca
srcu

tijelu je

cisti,

uzima

iz

Kur'ana.

Da

potrebno da se odgaja, raste

Kao sto je tijelo da bi raslo, potrebno hraniti korisnom cuvati

od stetne hrane - jer se bez pruzanja onoga sto mu je korisno
uskracivanja onoga sto mu je stetno - ne bi moglo, kako treba
razvijati, isto tako je - da bi se razvilo valjano odgojilo - potrebno
razvija.

pruziti

srcu,

da

bi se to postiglo, jedini nacin je

trpeze Kur'ana, jer sve sto bi

da
koji

mu

se

se u potpunosti postigao

bi

bez ove dvije

se

moze

osigurane

Da
pratiti

bi

stvari

mimo

zeljeni

ne moze

cilj.

kakvom

razmatrati znake bolesti

Isto tako je

uzgojiti.

se reci da je usjev porastao

bio siguran u

da se ono hrani sa

njega ponudilo nije valjano

Tek

sa usjevom
kada su one
i

sazrio.

je srce stanju,

zdravlja

covjek stalno treba

svoga

srca.

Ako mu

srce

bude bolesno, potrudice se da ga izlijeci, prije nego sto se sa bolesnim

srcem sretne sa AUahom, prije nego sto mu bude zabranjeno da ude
u Dzennet. Ako mu srce bude zdravo, nastojace njegovo zdravlje
sacuvati sve do smrti. Ako mu, pak, srce - ne daj Boze - bude mrtvo,
mrtve ponovo
opet treba znati da jedino Uzviseni Allah moze
i

ozivjeti:

Znaj da Allah daje zivot vec mrtvoj zefnlji! Mi vam objasnjavamo

dokaze da

biste razumjeli.

(El-Hadid, 17.)

51

ZNACI BOLESTI SRCA

*U znake

da covjek ne moze spoznati

AUaha, voljeti Ga, teziti susretu sa Njim, obratiti Mu se sa pokajanjem
i da mu to bude prece od svih njegovih prohtjeva, vec svoje prohtjeve
i

bolesti srca spada:

uzivanja stavlja iznad pokornosti

jeste stvoren,

kao

Ijul^vi

sto veli VixViscm: (Kazi

prema Allahu, zbog cega

Meni, hoces

raniji

li ti biti cuvar
za boga svoga uzeo? (El-Furkan, 43.). Neki
ucenjaci smatraju da se pod ovim misli na onoga ko se za svacim

god

onome
sta

koji je strast svoju

zivotinja,

mu

ti

je

mu na um padne - povodi, pa na ovome svijetu zivi kao

ne znajuci svoga Gospodara
ne robujuci Mu onako kako
i

On

zderu kao

naredio '\z3bf3imo,k.^os\iovc\\\]zv\scm:kojisenasladujui

sto stoka zdere i cije ce prebivaliste

Dakle, kakva djela, takva

vatra

nagrada!

biti:

(Muhammed,

12.)

Prema tome, onaj ko - na ovome svijetu bude

koja ne osjeca
onako kako Uzviseni Allah ne voli nije zadovoljan, vec kako bi
Uzvisenom Allahu - uprkos Njegovih blagodati - prkosio, ni na
buducem svijetu nece zivjeti zivotom srece rahatluka, niti umrijeti
pa da izgubi osjecaj patnje
bola, nego - kao sto veli Uzviseni - u
njemu nece moci ni umrijeti ni zivjeti: ... i smrt ce mil sa svih strana

iako nije dio nezive prirode

zivio

prilaziti, alt

on nece umrijeti; njega

*U znake

bolesti srca

ce teska patnja cekati.

spada

(Ibrahim, 17.)

to sto njegova sahibiju ne pece

"Mrtvoga rane ne bole!". Zdravo
i

bol grijeha, kao sto

neko

srce

pece, pa ga to nagoni na pokajanje

grijeh boli

Uzvisenom Gospodaru

lijepo rece:

sa

Uzviseni: Oni koji se Allaha

i

odjednom dodu

sebi.

kaze: / za one koji

molbom da mu

boje,

cim

ih

oprosti,

kada

obracanje

sablazan sejtanska dodirne,

(El-A'raf, 201.). Uzviseni, takoder, o

se,

kao sto

grijeh pocine

veli

sjete se,

bogobojaznima

Hi kada se prema sebi ogrijese,

oprost za grijehe svoje zamole...

(AH 'Imran, 135.) tj. sjete

velicine Uzvisenog Allaha, Njegove prijetnje kazne, pa ih to navede
na trazenje oprosta, za razliku od bolesna srca koje na vecjedno
pocinjeno zlo, uzvraca novim. Zato El-Hasan, u vezi rijeci Uzvisenog:

Allaha

sjete i

nije tako!

kaze

Ono

da se
potpuno ne

sto su radili prekrilo je srca njihova.

tu misli na
oslijepi,

(El-Mutaffifun, 14.)

uzastopno cinjenje grijeha, sve dok srce

za razliku od zdrava srca koje

na zlo uzvraca

dobrim, a na grijeh pokajanjem.

*U znake

bolesti srca spada to sto njegova sahibiju ne grize

ne zna istinu, za razliku od zdrava srca koje pati kada pred
njega iskrsne sumnja
koje boli sto ne zna istinu i sto krivo vjeruje.
i

savjest sto

52

pravom, ubraja u jednu od najvecih nesreca, zbog

koje pati svako ko u srcu svome ima imalo zivota. U tome smislu,
Zato se neznanje,

neko

od ucenjaka, rekao: "Od neznanja nema goreg grijeha prema

je

.\llahu!"

Imama

od neznanja?"

Sehla neko je upitao: "Ebu

pa je odgovorio:

"Ne

Muhammede,

sta je

gore

ne zna." Kazu da

znati da se

je

pravo rekao, jer neznanje, u potpunosti/zatvara vrata znanju.

Jedan pjesnik

je u stihu lijepo rekao:

&{e3nalice su

i pti/e stnrii mrlve,

a rpihova lijela i ptije ^oba ^obovi.

<:^ih0V6 su

ditse

oLudene

Simla im nema sve do

*U znake

bolesti srca spada

od lijela,

prosivlji

to sto ga

njegov sahibija, umjesto

korisnom hranom, hrani pogubnim otrovima. Tako se vecina svijeta

okrece od slusanja ucenja Kur'ana, za koji je Uzviseni rekao: Mi
objavljujemo u Kur'anu ono sto je /ije^ i milost... (El-Ism', 82.) umjesto
njega slusa pjesmu svirku koje u srcu siju klicu licemjerja raspiruju
plamen strasti, a da ne govorimo o drugim vidovima vjerolomstva koja
u sebi nose. To znaci da se covjek - zbog svoje privrzenosti necemu i

usiiduje ciniti gijeh koji preziru Uzviseni Allah

s.a.v.s.

srca

Neustrucavanje od cinjenja grijeha

bolest srca

srce voli

ono

samo

pogorsava.

jos vise

sto vole Uzviseni Allah

Njegov Poslanik,

Na

drugoj strani, zdravo

Njegov Poslanik,

od vas pravo vjerovanje omilio

Allah je nekima

sto je posljedica bolesti

s.a.v.s.:

...

a/i

u srcima vasim ga lijepim

prikazao, a nezahvalnost i raskalasenost i neposlusnost vam omrazio. Takvi

su

na pravom putu. (El-Hudzurat,

Allahov

ko

Poslanik,

je zadovoljan

da

7.)

s.a.v.s., je

rekao: "Slast

mu je Allah Gospodar,

imana

osjetio je onaj

Islam vjera, a

Muhammed,

s.a.v.s., vjerovjesnik."'*^

Allahov Poslanik,
vjerovati

dok

njegove celjadi

mu ja
i

ne

s.a.v.s.,

budem

takoder, je rekao: "Niko od vas nece

drazi

cijeloga svijeta.""''

53

od njega samog, njegova djeteta,

*U znake

spada
to da: njegov sahibija za
da sa njim bude zadovoljan, da se na
njemu osjeca siguran, da se na njemu ne osjeca kao sj;Fanac, da ne zeli
onaj svijet
da se za njega ne priprema. Jer, sve sto je srce zdravije,
bolesti

prebivaliste izabere ovaj

srca

svijet,

usmjerava prema onome svijetu, s'drugima se slaze

naizgled, a suprotstavlja u sebi vidi u kakvom su stanju drugi, a oni
ne vide u kakvom je ono, tako da je njegovo stanje na ovome svijetu
upravo onakvo kako je preporucio Allahov Poslanik, s.a.v.s., rijecima:
"Budi na ovom svijetu kao stranac ili kao putnik - namjernik!'"'^
sve

vise

se

ZNKCI ZDRA VA SRCA

Prvi

znak da

srce zdravo

je

da

voli

da Ga se cesto

sjeca, jer su srca, kako je

kao kutljace". Dakle, jezik vadi ono

jezici

gorko

Uzvisenog Gospodara je
neko rekao: "kao lonci, a
sto je u

srcu, slatko

ili

Kada je srce puno Ijubavi prema Uzvisenom Gospodaru,

mora pokretati spominjati Ga, obrnuto, kada je srce puno

bilo.

jezik se

necega drugog: nevjerstva, raskalasenosti neposlusnosti, jezik se da

na ogovaranje, prenosenje tudih rijeci, bestidnost vulgarnost.
i

Neko
slasti

je rekao:

"Onaj ko

ovom

ne nalazi

svijetu

nijedan treptaj oka ne zaboravlja da se Allaiia prisjeca."

Neko

je drugi

rekao: "Onaj

koje Voljenog cesto spominje

i

istinski voli,

ko

istinski voli je

na sve moguce nacine

pismonosa

srca

nafile, ustrajno

Njegovo zadovoljstvo." Spominjanje voljenog

takoder, znak Ijubavi. Pjesnik Antara kaze:

zarko, nastoji zadobiti

u nevolji

je,

Q^'elia

sam

ie se

kada su se

koplja izvlacik,

kao bunarska idad u i^eban

I

el-

(Schema.

dok se u borbi, za post

namaz daju olaksice (post da se
namaz skrati), Uzviseni Allah nareduje da se Njegovo ime
vjernici, kada se s kakvom cetom sukobite,
spominje, pa veli:
i

naposti, a
sto vise

smjeli budite

neprestano Allaha spominjite

da biste postigli ono

sto zelitel

(El-Enfal, 45.)

*U znake
sahibiji

vezom
(TV

^/M)

ono ne prestaje svome

naredivati da se pokajanjem obrati Allahu sa Njim poveze
Ijubavi, kakva samo moze biti izmedu zaljubljenog voljenog,
zdrava srca spada

to sto

'^^

c5>JI j (irY

i\ iTi/T) -U-1 J JUjJl (T

54

r/'\)

cS-L.jfJl

ijlijl

(\r\\\

\)

lSjWJI

sljj

bez cijeg zadovoljstva, blizine

ni radosti.

Ono

prisnosti

Njim sigurnim

se sa

nema

zivota, sp^sa, uzivanja,

uz Njega smiraj

osjeca,

nalazi,

kod Njega se sklanja, Njemu se raduje, na Njega se oslanja, u Njega

pouzdava, od Njega nada Njega boji. Njegovo spominjanje mu je
hrana i oprema, a Ijubav prema Njemu ceznja za Njim zivot, slast,
uzivanje
radost. Obaziranje na drugog
vezanje sa drugim mu je
bolest, a povratak Njemu lijek. Zato se ono - kada upozna svoga
Gospodara - kod Njega smiri, osjeca sigurnim, oslobodi nemira i
i

zabrinutosti

rijeci

moze

niko do Allah ne

*U znake
a

siromastva, a u srcu postoji takvo siromastvo koje

ukloniti.

zdrava srca spada

da to srcu ne dojadi.

dugo

upozoravali,

samo

Jahja b.

tijelo

u sluzenju zamori,

Tako

mu

bi
je

Mu'az

drugo raduje da

da se

je Allahov Poslanik, s.a.v.s., znao toliko

noge otekle. Onima koji su ga na to
odgovarao: "Pa zar necu biti zahvalan rob?!"'"'

da

klanjati

to

"Ko

je rekao:

njemu, a

sluzi

se raduje da sluzi Allahu, sve se

oko raduje da

cije se

vidi Allaha, oci

svih drugih se raduju da vide njega."

Ibn Mes'ud

jednom covjeku

je

Allahu trebaju zdrava

srca

rekao: "Lijeci svoje srce, jer

Njegovih robova!"

tj.

On od

njih zeli

trazi

da se ono ispuni Ijubavi prema

da ociste svoja srca, a cistoca srca je

Uzvisenom Gospodaru, jer ko voli Allaha, voli Mu sluziti. Takvome je,

kao sto neko rece, Ijubav prema Allahu opskrba za srce hrana za dusu:
i

Aika

hades sva^a (^aspadara sluziti,

(^ersu sal^ub^mi

Imam

voljenim

onda

i^a volil

sluffe.

Ibn el-Mubarek je rekao:

a Iwdis da (^a volis,

<^^ffa ne slusas,

'Uakci mivjere, laje

"^aje

lv0ja Ijubav iskrena, pakoria bi

(^erj'e

*U znake

u odnosima nevidem.

maj ko

vob,

se,

voljenom pokoran.

zdrava srca spada

sluzenjem svoga Gospodara

oMu

to da

njegov sahibija cezne za

zudi vise nego sto gladan zudi za jelom

picem. Kada covjek

- ustrajnom pokornoscu - okusi slast saobracanja

Allahom,
on pokornost zavoli i bez nje vise ne moze.
sa Uzvisenim
Na drugoj strani, kada covjek uvidi da je nepokoran Uzvisenom

.JJJl (.U (T

\lr ) ^'L_Jl J

S^L^I (T

55

o/y) iS^yS\ j iJb^t (1 i/V) t5jL=UI ''j/^


mu

grudima u sebi nesto osjeti sto ga tjera da Mu

se pokori. Tako je davno, jedna cestita majka svoju djecu savjetovala:
"Navikavajte se na Ijubav
pokoirnost prema AUahu! Na pokornost

AUahu,

stisne

se u

prema Allahu, navikavali su se bogobojazni, pa su prema svemu

drugom osjecali odvratnost. Zato je neposlusnost - kada bi ih
prokletnik na nju pokusao navesti

pored njih

stidljivo

da je nisu

ni primjecivali, prolazila"

*U znake
briga za

rastereti
i

mu

sto

Poslanik,

zdrava srca spada

ovim

svijetom, sto

u njemu

pada kada ga mora

tesko

rekao:

s.a.v.s., je

"...

sto se

to

kada stane na namaz

nalazi zadovoljstvo

zavrsiti.

uzivanje

tome smislu AUahov

vrhunac radosti dat mi

je

u namazu.'"^^

spada
to da mu
je zalivije, u
nepokornosti, izgubljena vremena, vise nego skrtici imetka, jer su
udisaji covjekovo najvece bogatstvo, buduci da je svaki njegov udisaj
dio zivota
skupocjeno zrno na niski bisera za koje moze kupiti, za
sva vremena, neiscrpnu riznicu. Zato njegovo gubljenje, tracenje
trosenje u ono sto donosi propast, sebi mogu dopustiti samo
najmaloumniji
najgluplji Ijudi. Tirmizi u svojoj zbirci hadisa, od
AUahova Poslanika, s.a.v.s., biljezi da je rekao: "Ko kaze: ',Ji*Ji ^i ju^
aj
^. j' / 'Neka je slava
hvala Allahu Svevisnjem!' - posadena mu je

*U znake

zdrava

srca

palma u Dzennetu.'"*^
u onoga ko sate u dangubi provodi, koliko samo

Pogledaj

palmi propusta!
Allahov

Poslanik,

da

"elif

su:

deset

"mim"

lam

mim" jedno

tom

s.a.v.s.,

Kur'an, jer cete za (njegovo) ucenje

biti

slovo,

je smislu

nego da

je "elif deset,

je,

s.a.v.s.,

takoder, rekao:

danu dobrovoljno klanja dvanaest sedzdi, Allah ce

kucu podici."
^--U- ,jJJ-

J 'j.-^

(^Ao

i\'\^ il

TA/r\)

JJ~^\

jj.li j.Li

(Ti \/r)

kazem
"lam"

j-^ jL^i

iJu!.

jLJi

i-^A

j\fi\

(T

Jii J

(^r/^/\) j^oli

y/y) i/i-jJi ,

i-%Ji\

5i

(urv)

_,

^jb

^ (n\/V) ^'L-Jl oljj

(^ ^ Wilis' J\JSH^\ i:^

S^Ap

(\k^I\)

_^i

_,

"Ko u jednom
mu u Dzennetu

*''

^ Xi^i J tL-Jl
.i\<iil\

jUj JUj

"Ucite

deset."''

Allahov Poslanik,

^j^^\

rekao:

nagradeni. Ta, ja ne

j^_jLJi

^>L-li

^ v^M-' *^^'

;>u

_)

'

50
(V/-\)

Prema tome, zdravo srce je ono koje, gore navedene rijeci,

kako treba, koje sve svoje vrijeme
udisaje popuni
pokornoscu prema AUahu
koje stedi da svoje vrijeme udisaje ne
trosi u nepokornosti prema Njemu, tako da je na svome vremenu
prihvati

skrtije

od najvece

skrtice na imetku.

*U znake

zdrava srca spada

vec u

djela,

kako

njihovoj valjanosti

nedosljednost

Gospodaru.

da vodi racuna o valjanosti

jer smisao nije u mnostvu

cuvanju od onoga sto

ih kvari.

Sve

AUahovom

miloscu

dok

to

cini

uvidalo

ispunjavanju svojih obaveza prema Uzvisenom

Ono

pred Ijudima, ne

to

iskrenosti, pratilo svaki svoj postupak, zapazalo

bi tezilo

obasipanje

svoje

nego o samim djelima,

svojih djela, vise

ovo,

se,

pred svojim Gospodarom,

nadalje, pazi da

istice svoju

ili

zaslugu za navedeno, kako se zbog toga

ne bi uobrazilo, nadmeno postalo si. sto bi njegova djela, koja se, u

ocima drugih, cine dobrim - ne daj Boze - ucinilo blize losim, nego
i

dobrim.

*U znake

zdrava srca spada

to da se

ako propusti koju

neobaveznu dovu koju svakodnevno redovno uci, ili kakav drugi vid
poboznosti - rastuzi vise nego pohlepni kada izgubi porodicu imetak,
jer zna da je to nenadoknadiv gubitak na onome svijetu
jer je
svjesno da gubitak ovog naspram onog svijeta nije nista, buduci da ce
sva dobra ovog svijeta prije ili kasnije nestati, a da ono sto je kod
Allaha ne prolazi
ne nestaje, kao sto veli Uzviseni: Ono stoje u vas prolaznoje, a ono stoje u Allaha - vjecnoje (En-Nahl, 96.)
i

nakupac propustio priliku da jedan

dinar obrne i, u istom danu, na njemu zaradi dvadeset sedam dinara,
to u svome mjestu, od zalosti bi se izujedao za prste. Onome, ko
propusta priliku da klanja u dzematu, gdje je namaz za dvadeset
sedam puta vrijedniji od zasebno obavljenog namaza, to sto ga to,
uopce, ne boli, najbolji je znak da mu je srce bolesno. Drugim

Kada

bi

jedan trgovac

rijecima, prikazivanje u ocima, Allahovih zapovijedi

znak su zdrava

srca

*U znake

Ijubavi

zdrava

ono

Allahu
...

sto
i

zabrana velikim,

prema Uzvisenom Gospodaru.

srca

preokupacije usmjeri na jedno;

jer

spada
-

to

da

covjek

sve

svoje

pokornost Uzvisenom Gospodaru,

covjeka iznutra pokrece nije nista drugo do Ijubav prema

zelja

da vidi Njegovo plemenito Lice, kao sto

ne oceknjuci da

mu se sa zahvalnoscu

uzvrati, vec jedino

Gospodara svoga Svevisnjegstekao. (El-Lejl,

57

18.-19.).

veli Uzviseni:

da

bi naklonost

jednoj predaji

stoji

da je

'Ali b.

Ebu

Talib,

rekao:

r.a.,

"Ko

se zabavi svojom vjerom, Allah ce ga postedjeti brige za dunjalukom.

Ko

lijepo izgradi svoju unutrinu, Allah ce

odnose izmedu sebe

izgradi lijepe

odnose
covjek

Neko

drugima."

sa

nekoga

se u

Ko

dati

Hjepe

nekom

poslu

zdrava srca spada

to da prema Allahu osjeca
prema drugima odvratnost, izuzev onog ko ga na Njega
podsjeca. Zato se
kaze: "Blago onome ko je od drugih
i

"Kad

mu

na iskusenje sa brigama."

*U znake
naklonost,

upucuje

dati lijepu vanjstinu.

AUaha, Allah ce

je drugi rekao:

ogrijesi, Allah ga stavi

otuden,

mu

kome

je Allah prijatelj!"

Ovo

zato, sto bi se

covjek

kada

- sam po sebi
kada se osami, osjeca naklonost prema
Uzvisenom Allahu
posebno zadovoljstvo
obrnuto, jer kao sto
neko rece: "Prisnost sa drugima jedan je od znakova potpunog

cestit

voli

najrade

voli

samocu,

voljenim osamio. Onaj ko je

sa

jer

kraha."

*U znake

zdrava srca spada

o Allahu od svega
rekao:

"Ko hoce

najdrazi,

znati da

li

Od

mu

neka se
onda voli

voli Allaha,

pa ako se ispostavi da voli Kur'an,

Allahov govor."

da su

to

govor Allahov

govor

kao sto se od Ibn Mes'uda prenosi da je

provjeri sa
i

Kur'anom,

Allaha, jer je Kur'an

njega se prenosi da je Ijubio

Mushaf

govorio:

"Govor mog Gospodara! Govor mog Gospodara!"

su

vam

znaci zdrava srca.

To

Osman, r.a., je rekao: "Da

govorom Gospodara vaseg."

Ovo

su

bill

srca cista,

ne

su ujedno

bi se zasitila

znaci Ijubavi

prema Uzvisenom Gospodaru, jer cistoca srca se ogleda u njegovoj

ispunjenosti Ijubavlju prema Onome koji zna tajne oprasta grijehe.
Bez toga nema njihove cistoce. Kao sto bi se nebesa Zemlja da
i

njima tipravljaju drugi bogovi, a ne Allah, poremetil?^ tzkoAei h\ sq

da njima upravljaju drugi bogovi, a ne Allah, poremetila

mogla ocistiti, dok se ne bi, ponovo, vratila robovanju
dok ne bi Njega zavoljela. Jer, oko je
samo svome Gospodaru
stvoreno da gleda, uho da slusa, jezik da govori kusa, a srce da voli
Uzvisenog Allaha da Mu robuje. Ono samo tako moze biti srecno
smireno, jer ako zavoli nekoga drugog mimo Uzvisenog Allaha za
nekoga se drugoga veze, tada ga cekaju: propast, nesreca, brige
Allahov Poslanik, s.a.v.s., je rekao: "Propao je rob dinara!
jadi.
srca robova,

ne

bi se

^'El-Enbija, 22.

58

Propao
Propao

rob dirhema! Propao je rob (crnoporubljenog) ogrtaca!

je

je rob kadife!

Propao

je

izopacio se

kada se ubode, pa

trn

ne

izvadi."-'-

Kada

izgubi

sree

funkciju

Ijubavi

robovanja

prema

L zvisenom Allahu, teze mu je nego oku kada izgubi vid ili uhu kada
izgubi sluh. Zato srce
jeste prevrtljivo, nesretno, zabrinuto, jadno
zalosno, sve dok ne upozna svoga Uzvisenog Gospodara, a kada
upozna svoga Gospodara, sa Njim sretno postane mimo Njega druge
ne sluzi. Sreca na ovom na buducem svijetu
ne voli, ne spominje
i

zavisi

cistoci

Uzvisenog
srca

Allalia

srca,

da

a nesreca o njegovoj pokvarenosti.

nam

iz

Svoje milosti

cestitu narav. Allah na pravi put

upucuje onoga koga

.jL

59

Molimo

plemenitosti podari zdrava

On

hoce.

il (A\/T) cijbUlsljj

^~

UZROGI BOLESTI SRGA I NJEGOVI STETNI

OTROVI'3

naj

da su sve vrste nepokornosti otrov za srce

njegovu bolest
srca
i

da je sterna po srce kao otrov po

Imam

mimo

njegovu zudnju

Ibn el-Mubarek
niividii}

da mu

uzrok za

propast, da nepokornost izaziva bolest

Allahova,

zadovoljstva

dz.s.,

tijelo.

je rekao:

sam da ^yesi

umrtpj/u/u srce

odanosl njima danosi ponmrpe.

&{'apuslarpe (pijeha oiivl^'enjeje srca,

pa

Nepokornost po

lije

srce

ostavlja stetne posljedice,

ni

na ovome

ni

im uzrok nisu

mu

na

grijesi

tijelo,

cije

onome
i

bop da ih seprodcsJ
i

na ovom

na

onom

svijetu,

razmjere zna samo Uzviseni Allah, jer

nema nijednog

svijetu,

nepokornost.

da

zla, ni bolesti, a

tom smislu Ibn

el-Kajjim, Allah

se smilovao, priblizno, kaze:

-

slasti,

"Ko

je nase roditelje

uzivanja, veselja

(tj.

radosti

Adema Hawu)
i

izveo

iz

Dzenneta

kuce

u kucu patnji, zalosti

nesreca doveo?
-

Ko

prokleo,

je Iblisa iz Carstva

izvana

iznutra

najodvratnijim ucinio,

mu

je

nebeskog izveo? Ko ga
pa

izopacio,

nutrinu jos goru

mu

lik

je protjerao,

najruznijim

odvratniju od lika dao?

Ko

ruznocom
kod Allaha

bliskost daljinom, milost prokletstvom, Ijepotu

Dzennet

rasplamsalom

vatrom zamijenio, pa je
Njegove milosti najliseniji postao? Na njega je srdzba
Uzvisenog Gospodara pala, pa ga je oborila. Njega je Gospodar
najvise omrznuo, pa ga je to
unistilo. Tako je Iblis svakom
- nakon sto je toliko sluzio
razvratniku
zlocincu svodnik postao
najprezreniji

Opsirnije pogiedaj u djelu^/LiJl

sljjJl

^ JL. ^ ^j^\
60

v''>^'

od Ibn

el-Kajjima!

odabran bio - sebi dopustio da druge zavodi. Boze, utjecem Ti se od

suprotstavljanja

Tvojim zapovijedima

od

Tvojih

pocinjavanja

zabrana!
-

Kg

je sve

stanovnike na Zemlji potopio

dao da voda preplavi

vrhove planina?
-

Ko

vjetar, u kome nije bilo nikakva

po zemlji mrtve povaija kao da su suplja palmina

Adova naroda

protlv

je

dobra, poslao da

ih

debla?
-

su

Ko

je protiv

im u prsima

Ko

Semudova

srca popucala

naroda, tako zaglusujuci glas, poslao da

da su

svi,

do posljednjeg, pomrli?

naselja Lutova naroda, tako visoko podigao, da su

kako njihovi psi laju, a onda ih izvrnuo, ono sto je bilo
gore, okrenuo prema dolje, pa na njih srucio sve ih unistio, a zatim
na njih grumenje od pecena blata spustio, tako da ih je najrazlicitijim
kaznama - kao nijedan drugi narod do tada - kaznio? Ko bude kao i
oni, ceka ista kazna, a ona nije ni od jednog nasilnika daleko.
-

meleki

je

culi

Ko

su na njih
-

duse u

je protiv

Su'ajbova naroda erne oblake kazne poslao, koji

kada su im iznad glava

naisli

kisu uzarene vatre sasuli?

Ko je u moru, faraona njegov narod potopio, a onda njihove

Dzehennem poslao? Jer, tijela su za potapanje, a duse za
i

gorenje.
-

Ko

je

Karuna, zajedno sa njegovom kucom, imetkom

celjadi,

u zemlju utjerao?
-

Ko

narode, poslije Nuha, svakojakim

je

kaznama kaznjavao

do temelja unistavao?
-

Ko

su uzduz

roblje odveli?

Ko

od

ih je opet,

temelja

ogledane:

koji

poprijeko zemlju njihovu pregazili, Ijude porobili, a djecu

im zene u

do

Nase

Izraelcana poslao, silno mocne, robove

je protiv

poruse?

po drugi put, poslao da

Ko

cas u ubijanju, porobljavanju

strane vladara, a cas u pretvaranju u

onima

koji ce

sve sto stignu

ih,

razaranju, cas

majmune

uniste

kazne

slao,

u teroriziranju
na kraju,

svinje, te

...
da ce do Smaka svijeta,nad njima
na najgori nacin, tlaciti. (El-A'raf, 167.).

u zakletvi Uzvisenog Gospodara:

vlast preptistati

je protiv njih najraznovrsnije

61

posljedice grijeha jos spada:

*Sto su oni
snabdijeva

*Sto

pomoc kojom covjek svoga

neprijatelja

(tj.

sejtana)

vojska kojom ga za rat protiv sebe jaca,

covjeka ohrabruju da se usudi na ono na sto se ranije nije

usudivao,

ako se namnoze - zapecacuju srce, take da grijesnik

postaje potpuno nemaran, kao sto je neko od ranijih ucenjaka rekao
da se pod rijecima Uzvisenog: A nije tako! Ono sto su radili prekrilo je
*Sto

srca njihova. (El-Mutaffifun,

14.) misli

na uzastopno cinjenje grijeha,

sve dok srce ne postane slijepo. Sustina lezi u tome sto srce od grijeha

hrda

zastor,

sto
a

zapecati

ako grijesi ucestaju - hrda prevlada, tako da oko srca stvori

ako se sa grijesima dalje nastavi - onda ga hrda potpuno
zatvori, tako da se nade u mreni zatvorenoj cahuri.
-

*Sto

srca,

iz

neprimjetno, prezira prema grijesima nestane, pa

oni njegova redovna osobina postanu.

*Sto

sjeme

grijesi svoje

siju

jedan se

iz

drugoga izradaju.

osjeca njihov mrak, kao sto se

od Ibn 'Abbasa se prenosi da je rekao:
"Znaci dobra djela su: sjaj na Hcu, svjetio u srcu, obilje u nafaci
Ijubav u srcima drugih, a znaci grijeha su: crnilo na Hcu, tmina u srcu,
skucenost u nafaci mrznja u srcima drugih."

*Sto se u srcu primjecuje

osjeca

mrak

noci.

U tom smislu

Njihovo iscrpljivanje srca vise

je nego ocito. Oni znaju srce tohko iscrpiti da mu potpuno zivahnosti
nestane. Sto se tice iscrpljivanja tijela, treba znati da je fizicka snaga
*Sto

slabe

grijesi

vjernika u njegovu srcu

*To
bilo sta

mu

srce

tijelo.

da je ona veca, sve sto je srce jace.

kuda god da krene

nade pred zatvorenim vratima ili tesko rjesivim
Tako je neko od predaka rekao: "Kada ucinim

sto

da uradi

problemom.

poslovi tesko idu, tako da se

nepokornost AUahu teskoce nalazim cak

naravi jahahce svoje

zene svoje."

*To

otuden od drugih, narocito onih

koji su skioni prema dobru. Zato je Ebu ed-Derda rekao: "Cuvajte se
da nekoga od vas - a da to i ne osjeci - ne prokUnju srca vjernika!
Cuvajte se nepokornosti prema Allahu, pa da Allah, mrznjom prema
vama, ne nadahne srca vjernika!"
sto covjek nalazi

da

je

62

*To

sto se gubi ugled

stvorenjima,

jer:

(El-Hadzdz,

18.).

*To

sto se sa

Mes'ud

onom

sto covjek

hod

ne prestaje
sitnicii

biti

mu

to srce

torn je smislu Ibn

vidi kao da je

pod brdom, pa se

srusi, a razvratnik svoj grijeh vidi

je rekao:

ocima tanja od dlake,

s.a.v.s.,

srca.

neposlusan, sve dok

bezazlenost.

musica pala na nos, pa na njega pokaze

r.a.,

uciniti.

putu njegova okretanja

srca na

"Vjernik svoj grijeh

da se na njega ne

Enes,

pred Njegovim

svijetu.

uzimati za

rekao:

kojim se odrzava zivot

stid

sto oni usporavaju

*To
pocne

njima gubi

Allahom

ga ne nioze postovanim

sto oni u srcu gase osjecaj casti.

prema Allahu

boji

ponizi, niko

*To

*To

ne

Koga Allah

cast pred

kao da

mu je

ovako.'"'*

"Vi (danas) cinite djela koja su u vasim

a koja

smo

mi, u

doba Allahova Poslanika,

ubrajali u teske (smrtne) grijehe."''^

Bilal

b.

Sa'd je rekao:

gledaj u velicinu

"Ne

gledaj u

Onoga prema Kome

Ovdje cemo

se,

ako Bog

srca koji su najrasprostranjeniji

da,

si

malenkost

grijeha,

vec

neposlusan!"

posebno osvrnuti na pet otrova

najutjecajniji na zivot srca, a to su:

prekomjerni govor, prekomjerno zagledanje, prekomjerno mijesanje,

prekomjerno

jelo

prekomjerno spavanje.

PREKOMJERNI GOVOR^' JE "NESRECA JEZIKA "

Hvala Allahu koji je covjeka u najljepsem obliku stvorio
uspravnim ucinio, svjetlom imana nadahnuo
njime ukrasio
uljepsao, rjecitoscu poducio njome odlikovao, te jezikom obdario da
njime izrazava ono sto mu je u srcu razumu. Jezik je jedna od velikih
AUahovih blagodati
cudesa Njegova stvaranja. Po velicini je mali, a
po pokornosti
grijesenju jako velik^ jer se dvije krupne stvari:
vjerovanje
nevjerstvo, kao najvece dobro djelo
najveci grijeh,
pokazuju, upravo, preko jezika. Onoga ko se slatkorjecivosti prepusti.
i

.|_^UV! 4^.^>W J

\t^y

^^j"

(^"^^'^)

LJ-i-'>ll 'jJ

55

56

63

pa ne vodi racuna sta govori

hoce,

dok ga na rub

jeziku uzdu popusti, sejtan voda kuda

ne dovede

provalije

u propast ne gurne. Ljude u

Vatri na noseve njihove, nece nista drugo oboriti

do klevetanje njihovo.
Od zla jezika svoga sacuvace se samo onaj ko ga zauzda uzdom
vjerozakona
pusti da govori samo ono sto ce mu koristiti na ovom
na buducem svijetu. U suprotnom, nece mu dozvoliti da govori, kada
god osjeti da - prije ili kasnije - zbog toga prijeti opasnost. U hadisu koji
prenosi Mu'az, r.a., stoji da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: "Zar ce
i

ljude u Vatri na lica njihova

rekao: 'na noseve njihove'

je

ili

ista

drugo oboriti do ogovaranje njihovo?!"'^

Pod

rijecima:

''''c

JSfi -uL^i^"

misli se na kaznjavanje zato sto je

jezik govorio ono sto je zabranjeno. Covjek svojim rijecima

sije

dobra

ili

losa djela, cije ce

djelima

plodove na Sudnjem danu poznjeti. Ko

djelima bude

ko
svojim rijecima
djelima bude posijao zlo, poznjece kajanje. Smisao
hadisa koji prenosi Mu'az je da ce najvise Ijudi u Vatru uci zbog
njihova jezika, jer u grijeh govora uiazi - kod Allaha (dz.s.) najtezi
grijeh - sirk (visebostvo). U njega spada govoriti o Allahu ono sto se
ne zna, sto je opet blisko sirku, zatim: lazno svjedocenje, sihr,_
svojim rijecima

posijao dobro, poznjece pocast, a

klevetanje,

laz,

ogovaranje, prenosenje tudih

velikih grijeha koji su obicno sa njim povezani

O
je

hadisu koji prenosi Sufjan

b.

pa

drugih malih

'Abdullah es-Sekafi

rekao: "Upitao sam: Allahov Poslanice, cega

bojis?

na njega navode.

pohvalnosti sutnje govori vise hadisa:

rijeci
ili

je,

se za

stoji

mene

da

najvise

pokazavsi na svoj jezik, rekao: 'Ovoga"'**

poglavlju o imanu, u Buharijinoj zbirci vjerodostojnih

navodi se da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: "Musliman je

i ruku mirni drugi muslimani."^^

hadisa,

onaj od cijeg su jezika

-

Od 'Ukbe

Allahov Poslanice, u

.^iJi

b.

Amira,

cemu je

tiiij

oU^

OU'VI {\

-o/a

>J^USUl 4^>>^ j(\ri)

jJ>:

JLJ>\

_,

cil^il

|l

r.a.,

se prenosi da je rekao: "Upitao sam:

spas.^ pa je rekao:

_j

oLJi ^^^>^

(Ynt) ^j Jjb
JiA>)l

y'\

:jii

jU-^l

iljLlI J.I

'Obuzdaj svoj

(r\r/Y) ^lii

(\y/Y)

(J

_,

JU-^I

jii^i

(Y1a/y)

^j^-^'i

(or/\)<^jUJl oljj^'

j^l J ,jut^\ (Yiv/l)

J (Yo^/o)
.A^

64

jezik!'"'"

t^-L-jUl l_5j''"

(V>J 4=.I^;>tvlll

Allahov Poslanik,

s.a.v.s., je, takoder, rekao: "Ko vjeruje u

Sudnji dan, neka govori (samo) istinu, ili neka suti!'"^' Ovo je
jedan od primjera jezgrovitosti Poslanikova, s.a.v.s., govora. U njemu
-

Allaha

se nareduje da se
suti.

Govor moze

govori,

kada se o dobru

biti:

ili

On

Allah veli:

govori, a

da se u suprotnom

koristan, pa je u torn slucaju

stetan, pa je u

ili

radi

naredeno da se
naredeno da se suti. Uzviseni
a da pored njega nije prisutan Onaj

torn slucaju

ne izusti nijednu

rijec,

koji bdije. (Kaf, 18.).

Od

Sehla

b.

Sa'da se prenosi da je Allahov Poslanik,

s.a.v.s.,

"Ko mi garantira za ono sto je izmedu njegovih vilica ono sto

je izmedu njegovih nogu, garantiram mu Dzennet."^"Tj. ko prema
svome jeziku ispuni obavezu - govoreci ono sto treba presutkujuci
ono sto ga se ne tice - s jedne,
prema svome spolnom organu rekao:

u dozvoljenim,

koristeci ga
strane,

ja

mu

Ko

od zabranjenih

stvari

- s

druge

garantiram Dzennet. Ibn el-Bettal je rekao: "Ovaj hadis

potvrduje da su jezik
svijetu.

a cuvajuci

spolni organ

dva najveca iskusenja na ovome

se sacuva njihova zla, sacuvao se najveceg zla."

Od Ebu

cuo Allahova Poslanika, s.a.v.s., da je

ne misleci sta znaci, zna izgovoriti rijec zbog
koje ce propasti u Vatru dublje nego sto je razdaljina izmedu istoka."
U Muslimovoj verziji ovog hadisa stoji: "... dublje nego sto je
razdaljina izmedu istoka zapada.'"'"'
Hurejre,

r.a.,

se prenosi da je

"Doista rob,

rekao:

Ibn 'Abdulberr kaze: "Rijec zbog koje ce onaj ko je izgovori

rijec koju neoprezno izgovori pred nepravednim

kroz Vatru propadati je

vladarom." Za Poslanikove,

ne misleci sta ona

znaci", sejh 'Izzuddin b. 'Abdusselam kaze da se pod njima misli na
onoga ko izgovori rijec ne razmisljajuci o tome da li je ona lijepa ili
ruzna dodaje: "Covjeku je zabranjeno govoriti ono za sto ne zna da li
je lijepo ili ruzno." En-Nevevi kaze: "U ovome hadisu se podstice na
cuvanje jezika. Zato onaj ko zeli nesto kazati, prethodno treba dobro
razmisliti, pa ako vidi da u tome ima koristi, kazace, a ako ne, onda ce
se od govora suzdrzati."
s.a.v.s., rijeci "Ljj i>a

t. /

.JL4_^l

'

jy- /j-"^ o-jO^ IAa

Jli J

jLJl

Lij^

(T

Oy^r*"

65

1 a/'\

iS^yS\

W^ 'Sj^.

^^

_)

W^

JU^I (r a/\

iSji

a^JSJU ^i^^J

tijUUl

J^y^'

'-'*

*"
oljj

^^

Islamsko predanje:

Od

mi

Abdullah

b.

Mes'uda,

r.a.,

se prenosi da je rekao:

mimo Koga nema drugog

Allaha,

"Tako

nema

nista da ga je
od moga jezika!" On je imao obicaj reel: "O
jeziku, govori dobro, bices na dobitku! Suzdrzi se od nevaljala govora,
bices spasen, prije nego se pokajes!"

duze

potrebnije

zatvoriti

Od Ebu

boga,

ed-Derda'a,

se prenosi da je rekao:

r.a.,

dobro slusaju

sta usta govore, jer su

bi vise slusao

nego govorio!"

ti

"Neka

ti

usi

data dva uha, a jedna usta, kako

Od

govorili:

El-Hasana el-Basrije se prenosi da je rekao: "Nekada su

'Jezik vjernika je iza srca. Kada hoce nesto kazati prvo dobro

onda izgovori jezikom. Za razliku od njega,

jezik dvolicnjaka je ispred srca. Kada hoce nesto kazati, to izgovori
jezikom, a da to prethodno ne analizira srcem." El-Hasan je, takoder,
rekao: "Ko ne cuva svoj jezik, ne razumije ni svoju vjeru!"
analizira srcem, pa tek

Ako
znacaj.''"

se zapitas:

"Otkuda

znaj da razlog lezi u

6o/estima: cestom grijesenju,

/azi',

sutnji pridaje toliki

sto je jezik sklon

brojnim

ogovaran/u, prenosen/u tudih

vulgarnosti,

licemjerstvu,

uobrazenosti,

zbog cega se

tome

sumnjicenju,

rijeci,

pravdanju,

upustanju u neistinu, prepiranju, hvalisanju, iskrivljavanju, dodavanju, oduzimanju, uznemiravanju drugih, njihovom obescascivanju si.
i

Prema tome,

jezik se odlikuje brojnim

porocima kojima on lahko

neprimjetno podlegne, zato sto se srcu usladuju, sto je njima po svojoj

sto na njih sejtan navodi. Onaj ko se navikne da se - u
prirodi sklon
gore navedene poroke - upusta, rijetko smogne snage da jezik obuzda
da se od govora
da ga kontrolira, pa da govori, samo, kada zeli
i

suzdrzi,

ne

kada

raspravljanju

zeli.

tome

opasnost,

lezi

pribranoscu, dostojanstvom

Osim

a
i

jeste zagonetka znanja, jer u

sutnji sigurnost.

Zato sto odise

daje prostora za razmisljanje sutnja

ona omogucuje da se covjek posveti

tako oslobodi privrzenosti bespotrebnom govoru na
ibadetu
zikru
ovome svijetu odgovornosti na Sudnjem danu. Jer, Uzviseni veli: On
ne izusti nijednu rijec, a da pored njega nijeprisiitan Onaj koji bdije. (Kaf,
cinjenica da se svaki govor dijeli
18.). Na pohvalnost sutnje upucuje

jeste toliko pohvalna.

toga,

na

cetiri vrste:

stetan

Sto se

To

u potpunosti stetan, u potpunosti koristan, djelimicno

koristan

se odnosi

niti

u potpunosti stetna govora, on se mora izbjegavati.

na govor u kome ima stete koristi, jer je suzbijanje

tice
i

stetan niti koristan.

66

prece od pribavljanja dobra. Treca vrsta govora u

zla

stete

spada u radoznalost

ni koristi

upustanjem u njega gubi vrijeme,

tome, ostaje samo jedna korisna
otpadaju

da,

a to je

vrsta.

kome nema

kao takav je suvisan,

samo po

To znaci

sebi gubitak.

da

tri

ni

jer se

Prema

cetvrtine govora

kao korisna, ostaje samo jedna cetvrtina. Cak ova

biti opasna i po covjeka pogubna, ako se u nju
i

jedna cetvrtina moze

uvuce

kakav

potajni

poput uobrazenosti, izvjestacenosti

grijeli

hvalisavosti koje je tesko primijetiti.

Mi cemo

se

posebno osvrnuti na neke poroke jezika sa kojima

Tu prije svega spada: govor koji se ne tice,

su vecina Ijudi iskusani.

ogovaranje, prenosenje tudih

rijeci

hvaljenje.

GOVOR KOJI SE NE TICE

najvece bogatstvo! Zato, kada
ne tice i ne provodi u zaradivanju
sevaba za buduci svijet, gubi dio svoga najveceg bogatstva. Zato je
Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: "U Ijepotu covjekove vjere (Islama)
spada njegovo neosvrtanje na ono sto ga se ne tice."^''

Znaj da je vrijeme covjekovo

god ga

trati

onome

sto ga se

Glavni uzrok covjekova upustanja u ono

da sazna ono

mu

ne tice je
da provede

sto ga se

najmanje nije potrebno ili

kojih nema nikakve koristi. Lijek za
sve ovo lezi u spoznaji da su covjekovi udisaji najvrjednije sto ima
da je njegov jezik mreza pomocu koje moze ugrabiti mnogo dobrih
djela. U suprotnom, propustiti takvu priliku, veiiki je gubitak. Pod
Poslanikovim, s.a.v.s., rijecima: "U Ijepotu covjekove vjere (Islama)
spada i njegovo neosvrtanje na ono sto ga se ne tice" - se misli: ko
lijepo
kako treba ispovijeda Islam, ne govori ne radi ono sto ga se
ne tice, vec se u svojim rijecima djelima ogranici samo na ono sto ga
se tice. Pod izrazom "a^"/ "ticati se" ovdje se misli: biti za nesto
zelja

sto

ni

vrijeme u praznim pricama od

vezan; imati za

cilj;

trebati itd.

'briga; zainteresiranost za nesto".

istog korijena je

Otuda

se

rijec "SiUxJi"/

pod "neosvrtanjem na ono

ga se ne tice" ne misli na neosvrtanje zbog nezainteresiranosti,

sto

nepostojanja zelje, prohtjeva

sto tako
to

Od

vjerozakon

sklonosti duse, vec na neosvrtanje zato

propisi Islama nalazu.

Zato

je Poslanik, s.a.v.s.,

opisao "Ijepotom Islama". Ipak, pod ovim se najcesce misli na

cuvanje jezika od nepromisljena govora.

'

'

67

1/64

Muverrek el-'Idzli je rekao: "Ima jedna stvar koju toliko

toliko godina
pokusavam nauciti, a koja mi nikako ne polazi za
ali
rukom,
se necu nikada okaniti da je postignem." Kada su ga upitali
sta je to, odgovorio je: "Da se ne osvrcem na ono sto me se ne tice."
i

Ebu 'Ubejde od El-Hasana

je Uzviseni Allah napustio

sto

mu je

na cjedilu ostavio nekog roba spada

dao da se zabavi onim sto ga se ne

Sehl
tice,

'Abdullah je rekao:

b.

"U znake da

prenosi da je rekao:

to

tice."

"Onome ko

govori ono sto ga se ne

uskracena je vrlina istinoljubivosti."

Govoriti ono sto te se ne tice znaci

ne

izostavio,

u imetku

bi pogrijesio niti

kazati nesto sto, ako bi

ili

necemu drugom

bio

ostecen npr. da sjednes sa drustvom

pocnes im pricati: o svojim
putovanjima, planinama, rijekama i drugom sto si na njima vidio, ili o
jelima i odjeci koja su ti se svidjela, jer ako bi to izostavio ne bi ni
i

niti bi u cemu ostecen bio. Cak i ako ko bi se, recimo,

potrudio da im vjerno opises sta si sve vidio i dozivio, ne dodajuci i ne

pogrijesio

oduzimajuci nista od istinitosti u svome kazivanju, ne hvalisuci se

time sta si vidio ne ogovarajuci ne ponizavajuci nikoga i nista sto je
Allah stvorio, opet bi bespotrebno gubio vrijeme. A
kako bi se,
kada bi htio, od gore spomenutih poroka govora, mogao spasiti?
i

Prema tome,
potrebnog,

govora, jer se to

ponoviti

ono

govoriti

uvelicavati

ono

onome

sto

se

sto se tice je

ne

tice

i,

u granicama

jedna vrsta nepotrebnog

koga, bas, interesira

moze ukratko

ispricati,

u glavnim crtama podvuci. Drugim rijecima, sve sto se

moze jednom

postici
vjerno opisati je dovoljno. Sve preko
nepotrebno razglabanje, koje je - kako smo ranije rekli
pokudeno, cak ako u tome nema nikakva grijeha niti stete.

toga je visak
-

rijecju

'Ata' b.

vas

bill

Ebu Rebbah

je

u tom smislu rekao: "Oni

koji su prije

nisu voljeli da se upustaju ni u kakav nepotrebni govor, jer su

mimo

Allahove Knjige, Sunneta Allahova Poslanika,

s.a.v.s., naredivanja dobra i odvracanja od zla, smatrali suvisnim i
nepotrebnim govorom. Zato u zivotu govori samo onda kada moras i
kada ti je potrebno! Zar ne znate da nad vama bdiju cuvari, cijenjeni
sve sto je bilo

a da
Zar nekoga od vas nece biti

pisar?^ jedan s desne, a drugi s lijeve strane, on ne izusti nijednu

pored njega
65
El-lnfitar,

nije

prisutan onaj koji

bdtje?'''

10.-11.

'Kaf, 17.-18.

68

rijec,

kada se njegova knjiga koju je usred dana popunjavao, otvori

da vecina onoga sto je u njoj nije vezana ni za njegovu vjeru ni

stid,

vidi

njegov dunjaluk?"

jednoj predaji

"Covjeku

stoji:

nije dato

vece zlo od brbljava

jezika."

OGOVARANJE
Definicija rijeci "s-^i"

prenosi da je Allahov Poslanik,

pa je neko rekao: 'Allah

Od Ebu

"ogovaranje".

upitao: 'Znate

s.a.v.s.,

li

Hurejre,

r.a.,

se

sta je ogovaranje?'

Njegov Poslanik najbolje znaju' - na sto je on

rekao: 'Pominjanje svoga brata onako kako mu nije drago.' Na to je
receno: 'A ako je moj brat onakavkao sto sam rekao?' - pa je odgovorio:
'Ako je onakav kao sto si rekao, ogovorio si ga, a ako nije onakav kao sto
si rekao, onda si ga potvorio."^^ tj. rekao je na njega ono sto nije ucinio.

.(T^'\/r)^jijJi J

En-Nevevi kaze:

Kada
drugom od
1.

je

vlasti

^anio nepravdu,

Kada se
Tada

2.

Dopravi.

ne

cini!"

ili

tome

Kada

3.

"U

ocuvanja vjere, ogovaranje

cilju

taj

ill

trazi
je

na onoga

utjecaja

taj

mi

je to

pomoc da se nesto
nekome od

(la)

mi

je

takvu

na

ill

kome
mi

Je

pomogne da

se

taj

utjecaja reci: "Taj

onome ko

cini

taj

to

to,

ga

cini

pa ga

sprijeci

da to

vise

bi

moj otac,
moj brat,
taj,
on (ona) to pravo kako da se od njega

se muftiji reklo: "Taj

takvu nepravdu. Ima

li

ill

ili

Ili

sl. ?" Navedeno je u slucaju potrebe dozvoljeno, mada bi bllo

jedno dijete ucinilo je to to." Medutim,
"Jedan covjek, ili jedna zena, ili jedan otac,
potrebno, dozvoljeno je osobu imenovati. Dokaz za to su Hindine rijeci u hadisu u kome

reel:

da

je da se pozali vladaru, sudiji

nepravdu nanio. Takav moze reel: "Taj

slicno.

spasim, svoje pravo ostvarim

4.

je

sto ne vaija promijeni, a

se trazi necije misljenje, npr. ako

bolje

stoji

mu

to ucinio."

(nje)

je

ko

dozvoljeno

moja zena, ucinio

ako

dozvoljeno u sest sljedecih slucajeva:

je

nekome nanesena nepravda dozvoljeno mu

ili

je rekia:

Kada

lazan

"Ebu Sufjan

je skrt covjek."

se muslimani trebaju upozoriti na

iskaz

prenosioca

hadisa,

slucajevima, razotkrivanje neistine,

neko

svjedoka

ili

ne samo da

zlo.

To moze

imati visestruke oblike: npr. ukazati

autora nekog pisanog

je,

po jednoglasnom

djela.

misljenju

svim navedenim

islamskih ucenjaka,

vjerska duznost. U to spada upozorenje kupcu, kada bi ga vidio da kupuje

roba kojl je ukrao, pocinio blud, pio alkohol si., da bi mu se dale do znanja, ako
ranije nije znao. Svakako, ovdje se misli u cilju davanja savjeta, a nikako sa ciljem uznemiravanja
pravljenja nereda. U to spada slucaj, ako bi vidio vjerskog ucenjaka da se druzi nesto uci od nemoralna
covjeka
nekoga ko je poznat po uvodenju novotarija u vjeru, sve u cilju umanjivanja opasnosti od zla
koje od njega prijetl. Takvu je osobu duznost posavjetovati pokusati mu objasniti u kakvom se stanju
pokvarenosti ne obavija povjerenl mu posao
nalazi. To isto vazi za covjeka kojl zbog nesposobnosti
kako treba.
takvog covjeka je kod njegova pretpostavljenog dozvoljeno spomenuti, kako bi ovaj
pripazio na njega, pokusao ga popraviti kako sebi ne bi dozvolio da ga obmane.

dozvoljeno, vec

nesto sa

to

je

mahanom

ili

ili

Ili

ne krije novotarije kao sto je pijenje vina

Kada se neko javno raskalaseno ponasa
(alkohola), pljacka Ijude, namece dazbine upravija kako ne vaIja, do2:voljeno ga je pomenuti takvim
Icakvim se javno pokazuje. U drugim stvarima nije, osim ako ne postoji neki drugi razlog.
5.

ili

je neko opcepoznat pod kakvim nadimkom poput: Krmeljavi, Sepavi, Modri, Zdepasti,
dozvoljeno ga je tako pomenuti, osim ako se time htio poniziti, jer je to
Jednoruki
sl.
zabranjeno. Ipak, ako je moguce raspoznati o kome je rijec, bilo bi ga bolje pomenuti nekim drugim
6.

Kada

Slijepi,

menom.

{MX

i.\i\l\'\)

^U

pi-~. ^t-^^vj

^J^ l5j>J'

69

^r*

Uzviseni Allah
vas

bilo

veli:

...

ne ogovarajte jedni druge! Zarbi nekom

drago dajede meso umrlog brata svoga,

zato se bojte Allaha. Allah, doista,

Hudzurat,

12.)

tj.

a vamaje to odvratno

prima pokajanje

od
-

samilostan je. (El-

ne spominjite u odsustvu jedni druge onako kako

odsutnom nije drago. Uzviseni Allah zatim navodi primjer ogovaranja

veli: Zar bi nekom odvas bilo drago dajede meso umrlog brata svoga? tj.
i

svoga brata u njegovu odsustvu ogovaras, isto je kao da jedes

njegovo mrtvo tijelo \^2idi2iViQ,<:)^Q.C2iho\. ... a vamaje to odvratno. Tj.
kao sto bi vam bilo odvratno jesti mrtvo tijelo svoga brata, isto tako se
klonite njegova pominjanja po onome sto mu nije drago! Ovim se
aludira da je covjekov obraz (cast), kao
njegovo meso da je jedno
i drugo povrijediti veliki grijeh.
to sto

Od
s.a.v.s.:

'Aise,

'Sta ce

time htjela

r.a.,

ti

reci:

se prenosi da je rekla: "Rekla

Safija takva

takva.?'

sam Vjerovjesniku,

(Neki prenosioci kazu da je

"niska rasta"), pa je rekao: 'Izustila

si

tako krupnu

njim pomijesala - zagorcila." Ona

imitirala jednog covjeka, pa (mi) je rekao: 'Ja ne
bih nijednog covjeka imitirao kad bi mi dali to
to."^** Ovim se
hadisom najostrije osuduje ogovaranje.

more
kaze: "Pred njim sam
rijec

koja bi

kada

bi se sa

Od Ebu
s.a.v.s.,

rekao:

Hurejre,

r.a.,

"Muslimanu

njegova krv, njegov obraz

se prenosi da je Allahov Poslanik,

je sve sto

musliman ima nepovrijedljivo;

njegov imetak.'"'^

Od Ebu Bekra, r.a.,

svome govoru na Mini

se prenosi da je Allahov Poslanik, s.a.v.s.,

dan Bajrama za vrijeme Oprosnog

kao sto je
nepovrijedljiv ovaj vas dan, u ovom vasem danu, u ovome vasem
gradu. Zar nisam saopcio.?!"
u

hadzdza rekao: "Vasa krv

'Ali

b.

prvi

vas obraz su nepovrijedljivi

el-Husejn je rekao: "Cuvajte se ogovaranja! Onoje,

doista, zacin pasa

medu

Ijudima."

Prema tome ogovaranje

je spominjanje

drugog u odsutnosti po

necemu sto mu ne bi bilo drago kada bi cuo, svejedno radilo se to o

nekom nedostatku u njegovu tijelu, porijeklu, vladanju ili odijevanju.

70

Najruzniji oblik ogovaranja je ogovaranje uobrazenih poboznjaka

-

nekim od

isposnika, npr. da se pred

njih

neko spomene pa da ovaj

kaze: "Hvala Allahu koji nas nije stavio u iskusenje da ulazimo na

vladareva vrata

ovog

svijeta!"

ili

da ne stedimo svoga truda u trazenju prolaznih dobara

"Utjecemo se Allahu od bestidnosti neodgojenosti!"
i

"Boze, oprosti nam! Oni pomenutog kude, a sebe hvale!"

ili

ce, pak,

stavio

kada se neko sponiene, mozda,

na veliko iskusenje.

Neka

Allah

reel:

nama

si.

Drugi

"Siromah, Allah ga je

njemu

oprosti!"

prividno uceci dovu, a smjerajuci sasvim nesto drugo.

Znaj da je onaj ko slusa ogovaranje

sam u njemu saucesnik

da se od grijeha ne moze drugacije oprati nego da ga svojim jezikom

osudi, a ako se boji,

kome

onda bar srcem. Ako je pak, u stanju drustvo u

napustiti ili onoga ko ogovara rijecima

ogovara

se

drugi

prekinuti,

duzan

je to uciniti.

Motivi koji navode na ogovaranje:

1.

Iskaljivanje bijesa

jednog covjeka prema drugom razlog

je

na mrznju. Kada se god mrznja poveca, poveca se

navodi

koji

ogovaranje protivnika.
2.

uzrocnike ogovaranja spada

potpomaganje

prijatelja,

klevetanju drugih

jer

jedan od

se

slaganje, predusretljivost

kada se zajedno zabavljaju

prekinuti ga, bojeci se da se ovi na njega ne naljute

ih

ustrucava suprotstaviti prijatelju

njih,

ne napuste

ga,

pa

dalje nastavlja pomagati, misleci da je to za dobrobit prijateljstva.

3.

uzrocnike ogovaranja spada

racun omalovazavanja drugog.

rvrdi

Tako

da je neznalica, ogranicen

zelja za

uzdizanjem sebe na

se zna desiti da

si.,

sa ciljem

neko za drugoga

da dokaze kako je on

drugima se pokaze pametnijim. Isti je slucaj sa

zavidnoscu prema onome koga svijet hvali, voli postuje i njegovim
klevetanjem u zelji da mu se navedeni ugled potkopa.
bolji

od

njega

4.

imitiranje

U
i

uzrocnike ogovaranja spadaju

zbijanje sala na racun drugoga,

igra,

zabava, ismijavanje,

kako

bi se

kroz sve to za

sebe pridobili, bar neki od prisutnih.

Lijekprotiv ogovaranja:

ko drugoga ogovara, prije svega mora znati da se

ogovarajuci drugoga izlaze AUahovoj srdzbi preziru i da njegova dobra
djela odlaze onome koga ogovara, a ako ovaj nema dobrih djela, onda se
Onaj

71

onoga koga ogovara njemu prenose. Onaj ko o ovome vodi

racuna nece dozvoliti da mu se jezik upusti u ogovaranje drugoga. Ako
se, pak, dode u iskusenje ogovaranja, treba se sjetiti svojih mahana,
njima se pozabaviti, pokusati ih otkloniti
postidjeti se da se pored
grijesi

svojih

mahana

traga za tudim.

U torn smishi

Ako dru^e viyechs mahcmom

neko je u

koju

sam

stihu lijepo rekao:

Unas,

^^ka^ude maze vtijedxli onaj koje corop?

A. ako dru^e
(^tiaj

Zato
razmisliti

to

motivu

se

daje

pokusati

vrjiedas

sa mahanom koju nemaju,

kod i^ocfa ij/'udijos

na ogovaranje mora dobro

koji navodi

ukloniti,

jer

je

veci tpyehl

najbolji lijek protiv bolesti

uklanjanje njenog uzroka.

Iskuplj'ivanje

za ogovaranje

Znaj da onaj ko ogovara drugog istovremeno cini dva grijeha:

jedan prema Uzvisenom AUahu, jer cini ono sto mu je On zabranio
drugi prema Njegovu stvorenju. Otkup od prvoga sastoji se u
pokajanju
obracanju Allahu sa molbom da ga oprosti, dok otkup za
i

drugi

moze

biti

Ako

je

dvojak:

ogovaranje

doslo

do usiju onoga na

ucinjeno, onaj ko ga je ogovorio duzan

mu je

ciji

je

otici, zatraziti

racun

halala

pokazati kajanje za svoj postupak.

Ako, pak, ogovaranje nije doprlo do njegovih usiju, umjesto da

od njega zatrazi halala, sada treba moliti za oprost njegovih grijeha,
pohvaliti ga i dobrim spomenuti, pred istim onima pred kojima ga je
ogovorio, kako bi njihova srca ocistio.
i

PRENOSENJE TUDIH RIJECI

Uzviseni Allah

veli:

...Klevetnika,

onoga

koji tude rijeci prenosi.

11.) Ucenjaci tefsira kazu da je ovaj ajet objavljen u vezi

sa El-Velidom b. el-Mugirom. Uzviseni, takoder, veli: /z^^/^g^0;/2
koja spletkari. (El-Mesed, 4.) Za nju kazu da je od jednih drugima

(El-Kalem,

prenosila tude

Od
s.a.v.s.,

Huzejfe,

rekao:

ijb J\ J

rijeci.

r.a.,

se prenosi da je cuo da je

"U Dzennet nece

-'LA J

jJi

(\k\\k)

ciX-jfJi J

uci onaj

ou-yi (\ ^r/r) ^X-^

11

AUahov

ko prenosi tude

_,

Poslanik,

rijeci."^'

Od

Ibn 'Abbasa,

r.a.,

pored dva kabura

velikog grijeha.

se prenosi da je
i

Allahov Poslanik,

rekao: "Njih dvojica se muce, a ne

Jedan od njih isao

je

prenosio tude

naisao

s.a.v.s.,

muce

rijeci, a

se zbog

drugi se

od mokrace."''- Neki ucenjaci hadisa kazu da se pod

rijecima: "a ne muce se zbog velikog grijeha" misli da su oni misliU
da nije veUk, a jeste, dok drugi kazu da se misH da im ih se bilo tesko
pazio

nije

proci.

Allahov Poslanik,

kazem

koji su

takoder, rekao: "Hocete

s.a.v.s., je,

medu vama

"Hocemo!"

najgori.?"

"Oni koji tude rijeci prenose, oni

neduzne potvaraju.""

je rekao:

oni koji

Od

Ibn Mes'uda,

vam kazem

sta je laz

potpiruju razdor

medu

Prenosenje

se prenosi da

tudih

osobina koju covjek

To je

neistina?

li

da

rijeci

je rekao:

"Hocete

prenosenje tudih

njihovo sirenje

rijeci

moze

U jezickom smislu

imati, jer

medu

da

koje

svijetom sa

ono potpiruje smutnju,

"a-^^i"/

muha

trga veze,

rijeci

ne

tice se

bracu

koja prenosi klice zarazne

"prenosenje tudih

od nekoga da je o nekome nesto ruzno

ovome prenese npr. rijecima: "Taj i
Prenosenje tudih

li

mrznje, jedna je od najruznijih

strancima. Onaj ko to cini je kao

se radi

im

odgovorili su, pa

koji voljene rastavljaju

mrznju, razbija zajednicu, prijatelje cini neprijateljima

bolesti.

vam

Ijudima."^'*

unosenja nereda, razdora

ciljem

sije

r.a.,

rijeci" znaci cuti

rekao, pa pozuriti da se to
taj

o tebi prica to

same onoga o kome

je receno,

to."

vec

o razotkrivanju onoga sto ne voli, kako onaj ko je rekao, tako

kome je receno, ili onaj ko je to cuo, svejedno bilo to

pismom, davanjem znakova ili mimikom. To znaci, da sve
sto covjek kod drugih nevaljalo vidi treba sakriti i dalje ne siriti,
izuzev ako je u njegovu obznanjivanju korist po muslimane ili
suzbijanje jos veceg zla.
ni onaj

rijecima,

Motivi za prenosenje tudih

onome ko

je

ono

rijeci

najcesce su: prizeljkivanje zla

sto se prenosi rekao, pokazivanje naklonosti

73

prema

onome

kome

se reklo

u ono sto ga se ne

do

Onaj

ili

radoznalost

uzivanje u pricanju

zadiranju

tice.

dopre prenosenje tudih

usiju

cijih

rijeci

duzan

je

sljedecih sest stvari:

1.

Ne

onome ko

povjerovati

covjek. Potvrda za to su

nekakav

neposten

covjek donese

neznanju nekomezlo ne
2. Sprijeciti

pogubnost toga
3.

4.
stoji

onoga ko

(El-Hudzurat,

vam

dobro je provjerite, da

vijest,

ti

6.).

to cini, posavjetovati ga

ukazati

mu

na

jer je

kod AUaha prezren.

sumnjiciti svoga odsutnog brata, jer je to grijeh, kao sto

Uzvisenog:

sto se culo

potvrdom recenog
/

kakuu

ime Allaha,

su, doista, grijeh.

To

neposten

sto radi.

rijecima

sumnjicenja
5.

ucinite!

Prezirati ga u

Ne

ih prenosi jer je doticni

njeci Vzvisenog AUaha: Ovjernici, a^o

...klonite

(El-Hudzurat,

mnogih

se

sumnjicenja, neka

12.)-

ne smije navesti na uhodenje u traganju za

to zato sto je to zabranjeno rijecima Uzvisenog:

ne uhodite jedni druge! (El-Hudzurat,

...

12.).

posebno zadovoljstvo zato sto se onaj

6. Ne osjecati nikakvo
ko prenosi tude rijeci sprijecio da ih dalje prenosi. Zatim, ne pricati o
sam ne bi postao klevetnik
tome nikome, kako na taj nacin
prenosilac tudih rijeci. Neka se, zato, oni sa ostrim jezikom pripaze
neka govore samo ono sto je za Allahova stvorenja dobro! Za to su im
i

dovoljne Vjerovjesnikove,

s.a.v.s., rijeci:

dan neka govori samo dobro

ili

neka

"Ko

vjeruje u Allaha

Sudnji

suti!"^^

Islamsko predanje:

ih

El-Hasan je rekao: "Ko tebi prenosi

drugima prenositi o tebi!"

Nekakav covjek

'Amr

b.

je ranije

naveden na

rijeci

o drugom, znaj da ce

'Ubejdu rekao: "El-Esvari te, u

svojim pricama, ne prestaje spominjati po zlu" - pa mu je 'Amr rekao:
"Cuj, ti niti postujes drustvo covjeka s kojim si sjedio, jer si nam
prenio njegove rijeci, niti mene, jer si mi o mome bratu otkrio ono sto
mi nije drago. Ja znam jedino da ce nam smrt svima doci, da cemo svi
Hadis navode

Buharija

je

Muslim. Vec

74

str.

65.

u kabur

da cemo se

leci,

svima Uzviseni Allah

svi

na Sudnjem danu iskupiti

da ce

nam

Najpravedniji Sudija, presuditi."

b. 'Abdulmelik jednom prilikom

Ez-Zuhrijem kada mu je dosao jedan covjek koga
Sulejman upitao: "Cuo sam da si me klevetao za mene rekao to

Pripovjeda se da je Sulejman

sjedio u drustvu sa
je

pa je covjek odgovorio: "Niti sam to ucinio, niti rekao" - na sto

je Sulejman dodao: "Onaj koji mi je to rekao je pouzdan covjek." - pa
se Ez-Zuhri ukljucio
rekao: "Onaj koji prenosi tude rijeci ne moze
biti pouzdan!" Na to je Sulejman rekao: "Istinu si rekao." Zatim je
covjeku rekao da moze mirno ici.
to"

Neko

"Kada bi ono sto ti prenosilac tudih rijeci

prenosi bilo tacno sam bi smogao hrabrosti da te izgrdi. Onaj od koga
ti se rijeci prenose vise od ovoga zasluzuje tvoju
milost, jer te ne
je drugi rekao:
i

docekuje sa grdnjom."
Pripovijeda

covjek

Omer

b.

'Abdulaziza dosao neki

pred njim spomenuo klevetanje drugog covjeka, pa

"Ako hoces provjericemo

rekao:

istina to

kod Omer

se da je

sto

upozorava u

za njega rekao.

si

ovom

ajetu:"

...

to sto

kazes

mu je

utvrditi je

li

Ako budes slagao, od onih si na koje se

ako vam nekakav neposten covjek donese

ako budes istinu

rekao, onda si od onih za koje se u ovom ajetu kaze da su: ...
klevetnika, onoga koji tude rijeci prenosi. (El-Kalem, 11.), ili, ces da ti
kakvu

vijest,

oprostimo.''"

Nikada

dobro je provjerite" (El-Hudzurat,

pa je rekao:

to vise

necu

"Da mi

6.),

oprostis, vladaru pravovjernih!

uciniti!"

HYAUENJE
Hvaljenje je mahana od koje vrebaju dvije opasnosti: jedna po

onoga ko

hvali,

druga po onoga ko se

hvali.

Opasnost po onoga ko hvali lezi u tome sto nema nacina da

provjeri da je istina to sto govori, npr. kada za nekoga kaze da je
pobozan
skroman. U hvaljenju se ponekad moze pretjerati, pa da
ono prede u laz, ili pohvaliti neko ko treba da se pokudi.
i

S druge

njemu

osobine. Zato
hvali

strane, hvaljenje

izazvati oholost

onoga ko se hvali moze pokvariti

uobrazenost, a to su dvije nevaljale

je Vjerovjesnik, s.a.v.s.,

drugog covjeka: "Tesko

tebi,

75

pogubne

rekao covjeku koga je cuo da

posjece vrat covjeku!"^*

Ovo

zato

koga hvale moze pomisliti da je postigao svoj zeljeni cilj, pa

se, zbog toga, opustiti
manje, nego sto je ranije cinio, truditi raditi.
Od ovakvih mahana nema drugog spasa, nego da covjek sam sebe
upoznaje da mu je stalno na umu, da je kojim slucajem onaj ko ga je
pohvalio, o njemu znao ono sto sam zna da ga sigurno ne hi pohvalio.
Zato je Alija, r.a., kada bi ga neko pohvalio, imao obicaj reci: "Boze,
oprosti Ti meni ono sto oni ne znaju, ne uzmi mi za zlo ono sto oni
govore daj da budem bolji nego sto oni misle!"
sto onaj

U hadisu

stoji:

"Bacite prasinu u lice hvalitelja!""

PREKOMJERNO ZAGLEDANJE^^
Prekomjerno
otvorenih

zagledanje

ociju

nesto.

buljenje

je

Pod njim

gledanje

potpuno

posebno podrazumijeva

se

zagledanje u nesto sto je zabranjeno gledati.

Ono je

suprotno obaranju

pogleda sto je Uzviseni Allah zapovijedio rijecima: Red vjemicima neka

obore poglede svoje

neka vode brigu o stidnim mjestima svojim;

jer Allah, uistinu, zna ono sto oni rade.

svoje

reci

to

imje bolje,

vjemicama neka obore poglede

neka vode brigu o stidnim mjestima svojim... (En-Nur, 30.-31.).

Uzviseni Allah nije naredio odvracanje pogleda u potpunosti,

vec djelimicno. Zato je Uzviseni

rekao: od pogleda svojih tj. neke
poglede svoje. Buduci da je zabrana prekomjernog zagledanja
i

izrecena kao zastitna mjera, zagledanje je dozvoljeno

ako njegova

dobra strana preteze, a zabranjeno ako se strahuje da ne pretegne losa

strana

Allah

mu

moci oduprijeti. Zato Uzviseni

naredio da se pogled potpuno obori, vec djelimicno. Za

da

nije

se dobra

strana nece

od pogleda, cuvanje stidnog mjesta, to u potpunosti, stroga

duznost u svakoj situaciji. Ono se moze upotrijebiti samo gdje
razliku

potpuno

halal.

Zato je

je
je

naredeno da se ono cuva.

kontekstu zapovjedi obaranja pogleda

mjesta Uzviseni je Allah naveo jedno

iza

drugog,

cuvanja stidnog
i

to tako

da je

obaranje pogleda stavio na prvo mjesto jer se srce povodi za onim sto
vidi oko, kao sto je

pjesnik rekao:
''''

.Jj,j]|

(\r\\\

) (J:Jl.>II

_5

^>'^\

(iVAT) Jjb

Jj

Jutjjl

uzeli

hvale.

Za

pohvali u

hvaljenje drugih

razliku
zeiji

da

TA/^ A

^J

l_jj

"Pod izrazom " Oj^l-iil / hvalitelji; panegiristi" misli se na one koji su sebi za
pa od toga kao od robe zive tj. od nagrade koju primaju od onih koje
od ovakvih u tu kategoriju ne spada onaj ko nekoga za uclnjeno dobro djelo

ibn el-Esir kaze:

posao

(\

druge na to podstakne,

Hi

da se drugi na takve ugledaju.

76

(B-^ar nisi vidio

i

Upravo zato

da SP6 sin

chje srcu pakrelac oka

vole oci Pali i srce?

sto je obaranje

pogleda nacin da se sacuva stidno

mjesto, oci su velika vrata za pristup srcu.

najkraci put

do

osjetila

na njega treba

Od Ebu

Zato

srca.

One

su

najpogodniji

na tome putu najvise posrce,

sto se

najvise paziti.

r.a., se prenosi da je od Vjerovjesnika, s.a.v.s.,

"Covjeku je suden udio u bludu
on ce ga
neminovno stici. Blud ociju je pogled, bind usiju slusanje, blud jezika
govor, blud ruku dodir, blud nogu hod, a blud srca prohtjev zelja, ali,
stidno mjesto je ono koje to sve potvrduje ili pobija."

da

cuo

je

Hurejre,

rekao:

Od

Dzerira,

Poslanika,

r.a.,

s.a.v.s.,

sam Allahova

se prenosi da je rekao: "Upitao

nocekivanom pogledu, pa

je rekao: 'Skreni svoj

pogled!'"

Poroci pretjeranog zagledanja:

Pretjerano

1.

AUahovoj,

dz.s.,

nema

zagledanje

nepokornost

je

ovom

zapovijedi, a covjeku, ni na

protivljenje

na

ni

buducem

nego pokoriti se zapovijedima svoga

Uzvisenog Gospodara, jer ko god se usreci, usrecice se svojom
pokornosti Njegovim zapovijedima, a ko god se unesreci, unesrecice
se zapostavljanjem Njegovih zapovijedi.
svijetu,

2.

nista

bolje

Pretjerano zagledanje cijepa

AUaha, a od toga nema goreg

roba od

rasprstava srce

po covjeka,

jer

udaljuje ga od

ono povlaci otudenost

svoga Gospodara. Za razliku od zagledanja, obaranje pogleda

ulijeva prisnost sa
3.

zla

Uzvisenim Allahom

osjecaj zajednistva.

Pretjerano zagledanje slabi srce

obaranje pogleda jaca srce

u njega unosi zaljenje, dok

u njega unosi radost.

.(TVI/y
-^_i-i

J cOIjl^_-'Vi

(yva/t)

t_^-jiAJi J

^jSii (YY<^/^ > is-^j

!i

^.-jj'^i

(\r'\h

i)

.{V-w

En-Nevevi kaze: "Pod 'neo&kivanim pogledom' se

misli

na pogled

koji

nehotice

^^
I

^
oijj

roA/i)

iznenada padne na

Za takav pogled nema grijeha pod uvjetom da se on istog momenta skrene. U suprotnom, ako
pogled odmah ne skrene ako se nastavi u nju zagledati, onaj ko to cini, po ovome hadlsu, je grijesan,

tudinku.
se
jer

mu

je Allahov Poslanik, s.a.v.s.,

naredio da svoj pogled

odmah skrene

pored

rijeci

Uzvisenog "Red v/'em/o'monekooborepog/edesvq/e..."

.(\T^I\ 1) |Jl 7j:>w Jj- cSj>JI

77

j-^

Pretjerano

zagledanje pocrnjuje srce, a kada srce pocrni, na

njega, sa svih strana, navale oblaci nesrece i zla u vidu novotarija,
4.

zabluda, povodenja za prohtjevima, izbjegavanja pravog puta, okretanja

od djela koja vode

sreci

zabavljanje poslovima koji vode u nesrecu,

moze otkriti
prepoznati jedino svjetlom kojim zraci zdravo
Kada
srce.
se to svjetlo izgubi, covjek postane kao slijepac koji tumara
po mraku. Za razliku od zagledanja, obaranje pogleda - Allaha radi sto se

covjeku

njegove

rasvjetljava put
oci,

lice,

obasjava svjetlom, ne samo srce, vec

ruke, noge

Red vjernicima

ajeta

o obaranju pogleda

vode

brigu o stidnim mjestima svojim... (En-Nur, 30.)

navodi ajet o svjetlu: Mlah je

Njegova je udubina u

u srcu Njegova roba

i

zidu...

neka obore poglede svoje

svjetlo nebesa

(En-Nur, 35.)

tj.

Drugim

neka

upravo zato

Zemljel Primjer svjetla

primjer Njegova svjetla je

vjernika koji se pokorava

kloni Njegovih zabrana.

druge organe. Uzviseni Allah poslije

Njegovim zapovijedima
obasjanom svjetlom

rijecima, srcu

imana, sa svih strana, hrle vjesnici svakog dobra.

Pretjerano zagledanje covjeku otupljuje srce

5.

zatvara vrata

razliku od oborena pogleda koji otvara vrata znanja pruza

motive za njegovo stjecanje. Ovo sve zbog svjetla srca u kome se -

znanja, za

kada ga obasja

stvari pojavljuju

u njihovom pravom smislu.

Pretjerano zagledanje propusta sejtana u srce, jer sa svakim

6.

strastvenim pogledom on pozuri da u njega ude, brze nego sto vazduh

u prazni prostor, kako bi covjeku predstavio

docarao sliku
onoga sto je oko vidjelo od njega napravio idola kome robuje srce, a
kada to uspije, pocne ga obmanjivati
u njemu potpirivati plamen
strasti potpaljen gorivom grijeha koji - da te slike nije - ne bi bili ni
pocinjeni. Tako se srce, kao ovca u peci, nade u sredini sa svih strana
opasano razbuktalom vatrom. Zato ce onima koji ne budu znali
obuzdati svoje strasti da ne gledaju u zabranjene stvari, kao kazna, u
berzahu biti data pec od vatre u kojoj ce im izgarati duse, sve dok se
ponovo ne prozive njihova tijela. Dakle, obaranje pogleda zatvara
ulazi

sejtanu pristup srcu.

7.

Pretjerano zagledanje covjeka vodi u nemarnost

za strastima.

torn smislu Uzviseni veli:

nehajnim prema
daleko

od

posljedicu

Allaha

Nama

razboritosti.
tri

radi,

...

povodenje
ne slusaj onoga cije smo srce

ostavili koji strast svoju s/ijedi

(El-Kehf,

gore navedene

28.).

stvari,

78

ciji

su postupci

Prema tome, zagledanje ima

za

za razliku od obaranja pogleda,

koje srcu pruza oduska za razmisljanje

sto je za njega korisno.

bavljenje

onim

Pogled

8.

cini

srcem

sa

isto sto

strijela sa

ulovljenom

ako ne ugine - sigurno ostane ranjena. Pogled je

bacena u suho sijeno, od koje ce, ako ne u cjelosti, onda
bar dio izgorjeti, kao sto pjesnik kaze:

zivotinjom, koja
iskra vatre

OSw' nagoni pocinju sa po^ledom,

'SJ na/vise vaLri sa silnim iskrama.
'^3>^liko pacjleda je
sl0

bes luka

bez

srcu cevjeka

ucmib

lelive slrpeb cine!

QS>ve dokje covjek prevrll/ipa oka,

Q ecima dru^hje u opasnosliJ

<:^ecj0V0 oko raduje ono sto

sleti srcu,

c^ema debrodoslice radosli koja domsi steluJ

Onaj ko se zagleda, sam, a da ne osjeti, gada strijelama u
nije nista drugo do njegovo srce, kao sto kaze pjesnik:
i

koji

//

ko/i sLrjjeb poffbda

upoma

bacas,

o^ po^adaj n]ima,Jer sam sebe

A^ko onaj ko se za^jbda,

&^eka oa
9.

covjek ne

obdri,j6r ce

lijeka

mu

ubijasl

oku

iraii,

na^tradalil

Pretjerano zagledanje izaziva zaljenje, uzdisaje

moze

ni

svim

cilj

sto vidi gospodariti, niti se

patnje, jer

od njega suzdrzati,

kao sto pjesnik kaze:

A^ko oko svoje pLislis da
c^^ednofja

dana ce

ti

vodiija srcu

bude

se uka^ali prison

0Z0/ma neces u potpunosli modi ni ^ospodariU,

c^ili se od nekih isazova njihovih swzdriati

10.

Zagledanje tesko pogada srce

bol rana vise ne

moze poglede

sprijeciti

povrijeduje stare rane,

^os um/'ek novi pofbd isa po^bda bacas,

0Zada 0od u^bdas nesto stoje lijepo

A.

to lijek

3a ranu

i dra^o.

Ivoju,

:saprapoj6 pavreda slarih rana.

(5>ci svoje

daje

mucis sa^bdanjem i placem,

srce Ivojeje prava, i to kakva, zrtval

79

ni

da se ne ponavljaju, kao sto

pjesnik kaze:

OMislis

ali

zagledanje

bez svjetla
pronicljivosti, jer nagrada (kazna)
odgovara ucinjenom djelu, za
razliku od oborenog pogleda
koji jaca covjekovu pronicljivost
ostroumnost. U tome smislu Sah b. Sudza' el-Kermani je rekao: "Ko
Pretjerano

11.

covjeka

ostavlja

se

izvana

okiti

samokontrolom,

prakticiranjem

ko obori

strasti

sto je

onim sto je
Pomenuti Sah

zadovolji

tesko da ce u rasudivanju pogrijesiti."

dozvoljeno,
doista je

ne gleda u ono

svoj pogled da

zabranjeno, suzdrzi se od ispoljavanja

neprekidnom

iznutra

tradicije,

bio takav, pa se u prosudivanju nije varao.

dovodi srce u ponizenje povodenja

Pretjerano zagledanje

12.

dusu

za strastima, slabi srce, ponizava

onoga, ko vise

voli svoje

prohtjeve nego AUahovo zadovoljstvo, cini prezrenim. Navodeci da je

a

ponizenje sa

zeli velicinu,

pa - u Allaha

visok polozaj u tijesnoj povezanosti sa pokornoscu,

nepokornoscu, Uzviseni Allah

K Njemu se dim lijepe

je sva velicina!
10.)

tj.

ko

veli:

zeli

Ako neko

rijeci, i

dobro djelo

da postigne visok polozaj, neka ga

Allahu, spominjanju Allaha lijepim

rijecima

On prima.

(Fatir,

u pokornosti

trazi

cinjenju dobrih djela,

ko se pokori Allahu, On ga uzme pod Svoju zastitu da mu visok

polozaj prema stepenu njegove pokornosti. Na drugoj strani, onome
ko se Allahu ne pokorava, vec suprotstavlja, pripada ponizenje prema
stepenu njegove nepokornosti.

jer

13.

Pretjerano zagledanje cini srce zarobljenikom

strasti,

pravi zarobljenik je onaj ko je zarobljenik svojih prohtjeva

strasti,

upravo onako kao sto poslovica kaze: "Gledajuci okom Slobodan, a u

prohtjevi zarobe srce domogne ga
sustini zarobljenik. "Kada strasti
i

se neprijatelj

pocne muciti najgorom kaznom, tako da postane:

OZuxo wabac u

rud koja ^a na smrl ^cwi,

djecya^

dak se dpete sa njim i^a i sabavlja.

14.

nemarni

Posljedica

odnos

pretjeranog zagledanja sve vise podstice na

prema Allahu

opijenosti slikama koje se

zivota
je,

mi

tvoga, oni

gubitkom svjetla pronicljivosti.

ne moze, a da se ne opije, a ko se
desi, lici

svijetu

dovodi u stanje

u pijanstvu svome lutaju. {"^X-Widzx,

na gubitnika koji

se,

12.).

\]zYilcm

nerazumom, zaslijepljenoscu
Pogled je casa vina onaj ko ga pije

dakle, takve opisao sa pijanstvom,

onom

gledaju, kao sto Uzviseni za takve veli:

tj.

opije, tesko

da sebi dode. Ako se to

pred samu smrt, kaje.

80

PRETJERANO DRUZENJE"
Pretjerano druzenje je opaka bolest koja donosi svako zlo. Koliko
je
i

samo

blagodati druzenje

poznanstvo

mrznji u srcu zasadilo, koje je

unistilo, neprijateljstava posijalo

teze

iz srca

istjerati,

nego nepomicne

planine pokrenuti.

pretjeranom druzenjii

srce puni

crnim

neslogu,

brigu,

je propast

dimom uzdaha
tugu

zlobnih

slabost,

ovog onog

u njega unosi razdor,

Ijudi,

zbog loseg drustva,

teret,

ciji

svijeta, jer

zapostavljanja svojih

obaveza, bavljenja tudim poslovima, predanosti

tudim problemima

ugadanja tudim zeljama

stanju izdrzati. Jer, ako je svim

potrebama, ono nije u

ovim okupirano, pitanje

je koliko je u

onom
Zato
drugima donosi toliko glavobolja,
lisava toliko blagodati
uvlaci u toliko problema nesreca. Jer, ima li
recimo, na samrti
za Ijude vece nesrece od Ijudi?! Da li je,
Vjerovjesnikovom, s.a.v.s., amidzi, od zlih prijatelja mogao biti iko
gori?! Oni se nisu od njega odvajali, sve dok ga nisu sprijecili da
izgovori samo jednu jedinu rijec (tj. kelimei-sehadet), zbog koje bi njemu ostalo mjesta za razmisljanje o Allahu
nije

cudo

sto pretjerano

druzenje

je izgovorio

zasluzio vjecnu srecu.

lako pretjerano druzenje na

svojevrsna Ijubav
se istina obistini

da ju

svijetu.

upucenost

ovome

prijatelja

svijetu

moze

izgledati kao

jednih na druge, ono ce

neprijateljstvo postati, a prijatelji se

prste poceti ujedati, kao sto veli Uzviseni Allah:

kada

od kajanja za

Na Dan kada nevjemik

"Kamo

srece da sani se uz Poslanika pravog

da toga i toga za prijatelja nisam uzeo,
on me je od Kur'ana odvratio nakon sto mi je priopcen biol" - a sejtan
covjeka iivijek ostavlja na cjedilu. (El-Furkan, 27.-29.)

prste svoje bude grizao govoreci:

piita drzao,

kamo

srece, tesko

Uzviseni, takoder,

meni,

veli:

prijatelji postati neprijatelji,

Toga dana

samo

to

ce

oni koji sujedni drugima

bili

nece biti oni koji su se Allaha bojali

grijeha klonili. (Ez-Zuhruf, 67.).

Ibrahim svome narodu

rekao: "F/ ste" rece on "mitno Allaha kumire prihvatili da biste uzivotu
na ovom svijetu medusobne prijateljske odnose odrzavali, a poslije, na
navodi da

Uzviseni

Sudnjem danu, jedni drugih

vatra

ce

vase boraviste

Ankebut,

je

Njegov

prijatelj,

cete se odricati i

biti,

niko

vam

jedni druge

cete proklinjati,

u pomoc nece moci priteci." {^\-

25.).

^j^^' cy^ o-^^

u-^

" J'>^

81

oi-^' f->^

'^' - r^' cf^

Oy'ir^' jy-^ >^'

Eto kakvo je prijateljstvo onih koji se vole, paze

su udruzeni u postizanju svoga
cilja

ostanu

svakodnevno

medusobno grdenje jedni

smo, jos
na ovome svijetu,
i

u zlocinu kada se uhvate

ucesnici

njihova

Ijubav

neprijateljstvo.

u neistini pomazu

dvojice koji se
se

pomazu dok

kada bez zajednickog

pretvori u kajanje, zaljenje, patnju, neprijateljstvo,

proklinjanje

koje se

cilja, a

kad

li

tad

kada

drugih.

Da

je

tako,

svjedoci kako se drze

ih treba kazniti. Jer,

nema

te

u njoj jedan drugom laskaju, a da

nece preokrenuti u mrznju

li

Prema tome, jedino

mjerilo valjanosti druzenja

Ijudima je druzenje u dobru. Primjer za to

su:

medu

dzuma-namaz, dzemat,

Bajrami, hadzdz, kruzoci za stjecanje znanja, borba na Allahovu putu

poucna predavanja. Cak tokom ovakvih druzenja, potrebno je drzati

se postrani, kada god se primijeti da nesto ne valja ili da se pregoni u
dopustenom, a ako to situacija ne dozvoljava, pa se mora biti u
drustvu, onda se treba paziti koliko god moze cuvati da se sa onima
koji to cine ne poistovjeti. U takvim situacijama, kada drugog izlaza
nema, potrebno se na uznemiravanja strpjeti, jer tek iza strpljenja
i

uvazavanje, cak od onih koji su

pogotovu od vjernika i Gospodara svjetova, za razliku
od slaganja, poslije koga obicno dolazi prijezir i omrazenost, cak od
onih s kojima se slagalo, a pogotovu od vjernika Gospodara svjetova.

dolazi ugled, naklonost, postovanje

uznemiravali,

Strpjeti se

Ijepse

na uznemiravanja drugih bolje je

po svrsetak

stvari

zahvalnije. Ako, pak, situacija iziskuje ucestvovanje sa njima

u pretjerivanju u onome sto je dozvoljeno, treba, da koliko god je

moguce, ulozi truda da druzenje pretvori u pokornost Allahu. Sve ovo
uz ulijevanje pouzdanja u sebe, samoohrabrenje i neosvrtanje na

izgovorom da je to
si. Zato se
na druzinu, koliko god je moguce
treba pouzdati u Allaha
preporucujuci joj dobro, pozitivno djelovati, a ako to ne mogne
postici, srcem se od njih neprimijetno povuci, kao sto se iz tijesta
povlaci dlaka, tako da prisutan medu njima, bude odsutan, blizu, a
tako daleko, u snu, a tako svjestan, da u njih gleda, a da ih ne vidi, da
ih slusa, a da ne zna sta govore, jer se srcem od njih iskljucio vinuo u
visi svijet, gdje u drustvu meleka, cistih, odabranih, oko Arsa, slavi
Gospodara svoga. Kako je samo tezak
trnovit put do ovoga za
prohtjevne duse, a lahak za onoga kome ga je Allah olaksao! Da bi to
rob postigao, treba samo iskreno vjerovati u Uzvisenog Allaha,
ponizno kucati na Njegova
neprekidno kod Njega traziti utociste
vrata. Svakako, da u tome pomazu iskrena Ijubav, neprekidno - srcem
i
jezikom - spominjanje Allaha cuvanje od postupaka koji to kvare.
sejtanovo

navracanje

da

ustane

ode

pod

licemjerstvo, zelja za pokazivanjem svoga znanja, stanja

82

Onaj ko

takvim stazama

druzenju sa drugima znati

mjeru, Ijude podijeliti na cetiri vrste
svaku od njih dobro
raspoznavati, jer ce mu - kada god ih pomijesa ne prepozna kako
treba - pometnju unijeti put otezati. Evo te cetiri vrste Ijudi:
zeli

hoditi, treba

Prva vrsta:

ovu vrstu spadaju oni koji su svakodnevno - danju nocu potrebni kao hrana bez koje se ne moze. Kada se od druzenja sa ovim
uzme ono sto je potrebno, mogu se ostaviti dok ponovo ne zatrebaju,
tako redom. Ova vrsta je vrjednija od cistog zlata. To su islamski
ucenjaci koji dobro poznaju Allaha, Njegove zapovijedi, lukavstva
Xjegova neprijatelja (tj. sejtana), bolesti srca lijekove protiv njih
koji su vjerni Allahu, Njegovoj Knjizi, Njegovom Poslaniku, s.a.v.s.,
Xjegovim stvorenjima. Svako druzenje sa ovom vrstom Ijudi je cisti
i

dobitak.

Druga

vrsta:

drugu vrstu spadaju oni

bolestan kao

lijek

potrebno, a

medusobno

onda

je

druzenje sa

je

To

su

ko je zdrav, nepotrebno.

svakodnevnih poslova vezanih za

poslovanje,

udruzivanje,

savjetovanje,

Druzenje sa ovom vrstom Ijudi, u

korisno. Medutim, ako potrebe za njima nema,
njima kao druzenje sa Ijudima iz trece vrste.

lijecenje u slucaju bolesti

slucaju potrebe, je

kojimaje druzenje, onome ko

onome

oni koji su potrebni u obavljanju

privredivanje,

si.

Treca vrsta:

trecu vrstu spadaju oni

kojima

je

druzenje bolest, ne

nekima od njih je
hronicna bolest. To su oni od cijeg druzenja, ne samo da
kao opaka
nema nikakve koristi, ni u vjeri ni ovosvjetskim stvarima, nego se
ulazeci

u stepen, vrstu

jacinu bolesti. Druzenje sa

zbog njega gubi

vjera

dunjaluk,

ovakvi sa tobom pocnu druziti

ili

ili

sa

jedno od njih dvoje. Ako se

tobom u dodir

dolaziti, njihova

na tebe. Druzenje sa
smrtonosna bolest preci ce
drugima je, pak, poput neizdrzive zubobolje, koja prode tek onda
onih s kojima je druzenje kao
kada ih napustis. Medu njima ima
napad groznice. To su oni koji su odvratni, dosadni tupoglavi, koji,
niti znaju sta pametno reci pa da se od njih okoristis, niti kako treba
slusati, pa da se oni od tebe okoriste. Oni ne znaju ocijeniti ni sebe ni
mjesto koje im pripada. Zato njihove rijeci - kada govore - na srce
onih koji ih slusaju padaju teze od batina, a oni im se, a da to i ne
zastrasujuca

83

dive

primijete,

ne moze

se

svejedno

ovome
Ijudi,

druzenje

bude

mora

ako se vec

sto Ijepse

ili

njima mora druziti

bezbolnije,

dusu,

hronicna. Covjekova je nesreca sto na

iskusiti gorcinu susretanja

sa

koji

vuci.

sa prijestupnicima je groznica za

ona prolazna

bila

svijetu
a

po zemlji

ni nositi, niti

Ukratko,

kamena

vesele, a kada sute, tezi su od mlinskog

dok mu Allah

nekim od ovakvih

sa

susretati, treba gledati

ne da

izlaz

da to

olaksanje.

Cetviia vrsta:

cetvrtu vrstu spadaju oni

Druzenje

ovakvima ravno

sa

ove

mu

se Allah smiluje

s.a.v.s.,

praksi.

vrsta,

odvracanju od prakse Allahova Poslanika,

navracanju na ono sto je u suprotnosti Poslanikovoj,

To

nastoje

ko ima protuotrov, a ko
zemlju lahkom ucini! Vecinu Ijudi
onaj

smetnuo, cine oni koji su se odali novotarijama,

vrste, Allah ih

zabludama raznih

druzenje cista propast.

je

kusanju smrtonosnog otrova. Kada ga

je

moze samo

okusi, od njega se spasiti

nema, neka

kojima

AUahovog pravog

su oni koji odvracaju sa

iskriviti,

pa

novotariju

puta, koji ga

sunnetom,

proglasavaju

s.a.v.s.,

sunnet

novotarijom, ono sto je dobro losim, a ono sto je lose dobrim.

Ako takvima

vjeruju u Allahovu jednocu

osporis da ne

da hulls polozaj evlija

ne slijede praksu Allahova Poslanika,

treba, reci ce

ti

imame

koje oni slijede.

opisao,

ili

ne

je

ako

se sa

ce

reci

je naredio Allah

ti

da potcjenjujes

da

ti

s.a.v.s.,

si

Ga

sam

ne dodajuci

uporedio.

Ako

kosi, reci ce

da

si

Sa ovakvom vrstom
umrtvljenje

ce

s.a.v.s., reci

kako

osporis da

Njegov Poslanik zabranjujes

Njegov Poslanik, reci ce da unosis razdor,
praksu Allahova Poslanika, s.a.v.s., odbacujes ono sto

slijedis

da se druzi,

Ako im

Ijudi.

Allaha opisessvojstvima kojima se

od toga,

je zabranio Allah

njom

dobrih

njima opisao Njegov Poslanik,

nista

dobro koje

naredujes
zlo koje
a

Ga

oduzimajuci

Ako

a
ili

ako

to

zalutao
Ijudi,

da u vjeru novotarije uvodis.

pametan sebi ne

bi trebao dozvoliti

sebi dozvoli, nece ga mimoici jedno od dvoje:

oboljenje srca.

Molimo Allaha da nas

i

njih postedi

takve bolesti!
Tradicija:

'Abdurrezzak

od

Ma'mera

prenosi

da je rekao: "Kada je

jednom prilikom dosao neki mu'tezilija o necemu poceo govoriti,

Tavus koji je sa svojim sinom sjedio, prstima je zacepio svoje usi
i

84

rekao: 'Sine, stavi

rijeci

ti

stavi prste

Od
kod Ibn

kako ne bi nista od njegovih

Zatim je poceo ponavljati: Da, sine,

svoje prste u usi

cuo, jer je srce nemocno!'

usi, stavi prste

usi!'

sve

dok

ovaj nije ustao."

Saliha el-Mizzija se prenosi da je rekao:

"Dok sam

sjedio

dosao je jedan covjek, pa poceo govoriti nesto o

sudbini, na sto mu je Ibn Sirin rekao: 'Hi ces prestati, ili cemo mi
ustati

Sirina,

izaci?!'"

UJELW

PRETJERIVANJE
medu

da

Znaj

najvece

Zbog njega

prozdrljivosti.

covjekove

Adem,

su

a.s.

poroke

Hawa

nagon
kuce

spada

protjerani iz

dovedeni u kucu ponizenja i siromastva (tj.

dunjaluk). Njima su, naime, u Dzennetu od svih blagodati bili
zabranjeni plodovi samo jednog drveta, pa svoj nagon nisu mogli
obuzdati da
njega ne okuse, a kada su ga okusili, pokazala su im se
stidna mjesta njihova. Stomak je, zapravo, izvor nagona zariste svih
vrsta bolesti
poroka. Iz njega dolaze spolni nagoni, nagoni za jelom,
zatim neodoljiva zelja za utjecajem i imetkom, koji opet vode u
izobilje i pretjerivanje u jelu. Porocnost utjecaja obilja u imetku ne
zaustavlja se na ovome, vec se iz njih izradaju novi poroci koji se
ogledaju u najrazlicitijim vrstama nemira, rivalstva zavidnosti. Sve su
to plodovi nemarnog odnosa prema stomaku, prejedanja popustanja
pred njegovim prohtjevima. Kada bi covjek, za razliku od navedenog,
svoje prohtjeve podvrgao kontroli i gladu sejtanu stijesnio puteve,
natjerao bi se da Uzvisenom Allahu bude pokoran, ne ostavljajuci

vjecnosti

Dzenneta)

( tj.

svojoj dusi mjesta za oholost

Od El-Mikdama

b.

bezboznost.

Ma'di Keriba

se pripovijeda da je rekao:

"Cuo sam da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: 'Goru posudu od

stomaka covjek nije napunio. Covjeku je dovoljno nekoliko zalogaja
koji ce mu kicmu uspravnom odrzati. A ako ga vec mora puniti, neka
trecinu odredi za hranu, trecinu za pice

Ovaj

cuvenog

trecinu za svoju dusu!'"^^

hadis je zajednicki temelj svih osnova medicine.

Ijekara Ibn

hadis procitao u

Ebu Masivejha

Ebu Hajsemovoj

s^j

tiri^

rt->^l J

^j^^

se prenosi

knjizi

rekao:

da je

kada

"Kada

bi se Ijudi

f ^ ^ ~ i*^* ^-^ uy^j^' ji"^ J ~ t>^* fj^

85

Od

je ovaj

c.L=^l

J^\

pridrzavali ovih rijeci, bili bi postedeni bolesti

apoteke

Ovo

bi se pozatvarale."

je

bolova, a bolnice

rekao zato sto je uzrok svake

gojaznost. Ovoliko o korisnosti sto

manjeg unosenja
iirane
izbjegavanja prejedanja u vezi sa odrzavanjem zdravlja tijela.
Sto se tice korisnosti izbjegavanja prejedanja po srce
njegovo
zdravlje, treba napomenuti da ono pospjesuje prefinjenost srca, jaca
moc razumijevanja, slabi strasti, prohtjeve Ijutnju, za razliku od
bolesti salo

uzimanja previse hrane koje djeluje suprotno. Vjerovjesnik,

El-Mikdam poziva na

hadisu koji pripovijeda

hrane rijecima: "Covjeku je dovoljno nekoliko

kicmu uspravnom
Buharija

navode da

je

s.a.v.s.,

manje uzimanje

sto

zalogaja koji ce

mu

odrzati."^'*

Muslim u svojim zbirkama

Allahov Poslanik,

s.a.v.s.,

vjerodostojnih hadisa

takoder, rekao: "Vjernikjede

za jedna, a nevjernik za sedmora crijeva."^'

Ovim

da
vjernik jede pristojno
po propisima vjere, pa mu je dovoljno malo
hrane, a da nevjernik jede strastveno prozdrljivo, pa mu je potrebno
sedmorostruko vise hrane nego vjerniku. Naredujuci zadovoljavanje
sa sto manje hrane Vjerovjesnik, s.a.v.s., je, takoder, podsticao da se
drugi ponude rijecima: "Hrana jednoga dovoljna je je za
njome
dvojicu, hrana dvojice dovoljna je za trojicu, a hrana trojice dovoljna
se htjelo reci

moze
a

Prema tome,

najbolji raspored koji vjernik u jelu

stomaka odredi za hranu, trecinu za pice,
trecinu ostavi za disanje, kako je preporucio Vjerovjesnik, s.a.v.s.

je za cetvoricu."^''

napraviti je da treeinu

Neko

je rekao:

"Nekada su

posvecivali poboznosti, pa bi
im:

'Nemojte puno

jesti,

Vjerovjesnik,

kada

se mladici
bi se iftarili

pa da morate puno

s.a.v.s.,

piti

medu

Izraelcanima

neko ustao rekao

puno gubiti!'"
-

njegovi drugovi su cesto gladovali. lako

zbog nestasice hrane, ne smije se zaboraviti ni to da je Allah

je
Svome Poslaniku davao najbolje okolnosti. Zato ga je u tome, iako je
u izobilju mogao zivjeti, oponasao i Ibn Omer, kao njegov otac prije
toga. Od 'Aise, r.a., se prenosi da je govorila: "Odkako je dosao u
Medinu pa sve do smrti Vjerovjesnika, s.a.v.s., njegova porodica se
nikada uzastopno tri noci nije najela psenicna hljeba."**^
to bilo

85

'*''

.(T

86

i/V) Xi-i

hy^'-il

(Tr/\

i) (O-.- oljj

Edhem je

ko zna pravu mjeru svome

kako ce ispovjedati svoju vjeru. Onaj ko je sposoban
stomaku, zna
kontrolirati glad, domogao se
lijepe naravi. Nepokornost prema
Allahu daleko je od onoga ko je gladan, a blizu onome ko je sit. U
najpozitivnije strane izgladivanja spada to sto ono slabi strasti koje
navode na sve vrste grijeha i sto se njime savladava dusa koja navodi
na zlo. Izvor svih vrsta grijeha su strasti nekontroHrana fizicka snaga,
a izvor strasti i fizicke snage je hrana, sto znaci da se sa smanjivanjem
hrane smanjuju sve vrste strasti fizicke snage. Sva sreca lezi u tome
Ibrahim

b.

rekao: "Onaj

da covjek vlada svojim nefsom, a nesreca da nefs vlada njime. Kao sto
jogunastu zivotinju ne mozes ukrotiti drugacije nego gladu, jer sve sto
je

sve

hranis

vise

prohtjevnu dusu

jaca

je

ne mozes

jogunastija, tako isto

ni

nefs.

mudri Lukman svoga sina savjetovao rijecima:

"O sinko moj, kada se stomak napuni, misao se uspava, mudrost
zanijemi, a organi tijela klonu pa prestanu robovati."
Prica se da je

pozitivne

skrusenosti

strane

poniznosti,

spada

izgladivanja

jedne,

to sto

ono vodi

otklanjanju obijesti, razuzdanosti

nehaja prema Uzvisenom

cime
se prohtjevna dusa moze
Allahu, s druge strane. Nema nista
tako uspjesno ukrotiti obuzdati kao sto je izgladivanje. Tek tada ona
ponizna prema svome Gospodaru. Tek tada uvida
postaje smirena
koliko je nemocna nistavna ako joj se uskrati zalogaj hrane smrkne
raskalasenosti,

izvora bezboznosti

kao

pred ocima zbog izostanka gutljaja vode.

ne uvjeri u svoju nemoc nistavost, ne

v
vidi kolika je svemoc snaga njegova Gospodara. Covjekova sreca je u
tome da sebe uvijek vidi malim i nemocnim, a svoga Gospodara
Svemogucim. Neka, zato, bude sto vise gladan, pa ce se
Svevisnjim
Jer,

sve dok

se covjek

svoje ovisnosti o

Gospodaru cesce

Ukratko, dusi se ni u

prisjecati!

kom

prohtjevima, cak ni u

nekontrolirano povodi za svojim

dozvoljeno, jer se covjek u
strastima,

mora

bojati

da

svom zivotu na Zemlji sve

Ahkaf,
protiv

20.).

Drugim

svojih

blagodatima na

strasti

onome

istoj

mu

slucaju ne smije prepustiti da se

onome

onoj mjeri u kojoj se prepusti svojim

se na

Sudnjem danu ne

svoje naslade iskortstili

kaze: Vi

njihovom ostavljanju

svijetu uzivati.

87

ste

u njima uzivali. (El-

rijecima, covjek ce u onoj mjeri u kojoj se

borio

sto je

bude

uspio,

PRETJERANO SPA VANJE''

spavanje

Pretjerano

vrijeme

izaziva nehaj

pokudene,

prvom

Neke od

tijelo,

ovih stvari su

trati

veoma

neophodan. San u
od onoga u drugom dijelu, a san u
nego pocetkom krajem dana. Sve sto je san

najkorisniji je onaj san koji je

dijelu noci je korisniji

dana

sredini
blizi

otezava

srce,

neke, ne samo da nisu korisne nego su ubitacne po

Najbolji

tijelo.

umrtvljuje

lijenost.

je korisniji

samom pocetku

kraju noci, on je sve

manje

koristan, a sve vise

u ikindijsko vrijeme. Stetan je

stetan. Najstetniji san je

san ujutro,

pocetkom dana, osim ako se nocu nije spavalo. Pokudeno je spavati

izmedu sabah-namaza
izlaska sunca, jerje to najpogodnije vrijeme
za ibadet
razmisljanje. Nekada su pobozni Ijudi o ovom vremenu
vodili
racuna, do te mjere da - ako bi cijelu noc bili u ibadetu
posebno
- u to vrijeme nisu
htjeli zastati prekinuti ibadet sve dok ne izade
i

To je

sunce.

pocetak

blagoslov.

dijeli

To je

tako ce se
cijeli dan
kao spavanje u nuzdi.
i

Ukratko,

kljuc dana, vrijeme u

zavrsiti.

najbolji

a to iznosi

sestini noci,

se spusta opskrba

kako se on zapocne,
Zato spavanje u to doba treba racunati

najkorisniji san je

oko oSam

Po njima

najprimjerenije.

kome

vrijeme kada se rada dan

sati,

u prvoj polovini

sto je

sve sto je vise

ili

zadnjoj

po misljenju Ijekara
manje od toga nije

normalno.

San na pocetku

noci,

koristan. Allahov Poslanik,

to

odmah

iza zalaska sunca, takoder, nije

s.a.v.s., nije

volio spavati u to doba, jerje

mekruh.

U
vijeka

pretjeranom

spavanju je nepotrebno gubljenje zivotnog

propustanje prilike da se klanja nocna nafila

Pretjerano spavanje izaziva tromost naravi

najskuplji dragulj

grubost

najvece bogatstvo koje covjek

drugoj strani, spavanje je mrtvilo koje skracuje zivot.

spavanja
koji

je

kao sto smo vec

se,

rekli,

toliko pohvalan, a onaj

tehedzdzud.

srca.

Zivotje

moze imati. Na
Osim toga, zbog

propusta nocni namaz-tehedzdzud

ko propusta tehedzdzud propusta

priliku da osjeti slast ibadeta.

Kao

sto

poroke, tako
lose

odavanje

pretjeranom

borba protiv

raspolozenje,

spavanju izaziva navedene

njega izaziva brojne nevolje, kao sto su:

zastranjenost,

pomanjkanje

sposobnosti

za

razumjevanje
oboljenja, a

onaj

rad. Osim toga ono izaziva razna dusevna tjelesna

samo zdrava osoba je u stanju trezveno postupati. Zato
i

ko se prepusti pretjeranom spavanju propusta

mjeri iskoristi blagodati koje

mu

pruza zivot.

pruza pomoc!

89

priliku

da u punoj

Allah je Onaj koji

KAKO SE ODRZAVA ZIVOT SRGA

I STA JE NJEGOVA KORISNA HRANA ?

da je pokornost za odrzavanje zivota srca potrebna

toliko koliko hrana i pice za odrzavanje zivota tijela

naj

//

isto
i

da

je

nepokomost otrov

koji

neminovno upropastava

Kao sto covjek za odrzavanje zivota svoga tijela svakodnevno, u

odredenim razmacima mora uzimati hranii, isto tako mora hraniti
svoje srce. Ako covjek greskom uzme pokvarenu ili zatrovanu hranu,
mora je sto prije povratiti
tijelo osloboditi od pokvarene hrane i
otrova. Medutim, zdravlje covjekovog srca prece je
stetnih
od
srce.

zdravlja njegova
zivot na
i

ovome

sretan zivot

tijela,

jer

ako je zdravlje

svijetu, zdravlje
i

na ovome

tijela

potrebno za sretan

cistoca srca potrebni

sii

na budiicem svijetu. Smrt

covjekovo uzivanje blagodati na

ovome

svijetu,

mu

za castan

prekida

tijela

dok obamrlost

srca,

ne samo da ga lisava uzivanja blagodati na ovom buducem svijetu

nego ga izlaze vjecitoj patnji. Zato je neko od cestitih predaka rekao:
"Kakva li cuda da Ijudi oplakuju onoga cije je tijelo umrlo, a ne
oplakuju onoga kome je umrlo srce, a smrt srca je teza nego smrt
tijela!" Prema tome, za zivot srca potrebne su sve vrste pokornosti.
Ovdje cemo se, ako Bog da, opsirnije osvrnuti na samo pet
najosnovnijih potreba covjekova srca, bez kojih ono nema zivota. To
i

su:

neprekidno sjecanje na Uzvisenog Allaha (Zikrullah)

Kur'ana,

trazenje

oprosta

(istigfar),

donosenje salavata na Vjerovjesnika,

obracanje

s.a.v.s.,

SJECANJE NA UZVISENOG ALLAHA

Allahu

ucenje

dovom,

nocni namaz.
I

UCENJE

KUR'ANA^"
Sjecanje na Allaha je najvisi stepen na
oni
i

na koju se stalno vracaju.

kome

se snabdijevaju

To je trgovina koja ima najbolju produ

To je dekret o postavljenju. Ko ga dobije

koji Allaha najbolje znaju.

90

bice u sluzbu postavljen, a ko ne dobije

iz

To je

sluzbe otpusten.

redovna opskrba za srce onih koji Allaha poznaju. Kada im se uskrati

za srca im tijela grobovi postanu. To je zaduzbina kuca njihovih koje -

To je njihovo oruzje sa kojim

dmmskih razbojnika bore. To je voda njihova kojom na
gase bolove vidaju od cije se nestasice srca prevrcu. To je

ako bez njega ostanu

se protiv

putu zed

puste postanu.

Njime
nevolje

lakse

nesrece

Onim

veza njihova sa

To

koji sve tajne zna.

da

se Allati moli da otkloni zlo,

podnesu.

Ljudi

mu

rasprsti brige

da se

pribjegavaju kada ih pritisnu

u njemu traze utociste kada se na njih sruce udarci sudbine.

su zdenci vrtova u kojima ljudi uzivaju

kojim trguju.

Ono

tuzno srce

veselim

cini

kapital njihove srece

nasmijanim

spominje, ne samo da dovodi do spomenutog, nego

onoga ko

njega samog cini

dostojnim spominjanja. Robovanje svakog od organa covjekova

tijela

povremeno, za razliku od robovanja (tj. zikra) njegova srca i jezika

se neprekidno sjecaju svoga Gospodara. Njima je, uostalom,
zapovijedeno da se u svakoj situaciji: kada se stoji, sjedi i na bokovima
lezi, sjecaju svoga Gospodara. Kao sto bi vrt bez drveca i zelenila bio

je

koji

pustara, tako bi

srce bez sjecanja na Allaha bilo pusta rusevina.

Spominjanje Gospodara

cisti

glanca srce, a kada ono oboli

onda ga sjecanje na Gospodara lijeci. Sve sto neko vise svoga

Gospodara spominje, u njemu se sve vise budi Ijubav nestrpljenje da
se sa Njime sastane. Kada se covjek u srcu svoga Gospodara prisjeca,
ono nagoni
jezik da Ga spominje, a ko Njega spominje sve ostalo
nadoknaduje. Sa
zaboravi, Allah ga od svega cuva i sve mu
spominjanjem Allaha nestaje zaglusenosti usiju, oduzetosti jezika
magle ispred ociju. Allah je sjecanjem (zikrom) ukrasio jezike onih
koji Ga se sjecaju, kao sto je svjetlom ukrasio oci onih koji gledaju.
Nemarno srce je isto kao slijepo oko, gluho uho, ili oduzeta ruka.
Spominjanjem Allaha su otvorena vrata izmedu Gospodara Njegova
roba. Ta vrata moze zatvoriti samo rob sa svojim nehajem.
i

El-Hasan el-Basri je rekao: "Trazite slast u tri stvari: namazu,

spominjanju Allaha (zikru)
ucenju Kur'ana, pa ako je nadete dobro
je, a ako ne, znajte da su vrata zatvorena!"
i

Koristi spominjanja Allaha /zikra:

Imam
vabil

es-sajjib

(zikra).

njih

Ibn el-Kajjim, Allah

mu

se smilovao, u svojoj knjizi

navodi preko sedamdeset

izmedu ostalog spada to sto:

koristi

91

E/

spominjanja Allaha

*Spominjanje Allaha progoni, muci

zadovoljstvo Milostivog.

unosi veselje, radost

Ono

tugu

zalost, a

tijelo.

Ono

obasjava lice

*Spominjanje

srce

donosi opskrbu.
Allaha

covjeku

ulijeva

respekt,

ozarenost. Pored toga ono razvija Ijubav koja je kao takva

teziste vjere

u srce

razdraganost.

*Spominjanje Allaha jaca srce

svjetlom vjere

suzbija sejtana, a izaziva

rasprsuje brigu,

kormilo srece

*Spominjanje

Ijupkost

duh

Islama,

spasa.

Allaha

omogucava samokontrolu

covjeku

otvara vrata dobrocinstva, tako da robuje Allahu kao da u Njega gleda.

Ono

ga navodi na pokajanje

Sebi bliskim.
sjeca, a

Jer,

molbom da ga
Ga se

obracanje Allahu sa

rob je Allahu blizak onoliko koliko

ucini

cesto

daleko onoliko koliko na Njega zaboravlja.

*Onaj ko se sjeca Allaha zasluzuje da se Allah sjeti njega, kao

stoji u rijecima Uzvisenog: Sjecajte sevi Mene,ija cu sevas sjettti!
i

sto

(El-Bekare, 125.)
I

u kudsi hadisu: "Ako

Me

se sjeti u sebi,

Ja cu se njega u

Sebi sjetiti, a ako Me spomene u kakvu drustvu,

spomenuti u boljem drustvu od njegova."'"

*Spominjanje Allaha ozivljava

Islam Ibn Tejmijja, Allah
Allaha za srce je isto sto

mu

srce.

U tome

Ja cu njega

smislu sejhu-1-

se smilovao, je rekao: "Spominjanje

voda za

ribu.

Kakva

je

sudbina ribe kada se

izvadi iz vode.'"'

*Spominjanje Allaha

cisti

srce

od hrde. Svaka

stvar

ima svoju

Ona se cisti sjecanjem na

iskrenim pokajanjem obracanjem sa molbom za oprost.
hrdu, a hrda srca

su nehaj

strasti.

Allaha,

*Spominjanje Allaha smanjuje brise grijehe, pa je kao takvo

jedno od najvecih dobrih djela, a dobra djela brisu hrdava.
i

s.a.v.s., je rekao: "Ko u jednom danu

noci kaze:
'Neka je slavljen hvaljen Allah!' stotinu puta, bice
oprosteni grijesi makar ih bilo koliko morske pjene.""

Vjerovjesnik,

\^

mu

^. J ^1 ou..' /

92

*Spominjanje Allaha je dovoljan razlog za spustanje Allahove

milosti i smiraja, kao sto je Vjerovjesnik, s.a.v.s., rekao: "Nikada se
Ijudi u nekoj od Allahovih kuca nisu sastali, uceci AUahovu Knjigu
jedni druge izmedu sebe njoj poducavajuci, a da se na njih smirenost
nije spustila, da miloscu nisu obasuti, da se meleki oko njih nisu
okupili da ih Allah medu onima kod Sebe nije spomenuo.'"*"
i

*Spominjanje Allaha ne ostavlja jeziku slobodna vremena da

klevetanjem, prenosenjem tudih rijeci, lazima,
nevaljalim govorom. Drugim rijecima, onaj ko svoj
niti bestidnim
jezik navikne da spominje Allaha, istovremeno cuva svoj jezik od
se bavi ogovaranjem,
i

neistine

besmislena

dok

govora,

Allaha upusta u svakojake

vulgarnost.

Nema

moci

onoga ko njime ne

se jezik

spominje

besposlice, bestidnost

lazi,

osim u Allaha!

ni sile,

*Spominjanjem Allaha zasaduju se dzennetske vocke.

koji

.Allah!',

'

ox_^

bice

,,Ji*Ji

hadisu

da je Vjerovjesnik, s.a.v.s., rekao: "Ko

ou., / 'Neka je slavljen hvaljen Uzviseni

pripovijeda Dzabir

izgovori:

stoji

^i

'

mu zasadena

palma u

Dzennetu.'"'''

*Spominjanjem Allaha zasluzuje se takva nagrada i odabrani

polozaj kakvi se ne zasluzuju ni sa jednim drugim djelom. Od Ebu
Hurejre,

r.a.,

izgovori:

se prenosi da je Allahov Poslanik,

j-j^i

'

'^

js"

>y

boga, osim Allaha Jedinog!

vlast

zahvala.

On

j-uJ-i

aJ

_,

iL,^"^ ^_,

dilii -J <J

sve moze.'

biti

bolja nagrada

'

sacuvan od sejtana.

Nikome

od njega, osim covjeku

bit

ce

taj

mu upisano stotinu

dan

ni za sto

dok ne

ce, sve

drugo nece

bude vise od njega

koji to

pripada

u jednom danu, imat ce

stotinu puta

dobrih djela, a izbrisano stotinu losih djela

omrkne,

.&i -^i <Ji

-y

On nema nikakva sudruga. Njemu

nagradu kao da je oslobodio deset robova,

"Ko
'Nema

rekao:

s.a.v.s.,

biti

data

cinio."''*

*Spominjanje Uzvisenog Gospodara najbolja je garancija da

covjek na Njega nece zaboraviti. Covjekovo zaboravljanje da se sjeca

ovom na buducem
na svoga Gospodara za sobom

svoga Gospodara uzrok je njegove nesrece

jer

svijetu,

povlaci
Allah:

zaboravljanje

sjecanja

zaboravljanje na sebe

na

svoje dobrobiti, kao sto veli Uzviseni

/ ne budite kao oni koji su zaboravili Allaha, paje

On

ucinio

da sami

sebe zaborave; to su pravi grjesnid. (El-Hasr, 19.)

}j^^:>^^\

(\'\v/t)cX.jJI j

(Vr. iTT'l/'ir) Jjb y\ ^

sUaJI j /"JUl (\\

iT\/\V)jJol_)j

.(iA)
.sUjJi

(\v

4M

i\r)

LiJuijfJi

_,

/"iji

(^v/w),Jl~. j

93

jiii c^-^

(rr^

^La

t^./- fJi;

92

93

rrA/i) lSjI^i ''jj^"

'

kada

Jer,

posveti

covjek zaboravi na svoju dusu

pokvari

svoju stoku

nesto drugo cime se bavi

ill

zaboravi, zapostavi ga

ako tako

to,

svoju dobrobit,

necemu drugom, a njih zapostavi, tako da ih sam on

upropasti. Takav lici na onoga koji ima svoju njivu, svoj vrt,

se

od cega se izdrzava, pa na to
posveti se necemu drugom. Svakako da ce mu
i

radi, propasti.

*Sjecanje na AUaha je najbolji lijek protiv surovosti

se pripovijeda da se neki covjek pozalio El-Hasanu rijecima:

Se'ide, zalim

se na surovost svoga srca."

ti

mu je

pa

Tako
"O Ebu

srca.

ovaj rekao:

"Razmeksaj ga sjecanjem na AUaha!"

Mekhul

je rekao:

"Spominjanje Allaha

je lijek, a

spominjanje

Ijudi bolest."

*Sjecanje na Allaha povod je da Uzviseni Allah

Njegovi
meleki blagosiljaju onoga ko Ga se sjeca, a koga blagoslovi Allah
i

Njegovi meleki,

taj

je

postigao pravu srecu

tome smislu Uzviseni Allah

hvalite,

da

ujiitro i

vas

bi

Ahzab,

iz

navecer

tmina na

veli:

vjernici,

uspjeh svih uspjeha.

AUaha spominjite

cesto

Ga velicajte. On vas blagosilja, a i meleki Njegovi,

- On je prema vjemicima samilostan. (El-

svjetlo izveo

41.-43.).

*Uzviseni se Allah, pred Svojim melekima, ponosi onima koji

Ga

se sjecaju,

On

Hudri.
upitao

ih:

kako

kaze:

se kaze

"Muavija

'Sta vas je

spomenemo Uzvisenog
je

li

tako

u hadisu koji pripovijeda Ebu Se'id

je prisao
okupilo.-^'

AUaha.'

vas jedino to okupilo.?'

Na

zato

kao

jednom kruzoku u dzamiji

pa su odgovorili: 'Sjeli smo da
i

to ih je upitao:

'Tako vam Allaha,

pa su odgovorili: 'Tako

Na

nas drugo do to nije okupilo.'

el-

to je

nam

Allaha, nista

on rekao: 'Nisam vas zakleo

u vas sumnjam. Niko ko se sa Allahovim Poslanikom, s.a.v.s.,

druzio, od mene nije manje prenio hadisa. AUahov Poslanik,

sto
ja

s.a.v.s.,

je

jednoga dana prisao kruzoku okupljenih drugova

upitao

'Sta vas je tako okupilo.'" Pa su

odgovorili: 'Sjeli smo da
spomenemo Uzvisenog Allaha da Mu zahvalimo sto nas je uputio u
Islam
sto nam je tebe podario.' Na to je on upitao: 'Tako vam
Allaha, je li vas jedino to okupilo?' Pa su odgovorili:' Tako nam
ih:

'Na to je on rekao: 'Nisam vas zakleo

sumnjam, vec zato sto mi je dosao Dzibril obavijestio

Allaha, jedino nas je to okupilo.

zato sto u vas

me

da se Uzviseni Allah sa vama ponosi pred melekima.'"'^

jTJJi

94

(rrirY/'\V)pi~.

ijj

*Sve

sto covjek radi propisano je radi sjecanja

AUaha. Uzviseni
(Ta-ha,

veli:

/ molitvu obavljaj da bih

...

uvijek

na umu

bio!

14.).

Sejhu-1-Islam kaze da se

odvraca od razvrata

od

Uzvisenog: Molitva,

iz rijeci

doista,

svega sto je ruzno; obavljanje molitveje najveca

(El-'Ankebut, 45.) razumije da namaz ima dva

posluhiost.

jedan preci od drugog.

je

ti

na Uzvisenog

On

odvraca od

razvrata

od kojih
je ruzno

cilja

svega sto

kroz njega se spominje Uzviseni Allah. Spominjanje AUaha u

prece je od njegova odvracanja od razvrata

namazu

svega sto je ruzno.

nadomjesta druga dobra djela, dok njega

nista drugo ne moze nadomjestiti. To je sasvim jasno iz hadisa koji
pripovijeda Ebu Hurejre u kome se kaze: "Najsiromasniji medu
*Sjecanje na Allaha

muhadzirima

dosli su

rekli

AUahovu Poslaniku: 'Allahov

bogati Ijudi ce zasluziti visoke polozaje

Poslanice,

vjecno uzivanje; klanjaju kao

mi klanjamo
poste kao sto mi postimo, a pored toga imaju
imetka pa obavljaju hadzdz umru i bore se na Allahovu putu.' Na to
im
je on rekao: 'Hocete li da vam kazem kako cete (u dobrocinstvu)
sustici one koji su bili prije vas kako cete prestici one koji ce doci
sto

kako niko od vas nece biti bolji dobrocinitelj, osim onoga

vi budete cinili.?' Na to su rekli: 'Hocemo,
ko bude cinio ono sto
Allahov Poslanice' - pa im je rekao: 'Onda, poslije svakog namaza
izgovarajte Subhanallahl Elhamdu lillahl Allahu ekber!."''^
poslije vas,

Od 'AbduUaha
mi

je slaviti

*Sjecanje

na Allaha

r.a.,

se prenosi da je rekao: "Draze

onome ko Ga

se sjeca ulijeva snagu u srce

tako da je sa sjecanjem na Allaha u stanju uciniti ono sto bez

tijelo,

moze

njega misli da ne

Fatimi

Mes'uda,

Allahovom putu."

zlatnik na

b.

Allaha rijecima: Subhanallah! nego za svaku rijec utrositi

Aliji,

r.a.,

tesko mljeti zito

uciniti. Vjerovjesnik, s.a.v.s., je svojoj kcerci

mu je

kada

zatrazila slugu

obavljati ostale poslove

pozalila se da joj je

rekao da svaku vecer

kada legnu u postelju prouce po trideset

tri puta Subhattallah!
Elhamdu lillah! a trideset cetiri puta Allahu ekberl, dodavsi: "To vam
je bolje od sluge.'"' Takoder se kaze da ce onaj ko se svakodnevno
sjeca Allaha smoci snage za obavljanje svojih poslova, pa mu nece
i

crebati

nikakav sluga.

.ojiyiAJi

95

(\rr i\r\

'''

/^ ^)

t^j^^i

'ijj

*Cesto sjecanje na Allaha najbolja je garancija da ce covjek bid

posteden licemjerstva, jer se licemjeri rijetko sjecaju Allaha, kao sto o
njima veil Uzviseni: ...a Allaha gotovo da i ne spominju. (En-Nisa', 142.)

Ka'b

"Ko Uzvisenog Allaha

je rekao:

On

licemjerstva. Zato je Allah, a

licemjerima

rekao:

vjernici,

od sjecanja na
Munafikun, 9.)

zabave

*Sjecanje
slast.

Kada

Allaha.

na Allaha,

to bi

mu

od

zna, na kraju poglavlja o

najbolje

neka vas imanja vasa idjecavasane

oni koji to

mimo

cine,

bice izgubljeni.

(El-

ima posebnu

svih drugih djela,

covjek od sjecanja na Allaha ne bi imao nikakvu drugu

nagradu, do slast uzivanja

bilo dovoljno.

dzennetskim

zovu

cesto spominje, cist je

zadovoljstvo koje zbog njega osjeca u srcu,

Zato se kruzoci u kojima se spominje Allah

vrtovima. Malik

b.

Dinar

je rekao:

"Oni

koji

uzivaju nista slade nisu okusili od spominjanja Uzvisenog Allaha."

*Ustrajnost u sjecanju na Uzvisenog Allaha covjeku povecava

broj svjedoka

na Sudnjem danu.

od same dove, jer je sjecanje na

AUahu, dok je dova covjekovo

*Sjecanje na Allaha je bolje

Allaha

moze

Uzvisenom
da ono sto

zahvaljivanje

moljenje da

mu

Allah

mu je

potrebno, a zar se to dvoje

Sjecanje na Allaha dovoljan je razlog da dova bude

dova kojoj prethodi sjecanje na Allaha zahvaljivanje
AUahu daleko bolja,
mnogo ce prije biti usUsana nego dova u kojoj
toga nema.
porediti.?!

uslisana, jer je

Vrsfe sjecanja na Allaha:

1.

Spominjanje Allaha,

svojstvima, kao

zahvaljivanje

Subhanallahl Elhamdu
,

La ilahe illellah!

slicno.

Govor o Uzvisenom Allahu, Njegovim imenima i svojstvima,

2.

npr.

lillahl.

dz.s., po Njegovim lijepim imenima

Uzvisenom Allahu rijecima, kao sto su:

reci:

Uzviseni Allah cuje glasove Svojih robova

vidi njihove

pokrete.
3.

Spominjanje Allahovih zapovjedi

kazes: Uzviseni Allah nareduje to

4.

to, a

Spominjanje Allahovih blagodati

Sjecanje

na Allaha moze

biti

zabrana, kao kad npr.

i

to.

dobrocinstva.

srcem
ili
ono u kome ucestvuje

srcem, jezikom,

jezikom zajedno. Najbolje sjecanje na Allaha

zabranjuje to

je

Zajedno

srce

Sjecanje Allaha srcem, bolje je nego Njegovo

jezik.

spominjanje samo jezikom.

Vrline ucenja Kur'ana

onih koji ga znaj'u napamet:

Najbolje sjecanje na Allaha je ucenje Kur'ana.

Kur'an Allahov govor

sto veil Uzviseni Allah:

vjernicima.

sto

Mi objavljujemo

(El-Isra', 82.).

stigla poruka

kao takav u sebi sadrzava

u Kur'anu ono stoje

Uzviseni, takoder,

ajeti

smislu Uzviseni Allah

mogu

se nadati

nagradi

Oni

veli:

od onoga cime

Mi

ih

zato sto je

lijek

milost

57.).

vjerodostojni hadisi u kojima

i

U tome

onih koji ga cine.

Allahovu Knjigu citaju

koji

kao

ljudi,vecvamje

jasno istice vrijednost ove vrste ibadeta

obavljaju

veli:

od Gospodara vaseg i lijek za vasa srca (Junus,

Mnogobrojni su kur'anski
se

Ovo

lijek za srce,

opskrbljujemo

udjeljuju,

molitvu

tajno ijavno,

ih On prema onome sto su radili

daJerOn mnogo prasta i blagodaranje.

nagradi koja nece nestati da

jos im iz obilja Svoga

(Fatir, 29.-30.)

Od Osmana
s.a.v.s.,

rekao:

se prenosi da je Allahov Poslanik,

b. 'Affana, r.a.,

"Medu vama

Od

drugog poducava."'^

je najbolji onaj

'Aise,

r.a.,

se

ko uci Kur'an

njemu

prenosi da je rekla: "Allahov

ko uci Kur'an

nadaren - u
drustvu je (meleka) pisara, casnih, cestitih, a onaj ko uci Kur'an - a u
ucenju zamuckuje - jer mu ga je tesko izgovarati, imace duplu
Poslanik,

s.a.v.s., je

rekao: 'Onaj

a za to je

nagradu.'"''

Od Omera
s.a.v.s.,

rekao:

el-Hattaba,

b.

r.a.,

se prenosi da je Vjerovjesnik,

ovim govorom jedne Ijude

"Allah ce sa

uzdici, a

druge

spustiti."'

Od Ebu Umame

el-Bahilija,

r.a.,

se prenosi da je rekao:

sam da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: 'Ucite Kur'an,

Sudnjem danu biti zagovornik onima koji su ga ucili.""*"

Od
"Allahov

Abdullaha
Poslanik,

b.

Mes'uda,

s.a.v.s.,

je

r.a.,

rekao:

se

'Ko

jer ce

"Cuo
on na

prenosi da je rekao:
prouci jedno slovo

iz

100

101

97

AUahove Knjige bice mu upisano dobro djelo, s tim sto se dobro djelo
desetorostruko nagraduje. Ne kazem da je ELIF - LAM - MIM slovo,
vec da je ELIF slovo, LAM slovo MIM slovo." '- Od AbduUaha b.
i

'Amra,

r.a.,

prenosi da je Vjerovjesnik,

se

Kur'an bice receno: Uci

je ucio

s.a.v.s.,

rekao:

penji se kao sto

dunjaluku! Tvoje je mjesto kod zadnjeg ajeta na

si

"Onome ko
ga ucio

kome

se

na

budes

zaustavio."'"-'

Tradicija:

Habab, r.a., je rekao: "Priblizavaj se Allaliu cime hoces

koliko god hoces, ali Mu se nicim blize neces modi pribliziti, kao sa
Njegovim govorom!"
-

mogli

Osman

zasititi

b. 'Affan, r.a., je

Ibn Mes'ud,

r.a.,

Kur'an, neka zna da voli

.^U'yi i^.^w' J

J^i J

"Da

su

vam

srca cista,

ne

bi se

govorom svoga Gospodara."

neka se provjeri

Allaha,

rekao:

SMvill Cs

"i^jJI l-u

to \) Jjb

j^
ji\

sa

je rekao:

Kur'anom, pa ako se ispostavi

i.

li

voli

da voli

Allaha, jer je Kur'an Allahov govor."

^^.ji- Ty^<-^

"Ko hoce da sazna da

j~^ ^J^

^y^ jj-^

\Jjt.:J\i

jT^I JJUis (Vl/\

li-jJ^ iJu ;JlJ J id\jii\ Jj'U"

98

\) ijx.jOl sljj

(ri/\ Y)

lS-l.>!I aljj

TRAZENJE OPROSTA (ISTIGFAR) "^

Istigfar znaci trazenje oprosta za

od

zastita

pocinjenih grijeha

zla

Svome robu

koji

Ga zamoli

razotkriva njegovu sramotu na

buducem
nego ce

mnogo

svijetu

mu

iz

njihovo pokrivanje. Uzviseni Allah

za oprost grijeha, pokriva grijehe

ovome

svijetu.

On

mu

ce

ih pokriti

ne

na

ne samo da ga nece osramotiti na Sudnjem danu

izbrisati i kaznu za pocinjene grijehe.

Svoje milosti,

Trazenje oprosta za ucinjene grijehe u Kur'anu se spominje na

mjesta. Trazenje oprosta se cas nareduje, kao sto je slucaj sa

rijecima Uzvisenog: / molite Allaha da

milostiv je.
slucaj

ucinjene grijehe. Oprost znaci

(El-Muzzemmil,

u rijecima Uzvisenog:

20.),
...

koji se

oprosti, jer Allah

i

do znanja da ce Allah onima

koji

za oprost, oprostiti, kao sto je slucaj u rijecima Uzvisenog:

Onaj ko kakoo

zlo

ucini Hi se prema sebi ogrijesi pa poslije zamoli Allaha

mu oprosti - naci ce da Allah oprasta i daje milostiv.

Trazenje
spominje

prasta

preporucuje, kao sto je

budu u posljednjim casovima nociza

oprost molili. (Ali 'Imran, 17.), a cas daje

Ga zamole

vam

cas hvali

oprosta

ucinjene

za

(En-Nisa', 110.)
se

zajedno

istigfar znaci

trazenje

grijehe,

pokajanjem, pa u tom slucaju

sa

da

oprosta jezikom, a pokajanje cvrstu odluku srca

cesto

namjeru organa

da ce se prekinuti.sa cinjenjem dotadasnjih grijeha. Pravila koja

odnose na dovu, vaze za trazenje oprosta, tj. Allah ce se ako bude
htio odazvati oprostiti onome koji moli za oprost, narocito onome ko
Ga za oprost zamoli skrusena srca ko Mu se obrati u pravom casu,
kao sto je vrijeme pred zoru, ili poslije obavljenog namaza, kada On
narocito prima pokajanje oprasta ucinjene grijehe. Najbolje trazenje
oprosta je ono koje se zapocne zahvalom svome Gospodaru, zatim
priznanjem grijeha
na kraju sa upucenom molbom Gospodaru za
oprost, kao sto se navodi u hadisu koji pripovijeda Seddad b. Evs u
kome stoji da je Vjerovjesnik, s.a.v.s., rekao:
tijela

se

"Najbolja molba za oprost je da rob izgovori:

Boze, Ti

si

moj

Nema boga osim Tebe. Ti si me stvorio ja sam Tvoj rob.

Tebi date obaveze obecanja, koliko mogu. Utjecem Ti se
od zla koje sam pocinio. Priznajem blagodat Tvoju prema sebi
priznajem grijeh svoj, pa mi oprosti, jer samo Ti oprastas grijehe!'""'^
Gospodar.

Drzim

se

99

U hadisu koga pripovijeda Abdullah b. Omer stoji da je Ebu

Bekr rekao: "Allahov Poslanice, poduci me dovi koju cu uciti u
namazu!" - pa mu je rekao: "Izgovaraj rijeci: 'Boze, ja sam sebi sam
mnogo nepravde ucinio. Jedino Ti oprastas grijehe, pa mi od Sebe
koji je
smiluj mi se, jer Ti si Onaj koji oprasta
oprost podari
i

milosdv!'""^

U najbolji

nacin trazenja oprosta spada

da rob izgovori:

to

"Molim Uzvisenog Allaha, koji je - nema boga osim Njega - Zivi

primi pokajanje!" Od Vjerovjesnika,
Vjecni, da mi oprosti grijehe

se,

s.a.v.s.,

takoder, pripovijeda da je

rekao: "Oprostice

Od

r.a.,

prima pokajanje

oprost

Od
mene

'"'

smo

nabrojati

koji

s.a.v.s.,

primi moje pokajanje! Ti

mnogo
rekao:

prasta.'""^

"Tako mi

Ebu

doista,

si,

Hurejre,

prenosi

r.a.,

Allaha, ja Allaha

Onaj

molim za

Mu se, preko sedamdeset puta na dan."'"*

kajem

sa bojnog polja."

na jednom mjestu znao izgovoriti po stotinu

s.a.v.s.,

da je Vjerovjesnik,

navedeno izgovori

se prenosi da je rekao: "Mogli

'Gospodaru, oprosti mi

puta:
koji

mu, cak da je pobjegao

Ibn Omera,

da je Poslanik,

za onoga ko

Vjerovjesnika,

s.a.v.s.,

se,

takoder, prenosi da je rekao: "I

zaborav obuzima, pa po stotinu puta na dan molim Allaha da mi

oprosti."""

hadisu koji pripovijeda Enes navode

zbog kojih Allah,

s.a.v.s.,

rekao:

dz.s.,

oprasta grijehe.

njemu

se najvazniji razlozi
stoji

da

"Uzviseni Allah kaze: 'O covjece, sve sto

oprostim, Ja cu

covjece,

je Poslanik,

Me zamolis
kada

da ti
do neba doprli, pa Me zamolio da ti oprostim, Ja bih ti oprostio!
O covjece, kada bi Mi dosao sa grijesima kolika je Zemlja, a onda Me
sreo ne pripisujuci Mi nikakva sudruga, Ja bih ti kolika je ona oprosta
dao."'" U ovome hadisu navedena su tri glavna preduvjeta za oprost
zatrazis

ti

oprostiti!

bi tvoji

grijesi

grijeha.

To su:

107

'

.";^

iJU

(._^l

Jl

^/\ J\i"

JiiL

(ri/\V)|J-~' J

oly^Jjl (\

-slW)

100

''

tijl^l

i_)

oljj

4_=^^1

Dova

1.

sa

nadom da

ce

bid udovoljeno, a ona je kao takva

joj

naredena uz obecanje da ce joj bid udovoljeno, kao sto veli Uzviseni:

Gospodar vas je rekao: - Pozovite me i zamolite, Ja cu vam se odazvatil
(Gafir, 60.). Prema tome, dova je potrebni preduvjet da bi se Allah
odazvao
udovoljio ono sto se od Njega trazi. Svakako, pod tim se
podrazumijeva da dova ispunjava sve uvjete
da nema zapreka za
i

njeno uslisanje,
neki

dove moze izostati, ukoliko nedostaju

ukoliko postoje kakve smetnje. U najvaznije
dove spadaju prisutnost srca i nada da ce se

jer uslisanje

preduvjeti

ili

preduvjete valjanosti

Uzviseni Allah odazvati

za oprost je da covjek

drugoga

mimo

u dovi trazeno ispuniti. Najvazniji preduvjet

kada pogrijes^i - ne ocekuje oprost ni od koga

svoga Gospodara

mimo Njega ne

da zna da niko

moze oprostiti grijehe. Njegove djeci u gore citiranom kudsi-hadisu:

"O covjece, sve sto Me zamolis zatrazis da ti oprostim, Ja cu ti
i

oprostiti"

za

Mene

znace:

Ma koliko veliki

mnogo

nije

brojni bill tvoji grijesi

da

ni tesko

ti

vjerodostojnom hadisu Vjerovjesnik,

od Allaha nesto

Ovo

AUahov

oprost

svojoj samrti

neka

trazi,

nista tesko!""-

ono

zatrazi

ma

zato sto su,

milost od njih veci.

ih sve oprostim.

s.a.v.s., veli:

prestupi,

U drugom

"Kada neko od vas

sto je veliko, jer

koliko

AUahu

bill veliki grijesi

tome smislu

je

Imam

nije

robova,

Safija

na

rekao:

(^ada sant
i

QS)vii

sam

mezhebi

svoju

Oifa/i ^1/esi sii

Q&a

uvidio

da mi je srce suwve

Lijesni posldi,

nadu u 'Uva/ cfrosl poloiio.

veliki, ali

kada sam

ih uporedio

T^vojim aprosiam, (^^dspodam

Q^idio sam daje "^voj

ma/',

oprosl opel veci

2. Trazenje oprosta za ucinjene grijehe, makar oni bill veliki

mnogobrojni toliko da do neba, tj. do oblaka, dodiruju, a po drugoj
verziji: - makar se ne mogli okom pregledati. Uzviseni Gospodar ce
Svome robu, cak takve grijehe - ako Ga on zamoli da mu ih oprosti i

oprostiti.

Od Lukmana Mudrog se
je

savjetovao,

"O

rekao:

pdpovijeda da je svome sinu, kada ga

sinko moj, navikni jezik svoj da cesto

izgovara: Allahummagfir H! I Boze, oprosti mi!, ]er {koA h\\2i\\2) posto]c

momenti kada nikoga

ko Ga zamoli

ne odbija!"
./JJl(^/^V),JL_-. oijj

101

"-

El-Hasan
ste:

je rekao: "Sto vise molite Allaha

u svojim kucama, za sinijom, na putu, na

god da

ne znate tacno kada

ste, jer

Iskrena

3.

samo

(tevhid), jer je to najvazniji preduvjet za oprost

kome

preduvjet nedostaje nece

taj

dok

oprosti

na okupu

gdje

se Allahov oprost spusta!"

vjerovanju

predanost

vam

da

pijaci,

biti

oprosteno

jednog Allaha

Onome

grijeha.

obrnuto, onaj ko

preduvjet ispuni, ispunio je najvazniji preduvjet za oprost. U

tome smislu Uzviseni Allah veli: Allah sigurno nece oprostiti da Njemu
taj

druge smatraju ravnim, a oprostice kome hoce ono sto je manje od toga.

(En-Nisa',

116.)

Ibn el-Kajjim, Allah

rijecima Uzvisenog, u ranije

mu

se smilovao, u vezi

citiranom kudsi

"O

hadisu:

covjece,

Mi dosao sa grijesima kolika je Zemlja, a onda Me sreo, ne

pripisujuci Mi nikakva sudruga, Ja bih ti, kolika je ona, oprosta
dao." kaze: "Onima koji istinski vjeruju u samo jednog Jedinog
Allaha ni u cemu Mu nikoga nista ravnim ne smatraju, oprasta se
kada

bi

ono

sto se

drugima

iskreno vjeruje
smatrao,

u Allaha

nisu takvi ne oprasta.

koji
i

koji

Mu

svome Gospodaru dosao

Kada

nikada nikoga

bi

covjek koji

nista nije

sa grijesima kolika je

ravnim

Zemlja,

On

one
bi mu isto toliko oprosta dao. Ovo ne
jednog Allaha krnjavo, jer cistom vjerovanju u jednocu Allaha nije
jer uz takvo
svojstvena bilo kakva vrsta pripisivanja druga
vjerovanje ne moze ostati nikakav grijeh, buduci da ono u sebi
podrazumijeva takvu Ijubav prema Allahu, Njegovo uzdizanje
nadu u oprost, koji bi grijehe - kada bi
velicanje, strahopostovanje
ih i bilo kolika je Zemlja - oprali. Izraz "^j^i v^'r-*" / "kolika je
Zemlja" znaci: kao da je Zemlja puna ili gotovo puna grijeha.
Medutim, to je, opet, prepusteno Allahovoj, dz.s., volji koji ce, ako
dobrotom, oprostiti, a ako htjedne,
htjedne, Svojom miloscu
Svojom pravednoscu i mudroscu, kazniti. U svakom slucaju, Njemu
pripada duzna zahvalnost."
vazi za

cije je

vjerovanje u

Neko

"Onaj ko vjeruje u Jednog Jedinog

Allaha nikada nece biti bacen u Vatru kao sto se bacaju nevjernici,
niti ce u njoj ostati, kao sto ce ostati nevjernici. Ako je covjekovo
vjerovanje u jednocu Allaha potpuno iskreno, ako je srcem, jezikom
ostalim organima ispunio sve preduvjete za njega, ili bar srcem
jezikom na svojoj samrti, zasluzio je da mu svi raniji grijesi budu
je drugi rekao:

oprosteni
se srce,

mimo
Ijubavi

da u potpunosti bude posteden dzehennemske

na rijecima vjerovanja u jednocu Allaha, dokaze,

Allaha izade

prema

samo za Njega mjesta

ostane.

Allahu, Njegova velicanja, uzdizanja,

102

Ovo

vatre. Cije

iz

njega sve

sve od silne

strahopostovanja,

te

nade

Njegovu milost, a kada se to postigne,

makar ih bilo koliko morske pjene pretvore
u dobra djela. Ovakvo vjerovanje u

pouzdanja

covjekovi grijesi

prijestupi

sagore, a mozda se
AUahovu jednocu najskupocjeniji
i

hi
-

se

najsitnije praske

je

kamen mudrosti

(eliksir),

na brdo grijeha

bi se stavila

od

cije

prijestupa

u dobra djela."

grijesi pretvorili

Ibn 'Abbas,
od onih koji

kada

Mu

je rekao:

r.a.,

"Kao

sto Allah, dz.s., ni

pripisuju druga nece primiri,

grijehe onih koji iskreno u

Njegovu jednocu

nadamo

dobra djela
da ce

se

vjeruju, oprostiti!"

Izreke iz tradicije o vrlinama trazenja oprosta:

'Aisa,

r.a.,

onome ko

"Blago

je rekla:

u svojoj knjizi djela nade

zapisano da je cesto molio za oprost grijeha.""^

Alija,

rekao: "Allah Svoga roba ne bi nadahnjivao

je

r.a.,

trazenjem oprosta za ucinjene grijehe, da ga

Katade
uputiti

je,

mu

Allah

na vase bolesti

je mislio kazniti."

se smilovao, rekao: "Ovaj Kur'an ce vas

na vase lijekove. Vase bolesti su

grijesi, a

vasi lijekovi trazenje oprosta."

Jednog beduina, uhvacenog za prekrivac Ka'be, culi su kako

moje moljenje za oprost, uz moje izvodenje je sturost, a
moje nemoljenje za oprost, uz znanje koliko je velika Tvoja milost je
nemoc, jer sa koliko me samo blagodati obasipas, iako si od mene
neovisan
sa koliko Ti neposlusnosti uzvracam, iako sam o Tebi
ovisan. O Ti koji, kada obecas, obecanje ispunis, a kada zaprijetis,
oprostis"" uvedi moj veliki grijeh u Tvoj veliki oprost, o od milostivih
"Boze,

moli:

Najmilostiviji!"

DOVA'"
Uzviseni Allah

A kada

veli:

sam, sigurno, blizu: odazivam se

oni pozivu

Mome udovolje!

(El-Bekare, 186.)

.J\^H\
114

predaka,

rijeci

r.a.,

"Lip apjI

jer su

4~-v_)

v^J^I (fA'IA)

lil

j~-j

iill

-Lp^yi Ujjyi ^^L-^j^l 'IjJ

"^

'V

)'

'

Njegove

Moji robovi za Mene upitaju,Ja

molbi molitelja kada Me zamoli. Zato neka
te

"a kada

Allahovo obecanje

nisu u skladu sa

zaprijetis, oprostis

prijetnja istina,

kao

vjerovanjem casnih

sto stojl u rijecima Uzvisenog: N\o]a

rijecse ne mijenja (Kaf, 29.).

-i-^.J^
.

j-^
:

- ji>u

^_^]\

(.> ,L^i

,^j ^y

^\ J

103

(.>ji

^u.

^1 ^y

j'^i ^i^ri

p\

"'

Uzviseni, takoder, kaze: Molite se poniztio

svome, nevoli

On

ce,

Ja

sigurno, u

cu

vam

Gospodar vas je rekao: "Pozovite Me i

odazvatil Oni koji iz oholosti nece da Me mole - uci

se

neka

Hvaljen

" (Gafir, 60.)

Uzviseni, Plemeniti, Dobrostivi

je Allah,

Darezljivi, koji je

trazenje potreba Svoga roba

ucinio ibadetom

ne samo

slucaju da ih nece da

prema Gospodaru

Od Nu'mana

60.)

uci

mu je

mu

nego ga u

trazi,

nazvao oholoscu

najstrozijom kaznom: ...Oni koji

Dzehennem ponizeni.

sigurno, u

ce,

njihovo obavljanje,

naredio da ih

najstrozije ukorio, to

trazi,

mole

iz

(Gafir,

Besira se prenosi da je Allahov Poslanik,

b.

"Dova

rekao:

s.a.v.s.,

da

zaprijetio

Me

da

Gospodaru

veli:

Dzehennem ponizeni.

oholosti nece

sebi

one koji se previse glasno mole. (El-A'raf, 55.)

Uzviseni, takoder,
zamolite,

je ibadet",

zatim citirao

rijeci

Uzvisenog:

Gospodar vas je rekao: ''Pozovite Me i zamolite, Ja cu vam se odazvatil

Oni koji iz oholosti nece da Me mole - uci ce, sigurno, u Dzehennem
ponizeni.''''''^

Ibadet

je

pokazivanje

svome Gospodaru. Dova

je

od strane siromasnog roba

obracanje za

iako je davao

sve sto su

manjka,
prolazno

valja, a

ranijim

trazili

pokornosti roba prema

pokazivanje nemoci, potrebe

a ono

od njega odgnati sve

sto

kasnijim generacijama,

sve sto im je bilo potrebno

sto je

u Allaha

poniznosti

sebi ne

mu

steti

Ijudima
-

vjecnoje.

nista

kao sto se veli u rijecima Uzvisenog: Ono

je,

moze pomoci njegovo

Svemogucem Allahu, koji mu je

sam

koji

pomoc Uzvisenom

kadar dati sve sto

-

poniznosti

kod koga

dzinnima,
ne fali ne
i

sto je

(En-Nahl, 96.)

u vas

U tome je

s.a.v.s., rekao: "AUahova je

ruka (uvijek)
Njeno bogatstvo ne smanjuje ni neprekidno, obilno
danonocno dijeljenje. Sta mislite koliko je samo On podijelio, otkako
je nebesa Zemlju stvorio, a da se od onoga sto je u desnici Njegovoj,

smislu Allahov Poslanik,

puna.

nista nije smanjilo.?""^

Uzviseni Allah voli da

Svoje robove obasipa blagodatima,

da Njegovi robovi priznaju da su o

Njemu

ali

da su pred
Njim ponizni, da su u svojim potrebama na Njega upuceni da bez

voli

to

ovisni,

116

}J

.4>.-LiLi

104

(v^/^) o-t-

Njega

mogu.

ne

narodima prije

tome smislu Uzviseni

tebe slali

nemastinom

veli:

poslanike

smo

bolescu ih kaznjavali ne bi

i
It

poslusni postali. (El-En'am, 42.) Dakle, Uzviseni Allah Ijude stavlja na

kako
voli kada

im pokazao da su o Njemu
mu se neko obrati sa dovom.

Od Ebu

Hurejre,

iskusenja,

Allah

bi

rekao: "Allah se na
Prica se da

je

jedan ucenjak,

nekog od
ko pred tobom zatvara

obilazi vrata

pokazuje

Svoje bogatstvo

ti

ne

"Hej
ti

ti,

koji odlazis

siromastvo

vidio da
kod onoga

od tebe sakriva

na Onoga ko pred tobom otvara vrata,

govori: Pozovite

s.a.v.s.,

trazi, Ijuti.""^

nekom covjeku koga je

pokazuje

svoje bogatstvo, a zaboravljas

se

(nista)

vladara, rekao:
vrata,

Zato Uzviseni

da je Vjerovjesnik,

se prenosi

r.a.,

onoga ko od Njega

ovisni.

Me i zamolite, Ja cu vam

odazvati!

tome smislu

je

pjesnik rekao:

Q&mkff, ne Iraii spoj'u polrebu od Ijucii,

dHhfo od
A.llah

J/'udi

uvjeta

seJ/'ute,

za

dovu

ako od n/'ih sla zalrszis.

Onaj koji se nevoljniku, kada mu se obrati,

(En-Neml, 62.) Ispunjenje svih potrebnih

uklanjanje zapreka, preduvjet je za njenu valjanost

ispunjenje onoga sto

kur'anski ajeti kao

njome

se

trazi.

el

Od
s.a.v.s.,

zamoli Ga)

Enesa

b.

vratiti ih

Malika,

takoder, rekao:

Farisi

rekao: "Allah je stidljiv

digne ruke

Dokazi za

brojni Poslanikovi,

hadisu koji prenosi Selman

s.a.v.s.,

Iraiis,

veli:

kojizlo otklanja...

ako od (Mj'e^-a ne

sej/uti.

Uzviseni, takoder,

odaziva

(E)no^a cijase vrala ne ^alvaraju.

r.a.,

"Nemojte

to su ranije

s.a.v.s.,

Tako

se u

kaze da je Allahov Poslanik,

darezljiv. Stid

prazne
se

hadisi.

navedeni

Ga je - kada covjek

ocajne.""^

prenosi da je Allahov Poslanik,

posustati u upucivanju dove, jer

niko uz dovu nece nastradati!"'^"

o^L.

^1

^JlII Jlj

j^.^1 (rnA iT-\v/\ V) csi-jJl J (To A) "j>ll ^:H\"

_,

U.y4|i jiL-.-yi

^^^f^

:JU_, (i'\l/'i)

105

^'^\

J t^jUJl j (iiT/X) A^i oljj

.\f.iH\

{^j\y

VflA) Ot^

"*

'^
^j^l

oljj

Od Ebu

"Nema

rekao:

s.a.v.s.,

el-Hudrija se prenosi da je Vjerovjesnik,

Se'ida

nema kakva

tim da u njoj

Dova
nezeljenog

moze

mu

od

da

ono

troje: ubrzati

preduvjeta

Medutim,

cilja.

-,

dovu

- s

mu

sto je

postedjeti ga slicnog zla."'-'

ili

najvaznijih

postizanje zeljenog

uputiti

kidanja rodbinske veze

ili

to za onaj svijet,

jedan

je

grijeha

nece dati jedno od

Allah, zahvaljujuci njoj,

zamolio, pohraniti

AUahu

toga muslimana koji ce

za

otklanjanje

zeljeni rezultat

dove

izostati iz vise razloga:

zbog neispravnosti same dove, koju kao takvu

sadrzaja nasilja si. - ne voli Allah,

razloga

iz

nekog

zbog nehaja u

srcu,

nepredanosti Allahu

neusredsredenosti

sto se moli, za vrijeme upucivanja dove, tako

na ono

da ona podsjeca

na luk sa potpuno opustenom tetivom koji ili uopce ne moze izbaciti

strijelu, ili je ne moze dovoljno jako izbaciti pa da pogodi cilj, ili pak,
-

zato sto postoji neka druga zapreka za ispunjenje onoga sto se

haram lokma, zacahurenost srca u grijesima

njegova obuzetost nemarom, strastima, zabavom provodenjem.

u dovi moli, kao sto su:

Dova

jedan od najdjelotvornijih lijekova protiv nesrece.

je

nesrecu odbija, od nje cuva, ne da

onda

je izgoni

moze

imati

da je jaca od nesrece, pa da

covjeka,
-

da
s

tri

sprijeci

odgna,

od nesrece, pa da nesreca pored nje pogodi

dova otupljuje njene udarce olaksava

je slabija

tim sto je

stepena:

potpuno

je

Ona

ako se spusti,
ublazava. Dova naspram

da se spusti,

njene udarce sprjecava

nesrece, u pogledu jacine,

-

joj

da su podjednako snazne pa da jedna drugu, sama, nije u

stanju savladati.

PRAVILA LIJEPOG PONASANJA PRILIKOM

UPUCIVANJA DOVE

Da

bi

dova

bila valjana,

onaj ko je upucuje

treba se drzati

sljedecih pravila lijepog ponasanja:

1.

da

Da

je iskren

je ustrajan

.(TVr/\T) yUr

onome
js.

j^,-}\

J\

u dovi, potpuno siguran u njeno ispunjenje

sto moli.

Allahov
^JJl

oLuX. (^Jl->1I .Ijj

_,

106

Poslanik,

s.a.v.s., je

rekao:
'"'

4iilj

_,

4>.^w= j (i'^r/^)

(,5'U-I oljj

'Kada moli, neka niko od vas u dovi ne govori: 'Boze, oprosti mi, ako
hoces, ili Boze, smiluj mi se, ako hoces, nego da odlucno dovu cini,
jer Allah se ne moze prisiliti."'^^
Vjerovjesnik,

s.a.v.s.,

budite sigurni da ce
iz

vam

nemarna bezbrizna

takoder, rekao:
i

"Kada AUaha molite,

dovu

znajte da Allah ne prima

srca!"'^'

Sufjan

je,

se odazvati

Ujejne je rekao: "Neka nikoga od vas od dove ne

b.

odvraca to sto o sebi zna, jer se Uzviseni Allah odazvao

udovoljio

najgorem stvorenju, Iblisu, neka je na njega Allahovo

prokletstvo, kada Ga je zamolio: Gospodaru moj, daj mi vremena do dana
kada ce oni biti ozivljenll (El-Hidzr, 36.)
molbi

Da uporno

2.

Mes'uda,
molio

tri

3.

r.a.,

puta

moli

prenosi da je
i

kada je

Da ne

dovu ponavlja tri puta, jer se od Ibn

rekao: "Kada je molio, Allahov Poslanik je
i

iskao, iskao je

uslisana,

puta.'"""

ne govori: "Vec sam molio, pa mi molba

Ebu Hurejre, r.a., stoji da je
Poslanik, s.a.v.s., rekao: "Nekome od vas dova ce biti
ukoliko ne pozuri ne kaze: 'Vec sam molio, pa mi dova nije
pozuruje

nije uslisana" jer u hadisu

Allahov

tri

koji prenosi

bila uslisana."

'^^

Ibn Bettal kaze: "Tj. da mu ne dosadi pa da - isticuci da je vec

molio - ne prestane moliti, ili da pomisli da je dovoljno molio
zasluzio da mu se udovolji, pa tako postane skrt prema svome
Plemenitom Gospodaru kome se nije tesko odazvati kod koga nista
ne nedostaje. U hadisu je navedeno jedno od pravila lijepog
ponasanja onoga ko upucuje dovu, a to je da u trazenju bude ustrajan
da ne ocajava da ce mu biti udovoljeno. Ovo zato, sto se na taj
nacin dokazuje predanost Gospodaru, poslusnost prema Njemu
i

istice

ovisnost o

Da

4.

-\refata

Njemu."

za svoju

dovu bira odabrano vrijeme, kao sto su: Dan

ramazan od mjeseci, petak u sedmici

godini, mjesec

.(\

Vv/Y)

sA

Jiip

o-ULij

^UVl

4.^-^ i

107

jL^VI

S'jL/iJl (

j...o

:JU j (i=ir/\)

) Jjli

y\ J ^y^-a

vrijeme pred zoru (sehur) u noci. AUahov Poslanik,

"Allah svake noci, u njenoj zadnjoj trecini,

nebo

'Ima

pita:

koga da od
moli, pa da

Mene

li

koga da

sta isce,

silazi

s.a.v.s.,

je rekao:

na nama najblize

Me zove,

pa da

pa da mu se odazovem? Ima
mu dam? Ima koga da Me za oprost
li

li

mu oprostim?"'^*'

Kaze se da je Ja'kub, di.s.,k2Ld2L']ci:QkSiO: Zamolicu Gospodara

svoga da vam oprosti. (Jusuf, 98.) mislio na vrijeme pred zoru.

Da

dovu iskoristi odabrane trenutke, kao sto su

muslimanski borci, u borbi na Allahovom putu,
napadaju neprijatelja, ili kada pada kisa, koja je imenovana miloscu u
rijecima Uzvisenog: On salje kisu kada oni izgube svaku nadu i rasprostire
milost Svoju. (Es-Sura, 28.) To isto vrijedi kada je covjek na sedzdi,
sto potvrduje hadis koji prenosi Ebu Hurejre, r.a., u kome stoji da je
Vjerovjesnik,
s.a.v.s., rekao: "Najblize sto rob svome Gospodaru
moze biti je kada je na sedzdi. Zato na njoj sto vise upucujte
5.

za svoju

vrijeme. kada

dovu!"'-'

Odabranost vremena za dovu

Tako

najiskrenije

dani

proizilazi iz odabranosti stanja.

je vrijeme pred zoru (sehur) vrijeme

i

vjernika,

petak Dan Arefata su

potpomaganja
usresredenosti
trazenju AUahove, dz.s., milosti.
i

sloge,

njihovih srca prema istom cilju

Da

je srce najcisce,

najrasterecenije od smetnji, a

okupljanja

6.

kada

se spusti glas, tako da ne

bude

ni suvise tih ni glasan,

da

bude skruseno, ponizno, te da se pokaze siromastvo ovisnost o

Uzvisenom Allahu. U tom smislu, od Aise se prenosi da je u vezi
rijeci Uzvisenog: Ne izgovaraj na sav glas kadmolitvu obavljas, aine
prigusuj gal rekla da se pod time misli na dovu.
se

Ebu Musa
Poslanikom,
tekbir, pa su
je

s.a.v.s.,
i

Vjerovjesnik,

pazljivi
niti'^*

el-Es'ari,
i

pripovijeda:

r.a.,

kada smo se

priblizili

"Isli

smo

sa

Allahovim

Medini, izgovorio

ostali Ijudi dizuci glas poceli izgovarati tekbire,

s.a.v.s.,

rekao:

spustite svoje glasove

odsutan, vec dozivate

"O
-,

Onoga

Ijudi,

jer

obuzdajte se

Onaj koga dozivate

koji sve cuje

tj.

je

na sto
budite

nije ni gluh,

sve vidi!"

27
128

108

Uzviseni Allah hvaleci Svoga Vjerovjesnika Zekerijjaa,

Kad je

on Gospodara svoga

Uzviseni

veli:

zovnuo. (Merjem,

tiho

Molite se ponizno

3.)

a.s.,

je rekao:

Na drugom

mjestu

u sebi Gospodaru svome! (El-A'raf, 55.)

Da

se dova zapocne sa zahvalom Uzvisenom Allahu, zatim

pohvalom Njegovim imenima
svojstvima, te trazenjem biagoslova
za Njegova Vjerovjesnika, s.a.v.s., a da se zavrsi, takoder, trazenjem
biagoslova za Njegova Vjerovjesnika, s.a.v.s., zahvalom Allahu. Ovo
sve kao sto stoji u hadisu: "Allahov Poslanik, s.a.v.s., je cuo kako
jedan covjek moli u namazu, a da prethodno nije pohvalio Allaha niti
7.

zamolio blagoslov za Vjerovjesnika,

rekao: 'Ovaj je

s.a.v.s.,

obracajuci
klanja,

zamoli

se

njemu

na sto je Vjerovjesnik,
pozurio.' Potom je ovoga pozvao, pa je okupljenima - rekao: "Kada neko od vas
s.a.v.s.,

neka prvo zahvali svome Uzvisenom Gospodaru, zatim neka

blagoslov za Vjerovjesnika, s.a.v.s., a neka onda moli sta

hoce!"'^"
8.

Da

halal, jer je

vodi racuna da sve sto jede

Vjerovjesnik,

prima samo ono sto

sto je naredio

s.a.v.s.,

je lijepo.

drugom mjestu:

bude

rekao: "Uzviseni Allah je lijep

Uzviseni Allah je yjernicima naredio ono

poslanicima, pa je rekao:

lijepim jelima se hranite

pije

lijepo, cisto

dobra djela

cinite!

poslanici, dozvoljenim

(El-Mu'minun,

51.), a

na

smo vam
samo Njemu klanjatel
(El-Bekare, 172.) Zatim je spomenuo covjeka koji dugo ostaje na
putovanju, cupave kose prasnjava, koji svoje ruke dize prema nebu
moli: 'Boze, Boze!', a hrani se haram hranom, pije haram pice, oblaci
haram odjecu i izdrzava se haram opskrbom. Pa kako ce takvom biti
vjernici,

podarili se hranite

dozvoljenim

lijepim jelima koja

budite kllahu zahvalni, ta vi se

uslisana dova.?!"

lako

su

uslisanje dove,

navedenom

slucaju

navedena u njegovim

ispunjena

cetiri

uvjeta za

rijecima:

dugo ostaje na putovanju", jer kada je covjek dugo na

putu, mogucnost da mu dova bude uslisana je veUka, buduci da je
skrhan tudinom
dugim odsustvom iz zavicaja, a iscrpljenost
a)

"Koji

podnosenje

teskoca

na putu, spadaju u najvaznije preduvjete za

uslisanje dove.

30

109

"Cupave

b)

zapustenost

kose

izgledu,

prasnjava", jer su pocijepanost odjece,

kose

razbarusenost

dobra

prasnjavost

pretpostavka za uslisanje dove.

"Koji svoje ruke dize prema nebu", jer je i u drugim
pohvaljeno dizanje ruku prema nebu za vrijeme upucivanja

c)

hadisima

dove, kao sto

stoji

u ranije

navedenom hadisu

koji prenosi

Selman

u kome se kaze: "Allah je stidljiv darezljiv. Stid Ga je

kada covjek digne ruke (i zamoli Ga) - vratiti ih prazne ocajne.'"^'
a

el-Farisi,

d)

"Izgovarajuci:

Boze!",

'Boze,

jer je

upornost u dovi

ponavljanje Gospodareva imena jedna od najznacajnijih pretpostavki

da ce se Gospodar odazvati

Medutim,
Allahov

dove,

tj.

hranom, ko pije
haram opskrbom?
9)

Kibli

Da

onome

pored ispunjenja svih ovih preduvjeta za ispunjenje

kaze: "Pa kako ce takvom bid

s.a.v.s.,
kako ce bid uslisana dova onome ko se hrani haram
haram pice, ko nosi haram odjecu ko se izdrzava
i

dignudh ruku okrene prema

da rijeci dove ne nabraja ne izgovara

se prilikom upucivanja

da u dovi ne nabraja

(tj.

u rimovnoj prozi "sedz'u").

dovama naslijedenim od
ono

sto se moli, udovoljiti.

Poslanik,

dova"

uslisana

Najbolje je moliti kur'anskim dovama

Poslanika,

s.a.v.s.

dovi se ne smije moliti

sto je grijeh niti prekidanje rodbinske veze,

hadisu koji pripovijeda

10.

Da

se

Ebu

11.

Da

je

vec receno u

Se'id.

veliko, jer je Vjerovjesnik, s.a.v.s., rekao:

"Kada neko od vas nesto od Allaha

Njemu

kako

prilikom upucivanja dove od Uzvisenog Gospodara

moli nesto sto je obilno

veliko, jer

moli,

neka moli ono

sto je obilno

nije nista tesko.'"^^

se ispuni osnovni preduvjet za uslisanje dove, a to je da

drugim
da bude ubijeden da ce mu

se Onaj koji ju upucuje iskreno pokaje, da izgladi sporove sa

Ijudima, da se posveti
se

On

Uzvisenom Allahu

na dovu odazvati, jer Uzviseni

A kada
odazivam

se

te

robovi Moji za

molbi molitelja kad

veli:

Mene

upitaju,

Me zamoli.

Ja sam,

sigurno, blizu:

Zato neka onipozivu

Mome

udovoljel (El-Bekare, 186.).

132

110

Prema tome, robovo odazivanje na poziv Uzvisenog Allaha je

preduvjet da bi se Allah odazvao na njegovu dovu udovoljio njegovu
moljenju, kao sto Vjerovjesnik, s.a.v.s., u kudsi-hadisu prenosi od svoga
i

Gospodara

Uzvisenog

Uzvisenom Allahu
zavoli

On veli:

"...

dok ga ne

priblizava sve

Mene

ako od

AUahovom

primjer

Uzviseni Allah

Allah

veli:

zavoli, a za

sta zatrazi, Ja

BLAGOSIUANJE VJEROVJESNIKA,

sticeniku,

mu

cu

koji

se

onoga koga

dati.'"^-'

S.A.V.S.

"'

meleki Njegovi blagosilju Yjerovjesnika.

mupozdrav/ (E\-Ahzab, 56.) Ihn

Kesir, Allah mu se smilovao, u vezi s ovim ajetom kaze: "U ovom ajetu
Uzviseni Allah Svoje robove upoznaje sa visokim polozajem - kod
Njega - u visem svijetu - Njegova roba vjerovjesnika (Muhammeda),
Njemu bliskim melekima hvali
gdje ga On, pred odabranim
ga

blagosiljajte

vjernici,

vi

saljite

da ga
meleki blagosiljaju. Uzviseni, zatim, nareduje
pozdrave mu salje, kako bi u
on blagosilja
nizem svijetu da ga
njegovom hvaljenju zajedno ucestvovala oba svijeta; visi nizi."
blagosilja, te

Ibn el-Kajjim, Allah

kaze:

"To

znaci:

blagosiljajte ga

Allah

nikome

nego vama, zato

vise salje,

poslanstva

Ako

vi, jer

mu

sto

se smilovao,

u svome djelu

Njegovi meleki njega

nije piece

vam je on,

svoje misije, pruzio cast

da ga blagosilja

"j>l^S/i

^y^"

blagosiljaju,

pozdrave

mu

zahvaljujuci blagodarnosti svoga

dobrobit

ovoga i onoga

svijeta."

Sta znaci blagosiljanje Vjerovjesnika, s.a.v.s. ?

Ebu

"Allahovo blagosiljanje Vjerovjesnika,

s.a.v.s.,
znaci njegovo hvaljenje u drustvu meleka, a njegovo
""^
blagosiljanje od strane meleka znaci njihovo moljenje za njega.
el-'Alije

Ibn Abbas,

mole srecu
Ibn

kaze:

r.a.,

je rekao

da

rijec "blagosilju" znaci "za

njega

bericet."''*

el-Kajjim,

blagosiljanje u

ga blagoslove,

ovome
tj.

Allah

mu

se

kaze: "Naredeno
Njegovih meleka da

smilovao,

ajetu je moljenje Allaha

da ga pohvale, pokazu njegovu odabranost, pocaste

ucine sebi bliskim."

133

111

Pohvaljenost Vjerovjesnikova,

s.a.v.s., blagosilj'anja:

Od Abdurrahmana b. Avfa, r.a., se pripovijeda da je rekao:

"Dosao sam kod Vjerovjesnika, s.a.v.s., zatekao ga na sedzdi, pa (mi)
je nakon duge sedzde rekao: 'Dosao mi je Dzibril i rekao mi: - Ko
tebe blagoslovi, ja cu njega blagosloviti, ko tebi pozdrav posalje, ja
cu njemu pozdrav poslati - pa sam iz zahvalnosti prema AUahu na
sedzdu pao.""^
i

Od Ebu
rekao:

Hurejre,

"Ko mene

se prenosi

r.a.,

da je Vjerovjesnik,

s.a.v.s.,

blagoslovi jednom, Allah ce njega blagosloviti deset

puta.""^

Od

Talhe et-Tejmijje se prenosi da je

Vjerovjesnik, s.a.v.s., rekao: "Dosao mi je glasnik od moga Gospodara
saopcio mi:' Nema roba koji ce tebe blagosloviti jednom, a da njega
Allah nece blagosloviti deset puta. 'Na to je ustao jedan covjek rekao:
'Allahov Poslanice, pola svoje dove posveticu tebi' - na sto mu je on
odgovorio: 'Kako hoces.' Na to je ovaj upitao: 'Kako bi bilo da ti posvetim
dvije trecine svoje dove.?' - pa mu je rekao: 'Kako hoces.' Zatim je ovaj
rekao: 'Posveticu ti svu svoju dovu' - na sto mu je on rekao: 'Onda ce te
Ja'kuba

b.

Zejda

b.

Allah rasteretiti briga

Od Ebu

na ovome

Hurejre,

r.a.,

na buducem

svijetu.'"-''

se prenosi da je Allahov Poslanik,

s.a.v.s.,

cijem se prisustvu spomenem, pa

rekao: "Ponizen je covjek u

me

ne

blagoslovi. Ponizen je covjek koji doceka da kod njega ostare roditelji,

pa zahvaljujuci njima ne ude u Dzennet. Ponizen je covjek koji doceka

da ramazan dode

Od

prode, pa

mu

u njemu ne bude

oprosteno.'"'*"

el-Husejna se prenosi da je rekao: "Pricao mi je

moj otac, a njemu djed da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: 'Ne
pravite od moga kabura mjesto za svetkovanje, vec me blagosiljajte
Alija b.

pozdrave mi

saljite,

jer ce

mi

vasi blagoslovi

pozdravi

stici,

ma

gdje

vibili."'*'

'jj

138

,-Lj

ii -Lj-io

J jU_VI

.-y^l

T"^^-'-^

JU-j

J-^j^

'lil^ jj

'"^ -t^ W"^' JlJ

7y-^

112

_)

(Y ^

jL^l ^LJ"^I Jli

_j

A)

^, ^

Jj'yt iji^''

Jrl oljj

\j.a::JL-

Od

Abdullaha

Mes'uda

b.

se prenosi da je Vjerovjesnik,

"Allah ima posebnu vrstu meleka koji putuju

rekao:

s.a.v.s.,

koji

mi

od mojih sljedbenika prenose pozdrave.'"'*-

Od

El-Hasana se prenosi da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao:

"Dovoljan znak necije skrtosti je da u njegovom prisustvu budem
spomenut, pa da na mene salavat ne donese.'""^

Od Muhammeda
"U cijem

rekao:

s.a.v.s.,

Od

Abdullaha

puta za Dzennet.

Amra

b.

"Ko mene

rekao:

Dzennetu

je sa

da je Allahov Poslanik,

budem spomenut,

prisustvu

donese na mene, skrenuo

s.a.v.s.,

Alija se prenosi

b.

pa salavat ne

'"'*'*

se prenosi da je Allahov Poslanik,

mene

zamoli visok polozaj u

zasluzio je da se za njega

zauzmem na Sudnjem

(ii^-^^i),

blagoslovi

ili

za

danu.""^

Od Ebu

Hurejre,

se prenosi da je Allahov Poslanik,

r.a.,

"Nijedna se grupa

rekao:

Ijudi

u drustvu

nije sastala

s.a.v.s.,

posjedila,

ne

ne blagoslovivsi svoga Vjerovjesnika, s.a.v.s., a da

spomenuvsi AUaha
zbog toga svoga sastanaka na Sudnjem danu nece zazaliti. Ako htjedne.
On (Allah) ce im oprostiti, a ako htjedne, kaznice ih.""*^
i

Kako se

Od

Vjerovjesnik, s.a.v.s., blagosiija?

"Dok smo

Ibn Mes'uda el-Ensarije se prenosi da je rekao:

u drustvu

sjedili

sa Sa'd b.

pa

mu

da

te blagosiljamo,

je Bisr

b.

Ubadom,

prisao

Sa'd rekao: 'Allah

pa (nam

reci)

nam

nam je,

je Vjerovjesnik, s.a.v.s.,

Allahov Poslanice, naredio

kako cemo

te blagosiljati!

On

(tj.

Mes'ud) kaze: "Allahov Poslanik, s.a.v.s., je sutio, tako da smo pozeljeli

da ga ovaj nije ni upitao. Zatim je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: Izgovarajte:

kao sto

^^^^^

si

'Boze, blagoslovi

Muhammeda

blagoslovio Ibrahima

^ij

jjU-i .j^')l\

Ju

^y .J\J^\

i'^ ii\i-^S\(^a'i\l\)

^jj^^i\

J i^'-s.^ J

porodicu

p~^\ (iY\ /r)^U-i

^\i~\ ^

Muhammedovu,

porodicu Ibrahimovu

j^,,;,w

_)

j4_Ji

^y-^-.JUj ii^ ol_^aJl

(tr/r

podaj srecu

^'i~J'

It

(riU)

cSXijJl

ij

ol_)j

145

146

113

Muhammedu
Ibrahimu

porodici Ibrahimovoj

slavljen!

1.
i

medu

sto

si

svjetovima. Ti

dao srecu
hvaljen

si

vec znate kako se pozdrav upucuje.""*^

Koristi

Njega

Muhammedovoj, kao

porodici

plodovi od blagosiljanja Poslanika,

s.a.v.s., su:

Pokoravanje zapovijedi Uzvisenog Allaha

Njegove meleke u njihovom

pristajanje uz

blagosiljanju Vjerovjesnika,

s.a.v.s.

2.

s.a.v.s.,

Zasluzivanje za svaki blagoslov donesen na Vjerovjesnika,

deset blagoslova od Uzvisenog Allaha.

Vjerovjesnikova,

Zasluzivanje

3.

Sudnjem danu

zamoli visoki polozaj u Dzennetu

4.

s.a.v.s.,

pogotovu ako se

(sefa'ata),

jos

zauzimanja

na

uz blagoslov za njega

i'^ji'^).

Zasluzivanje rasterecenja od briga, kako je ranije navedeno

u hadisu koji pripovijeda Zejd

Onome

5.

pomaze da

ide

ko

b.

Talha.

blagosilja Vjerovjesnika, s.a.v.s., blagosiljanje

putem

za Dzennet, a onoga

ko ga ne

blagosilja,

neblagosiljanje odvodi sa puta za Dzennet.

Onaj ko

6.

blagosilja Vjerovjesnika, s.a.v.s., zasluzuje lijep

od Uzvisenog Allaha. Ovo zato sto onaj ko

blagosilja Vjerovjesnika, s.a.v.s., Allaha moli da Svoga Poslanika
blagoslovi, a takva dova je, bez
njegovu porodicu pohvali, pocasti
ikakve sumnje, uslisana, pa na taj nacin onaj ko blagosilja za svoje

spomen

blagoslov

dobro djelo dobija nagradu.

7.

Blagosiljanje

Allahova Poslanika,
ta

veza Ijubavi je sve

preduvjet trajne Ijubavi izmedu roba

je

s.a.v.s.

Sve

jaca.

To je jedna od

karika u lancu vjerovanja

moze

koja se ni na jedan drugi nacin ne

takoder,

sto se Poslanik, s.a.v.s., vise blagosilja,

postici.

Blagosiljanje

je,

preduslov za sve vecu Poslanikovu Ijubav prema svome

upoznavanje sa
imenom onoga ko ga blagosilja. Zar covjek moze imati vecu cast od
one koja mu se ukazuje prilikom pominjanja njegova imena pred
Allahovim Poslanikom, s.a.v.s..''
sljedbeniku

y'\

muslimanu

jy_iJi ('\ol\y) t^JL-jJi J

(\T\

za Poslanikovo,

\^'^|\) LWjli

114

diJL-

s.a.v.s.,

i'^^\

(Uo

^Ti/t)

,,-L~^ i_3j

Najodabranije prilike za blagosiljanje Poslanika,

Najvaznija

1.

Vjerovjesnika,

s.a.y.s.,

najdokazanija

je na

za

prilika

s.a.v.s., su:

blagosiljanje

zadnjem sjedenju (tesehhudu) u namazu.

Svi su muslimani jednoglasnog misljenja da je njegovo blagosiljanje u

namazu vjerozakonom

propisano,

tim

nisu suglasni o stepenu

sto

obaveznosti.
2.

Za vrijeme dzenaze-namaza

smislu od Ez

Umame

poslije

drugog tekbira. U torn

"Cuo sam od Ebu
el-Musejjibu rekao: 'U

Zuhrija se prenosi da je rekao:

Hunejfa kada je Se'idu b.

dzenazi-namazu sunnet je prouciti Fatihu, blagosloviti Vjerovjesnika,
s.a.v.s., iskreno se zamoliti za umrlog, uceci dovu samo jednom, a
b.

Sehla

b.

zatim u sebi predati

3.

Kada

jednoglasnog

selam.'"''*

spomene Allahov

se

Poslanik,

s.a.v.s., s

tim sto

nema

o stepenu obaveznosti, kada se svaki put

misljenja

spomene ime Allahova Poslanika, s.a.v.s. Et-Tahavi el-Halimi kazu:

"Svaki put kada se spomene Poslanikovo, s.a.v.s., ime, vadzib je
i

blagosloviti ga."

Drugi, pak, kazu da je to mustehab, a ne obaveza

iz

koje bi proizilazio grijeh onoga ko to propusti uciniti.

u dzamiju izlaska iz dzamije. Od Fatime,

Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: "Kada ulazis u
dzamiju izgovori: 'U ime Allaha! Pozdrav Allahovu Poslaniku! Boze,
blagoslovi Muhammeda i porodicu Muhammedovu, oprosti nam i
4.

r.a.,

Prilikom ulaska

se prenosi da

otvori vrata
izgovori,

Tvoje
tim

je

milosti!', a

sto

kada zavrsis

sada

ces

reci:'...

(tj.

kada

otvori

izlazis)

nam

ponovo to
Tvoje

vrata

dobrostivosti!'"'*''
5.

Poslije slusanja ezana, jer je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao:

"Kada cujete mujezina, ponavljajte ono sto on izgovara, a zatim me

blagoslovite,
jer
ko mene blagoslovi jednom, Allah ce njega
blagosloviti deset puta. Zatim zamolite Allaha da mi da visok polozaj
u Dzennetu (iL ^^0 jer je to mjesto u Dzennetu koje zasluzuje samo

jedan Allahov rob, a ja se nadam da cu to biti ja. Ko za mene zamoli to

mjesto u Dzennetu (sL -^i), zasluzio je moje zauzimanje za njega na

Sudnjem danu

(sefa'at).'''''

.o_ulj^ ^U^/l i^.,.^

_,

K...^

_,

S^UJl

(u/t

115

LS^yS\ J

JbrLJ.1

(YVY) i^U ^1

'"'

oljj

Prilikom upucivanja dove, jer se u hadisu koji prenosi Fudala

6.

b.

Ubejd, drug Allahova Poslanika,

cuo

s.a.v.s.,

je

pohvalio Allaha,
je

Vjerovjesnik,

pozvao, pa je

s.a.v.s.,

"Allahov Poslanik,

kaze:

kako jedan covjek moli u namazu,

niti

da prethodno nije

zamolio blagoslov za Vjerovjesnika,

s.a.v.s.,

'Ovaj je pozurio.'

rekao:

obracajuci se

njemu okupljenima
i

s.a.v.s.,

Potom

rekao:

je

na sto

ovoga

"Kada neko

od vas klanja, neka prvo zahvali svome Uzvisenom Gospodaru, zatim

neka zamoli blagoslov za Vjerovjesnika,

s.a.v.s., a

neka onda moli

sta

hoce!'"^'

b. Evs stoji da je
"Vas najbolji dan je petak. U
njemu je stvoren Adem, u njemu je umro, u njemu ce se puhnuti
(u rog)
u njemu ce biti udar. Zato me sto vise blagosiljajte, jer se
vasi blagoslovi meni pokazuju.' "Allahov Poslanice," - upitali su "kako ce ti se, kada istruhnes, pokazivati nasa blagosiljanja.'"' - na
7.

Allahov

hadisu koji prenosi Evs

petak, jer u

Poslanik,

rekao:

s.a.v.s.,

sto

on

je

odgovorio:

"Allah je zemlji zabranio da jede tijela

vjerovjesnika.'"'''

8.

Prilikom hutbe za vrijeme dzuma-namaza, bajram-namaza,

kisne dove
9.

10.

slicno.

Prilikom ustajanja

napustanja druzenja.

Prilikom vjeridbe zene za zenidbu.

NOCNI NAMAZ (KIJAMU-L-LEJLf'

Uzviseni Allah veli: Bokovi njihovi se postelja lisavaju i oni se
Gospodaru svome iz straha i zelje klanjaju, a dio onoga sto im Mi
dajemo udjeljuju. (Es-Sedzda, 16.), a nakon toga dodaje: /^z/i'o ^
zna kakve ih, kao nagrada za ono sto su cinilt, skrivene radosti cekaju,
(Es-Sedzda, 17.)
dobrocinitelje, Uzviseni Allah na drugom mjestu
samo malo spavali, i u praskozorje oprost od grijeha molili.
17.-18.) Od Katade Mudzahida se prenosi da to znaci da

Opisujuci
kaze:

Nocu

(Ez-Zarijat,

su

.{\\\~) j~>yA '4-/-

^^

'^'

:l'"

116

po citavu noc, sve do sabaha nisu spavali, vec je u ibadetu provodili.

Od Ibn Abbasa se prenosi da je u torn smislu rekao: "Znala bi im
proci po citava noc, a da oka ne bi sklopili."
Uzviseni,

Da lije onaj koji u nocnim satima u molitvi

takoder, veli:

na

vrijeme provodi, padajuci licem

i stojeci,

tie

nadajuci se milosti Gospodara svoga. (Ez-Zumer, 9.)

"kanut

izraz

^ >j" ovdje

znaci: ustrajnost

dugo ostaje na kijamu, ruku'u

od onoga svijeta i
Sejhu-1-Islam kaze da

strahujuci

u pokornosti

sedzdi naziva "kanit {om)

da se onaj koji
".

Opisujuci one koji istinski robuju Milostivoni, Uzviseni kaze:

...

/'

oni koji provodenocipredGospodarom svojim na

tie padajuci i stojeci.

(El-Furkan, 64.)
"Poglavlju o odabranosti nocnog namaza" navodi

Buharija u

lanac prenosilaca hadisa na cijem je kraju Abdullali b.

"Za zivota Vjerovjesnika,

kaze:

kada

sam

bi

nesto usnio

s.a.v.s.,

Omer

koji

bio je jedan covjek koji bi

svoj san pricao Allahovu Poslaniku, s.a.v.s., pa

pozelio da mi je sta usniti

Allahovu Poslaniku,
djecak - dok sam, u
s.a.v.s. Tako sam jedanput, dok sam
doba Allahova Poslanika, s.a.v.s., spavao u dzamiji - usnio da su me
dva meleka uzela odvela do Vatre koja mi se ucinila da je obzidana
kao bunar i da ima dva stupa. U njoj sam vidio neke Ijude koje sam
odranije poznavao, pa sam poceo uciti: 'Utjecem se AUahu od
Vatre!', pa nas je sreo jos jedan melek koji me je upitao: 'Sta ti je,
sta si se prepao.?' San sam ispricao Hafsi, a Hafsa ga je ispricala
Allahovu Poslaniku, s.a.v.s., koji je rekao: 'Divan li je Abdullah
covjek, samo da jos nocu ustaje i klanja!"^"* Poslije toga, on je spavao
i

ja

ispricati

jos bio

samo, sasvim mali dio

noci.'"'^

namaz odabran su Poslanikove, s.a.v.s.,

"Divan li je Abdullah covjek, samo da jos nocu ustaje
rijeci:
rijecima: "Divan li je covjek..."
klanja!", jer se pod Njegovim
podrazumijeva onaj ko nocu ustaje klanja. Druga poruka ovog hadisa
je da nocni namaz odvraca nesrecu.

Dokaz da

je nocni

U
Poslanik,

namaz

je

hadisu koji prenosi

s.a.v.s.,

kraja su

Hurejre,

rekao: "Poslije propisanih

nocni namaz."

Odavde pa do

Ebu

rijeci

(tj.

farz)

namaza, najbolji

'^''

Abdullah

b.

Omerova

sina Salima.

.jjJi(.Li(r .v/r)^_s5UJi J

dajeAUahov

stoji

r.a.,

cSMJi (TTv/t )lsj^>Ji

117

'

{.j-Ji (y t

r)

S^^\

jjb ^.tji

(-/V) eSjI^I

>^\

'IjJ

(do/a),v]_^sI_,j

Od

'Ali b.

Ebu

Taliba,

na vrata

upitao

Poslanice, nase su duse u Allahovoj ruci

On

s.a.v.s.,

"Zar ne klanjate?"

ih:

njemu

se pripovijeda da je

r.a.,

Vjerovjesnikovoj kcerci Allahov Poslanik,

Fatimi,

jedne noci pokucao

pa sam rekao: 'Allahov

On ih ozivljava (tj.

budi) kada

hoce'
pa se, kada sam to rekao, okrenuo nista mi ne odgovorivsi.
Zatim sam ga cuo kako odlazeci udarajuci se po stegnu govori:
alije
covjek, vise nego iko, spreman da raspravlja}^^ (El-Kehf, 54.)
-

pohvaljeno

namaz

kaze: "I ovaj slucaj je dokaz koliko je nocni

Ibn Bettal

odabran

...

ukucana

budenje

rodbine radi njegovog

obavljanja."

Et-Taberi u vezi ovoga slucaja kaze: "Da Vjerovjesnik,

s.a.v.s.,

znao za posebnu odabranost nocnog namaza, on sigurno ne bi

uznemiravao svoju kcerku svoga amidzica, pogotovo u vrijeme koje
je Allah Svojim stvorenjima odredio za pocinak. Medutim, on je za
njih odabrao ono sto je po njih bolje."
nije

Kako je
1.

namaz?

Vjerovjesnik, s.a.v.s., obavljao nocni

Duzina nocnog namaza:

Od

Abdullaha

Mes'uda,

b.

"Klanjao sam sa Vjerovjesnikom,

prenosi da je rekao:

se

r.a.,

nocni namaz pajetoliko

s.a.v.s.,

dugo ostao na kijamu da sam pomisljao da ucinim nesto sto ne valja."

Upitali smo ga: "A sta si to pomisljao.'"' - pa je rekao: "Pomisljao sam
da sjedem,

da Vjerovjesnika,

El-Hafiz kaze:
s.a.v.s.,

opredijelio

u snazi

bio

s.a.v.s.,

"U ovom

ostavim (sama'^^ na kijamu)."

hadisu je dokaz da se Vjerovjesnik,

za oduljenje nocnog-namaza. Ibn

privrzen slijedenju Vjerovjesnika,

Mes'ud

s.a.v.s.,

je tada

sigurno da ne

s.a.v.s., nije neobicno dugo

Medutim, mnogi ashabi, kao
drugi poslije njih,
bolje u namazu obaviti sto vise ruku'a sedzdi. U

pomisljao na sjedanje, da Vjerovjesnik,

bi

ostao na kijamu.
smatrali su da je

tom

smislu, u hadisu koji prenosi Sevban, a biljezi Muslim, stoji da je

Vjerovjesnik,

s.a.v.s.,

rekao:

"U

pogledu ovog slucaja en-Nevevi kaze:

treba

biti

sto nije

tako

Abbas,

uctiv

da im se

ni

rijecima

ni

najbolja djela spada ciniti sto vise

"Ovo

je

dokaz da prema imamima

starijim

osobama
necemu

djelima ne treba suprotstavljati, izuzev ako se radi o

dozvoljeno." Islamski ucenjaci su jednoglasni u misljenju da muktedija, kako u farz namazu,

nafili -

ukoliko ne

bilo je iz

moze

stajati

na kijamu

postovanja prema Vjerovjesniku,

kijam

moze

obaviti

s.a.v.s. Vidjeti:

118

sjedeci.

(tv/t -

To

sto to nije uinio Ibn

^y>'^

J^

t^jjJl

C-^)-

sedzdi.'"^^

do

Zato izgleda da

Muslim u

slucaja.

to zavisi

svojoj

od covjeka do covjeka

Zbirci

biljezi

od slucaja

hadis koji pripovijeda

kome on kaze da je jedne noci klanjao nocni-namaz sa

s.a.v.s., u kome je Vjerovjesnik, s.a.v.s., najednom

Huzejfe, u

Vjerovjesnikom,
rekatu, proucio
je

kada god

(tri

bi

najduze sure) El-Bekare, Ali 'Imran

naisao na ajet u

pohvalio, kada

bi naisao

kada

na ajet u

bi naisao

na ajet u

kome

kome
kome

En-Nisa'

se hvali Gospodar

da

Gospodara

se nesto moli, Allaha zamolio

od Allaha

se trazi Allahova zastita,

da bi na ruku'u ostao koliko na stajanju, ponovo

uspravno
se uspravio
ostao
koliko preget na ruku'u, a onda pao na
sedzdu
na njoj ostao koliko i na stajanju,'*"
a za to je potrebno,
najmanje, oko dva sahata. Mozda je Vjerovjesnik, s.a.v.s., cijelu tu noc
zastitu zatrazio, te

proveo u namazu.'' Sto

se, ostalih

noci tice, po kazivanju 'Aise,

nocnom-namazu obicno provodio oko jedne

Kako i koliko je

On je

trecine noci."

Vjerovjesnik, s.a.v.s., noci provodio

namazu?

Od

Abdullaha

b.

Omera,

r.a.,

se

prenosi da je rekao: "Jedan

covjek upitao je Allahova Poslanika kako se klanja nocni namaz, pa

mu

je

rekao:

"Dva po dva

(rekata),

sabah, onda klanjaj bar jedan (rekat)

ako se bojis da

te

ne zatekne

!""^^

El-Hafiz u El-Fethu kaze: "Sto se tice hadisa koji pripovijeda

Ibn Omer, najbolje je da se sljedbenici njega pridrzavaju,

jer je to

odgovor na konkretno pitanje."

Od

'Aise,

nocu klanjao

r.a.,

se prenosi da je rekla: "Vjerovjesnik,

trinaest rekata,

s.a.v.s., bi

od kojih je jedan rekat vitr-namaza

dva

rekata sabaha.""'

Muslima, od nje se,

zbirkama sahih hadisa od Buharije
takoder, prenosi da je rekla: "Izmedu jacije i sabah-namaza Allahov
Poslanik, s.a.v.s., bi klanjao jos po jedanaest rekata, pri cemu bi, na
na kraju klanjao vitre sajednim
svaka dva rekata, predavao selam
i

rekatom."'"
159

.;%^i (ov cot/-)

jji.

_,

.;t>UJi (^-l/^) ,J-~. J

119

j.^i(r
I

jb^i

'

./r) tijbUt

i_jj

(v/t) cSjUJi

oijj

'

U koje dobaje

Vj'erovjesnik, s.a.v.s., ustajao

na nocni

namaz?

Od
bi

s.a.v.s.,

ne

posti

Kada

Enesa, r.a., se prenosi da je rekao: "AUahov Poslanik,

u mjesecu mrsio toliko da bi mi znali pomisliti da (nikako)
postio toliko da bi

mi

da nikako ne mrsi.
da klanja, a kada bi

znali pomisliti

nocu pomislio da ne klanja, vidio

pomislio da ne spava, vidio bi ga da spava."
bi

bi ga

'^'^

El-Hafiz

El-Fethu

kaze:

"Od

Vjerovjesnika,

s.a.v.s.,

je

on klanjao
na pocetku noci, u sredini noci i na
kraju noci. Medutim, u hadisu koji prenosi Abdullah b. 'Amr b. el'As, Vjerovjesnik, s.a.v.s., je dao do znanja koji je nocni namaz
najdrazi Uzvisenom Allahu, rekavsi: "Allahu najdrazi namaz je namaz
kakav je klanjao Davud, a.s. Allahu najdrazi post je Davudov post. On
bi spavao pola noci, trecinu provodio u namazu
ponovo legao u
"'^
zadnjoj sestini i jedan dan postio, a drugi dan mrsio."
potvrdeno da

je

El-Muhelleb kaze: "Davud, a.s., bi legao zaspao na pocetku

noci. Zatim bi, u vrijeme u kome Allah doziva: 'Ima li ko da sta trazi,
pa da mu dam.'", ustao klanjao. Zatim bi prilegao koliko je potrebno
da se odmori od iscrpljenosti od nocnog namaza u ostatku noci. To je
taj san u vrijeme sehura. Ovaj nacin obavljanja nocnog namaza postao
je omiljen zato sto se daje oduska dusi i sto se izbjegava moguca
mrzovolja. Allahov Poslanik, s.a.v.s., u tome je smislu rekao: "Allahu
nece dodijati dok vama ne dodije."'^'^ Prema tome, Allah, dz.s., voli da
Svojom dobrostivoscu sto duze obasipa
da Svoje dobrocinstvo sto
vise izljeva. Gore navedeni nacin obavljanja nocnog namaza je laksi,
jer kratak san poslije nocnog namaza odmara tijelo, otklanja stetnost
nespavanja
klonulost tijela, za razliku od nespavanja sve do sabaha.
Covjek ovako sabah-namaz docekuje odmoran, pa se kako njemu,
tako
ostalim dnevnim obavezama, aktivnije
predanije moze
i

posvetiti.

Osim

toga, to je najbolji

nacin da se izbjegne oholost, jer

san u zadnjoj sestini noci vraca svjezinu lieu

vitalnost tijelu, sto

covjeku omogucava da pred onim ko ga vidi sakrije u

proveo. Na ovo ukazuje Ibn Dekik el-'Id."

cemu

je

noc

v.^L-ll

120

V%^

(V"l/l) (J. J

-U^l

154

'

(V"\/V) tSjUUl aljj

U koju vrstu propisa spada nocni namaz?

Ibn Abdulberr kaze: "Pojedini,

rijetki tabi'ini smatrali

namaz obavezan (vadzib) makar koliko

pomuze ovca." Medutim, islamski ucenjaci su
nocni

je

su da je

potrebno da se

misljenja da je on
mendub). Et-Tirmizi od Ishaka b. Rahevejha navodi da je
rekao: "Nocni namaz je namaz onih koji se druze sa Kur'anom."
Ovakvo misljenje se prenosi
od El-Hasana. Bit ce da je to
najispravnije misljenje. Ni u njemu nema nedvosmislene izjave o
obaveznosti nocnog namaza."

pohvalan

Olaksavajuci faktori za obavljanje nocnog namaza:

Znaj da je redovito obavljanje nocnog namaza izuzetno tesko

naporno, osim onima kojima to Uzviseni Allah olaksa. Postoji ukupno

sedam olaksavajucih
od kojih su

cetiri

redovito obavljanje nocnog namaza,

faktora za

vanjske, a

tri

unutrasnje prirode.

Vanjski faktori:

Da

1.

oduprijeti.

da morate

piti

2.

Da

puno ne jede ne pije, pa da se covjek snu ne moze

tome smislu neko je mudro rekao: "Ne jedite puno, pa
puno spavati puno!"

se

dana ne opterecuje svakodnevnim poslovima

se preko

koji previse iscrpljuju

fizicku

tako premoren covjek ne

3.

Da

popodnevnim satima
nocu

oduprijeti snu.

kako

(kajlula),

bi se

moglo

izdrzati

4.

Da

se vodi racuna da se

vladari na

pokorni

preko dana sto manje grijesi,

padne na njega.

ovome
i

svijetu,

samo onima

koji su

im potpuno

Pripovjeda se da su se

je se,

izdrzati nocni

razgovaraju.

neki Ibn Mes'udu,

mogu izdrzati redovno obavljanje nocnog namaza,

"Od njega vas udaljavaju (vasi) grijesi."
El-Hasanu

jer

sprjecava da milost

naklonjeni, dozvoljavaju da se sa njima osamljuju

privatnom zivotu druze

mogu

nespavanje

obavljanje nocnog namaza.

grijesenje otupljuje srce

vjerni,

psihicku snagu covjeka, buduci da se

preskace svakodnevno kratko prilijeganje u

ne

se

moze

r.a.,

pozalili

da ne

pa im je rekao:

takoder, jedan covjek pozalio rijecima:

namaz, pa mi propisi kakav

121

lijek.^" -

na sto

"Ne

mu je

on rekao: "Ne budi prema Njemu (tj. Allahu) nepokoran preko dana,
pa ce ti pomoci da pred Njim bdijes preko noci!"

Od
koji

sam

"Zbog jednog grijeha

nisam mogao obavljati nocni namaz."

Es-Sevrija se pripovijeda da je rekao:

pocinio, pet mjeseci

El-Hasana se, Allah mu se

otisao na pijacu cuo sta sve na

Od

surovost

zazivaju

srca

namaza, mada se po

od

razliku

jacini

njega, halal

ga na dobro.

To

neko od

zle noci."

kao malo

zalogaj,

sta drugo, cisti srce

najbolje znaju oni koji prate

jer su se u to kroz praksu, koja

je

pravom

njih, s

njoj govore imao obicaj reci:

Sve vrste grijeha na svoj nacin
odvracaju od redovnog obavljanja nocnog
utjecaja, posebno izdvaja haram zalogaj. Za

kada bi
"Mislim da ovi imaju teske
i

smilovao, pripovijeda da bi

ima utemeljenje u

primijetio:

pokrece

kontroliraju svoje srce,

Serijatu, uvjerili.

Zato

"Koliko je samo zalogaja zbog

namaz! Koliko je samo pogleda zbog kojih se

Covjeku se ponekad zbog haram lokme ili nevaljala
ne da da izvrsava (obavlja) sunnet (tj. nocni namaz)."

kojih se propusta nocni

ne

uci Kur'an!

djela,

Unutrasnji faktori:
1.

Cistoca srca

prema muslimanima
svijet.

Ovo

njegova nepokvarenost novotarijama, mrznjom

nepotrebnim radoznalostima vezanim za ovaj

onome ko je preokupiran ovosvjetskim

posljednje, zato sto

problemima, ne polazi za rukom da se nocu budi ustaje, a ako ustane,

ne razmislja o namazu, vec o svojim ovosvjetskim brigama poslovima,
i

lutajuci

po svojim grijesnim mislima.

^^orlir

0Zad M0

mi
U]

rece

O takvima je pjesnik davno rekao:

dajos spavas.

had si budan,

spavasl

bojazan od smrti, drze srce uvijek budnim,

cim se sjeti provalija dzehennemske vatre
strahota Sudnjega dana - odmah razbije san. U tome se smislu od
AbduUaha b. Revvahe prenosi da je rekao: "Kada se Allahovu robu
spomene Dzennet, dugo uzdise za njegovim Ijepotama, a kada mu se
Z.

Strah od grijeha

tako da se covjeku

spomene Dzehennem, odjednom

Mubarek, Allah

mu

mu

se pospanost razbije." Ibn

se smilovao, je u stihu rekao:

d-'im ih

'Sk
Q&lrah

'^ok

mrak mci prilisne, oni se

njeno ospilmje

na rukii'u

razbije njihov san,

usplahire,

docekaju.

pa na namaz

iistanu,

dunjalucari, osjecajuci se sicpimim, spapo/u.

122

Neko je

drugi, takoder, u stihu rekao:

(^ur'an

svojim ebecaniima i piyelnjama sprjecava

da se

oci salvore,

pa budne mci provode,

(^peci Q^kdara Qlimsenacj

'^a cWu

sit,

kako

Ireba,

raziimjeb

vfalovi moraju bili po^eti i pokomi.

Covjekovo shvacanje vrijednosti nocnog namaza, onako

kako se o njemu, u navedenim ajetima tradiciji govori, potrebno je
zato kako bi se u njemu pobudila nada zelja za nagradom, a kada se
to postigne, u njemu ce sve vise jacati zelja za sto visim polozajem u
Dzennetu.
3.

Sfa tradidja kaze o

nocnom namazu?

Od

Ibn el-Munkedira se pripovijeda da je rekao: "Od

poslastica ovoga svijeta ostale su samo tri: nocni namaz, susret sa
bracom u vjeri namaz u dzematu."
i

Od Ebu

Sulejmana se pripovijeda da je rekao: "Nocni namaz

od nocne zabave onima koji svoje
noci u njoj provode. Da nije noci nocnog namaza, na ovome svijetu
ne bih pozelio ni jednog trena vise ostati."

onima

koji ga obavljaju, sladi je

Ibn Mes'ud,
ustao
pcela,

r.a.,

poceo klanjati

cuo njegov

bi

kada

uciti tako

bi se smirila

noc

svijet

pospao

da bi se sve do sabaha, poput zujanja

glas.

* * *

123

STANJA DUSE I ISPITIVANJE NJENE

SAVJESXr*^

utnici

poboznjaci,

Gospodara,
razliciti
taj

da

srce

koji

ma

na

svome putu do Uzvisenog

koliko njihovi putevi

jednoglasni

iskustvo

bili

su u misljenju da je covjekov nefs

ometa da stigne do svoga Gospodara. Oni, takoder, tvrde

moze pribliziti ni stici do Uzvisenog, bez prethodnog

se covjek ne

obuzdavanja svoje duse, njenog savladavanja

suprotno njenim prohtjevima.

rekao:

ciji

da radi

je nefs njima

prisilio ih

da njegovim prohtjevima budu pokorni

propali,

druga koja je svojim nefsom zagospodarila

poslusni, pa su

ga da bude pokoran

prisiljavanja

torn pogledu, dvije su vrste Ijudi: jedna,

zagospodario

prisilila

poslusan njihovim naredbama.

tome smislu neko

od onih koji

je

istinski

poznaju Allaha

"Putovanje onih koji traze istinu zavrsava se sa pobjedom nad

svojim nefsom. Onaj ko uspije savladati svoj nefs, uspio je

pobijedio,

ko dopusti da ga savlada njegov nefs, izgubio je propao."

Uzviseni Allah veli: ... onda ce onome kojije obijestan bio i zivot na ovom
svijetu vise volio Dzehennem prebivaliste postati sigurno. A onome koji je od
stajanja pred Gospodarom svojim strepio i dusu od prohtjeva uzdrzao
a onaj

Dzennet ce boraviste

biti sigurno.

(En-Nazi 'at, 37.-41.)

Nefs poziva na obijest

ovom

da se zivot na

svijetu vise voli,

dok Gospodar Svoga roba poziva da Ga se boji da dusu svoju od

prohtjeva suzdrzava. Srce je, prema tome, izmedu ova dva pozivaca;
i

nefsa

sa jedne,

jednom,

cas

drugom pozivacu. To

iskusenja. Uzviseni

li

je

dusa jedna,

polozaj

je, doista,

Allah u Kur'anu je nefs opisao sa

kao: smirenu dusu, dusu

da

Ono

Gospodara, sa druge strane.

koja kori

navedeni

dusu koja

atributi

.jiJjr

124

iJ

samo

ju.ui

iJu-i

se okrece, cas

prepun muka
tri

atributa,

je sklona zlu.

O tome

opis njenih osobina,

^1 ^v

"

^i)\

to

" '^'^ >;)

ili

'^''

ima

covjek

medu

duse,

tri

Ijudima

nema jednoglasnog

Prvog misljenja se drze islamski pravnici

mnogi medu ucenjacima

mogu
je

misljenja.

tumaci Kur'ana,

tesavvufa. Zapravo,

drugog

ova se dva misljenja

pomiriti, jer se, na kraju krajeva, pitanje opet svodi na jedno; da

dusa po sebi jedno,

Smirena dusa

ali

da ima

(iik!.i

tri

svojstva.

^ij

Kada se dusa povuce Uzvisenom Allahu, smiri se sa Njegovim

spominjanjem, pokajnicki Mu se obrati, kada jedva ceka kada ce se sa
Njim sastati
kada je sretna u Njegovoj blizini, onda je ona smirena
i

Od

Ibn 'Abbasa,

r.a.,

se prenosi da je rekao: "Smirena znaci:

potpuno uvjerena"
Katada, Allah

mu

potpuno predana onome

Covjek
.\llaliova,

opisao

sa

"To je

ovakvom dusom potpuno

imena

dz.s.,

kako

se smilovao, kaze:

vjernik cija je dusa

sto je Allah obecao."

predan vjerovanju u
Njegove atribute, onako kako ih je sam On

ih je opisao

je

Njegov Poslanik,

s.a.v.s.

On

je,

zatim,

potpuno uvjeren
kao da svojim ocima gleda u kazivanje sta ce biti
poslije smrti, u zivot u Berzahu, te u dogadaje Sudnjeg dana, poslije
toga. On je, zatim, potpuno uvjeren u Allahovu, dz.s., odredbu,
predan joj
s njom zadovoljan, pa se ne Ijuti, ne zali, niti se njegovo
vjerovanje koleba. Zato ne zali za onim sto je proslo, niti se raduje
onome sto ce doci, jer je nedaca sto ce doci, unaprijed odredena, prije
stvoren bio, kao sto veli Uzviseni: Nikakoa nevolja se bez
nego sto je
Allahove volje ne dogodi, a On ce srce onoga koji u Allaha vjeruje uputiti.
(Et-Tegabun, 11.)
-

Vise ranijih

zadesi nevolja, pa se
i

cestitih

ucenjaka je reklo: "To je covjek koga

znajuci da je to od Allaha

sa stvarnoscu pomiri

zadovoljan ostane."

tice smirenosti
zadovoljstva u dobru, to je
odredbom. Ono dolazi iz pokornosti, iskrenosti
poslusnosti, pa mimo nje nema nikakve druge zelje, prohtjeva, niti
potrebe za oponasanjem drugoga. Zato se ne prepusta nicemu sto je
sumnjivo
u suprotnosti sa njegovim znanjem, niti kakvoj zelji za
drugacijim nego sto jeste, vec je - ako mu takva pomisao naleti - kao
zlu odbaci i bude mu teze nego da je sa neba na Zemlju pao, a to je,

Sto

se,

zadovoljstvo

pak,

sa

125

kao sto je Vjerovjesnik, s.a.v.s., rekao: "cisti iman"."^'* On, takoder,

bojazan
strepnju od grijeha, zamjenjuje smirenoscu u pokajanju
uzivanjem u njemu.
i

Kada se covjek umjesto sumnje prihvati sigurne spoznaje,

umjesto neznanja znanja, umjesto nehaja sjecanja na AUaha, umjesto
nevjere pokajanja, umjesto oholosti iskrenosti, umjesto lazi iskrenosti,
umjesto nesposobnosti pronicljivosti, umjesto napada uobrazenosti
ponizne skrusenosti
njegova dusa

biti

umjesto nadmenosti skromnosti, tek

Temelj svega ovoga

mu

osvjetljava

tada ce

smirena.

budnost koja srce oslobada nehaja

je

dzennetske palace, pa od ushicenja na sav

^esko

glas govori:

zar mi neces pomeci

lebi duso,

^ase Irudom Ivojim nocni mrak prebrodi?

OMoida ces i na ^anu sudnjem, posLici
It,

^acfadan

zivol

ii

Urn

minamaPl

Ugledavsi u svjetlu budnosti sta

pred njega

Kucu

biti

stavljeno,

mu je sve Allah stvorio

sta ce

od dana kada umre, pa sve dok ne ude u

kako ovaj svijet brzo prolazi, kako

ne ispunjava ocekivanja njegovih stanara, kako ubija one koji su u
njega zaljubljeni
na najrazlicitije ih nacine muci, on se u tome
svjetlu na noge dize govori: Tesko meni, koliko sani samo duznosti prema
Allahu propustio! (Ez-Zumer,
provodeci ostatak zivota u
56.)
nadoknadivanju onoga sto je propustio, ozivljavajuci ono sto je
vjecnosti. Ugledavsi, takoder,

svaku
god moze, sto vise dobra ucini zaleci, ako kakvo
dobro djelo propusti, kao da je sva dobra djela propustio. On, zatim, u
svjetlu te budnosti opaza blagodati kojima ga je njegov Gospodar
obasuo, nemocan da ih sve nabroji, a kamoli da se za njih oduzi. U
svjetlu te budnosti on, nadalje, opaza mahane svoje duse, poroke svojih
djela, ranije ucinjene grijehe prijestupe mnoge neispunjene obaveze
umrtvio,

ispravljajuci greske koje je ranije pocinio, koristeci

priliku da, koliko

On od

Ebu Hurejre prenosi da je rekao: "Neki od drugova Vjerovjesnika, s.a.v.s., su dosli

sebi ponekada nalazimo tako krupne stvari da se niko od nas ne usudi o njima
progovoriti.' - pa ih je upitao: 'Zar ste to vec kod sebe prlmijetili?' - Jesmo, odgovorili su, na sto je
upitali

ga:

'Mi u

on rekao: 'To je cisti

"Upitan o dosaptavanju

itnan.'"

Muslim, takoder, od Abdullaha b.

(vesvesi) Vjerovjesnik, s.a.v.s., je odgovorio:

En-Nevevi kaze: "To sto to toliko krupnim

to toliko krupno

jer vase drzanje

da

srcem

najboiji je

Qji je

vjerujete,

iman

istinski

je

drzite,

Mes'uda navodi da
"To je cisti iman."

da o njemu ne smijete

u koji vise

rekao:

ni govoriti je cisti

iman,

vas strah od njega da ga rijecima pomenete, a kamoli da

dokaz upotpunjenosti vaseg imana. Ovo zato

upotpunjen

je

nema

nikakve sumnje."

126

(\ o

sto se to

t/r |J_.

dogada samo onima

j^^^^-w^

Jit l5j_^i

C-^)-

neobavljene duznosti, pa svoju dusu opominje

blagodatima

svoga vremena, koje je najveci

onome

samo neki od

jer je

propast, a valjana iskoriscenost dobitak

rezultata koji proizilaze iz budnosti

smirene duse, sa koga pocinje njen put ka Allahu

Dusa koja kori

fiijUi

Kao takva ona

je

onome

sreca.

svijetu.

moze da

se smiri u

sklona cestoj prevrtljivosti

jednom

promjeni svoje

sklona sjecanju, a cas nehaju, cas prihvacanju, a cas

naravi, pa je cas

odbijanju, cas voli, a cas mrzi, cas se raduje, a cas tuguje,

zadovoljna, a cas se

Ijuti

Drugi kazu da
"Zato

ti

Ovo

prvi stupanj

^\)

Jedni kazu: "To je dusa koja ne

stanju.

ne trati u
njegovo uzaludno

kapital njegove srece, pa ga

ne priblizava svome Gospodaru,

sto ga

tracenje gubitak

su

organe na pokornost

da se Allahu pognute glave upravlja, okruzen Njegovim

porocima duse, s druge
s jedne, a svojim prijestupima
svjetlu te budnosti on, takoder, uvida dragocjenost opasnost

privoljava

strane.

cas je

cas pokorna, a cas bojazljiva."

je to

dusa vjernika. Tako El-Hasan el-Basri

je vjernika tesko sresti, a da

sam ovim htio...

prece od toga' tome slicno."
govori: 'Sta

',

ne kori svoju dusu

'Zasto

sam ovo

veli:

da stalno ne

uradio?',

'Ovo

je bile

Treci kazu da je to dusa koja ce se

svako

dobrocinitelj,
je

koriti

na Sudnjem danu,

zato sto pravi propuste.

Imam

jer

ako je
Ibn el-Kajjim kaze: "Sve

svoju dusu kori; ako je grijesnik, zato sto

grijesi,

ovo tacno."

Dvije su vrste korenja duse: duse koja se kori za pokudeno

duse koja se kori za nepokudeno:
-

Dusa

dusa koju kori Uzviseni Allah

-

Dusa

pokudeno

koja se kori za
i

je

nepravedna

nesvjesna

Njegovi meleki.

koja se kori za

nepokudeno

je

dusa koju kori njen

pokorna Allahu, iako on ulaze sve

napore da je privoli na pokornost. Medutim, najbolja je ona dusa koja,
pokorna Allahu, sama sebe kori
koja za svoje bolesti trpi
vlasnik, zato sto je nedovoljno

prekoravanja, pa je

pred

AUahom

niko drugi ne kori. Jedino je takva

dusa postedena AUahova korenja. Za razliku od ovakve duse, ona

dusa koja je zadovoljna sa sobom svojim djelima, pa niti sama sebe
i

kori,

niti,

AUaha

radi,

podnosi korenja od strane drugih, je dusa koju

kori Uzviseni Allah.

127

Dusa koja na zio navodi

Ova

duse

vrsta

je

(k>-Jb SjuSli

pokudena,

jer

^\)

na svako zlo navodi. Buduci

da je u njenoj prirodi urodeno navodenje na

do

kome

onaj

sebe, ta

Uzviseni Allah, takoder,

(En-Nur,

tome smislu

53.)

A da nije Allahove dobrote prema

od vas ne bi nikada odgrijeha ocistio.

veli:

milosti Njegove, nijedan se

spasiti.

zla se niko,

rijeci

Gospodar moj zaista prasta i samilostmi je. (Jusuf,

vama

od njena

Upravnikove zene koja je rekla: Ja ne

sklona
dusaje
zlu, asim one kojoj se Gospodar moj smiluje.

Uzviseni Allah navodi

pravdani

moze

Allah pomogne, ne

zlo,

21.)

Obracajuci se svojim drugovima

poducavajuci ih kako ce u

pomoc, Vjerovjesnik, s.a.v.s., je cesto izgovarao:

Njega hvalimo, od Njega pomoc
trazimo, od Njega oprost molimo Njemu se, od zla nasih dusa nasih
nuzdi

za

moliti

"Zahvalnost,

doista, pripada Allahu!

zlih djela, utjecemo!"'*''

Zlo
djela.

se,

Zato,

skriva

dusi. Iz njega proizilaze nevaljala

Kada Allah Svoga roba prepusti njegovoj

njenim zlom,
strane

prema tome,
jedne

losim djelima koja

iz

dusi,

on

okruzen
s druge

njega proizilaze,

propadne, a ako ga Allah pomogne, od svega toga se spasi.

nasih
molimo Svevisnjeg AUaha da nas od zla nasih dusa
-

nevaljalih djela, sacuva!

moze

Ukratko, dusa je jedna, samo sto se razlicito

navoditi

na

zlo,

koriti

njenog savrsenstva
upravlja,
lijepoj je

zavarava,
i

biti

cistoce.

slici

Smirenu dusu uvijek

joj

prikazuje. Zato se slobodno

i

u ime Allaha

moze

reci

da je

sve sto se

poniklo u smirenoj dusi.

zlo, prati sejtan koji je

lazna obecanja, nadahnjuje neistinom, nareduje

uljepsava zlo, zavlaci sa laznom

Smirena dusa

melek

nadom pokazuje
i

koji ju prati

Allaha pouzdaje, da

laz

u lijepom

Mu se sa pokajanjem obraca
Al

128

liku.

bude bogobojazna, da

Allahu posveti, te da je zivot kratak, pa da se za smrt

.jiO-Jl (l

joj

nareduju smirenoj dusi da

vjeruje u jednog Allaha, da cini dobra djela, da

se u

melek koji je
prema istini
u

prati

sklonost

drugoj strani, dusu koja navodi na

ulijeva joj

ponasati:

smirena. Smirenost duse je vrhunac

nadahnjuje istinom, ulijeva

cini radi Allaha

Na

AA/r) ^ylJl

odaziva, da se

ono

sto poslije

X,^\ (\o\l\) ^X-^

169
aljj

nje dolazi, pripremi, za razliku od sejtana

njegove vojske koji dusi

sklonoj zlu, nareduju potpuno suprotno od toga.

nema

nista teze nego svoja djela, potpuno,

duse koja navodi na zlo. Jer, kada bi,
makar jedno jedino djelo, koje ona ucini do Allaha doslo potpuno
cisto, covjeku bi bilo dovoljno da se spasi. Upravo zato, sejtan
dusa
koja kori su se zarekli da nece dopustiti da jedno dobro djelo, prije
nego sto ga pokvare, nece stici do Allaha, kao sto neko od onih koji
dobro poznaju Allaha rece: "Tako mi Allaha, kada bih znao da je
makar jedno moje dobro djelo, neiskvareno doslo do Allaha, smrti bih
se vise radovao, nego sto se odsutni od svoje kuce, raduje svojima
ukucanima." Abdullah b. Omer, r.a., u tome je smislu rekao: "Kada
bih znao da je Allah od mene primio makar jednu sedzdu nista mi od
smrti ne bi bilo draze."

Smirenoj

dusi

sacuvati cistim od sejtana

Tako dusa
kada god

kako

koja navodi na zlo stoji naspram smirene duse, pa

ova uradi neko dobro djelo, ona pozuri da pocini

isto toliko

dobro djelo pokvarila. Zato ona smisao borbe na Allahovu

putu prikazuje u liku ubijanja drugog, uzimanja zarobljenice za zenu,

zla,

bi

ostavljanju djece

zekata

podjelom ratnog plijena, a smisao davanja

rastanka sa imetkom, njegova umanjivanja,

sirocadi

sadake u liku

zastrasivanja siromastvom, ovisnosti o

drugim Ijudima

spadanja na

polozaj siromaha.

ISPITIVANJE SA VJESTIDUSE
Kada dusa koja navodi na
lijek protiv nje je ispitivanje

zlo zavlada

njene savjesti

srcem vjernika, jedini

djelovanje suprotno nego

ona hoce. Imam Ahmed od Omera b. el-Hattaba, r.a., navodi da je

"Obracunajte se sa sobom, prije nego sto od vas bude
zatrazeno da racun polozite! Izvagajte svoja djela, prije nego sto vi
budete na vagu stavljeni! Sutra ce vam, na Sudnjem danu, biti lakse
poloziti racun, ako se danas obracunate sami sa sobom. Zato se okitite
dobrim djelima) za dan Velikog obracuna, dan kada cete ispitivani biti,
"' (El-Hakka,
i nijedna tajna vasa nece skrivena ostati.
18.)
sto

rekao:

radi,

su to

El-Hasan kaze: "Vjernik vodi racuna o svojoj dusi, pa se, Allaha

sa sobom obracunava. Zato ce na Sudnjem danu, Ijudima koji
cinili, sudenje biti olaksano tako da ce ga obaviti bez polaganja

sam

.i^USl

129

XLa (X Ar/'\)

'
(jx.jfJl ljj

racuna. Pred vjernika, ponekad, nesto sto

mu se svidi,

pa pomisli: 'Tako mi Allaha, to je ono sto zelim

sto

iznenada iskrsne,

mi

treba. Ali, tako

Allaha, nema nacina kako da ga se domognem. Ma kakvi! Nespojivi

smo mi jedno sa drugim!' Tako se on malo upusti, ali ubrzo se pribere,
pa sam sebi kaze: 'Nisam ja to htio. Sta ja imam sa tim? Tako mi

mi

necu

Allaha, nikada to vise

uciniti!'

si.

Vjernici su takvi da ih Kur'an

zaustavi da ne posrnu, pa ih tako od propasti sacuva.

Vjernik je na

ovome svijetu kao zarobljenik koji gleda kako ce sacuvati glavu. Na

njemu mu nista nije sigurno, sve dok se ne susretne sa Allahom, jer zna
da ce odgovarati za sve sto svojim usima cuje, ocima

rukama dohvati, nogama prode, ukratko, za sve

Malik

jezikom kaze,

sto ucini."

Dinat je rekao: "Neka se Allah smiluje robu koji

b.

svojoj dusi kaze:

je

vidi,

'Zar nisi ucinila to

onda pritegne, zauzda

ptisili

da se

to?

Zar

nisi ucinila to

pa

joj

on

to?'

AUahove Knjige da

drzi

vodic bude."
Sudnji dan duzan je
duse
na nju vrsiti pritisak, kako u stanju
njenog djelovanja, tako u stanju njenog mirovanja razmisljanja, jer
Uzviseni Allah veli: Onoga dana kad svaki covjek pred sobom nade dobro
djelo koje je uradio i rdavo djelo kojeje ucinio - pozeljece da se izmedu njih i

Svaki vjernik koji cvtsto vjeruje u Allaha

ispitivati savjest svoje

njega nalazi udaljenost velika. (Ali 'Imran, 30.)

Dva
ucinjenog

su nacina ispitivanje savjesti duse

nego

uvjeriti se

da

sto

poslije

zelje

da nesto ucini,

prede na samo djelo, mora zastati, dobro razmisliti

uciniti, nego ne uciniti.
je rekao:

"Neka

se Allah

prve naumi da nesto uradi, zaustavi

Allaha

je,

prije

da ga je bolje

El-Hasan
svoje

to:

djela.

Prvi nacin je da covjek, kod prve naumi

prije

radi,

ako vidi da

nastavi, a

smiluje robu koji se kod

dobro

razmisli, pa

je radi

ako vidi

nekog drugog,

odustane."
Komentirajuci ovo, neko je rekao: "Kada se dusa pokrene da
nesto uradi, pa to
to bas

covjek naumi, on prvo zastane

dobro

razmisli: Je

li

njemu sudeno da uradi ili nije moze li to on uraditi? Jer, ako mu

ne moze ga ni uraditi, a ako mu je sudeno da to bas on
ponovo zastane
dobro razmisli: da li je to bolje uraditi ili ne
i

nije sudeno,
uradi,

uraditi?

mogao

Ako

ne uraditi, ostavi ga, jer ga zato ne bi

ako zakljuci da ga je bolje uraditi, zastane po treci

zakljuci da ga je bolje

ni uraditi, a

130

put

dobro

kakav

razmisli:

je

motiv da ga uradi; da

je to iz zelje

li

da

od Njega zasluzi nagrada,

ili iz zelje za cascu, ugledom, ili nagradom od nekog od Allahovih
stvorenja? Ako zakljuci da se radi o ovom drugom, opet ce odustati, jer
ga kao takvog ne bi ni mogao uraditi, jer bi to znacilo popustanje dusi
da se upusti u siik radi ono sto nije u ime Allaha, znajuci - koliko god
joj se popusti da radi kako ona hoce - da mu nece nista biti teze do
ponovo je natjerati da radi u ime Uzvisenog Allaha. Ako, pak, zakljuci
da se radi o prvom slucaju, ponovo ce zastati dobro razmisliti: Moze li
to on sam uraditi
da li je potrebno da to sam radi, zatim ima li
prijatelja koji ce mu pomoci? Ako zakljuci da mu je pomoc potrebna, a
ne bude imao prijatelja koji ce mu pomoci, ponovo ce odustati, kao sto je
Vjerovjesnik, s.a.v.s., odustao od borbe protiv Mekke, dok nije okupio
dovoljno snage
saveznika, a ako nade prijatelja koji ce mu pomoci,
onda ce poslu, sa Bozijom pomoci, pristupiti
uspjeti, jer uspjeh
nedostaje samo onima koji propuste neku od navedenih stvari, a kada su
svi ovi uvjeti ispunjeni, ni uspjeh nece izostati. Ovo su ta cetiri stepena
na kojima se rob mora preispitati, prije nego se na djelo odluci."
postigne Allahovo,

zadovoljstvo

dz.s.,

za to

Drugi nacin ispitivanja savjesti duse je njeno ispitivanje poslije

ucinjenog

djela.

to:

Ispitivanje za djela u kojima ona nije u potpunosti ispunila

a)

svoje obaveze

onako kako
potrebno

Tri su vrste ispitivanja na ovaj nacin

prema Uzvisenom Allahu, tako da

da

treba, a

bi

prema Allahu

je

djelo bilo valjano

ni djelo nije obavila

obavljeno kako treba,

ispuniti sljedecih sest obaveza: da je

od srca

uradeno, da je uradeno u ime Allaha, da je uradeno po uzoru na

da se njim potvrdio neki vid dobrocinstva, da se

kroz njega pokazala Allahova zasluga
da se, nakon svega, priznala
Poslanika,

s.a.v.s.,

nepotpunost. Dakle, potrebno se preispitati da

ispunjeni kako treba
b)
uciniti

da

li

su,

uopce, u djelu svi

Ispitivanje za svako djelo koje je,

nego

li

bili

su

svi ovi uvjeti

zastupljeni.

mozda,

bilo bolje

ne

uciniti.

za svako mubah djelo: zasto ga je ucinio, da li je

njime zelio postici Allahovo zadovoljstvo dobrobit na onome svijetu,
c)

Ispitivanje

pa da

bude

bude dobitnik,

Posljednje
preispituje savjest,
jer to

ili

je zelio

ovosvjetsko prolazno dobro, pa da

gubitnik.?
sto bi trebao uciniti je da sve zanemari,

da se preda

najavljuje sigurnu propast

da ne

prepusti da stvari idu svojim tokom,

jer je to stanje

131

zavedenih, koji pred

posljedicama

zatvaraju

oci

preispitivanje savjesti duse

mogao

cinio lahko hi

mu

ce

uzdaju se u oprost, pa zanemaruju

obaziranje na posljedice.

zapasti u grijehe

se kasnije biti tesko osloboditi, cak,

ih

da se

otrijezni, jer ce vidjeti

sto je preslo

u obicaj

Ako

tako bude

na njih se naviknuti, tako da

ako se nekada

groznice lakse osloboditi, nego onoga

naviku.

Sve u svemu, covjek se prvo treba preispitati za svoje

najprece obaveze (farzove), pa ako se sjeti da je sta propustio, to ce
naknadno uciniti ili popraviti. Zatim ce se preispitati u vezi zabrana,
pa ce se

ukoliko vidi da je sta od

mu

Allaha da

oprosti

njiii

pocinio

Zatim ce se preispitati za svoju nemarnost, pa ce

sta

zapostavio

pokajati, zamoliti

dobrim djelima

nastojati da ih sa

izbrise.

ukoliko vidi da je

cescim sjecanjem

to pokusati nadoknaditi sto

posvecivanjem Uzvisenom AUahu. Zatim ce se preispitati za svoje

rijeci koje je jezikom izgovorio, korake kuda su ga noge nosile, djela
koja je rukama uradio, glasove koje je usima slusao upitati se sta je
kako je to ucinio, jer ce ga to
s time htio, zasto je to ucinio
i

Uzviseni Allah

/ Tako

pitati:

Mi

Gospodara tvoga,

njih

cemo sve na

odgovornost pozvati za ono sto su radili! (El-Hidzr, 92.-93.), zatim: /

sigurno cemo pitati one kojima smo poslanike
poslanike,

izlozicemo im, pouzdano, sve sto

a pitacemo, doista, i
o njima znamo, jer Mi nismo
slali,

odsutnibili, (El-A'raf, 6.-7.).

Uzviseni, zatim,
vjerovjesnike

za

veli:

se

samo

da

bi

On mogao da pozove na odgovornost

Ako ce se, dakle, oni

pozvati na odgovornost za ono sto su govorili,

koji su istinu govorili,

moze

...

ono sto sugovorili. (El-Ahzab, 8.).

zamisliti

kako ce

Uzviseni, zatim,

veli:

biti sa

...

onima

zatim

cete

koji su lagali.^!

toga

dana za sladak zivot biti

pitani sigurno! {Et-TekasuT, 8.)

Muhammed

b.

Dzerir, Allah

mu

se smilovao, kaze: "Uzviseni

Allah kaze da ce vas pitati za blagodati vase na

njima

je

uradili,

kako

ste

do

njih dosli,

ovom

svijetu, sta ste

sta ste ih utrosili?"

Katade kaze: "Allah ce svakog roba

dao duznosti s kojima ga je zaduzio."

pitati za blagodati

koje

mu

Dvije su vrste blagodati za koje ce se odgovarati: jednu, koja je

na dozvoljen nacin stecena i u dozvoljeno potrosena, da li se na njoj
u
drugu, koja je na nedozvoljen nacin stecena
bilo zahvalno,
nedozvoljeno potrosena, odakle je stecena gdje je potrosena.?
i

132

Ako
ono
i

sto

vid,

mu

mu

ce vec rob za svaku stvar

usi cuju, oci vide

razum, za sve

biti

odgovoran

pitan,

cak

za

srce osjeti, kao sto veli Uzviseni: I sluh,

to ce se, doista, odgovarati. (El-Isra', 36.) prilicilo bi

da se sam pred sobom preispita, prije nego sto na Sudnjem danu

bude polagao racune.

Na obavezu
vjernici,

Allaha se

preispitivanja savjesti

bojte, i

upucuju

rijeci

Uzvisenog:

neka svaki covjek gleda staje za sutra pripremiol

(El-Hasr, 18.) gdje Uzviseni govori da svako pogleda kakva je djela

pripremio za Sudnji dan; dobra koja ce ga

spasiti,

ili

losa koja ce ga

upropastiti.

Katade

Gospodar toliko upozorava na blizinu

rekao da je on koiiko sutra."

kaze:

Sudnjeg dana, da
Iz svega

je

"Vas

navedenog

od

htjelo se reci da cistoca srca zavisi

preispitivanja savjesti duse, a pokvarenost od njene zanemarenosti

prepustenosti sebi samoj.

KORISTI OD PREISPITIVANJA SA VJESTI DUSE

duse u prvom redu spada

upoznavanje sa njenim porocima, jer onaj ko ne zna poroke svoje
duse, ne moze znati ni kako ce ih uklonuti. Kada covjek upozna
poroke svoje duse, on je, Allaha radi, pocne prezirati. U tome smislu
Imam Ahmed od Ebu ed-Derda'a, r.a., biljezi da je rekao: "Covjek
vjeru ne shvaca potpuno, dok, Allaha radi, ne pocne prezirati druge
Ijude
dok se ponovo ne vrati na sebe ne pocne svoju dusu prezirati
preispitivanja savjesti

koristi

jos vise."

Muhammed

b. Vasi' je rekao:

(neprijatan) miris, niko pored

Ebu Hafs je
doba ne
nije

rekao:

radi drugacije

drago,

je

mene ne

"Ko u

nego

zaveden, a

"Kada
bi

bi

mogao

grijesi zaudarali

na

sjesti."

svoju dusu stalno ne sumnja, u svako

ne nagoni je na ono sto joj

upropastio ju je onaj ko na nju gleda
sto

ona hoce

blagonaklono."

Od Ukbe
"Upitao sam 'Aisu,

b.

Suhbana el-Henaija

r.a.,

poslije naslijede oni nasi robovi koje

sebi ogrijesiti, bice onih cija ce

onih koji

ce,

se prenosi da je rekao:

o rijecima Uzvisenog:

Mi cemo

uciniti

da Knjigu

Mi izaberemo; bice onih koji ce se prema

dobra i losa djela podjednako teska

biti, i

bice

Allahovom voljom, svojim dobrim djelima druge nadmasiti.

133

pa mi je

(Fatir, 32.),

rekla: 'Sinko, to su oni koji ce

Pod izrazom "Sabikun

Allahova Poslanika,

-" misli se na

^\

s.a.v.s.,

bid u Dzennetu.

onoga ko

u doba

je zivio

za koga je Allahov Poslanik,

s.a.v.s.,

u Dzennetu. Pod izrazom "muktesidun I J^axi^"

misli se na njegove drugove koji su ga slijedili sve dok se nisu njemu
posvjedocio da ce

pod izrazom "zalimun linefsihi I ^-^ ^ Lb" na one

sam ja i ti. cime je sebe svrstala sa nama."

pridruzili,

kao

biti

sto

koji su

',

svome

djelu Kitabu-z-ziihd

Imam Ahmed

navodi: "Jedan

Izraelcanin je proveo sezdeset godina u ibadetu moleci za

potrebu. Kada je ni nakon toliko vremena nije dobio,

neku svoju
sam sebi je

'Tako mi Allaha, da u tebi ima ikakva dobra, postigao bi ono

Zatim mu je u snu receno: 'Jesi li vidio kako si u tome
momentu prezreo svoju dusu.'' Taj momenatje bolji od svih sezdeset

rekao:
sto

ti

treba.'

godina tvoga ibadeta."

Ovo
sto je
sto,

po

zato sto dusa navraca na propast, sto

pohlepna za svim

sto

ne

valja, sto se

pomaze

neprijatelje,

povodi za svakim zlom

svojoj prirodi, prkosi.

Buduci da je robovanje nefsu najveca prepreka izmedu

Uzvisenog Allalia u najvece blagodati spada osioboditi se

covjeka

toga robovanja. Zato se

protiv njega najzesce bore oni koji svoj nefs

najbolje poznaju.

Zato je preziranje nefsa, Allaha

vrlina

osvjedocenih

moze

trenutku

vjernika.

radi,

Prezirom

jedna od najprepoznatijih
nefsa,

Uzvisenom Allahu

pribliziti

rob

se u

nego

vise,

jednom
kojim

bilo

drugim djelom.

U
jer

takoder, spada

koristi preispitivanja savjesti nefsa,

covjek na

taj

to sto

nacin spoznaje svoje duznosti prema Uzvisenom Allahu,

onome ko

svoje duznosti

dovoljno, tesko da ibadet

prema Uzvisenom Allahu ne pozna

moze

koristiti,

ako

sta koristi,

to je

sasvim neznatno.

najkorisnije sto srce

svojih obaveza

pomaze

mu

moze

prema Allahu. To

uvidjeti, spada preispitivanje

izaziva covjekov prezir

prema

sebi,

da svjesno djeluje, cime se

otvaraju vrata skrusenosti poniznosti pred Gospodarom. Tako covjek
gubi nadu u sebe
uvida da mu je spas jedino u Allahovoj milosti
oprostu, te da Mu se duzan pokoriti, spominjati Ga zahvaljivati Mu i
da nikada vise prema Njemu ne smije biti nepokoran, zaboravan
da se oslobodi oholosti

nezahvalan.

134

Onaj ko ovako razmisli o svojim duznostima prema Gospodaru,

da se moze
samo na svoja

sigurno ce uvidjeti da ih ne ispunjava onako kako treba

nadati

samo u Njegov oprost milost, a nikako

u tome slucaju, sigurno, propao.
i

osloniti

djela, jer bi

Ovako

svojim

dusama misle

Uzvisenog Allaha, oni koji su u sebe

Allahovu milost oprost.

oni

koji

izgubili

nadu

dobro
i

poznaju

svu je polozili u

Ako

bolje razmislis o

tome kakva

je

vecina svijeta, vidjeces da

kod Allaha gledaju

samo na svoja prava, a nikako na svoje obaveze. Upravo zbog toga su
otudeni od Allaha, a njihova srca prekrivena koprenom koja im
smeta da Ga upoznaju, vole, ceznu za sastankom sa Njim uzivaju u
sjecanju na Njega. To je razlog covjekovog nepoznavanja, kako svoga

su potpuno drugaciji nego sto je navedeno,

jer

Gospodara, tako

samog

sebe.

Covjekovo preispitivanje savjesti, prije svega je preispitivanje

svojih obaveza prema Uzvisenom Gospodaru, a time postavljanje
sebi pitanja da li ih izvrsava kako treba. Nema boljeg razmisljanja, od
razmisljanja o tome, jer to covjekovo srce usmjerava prema Allahu, s
skrhanim, s druge
jedne,
pred Njim cini poniznim, skrusenim
strane, uvidajuci koliko je njegovo siromastvo naspram Allahova
bogatstva
niskost naspram Allahove uzvisenosti, te da je propustio
da ucini dobra vise nego sto je, mozda, mogao uciniti.
i

# # #

135

BOLEST LIGEMJERSTVA^^^

tome da

govore

prezreni

Poslanikova,

Uzviseni Allah

strogo zabranjeno

licemjerstvo

je

licemjeh

s.a.v.s.,

praksa

kur'anski

brojni

bogata islamska

da su
ajeti,

tradicija.

veli:

onima koji, kad molttvu obavljaju, molitvu svoju kako treba

ne izvrsavaju, koji se samo pretvarajti! ( El-Ma'un, 4.-6.)
-

tesko

Ko

dobra djela

ziidi

neka,

da od Gospodara svoga bude lijepo primljen, nekacini

klanjajuci se Gospodaru svome, ne smatra Njetnu ravnim

w%tf./(El-Kehf, 110.)

kudsi-hadisu Uzviseni Allah

veli: "Ja

sam

najneovisniji od

Ko od vas bilo sta uradi, pripisujuci Meni

onome koga Mi je pripisao."'^''

sudruga.

sudruga,

prepusticu"- ga

AUahov
bojim
mali

Poslanik,

je mali sirk."

sirk.^"

s.a.v.s.,

Na

to

je rekao:

"Najvise cega se za vas

su upitali: "Allahov Poslanice, a sta je to

pa je rekao: "Pretvaranje. Uzviseni Allah ce takvima, na

Sudnjem danu, kada bude nagradivao Svoje robove

onima pred kojima ste se na dunjaluku
kod njih nagradu dobiti!'""''

reci: 'Idite

hocete

li

za njihova djela,

pretvarali,

pa vidite

Vidjevsi jednog covjeka kako u dzamiji na sedzdi place,

Umame

el-Bahili ga je upitao:

"Kamo

srece,

da

si

Ebu

u svojoj kuci,

to

cinio.^"

"

Tj.

torn

ko

bilo sta uradi

drugom

Ovim

radi

Mene

jos

nekog drugog, necu

se htjelo reci da je djelo licemjera ne

136

mu

samo

to djelo primiti, vec cu ga prepustiti

neispravno, vec

grijeh.

u cemu se pokazuje?

Sta je licemjerstvo

Arapski izraz 'Vb^i

"3

licemjerstvo; pretvaranje" izveden je od

videnje, gledanje". Licemjerstvo u osnovi znaci

drugima u pozitivnim osobinama
pretvarati se
drugacijim nego sto covjek jeste, u cilju pridobijanja njihove
naklonosti i visokog misljenja o njemu. Licemjerstva ima vise vrsta.
Licemjerstvo u vjeri pokazuje se u pet sljedecih stvari: u tijelu, u
izgledu, u govoru, u nacinu obavljanja vjerskih obreda
nacinu
odnosa prema drugima.
rijeci

.}J\ /

pokazivati

se

Licemjerstvo u
blijedila

iscrpljenosti,

tijelu

ogleda se u pokazivanju mrsavosti,

si.,

predstavljajuci

kao

to

posljedicu

iznurenosti od ibadeta, sazaljenja na polozaj na koji je pala vjera

straha od
-

onog

svijeta.

Licemjerstvo u izgledu

odijevanju ogleda se u pokazivanju

u hodu, smirenosti u kretanju,

si. Ukoliko

nepocesljanosti kose, obaranju glave

ostavljanju na lieu tragova od sedzde, pohabanosti odjece

se to

namjerno
-

radi,

sve su to znaci licemjerstva.

Licemjerstvo

govoru

ogleda

se

pretvaranju

pred

poboznim Ijudima, savjetovanju, opominjanju, citiranju mudrih izreka

primjera iz islamske tradicije, kako bi se na taj nacin pokazala
navodna poboznost
privrzenost povodenju za dobrim Ijudima. U
ovo, takoder, spada micanje usnama pokazivanje zauzetosti zikrom
pred drugim Ijudima.
i

Licemjerstvo

obredima

neokretanju
-

da

slicno, sve radi toga

Licemjerstvo u odnosu

sa

u namazu, ogleda

npr.,

namjernom oduljivanju kijama, sedzde,

se u

obaranju glave,

ruku'a,

bi to drugi vidjeli.

drugima ogleda se u probirljivosti

ili ucena covjeka,

onih koje ce pozvati u posjetu, npr. poznatu osobu

samo

sa ciljem

da

bi se pricalo

Zbog cega su
Znaj da se
cilj

1.

Da

se

je taj

taj

posjetio toga

toga.

Ijudi licemjerni?

svakog licemjera, sigurno,

iza pretvaranja

koji zeli postici!

grijeha.

kako

Oni mogu

drugima pokaze kako

tu vrstu spadaju oni

poboznost, bogobojaznost

krije

neki

biti razliciti:

je

pobozan kako se cuva od

drugima pokazuju svoju
i

koji pred

skrusenost,

137

ciljem da steknu povjerenje,

pa da im

kao takvima, povjeri kakav polozaj

mjesto od utjecaja
na kome ce se moci materijalno okoristiti. To je Uzvisenom Allahu
najomrazenija vrsta licemjera, jer cin pokornosti prema Njemu
se,

zloupotrebljavaju

kao

koriste

sredstvo

za

dokazivanje

nepokornosti.

Da

2.

se

kakve

pretvaranja krije namjera postizanja

iza

si. U tu vrstu spadaju oni koji

poboznost pokazuju drugima sa ciljem da se ozene ili
kakvu materijalnu nagradu. I ova je vrsta pretvaranja

ovosvjetske blagodati; imetka, zene

svoje znanje

dobiju

zabranjena, jer se pokazivanjem

poboznosti

postici

neka od ovosvjetskih blagodati,

od prve

vrste.

Da

pokornosti Allahu zeli

tim sto je ona manje opasna

ne krije nikakav cilj za postizanje neke

od ovosvjetskih blagodati, imetka ili zene, vec da se na njega ne bi
gledalo s ponizenjem
ubrajao u obicni svijet, nego u odabrane
pobozne Ijude.
3.

se iza pretvaranja

Skriveno licemjerstvo
Licemjerstvo moze

biti

ocevidno

Ocevidno

skriveno.

navodi na prakticnu primjenu

je

ono

ako se ima za cilj

nagrada. To je najocevidnija vrsta. Nesto skrivenije od ovoga je ono
koje samo ne navodi na prakticnu primjenu, ali, ipak, umanjuje djelo
kojim se zeli postici Allahovo zadovoljstvo. Primjer za to je neko ko
svake noci sa teskocom obavlja nocni namaz, ali kada se kod njega na
konaku zadese gosti, onda mu to ulije dodatni motiv pa mu ga je
koje podstice

lakse obaviti.

U
svoju

skriveno licemjerstvo, takoder, spada

poboznost,

docekuju

sa

mu budu

ali

da

Zato

punim hvale, da
njim u kupo - prodaji budu

lica,

u slucaju potrebe, da sa

rijecima

mu

uskrati, tesko ga se

ukazuju pocasno mjesto,

dojmi na srce mu padne.

kada

On

to

neko

se iskreni vjernici boje skrivenog licemjerstva, pa se

prikriju svoje prijestupe.

ce

mu

trude da svoju poboznost prikriju, vise nego sto

iskrenija

da neko prikriva

to

pored toga, kada vidi druge, pozeli da ga

uvazavanjem, nasmijana

pri ruci

susretljivi

Ovo

se drugi trude da

sve zato da bi im dobra djela bila sto

da bi ih Allah na Sudnjem danu za njih nagradio, znajuci da

na Sudnjem danu primiti

dobra djela

nagraditi samo, iskreno, ucinjena

da ce im to na Sudnjem danu toliko

138

biti

potrebno.

Kako se

srce

lijeci

Sada, kada

uvidio koliko licemjerstvo kvari djela, spoznao

si

kod Uzvisenog Svemocnog toliko prezreno

kako se najlakse

razloge zbog kojih je

kao takvo veliki

najbrze

od bo lesti licemjerstva?

grijeh, trebas se ozbiljno upoznati

uklanja.

Za

lijecenje bolesti licemjerstva postoji nekoliko

nacina:

Prvi nactn lijecenja bolesti licemjerstva je sasijecanje njegovih

u korijenu a to su: sklonost uzivanju u hvalisanju, izbjegavanje
bola prezira pohlepa za postizanjem licnih interesa kod drugih Ijudi.

zila

Te

njene stetnosti, uvidanjem da ono sprjecava

spoznajom

se

lijeci

pokretac svakog licemjera. Ova vrsta bolesti

stvari su glavni

tri

onemogucava postizanje uspjeha, srece visokog polozaja

kod Uzvisenog AUaha na buducem svijetu, te da covjeka izlaze,
kazni, zestokoj prezrenosti ponizenju. Sve sto covjek vise razmislja o
posljedicama licemjerstva
svoj ugled kod drugih na ovom svijetu
poredi sa propustenom nagradom za dobra djela na onome svijetu, sve
cistocu srca,

ce

mu

biti

lakse oduprijeti se ovoj opakoj bolesti, slicno

med

da je

sladak,

onome ko zna

ga nece okusiti ukoliko je svjestan da

ali

mu je

njega poturen otrov.

nacin je da prilikom obavljanja

Drugi

Za

ibadeta izbjegava pretvaranje pred drugima.

namaza

drugih vrsta

to je, takoder,

potrebno

onoga ko se bori protiv pretvaranja, sasijecajuci ga u korijenu,

ukoravanje drugih, tokom
preziruci hvaljenje
cuvajuci se pohlepe
ibadeta, sejtan nece lahko ostaviti na miru, nego ce ga dalje zasipati
nevaljalim mislima
navoditi na licemjerstvo. Tako ce, ako mu naleti
znati da

pomisao
Sta ja

zelja

imam od

da ga drugi vide kako

toga znaju

ovo zna Allah. Kakve

Ukoliko

mu

li ili

koristi
se,

pobozan, sam u sebi pomisliti:

ne znaju za ovo drugi

imam ako za ovo

znaju

pak, javi zelja da uziva u

drugi, prisjetice se da je ta
srca

je

Ijudi?
i

Vazno je da za

drugi

mimo Njega.?

tome kako ga hvale

misao ponikla na licemjerstvu u dubini

da bi zbog toga mogao biti izlozen preziru od svoga Gospodara

nagradu na buducem svijetu.

izgubiti

izbjegavanje poboznosti u strahu

Ima
njihovo
ciniti,

Ijudi

koji

cinjenje ne

jer tako sejtan

od licemjerstva je greska

izbjegavaju neka dobra djela, bojeci se da

bude obojeno licemjerstvom. To

je pogresno
hoce covjeka navesti na besposlenost da ga
i

odvrati od cinjenja dobra.

139

Dakle, sve dok je motiv za cinjenje dobra sam po sebi ispravan

i

u skladu sa propisima vjere, cinjenje dobrih djela ne treba prekidati,

bojeci se

duzan

pomisli da je

navikavati

da

zahvaljivati

Njemu.

se

mozda,

stidi

iz

licemjerstva. Naprotiv, covjek je

koje potpiruju

licemjerstvo, svoje srce

umjesto

zahvaljivanja drugima,

Allaha

tome smislu od el-Fudajla

dobra djela

"Ciniti
ciniti

to,

boriti se protiv misli

b. 'Ijada se

prenosi da je rekao:

radi Ijudi je pripisivanje Allahu

sudruga

(sirk).

ih radi Ijudi je licemjerstvo. Iskrenost je moliti Allaha

sacuva

jednog

Neko
da ih ne

Ne

da

te

drugog."

drugi je rekao:

cini iskreno, ostace

"Ko prestane

ciniti

bez iskrenosti

140

dobra

djela, bojeci se

bez dobrih

djela."

BOLEST OHOLOSTP"

zviseni Allah veli:

Odvraticu od znamenja Mojih one koji se budu bez ikakva

osnova na Zemlji

oholili.

Tako Allah pecati srce svakog oholog i nasilnog. (Gafir, 35.)

On, doista, ne volt one koji se

ohole.

Mi

- Oni koji iz oholosti nece da

Dzehennem ponizeni. (Gafir, 60.)

AUahov

Poslanik,

'Velicanstvenost

Mi

nimalo

Allahov
pogledati na

se klanjaju

haljina, a uzvisenost

Poslanik,

covjeka koji

iz

ce,

sigurno, u

"Uzviseni Allah veh:

Ko Mi se u
Dzehennem cu ga

Moj

ogrtac.

uciniti.""^
je,

s.a.v.s.,

uci

sebi ih pokusa prisvojiti, u

nece bid tesko

to

(En-Nahl, 23.)

rekao:

je

s.a.v.s.,

Moja

je

te dvije stvari usprotivi

baciti

(El-A'raf, 146.)

takoder, rekao: "Allah nece

oholosti svoj ogrtac ostavlja

predugim da

se za njim vuce."'"

rekao:
je

Muslim u svome Sahihu biljezi da je Allahov Poslanik, s.a.v.s.,

"U Dzennet nece uci niko ko u svome srcu ima makar koliko

trun oholosti"
voli

prirodi)

da

pa je jedan covjek rekao: "Covjek (po svojoj

mu je odjeca obuca lijepa.?" Na to mu je on
-

"^UJi "

(i.vT) jjb_^i_,

JiiL

'Vj'j! J"

" ^^.

iJLji

JI>U

^.oJl (.>.

nema pravo ova

ove

dvije

svojstvena jedino

svojstva pripisivati

osobine Uzviseni

naveo

pritnjer haljine

ogrtaca

nema

Mnom

Moje velicanstvo Moju uzvisenost." (m> ./n

suviasnika u svojoj haljini

"^

vise

sto covjek
dijeli

'"

uzvisenost dva
da niko od Ailahovih stvorenja
njihova osobina poniznost pokornost. Zato je za

Njemu nikome

sebi, jer je

>!

J J^Jl(^vr/\\)|a-~. aijj

Komentirajuci ovaj kudsi-hadis, el-Hattabi kaze: "To znaci da su velicanstvenost

svojstva Uzvisenog Allaha,

tU-l

ogrtacu,

141

time, a

On

najbolje zna, htio reci:'Kao

tako niko od stvorenja

^^i

jyi).

nema pravo da

sa

odgovorio: "Allah je lijep

istine

Ijepotu.

voli

Oholost je omalovazavanje

potcjenjivanje drugih Ijudi."' Poslanikove,

^1" znace: izbjegavanje

"^

s.a.v.s., rijeci

onakva kakva je, njeno

J
omalovazavanje
gledanje na nju sa prijezirom, u cilju samouzdizanja
i
pridavanja sebi vise vrijednosti nego sto se zasluzuje, dok njegove
da se prihvati

istina

rijeci

"^l

Jl -la

znace potcjenjivanje drugih Ijudi

-i^"

njihovo

ponizavanje.

U cemu se oholost najcesce ispoljava?

Oholost se najcesce ispoljava u znanju. Ona se tako brzo
pojavi kod nekih ucenih Ijudi da odjednom postanu umisljeni da su
1.

pokupili svo znanje

dospjeli

do vrhunca. Kao

takvih Ijudi se javlja osjecaj vise vrijednosti

omalovazavanje

vremenom uobraze

kod Uzvisenog AUaha od

Oholost

2.

pripadnosti, tako
koji

jedne,

ne vode, cak

toga,

kod

ponizavanje,

druge strane. Sto

sebe pocnu smatrati

drzanje neznalicama ostalih Ijudi

je jos gore, takvi Ijudi se

vrijednijim

rezultat

ostalih Ijudi.

cesto ispoljava po pitanju porijekla

se, zatim,

da oni koji vode plemicko porijeklo ponizavaju one

u slucaju kada su ovi po znanju ili djelima bolji od
i

Takvo ponasanje spada u svojevrsni vid pagaristva, o cemu

Ebu Zerrom, r.a., od koga se
nedvosmisleno govori
slucaj sa
pripovijeda da je rekao: "Pred AUahovim Poslanikom, s.a.v.s., sam se
preporekao sa jednim covjekom, i, u uvrijedljivom kontekstu,
spomenuo mu majku, na sto se Poslanik, s.a.v.s., naljutio rekao mi:
njih.

"O Ebu

tragova paganstva.

Zerre, u tebi je jos ostalo

Oni su

tvoja

braca."'

Oholost

3.

drustvu bogatih.

ponizavaju
je

ispoljava u imetku, tako sto se on

drugim jahalicama, dok se covjek krece

zatim,

se,

pokazuje u odjeci, konjima

to je

jedan vid oholosti jer se na

u takvim situacijama siromastvo

4.

prijatelja,

taj

nacin

siromasni od strane bogatih, sve zbog njihova neznanja da

Oholost

se,

porodice

bogatstvo mahana.

zatim, ispoljava u ponosenju sa brojem pristalica,

si.

Ovo

jedni nad drugima ponose

Svojom miloscu

vrlina, a

su

samo neke od

stvari

kojima se

Ijudi

oholo ponasaju. Molimo Uzvisenog da nas

dobrotom pomogne od toga sacuva!

i

142

Znaj da se oholost moze ispoljavati

kao sto

su:

u covjekovim osobinama,

dizanje glave, gledanje poprijeko, nacin

hodanja, stajanja

sjedenja, te kretanja

sve navedeno,

oholosti ispoljavaju

ton govora, nacin

mirovanja.

dok neki djelimicno

Neki u

svojoj

ispoljavaju, a

djelimicno djeluju uobicajeno.

kada neko voli da drugi pred njim ustaju

na noge, ili kada sa drugima ide da on bude na celu, a da ostali idu iza
neobavljanje sobom
ili
sa
strane.
U oholost spada
njega
svakodnevnih poslova u kuci, sto je u potpunoj suprotnosti sa
oholost spada

to

skromnoscu.

jednom prilikom kod Omera b.

Abdulaziza dosli gosti, pa mu je nocu - dok je pisao - u ciraku nestalo
ulja, na sto je jedan od gostiju htio ustati sam dosuti ulja, ali mu to
Omer nije dozvolio rijecima: "Ne prilici covjeku da ga sluzi njegov

Tako

se pripovijeda da su

Na

da probudi slugu pa da to on uradi, ali je to

Omer odbio rijecima: "Nemoj, tek je zaspao!" - a zatim ustao sam
dosuo ulja. Na to mu je gost rekao: "Vladaru pravovjernih, zar sam
ustajes i to radis?" - a on odgovorio: "Ustao sam kao Omer vratio se

gost."

to je gost htio

kao

Omer

nisam izgubio. Najbolji covjek

nista

Allahom skroman

s.a.v.s.,

pred

ponizan."

Ukratko, skromnost
Poslanika,

je onaj koji je

lijepo vladanje

svaki vjernik ga u

tome

bill

treba

su praksa Allahova

slijediti.

Tako se od Ibn Ebu Seleme pripovijeda da je rekao: "Upitao

sam Ebu Se'ida el-Hudrija kakve su sve novine Ijudi unijeli u vezi sa
svojim oblacenjem, jelom, picem

s.a.v.s.,

krpio odjecu
pijacu

Rukovao

je sreo,

obavljao, a on je

sa

sto

mu

sam muzao ovce, popravljao obucu,

nije ga bilo stid

On je

sa siromasnim. Prvi je

svejedno radilo se o

mladem

se na poziv

ili

licno odlazio na

na ruci nositi posudu.

selam nazivao koga

Kada god bi ga
omalovazavao ono na

starijem.

nikada nije

Bio je lijepe naravi, prijatan u drustvu, vedra

lica,

odmjeren, skroman, nije dozvoljavao da se ponizi, darezljiv,

rasipan. Sve u svemu, bio je osjecajan i njezan."

strog, ali
i

treba

bogatim

bi bio pozvan.

ne

obavljaj poslove koje je Allahov

jeo zajedno sa svojim slugom.

kupovao
se

sam

svojoj kuci

neko pozvao, odazivao

ali

'O sine

Poslanik,

sta

je rekao:

oblacis, oblaci se

pretjerivanje.

god

mi

brata,

kada se

biti

jahalicama, pa

kada jedes, jedi u ime Allaha, kada pijes, pij u ime Allaha
u ime Allaha, jer u svemu od toga moze
zelje za slavom, atojegrijehi
licemjerstva, oholosti, ponosa

moga
i

143

'Aisa,

dodaje: "AUahov Poslanik, s.a.v.s., nikada se nije

mogao da se nikada nikome nije pozalio. Govorio je:

r.a.,

najeo koliko je

'Iznosenost (odjece) je znak imana.""*

Harun
'To

stara

je

Poslanika,

kaze: "Pitao
i

sam

dotrajala odjeca.'

s.a.v.s.

Ko

AUahov

Poslanik,

tako da

nema drugog

sta znaci iznosenost,

Ko

trazi

pa mi je rekao:

skromnost, neka se ugleda na

nije sa tim zadovoljan, veliki je neznalica, jer je

s.a.v.s.,

najodabraniji Allahov rob

puta za postizanje ugleda

casti

u zivotu,
do ugledanje na
vjeri

njega."

Ka'b kaze: "Kada Allah nekog Svog roba, na ovome

obaspe blagodatima, pa

Mu ovaj

na njima bude zahvalan, Allah ce

ovome

sigurno dati da ih se nauziva na

buducem

svijetu,

svijetu,

mu

visok polozaj na

svijetu."

Kako se

lijeci

oholost i postize skromnost?

da je ciscenje od
o>
). Oholost se ne
(
^y=j
iskorjenjuje samo pukom zeljom za njenim nestankom, vec dugotrajnim
lijecenjem. Lijecenje od oholosti ima dva stepena:
Znaj da je oholost jedan od teskih grijeha

njega stroga obaveza svakom pojedincu

1.

2.

f-

Sasijecanje njenih korijena na mjestu gdje se razvija,

tj.

u srcu

Otklanjanje uzroka zbog kojih se ona pojavljuje.

Prvi stepen lijecenja oholosti,

tj.

sasijecanje njenih korijena,

Kada se ova oba

Bozijom pomoci, biti uspjesno.
Spoznajna strana lijecenja oholosti sastoji se u tome da covjek dobro
svojstva Uzvisenog Gospodara, a kada to upozna
upozna sebe
uklanjanje oholosti ce biti moguce, jer sve sto covjek bolje upoznaje
sebe, sve vise uvida da mu, kao takvom, dolikuje samo skromnost
sve sto vise upoznaje osobine svoga Uzvisenog
poniznost,
a
Gospodara, sve vise uvida da uzvisenost i velicanstvo prilici samo
mora podrazumijevati spoznajnu

preduvjeta

ispune, lijecenje ce,

prakticnu stranu.

Allahu

nikom

vise.

Drugi stepen lijecenja oholosti sastoji se u uklanjanju ranije

spomenutih uzroka. Tako onaj ko se oholi zbog svoga porijekla, svoje
f-

144

180

srce

mora

spoznajom da je to neznanje, jer se ponosi necim

nego tude, upravo onako kako je pjesnik rekao:

lijeciti

nije njegovo,

sto

A^ko se p0msis u^hdom svojih predaka,

<S^stimi si rekao,

samo

sto

su bsporod isrodili.

Dakle, kako se neko ko je bijednik, svoje bijede

moze

prati

tudim vrlinama? Kako se neko moze ponositi svojim precima,

kada su vec zemlja postali i kada je Uzviseni Allah za porijeklo rekao:
...
koji je prvog covjeka stvorio odtlovace - a potomstvo njegovo stvara od
kititi

kapi hude tekucine. (Es-Sedzda, 7.-8.)

Sto
pristalica

se,

pak,

tice

oholosti

prijatelja, te oholosti sa

njena vrsta, jer je van covjekove kontrole

moze

jer se

to je najgora

si.,

u svakom

momentu

mu

ce drugo do ponizenje dozivjeti, ukoliko

Sta

izgubiti.

mnostvu imetka,

bogatstvu,

polozajem, vlascu

imetak propadne ill kuca izgori?! Osim toga, svaki oholi covjek bi,
uvijek, morao imati na umu koliko je samo Zidova od njega bogatije,
koliko ih ima vise imetka od njega i koliko ih bolje udobnije od
njega zivi.'^ Uh, kakva je ta cast koju je Zidov prije njega dobio ili
koju, u samo jednom momentu, lopov moze opljackati, a on bez svega
ostati i ponovo ponizen siromasan postati!
i

Sto se oholosti sa znanjem

razloga,

nema goreg

poboznoscu

tice,

od

nje,

zbog dva

poroka:

Prvo, sto je odgovornost ucena covjeka pred

Allahom veca

sto

od ucena covjeka ne moze ocekivati koji se ocekuje

ucenog covjeka, uz svo njegovo

se ni deseti dio

od neznalice. Zato je neposlusnost

znanje

spoznaju, tezi

Drugo, sto

bi,

velicanstvo dolikuje

AUaha prezren
oholost

opasniji grijeh.

kao ucen covjek, morao znati da uzvisenost

samo Uzvisenom Allahu da je ohol covjek kod

omrazen,

sto bi

prihvati se skromnosti

moralo utjecati na njega da odbaci

poniznosti.

145

BOLEST SAMOLJUBLJA^^^

naj

Allahovoj Knjizi

^
-

alt

opremom

...

odbrantti, alt

je

kao takvo prezreno u

s.a.v.s.

onoga dana na Hunejnu kada vasje mnostvo vase zanijelo,

bilo.

(Et-Tevbe, 25.)

nevjernicima na njihovo ponosenje sa svojim

Odgovarajuci

da

sunnetu Allahova Poslanika,

vain ono nije ni odkakve koristi

utvrdama,

Preziruci samoljublje Uzviseni Allah veil:

...

da je samoljublje bolest

a oni su

silom, Uzviseni Allah veli:

mislili

da

od Allahove kazne

ce ih uPvrde njihove

im je Allahova kazna dosla odakle se nisu

nadali. (El-Hasr, 2.)

Preziruci samoljublje, Uzviseni Allah, takoder, veli:

- ...

a koji ce misliti daje dobro ono

Allahov Poslanik,

s.a.v.s.,

sto rade.

(El-Kehf,

04.)

je rekao: "Tri su stvari spasonosne, a

tri

pogubne. Spasonosne su: bogobojaznost u tajnosti u javnosti, govoriti

u zadovoljstvu i u Ijutnji
umjerenost
u bogatstvu
u
siromastvu, a pogubne su: povodenje za strastima, povodenje za skrtoscu
covjekovo divljenje samom sebi. Ovo posljednje je najpogubnije.'"*"
i

istinu

Allahov Poslanik,

je,

s.a.v.s.,

covjek ogrnut sa dva ogrtaca, diveci se sam sebi,

je

dao pa se pod njim zemlja provalila

kroz nju propadati sve do Sudnjega

Ibn Mes'ud,

beznadeznost

r.a.,

je rekao:

"Dok je jedan
nadmeno isao, Allah

takoder, rekao:

da je u nju propao

tako ce

dana."'^-'

"Dvije su

stvari

po covjeka propast:

samoljublje."

146

-^jJl

^^ cU^l

Ove

dvije stvari

spomenuo je zajedno jer

se sreca postize

samo

trudom, trazenjem, ozbiljnoscu zasukivanjem rukava. Za razliku od

toga, beznadeznost je nenastojanje
netrazenje nacina da se nesto
i

postigne, a onaj ko

vjernici,

veli:

samim sobom

je zadivljen

pa se vise nizasto ne trudi.

sto zeli postigao,

misli da je srecu

sve

uvredama!
pogovaranjem za

svoju milostinju prigovaranjem

ne kvarite

tome smislu Uzviseni

(El-Bekare,

264.) tj.
isticanjem svoje zasluge i
ucinjeno dobro, a to nije nista drugo do samoljublje.

Opasnosti bolesti samoljubija

da

Znaj

Buduci
prelazi

od

vrebaju velike opasnosti.

samoljubija

bolesti

da je samoljublje jedan od uzroka oholosti, ono najcesce

u oholost, a oholost sa sobom nosi brojne, dobro poznate

poroke u odnosima

sa

drugim Ijudima.

S druge strane, u odnosu na Uzvisenog Allaha, samoljublje

zaboravljanje da se vodi racuna o

izaziva zanemarivanje, pa cak,

grijesima.

Otuda

se,

jedne strane, zaboravlja na pokajanje,

druge strane, preuvelicava

pokornost

pred Allahom

sobom
mjere

da se osjeca sigurnim od Allahova iskusenja

slusa

savjete

nicije

nedace krivo

grijehe.

da

kazne

misli da

Allaha pripada, za njega posebno, odabrano mjesto. Zato ne

ni

preporuke,

Ovo

je samoljublje.

zato, sto za

covjeka

mu

niti

njegovo samoljublje

ucenim Ijudima. Za sve ove

dozvoljava da se za misljenje obrati

slicne

se sam
sam sebe, do te

cinjenje bilo kakva dobra djela. Covjek koji

odusevljava, svojim misljenjem zavarava

mu kod

a s

svoja zasluga za

istice

Ono

se zato

ubraja u teske

nema vece nesrece od

se spasio, da je postao neovisan

Slobodan

toga da misli

tako zanemari

dobra
ne znajuci da je to otvorena propast. Molimo
Uzvisenog Allaha da nas od takvih zabluda sacuva da nam, ucinivsi
nas Njemu pokornim, srecu uspjeh podari!

cinjenje

Ukratko o lijecenju bolesti samoljubija

Znaj da se pri lijecenju svake bolesti, prvo mora pristupiti
uklanjanju njenih uzroka. Buduci da je uzrok bolesti samoljubija
svoga Uzvisenog
neznanje, tj. covjekovo nepoznavanje sebe
Gospodara, najbolji lijek za nju je ono sto je suprotno neznanju, tj.
upoznavanje sebe
svoga Gospodara, svejedno da li se radi o
samoljublju vezanom za znanje, imetak ili porijeklo, jer je to sve dar
Boziji, kao sto stoji u rijecima Uzvisenog: - Od Allaha je svaka blagodat
i

kojii

uzivate.

(En-Nahl, 53.)

147

od Allahaje, a nesrecu koja 'te zadesi sam si

zasluzio. (En-Nisa', 79.) Pod srecom se u navedenom ajetu misli na
svaku blagodat od Allaha, a pod nesrecom na nedace. Nema vecfi
blagodati nego sto je Allahova uputa otvaranje vrata korisnog znanja
Sreca

koja

ti

se dogodi

dobrih

djela,

jer

samoljublje

nastaje

poricanja blagodati Uzvisenog Allaha.

da
bi

nije

Allahove dobrote prema

nikad od grijeha

Ovo

ocistio.

vama

zato sto niko,

"Nema

rekao:

ma koliko

bio znan

Dzennet

odvas ne

ma

koliko se trudio da

zahvaljujuci njima, sve

sto je najbolji

medu vama koga

dok ga

najodabraniji rob,

ce njegova djela spasiti."

ga upitali: "Zar ni tebe Allahov Poslanice.?"

mene, osim, ako

veli:

najboljoj generaciji Ijudi, svojim drugovima,

s.a.v.s.,

niko

covjekova

milosti Njegove, nijedan se

ne obaspe Svojom miloscu, kao

Allahov Poslanik,

Uzviseni

(En-Nur, 21.)

ucini dobrih djela, nece uci u

Allah

od neznanja

U tome smislu

me Allah obaspe Svojom

Na

to su

pa je odgovorio: "Ni

miloscu.'"*''*

Neko je Hjepo rekao: "Nemoj da te prevari mnostvo djela, jer

ne znas hoce li ti biti primljena ili nece! Ne budi siguran od svojih
grijeha, jer ne znas hoce li ti biti oprosteni ili nece! Sva tvoja djela za
tebe su nepoznanica. Sto se, pak, imetka tice, njega covjek ne
posjeduje svojom zaslugom, nego cistom dobrotom Uzvisenog Allaha.
Zato se Uzviseni Allah
cudi nevjerniku koji se zaslijepljen svojim
imetkom, svome prijatelju usuAio xccv. Od tebe sam bogatijii jaceg sam
i

roda!{E\-Kchi,l>A.)
Uzviseni, takoder, o Karunu prenosi da je rekao:
stekao

sam znanjem

odjedne zene stvaramo

se upoznali.

Hudzurat,

Najugledniji

veli:

imam

Ijudi,

Mi vas odjednog

na narode vas iplemena dijelimo da biste

kod Allaha je onaj

koji

Ga se najvise boji.

(El-

13.)

Allahov Poslanik,
pristrasnost
paganstvu -

Adem je od

JU^I.

sto

svojim. (El-Kasas, 78.)

Uzviseni Allah na drugom mjestu

covjeka

Ono

s.a.v.s.,
tj.

je rekao: "Allah je

oholost. Svi

ste vi

od vas odstranio

Ademovi potomci,

zemlje."'^'

ij^^

li* :Jli J vJ'^l (^' /\r)L5-U>ll

J

148

^jVl(o.^i) jjlj^Uljj

185

POKAJANJE^'''

P
izvodenje

od

okajanje
tajne

obracanjem

grijeha,

Onome

koji zna sve

oprasta grijehe, pocetak je puta poboznih, kapital

pobjednika, prvi korak onih koji istinu traze, kljuc za

na pravi put

zalutalih, polaziste

odabranih

pribjeziste

Allahu bliskih.

Pokajanje

je

prva,

srednja

posljednja stanica u zivotu

covjeka. Pobozan covjek je od njega nerazdvojan.

ga

njemu

Ukratko, pokajanje je

veli:

ga prati sve

kad preseli u drugu kucu, ono ide sa njime i u stopu

pocetak i kraj puta. Uzviseni o
/ svi se Allahu pokajte, o vjernici, da biste postigli ono sto

do smrti. Cak,
prati.

Ono

l^///^./(En-Nur, 31.)

Ovim ajetom u navedenom

Uzviseni se obraca vjernicima

Mu

poglavlju, objavljenom u Medini,

Svojim najodabranijim stvorenjima

Ova zapovijed dolazi nakon sto su

povjerovali, toliko trpjeli, Hidzru ucinili na Njegovom se putu protiv
neprijatelja borili. U njemu je uspjeh uvjetovan pokajanjem od grijeha,
s dodatnom pogodbenom cesticom "J*J"/ "mozda" u znacenju: ako se
pokajete, mozete se nadati uspjehu. Drugim rijecima, to znaci da se
uspjehu mogu nadati samo oni koji se Allahu za svoje grijehe pokaju.
Neka nas Allah od takvih nc\m\\5zN\^zvA\&Xv. k oni koji se ne pokaju
nareduje im da

se pokaju.

sami sebi cine nepravdu. (El-Hudzurat,

Tako

je

11.)

Allah sve Ijude podijelio na dvije vrste: one koji se za

one koji se
Trece vrste nema. Pada u oci da je
nepokajanje za grijehe, Uzviseni imenovao nepravdom (zulumom), a
kako bi se drugacije
mogao imenovati onaj ko ne pozna svoga
Gospodara, pa prema tome ni sebe, usljed cega ne priznaje svoje
za njih ne moli oprost.?! Kako, kada je sam Allahov Poslanik,
greske
svoje grijehe kaju, a to su oni koji ce postici ono sto zele,

ne kaju,

koji

sebi

nepravdu

cine.

186

149

"O

rekao:

s.a.v.s.,

pokajte se AUahu,

Ijudi,

jer,

tako mi Allaha,

ja

Mu

dan kajem preko sedamdeset puta!'"*^ Ovo uprkos tome sto

od svih stvorenja najbolje poznavao Uzvisenog Allaha.

se svaki
je

Pokajanje od grijeha

molbom da

ih oprosti

je,

dakle, covjekovo obracanje Allahu sa

cvrsta odluka da vise nikada

onih koji su protiv sebe Allahovu srdzbu izazvali

nece

niti

ici

putem

onih koji su

zalutali.

Preduvjeti za valjano pokajanje

Ukoliko
preduvjeti

za

se

covjek

ogrijesio

prema Uzvisenom Allahu,

njegova pokajanja su: iskreno kajanje za

valjanost

ucinjeni grijeh, odustajanje od daljnjeg cinjenja grijeha

cvrsta odluka

nikada nece ponoviti.

da se

to vise

djelo

Bez kajanja nema valjanqg pokajanja, jer je nekajanje za ruzno

najbolji dokaz da je covjek sa njim zadovoljan spreman ponovo
i

ga uciniti. S druge strane, uz neodustajanje od grijeha

njegova cinjenja, nezamisliva

Sto

je valjanost pokajanja.

pak, treceg preduvjeta

se,

nastavak

za valjanost pokajanja tice,

on

cvrste odluke da se on vise nikada nece ponoviti,

redu, temelji na iskrenosti namjere

se,

tj.

u prvom

odlucnosti da se dato obecanje

odrzi.

Neki'islamski ucenjaci kao preduvjet navode

istog grijeha

neponavljanje

tvrde da je njegovo ponavljanje dokaz da pokajanje nije

bilo valjano ispravno. Medutim, vecina islamskih ucenjaka smatra da

ovo posljednje nije preduvjet za valjanost pokajanja, navodeci kao
primjer izreku: "Koliko je same onih koji, iako vole svoje zdravlje,
jedu ono sto je po njega stetno."
i

Ukoliko

se,

pak,

covjek ogrijesio prema

racune, da popravi ono sto je pokvario

nepravdu,

jer je

Allahov Poslanik,

da

mu

ovaj halali ucinjenu

rekao:

mu

"Ko je prema svome

povrijedio mu imetak ili obraz, neka, koliko

od njega zatrazi halala, prije nego sto nestanu zlatnici
ne ostanu samo dobra losa djela!'"**^

bratu ucinio nepravdu

s.a.v.s.,

je jos danas,

srebrenjaci

nekome drugom

valjanost njegova pokajanja potrebno je da sa njim izmiri

covjeku, za

187

150

Ovo

prema drugoj osobi podrazumijeva povredu

dva prava: jednog prema Allahu drugog prema covjeku. Za valjanost
pokajanja od ovakve vrste grijeha, potrebno je prvo rascistiti racune sa
covjekom, vratiti mu njegovo pravo od njega zatraziti halala, a onda
zato sto grijeh

molbom da mu

se iskreno obratiti Allahu sa

oprosti povrijedeno pravo

prema Njemu.

Neke specifIcne
*Ukoliko
ogrijesilo:

je

vrste pokajanja

nekome nepravda
ogovaranjem

klevetanjem,

postavlja se pitanje da

li

ili

je za valjanost

sto se o njega

ucinjena, tako

panjkanjem,

da to

ne zna,

pokajanja preduvjet upoznati

ga o tome?

Ebu Hanifa, Malik neki drugi islamski ucenjaci, na osnovu

navedenog
hadisa, su misljenja da je preduvjet za valjanost
gore
pokajanja od takvog grijeha o tome upoznati osobu prema kojoj se
i

pogrijesilo

od nje

zatraziti halala.

Drugi su misljenja da
da

je

to nije preduvjet za valjanost pokajanja

dovoljno pokajati se pred Allahom,

oklevetan

ili

opanjkan spomene lijepom

istima pred kojima se ranije oklevetao

tim da se onaj ko je

rijecju

pohvali pred

opanjkao

onim

da se zamoli za

Za ovo misljenje opredijelio se sejhu-1-Islam

Ibn Tejmijja, potkrijepljujuci ga tvrdnjom da bi upoznavanje o tome
da ne bi imalo nikakve
onoga prema kome se pogrijesilo stetilo
oprost njegovih grijeha.

koristi.

Osim

postupak, a

Zakonodavac to nigdje nije propisao kao potrebni

pogotovo kao obavezu koja bi se morala ispuniti.
toga,

*Sto se tice pokajanja onoga ko je nekoga opljackao, on je prvo

duzan vlasnicima vratiti ono sto je opljackao. Ukoliko to ne moze

si.
duzan je to u
vratiti zbog nepoznavanja vlasnika, njihove smrti
njihovo ime podijeliti kao milostinju, s tim sto ce oni na Dan
sravnavanja racuna (tj. na Sudnjem danu), imati pravo da biraju
izmedu dvije mogucnosti: da budu nagradeni za ono sto je on uradio
da svi sevapi za podijeljenu milostinju pripadnu njima, ili da, umjesto
toga, od njegovih dobrih djela uzmu onoliko koliko je vrijedio njihov
imetak, a da sevapi za milostinju pripadnu njemu. U svakom slucaju,
Allahova nagrada za tako podijeljenu milostinju, nece izostati. U tome
smislu se od Ibn Mes'uda, r.a., pripovijeda da je od nekakva covjeka
kupio robinju
da je njen gospodar, dok je ovaj vagao dogovorenu
protuvrijednost, otisao
nestao. Ibn Mes'ud, r.a., ga je cekao nece li
pojaviti, kako bi mu isplatio dogovorenu cijenu, sve dok nije
se
i

151

izgubio nadu da ce se ikada pojaviti.

uzeo

Tada je dogovorenu

vrijednost

podijelio kao milostinju rekavsi: "Boze, ovo je

od robinjina
gospodara, pa ako bude zadovoljan, neka njemu pripadne nagrada, a
ako

odbije,

neka onda pripadne meni,

uzme od mojih

neka on protuvrijednost

dobrih djela!"

*Sto se
tice pokajanja onoga ko je od drugoga uzeo
nedozvoljenu protuvrijednost, kao sto je naknada za prodavanje vina,

pjesmu ili lazno svjedocenje, pa se za ucinjeno djelo pokajao, a

naknada kod njega ostala, o tome medu islamskim ucenjacima
preovladavaju dva razlicita misljenja:

za

Po jednima, takvu naknadu, ukoliko se zna da je to njegov

imetak, treba vratiti onome od koga se dobila, jer nije zaradena na
dozvoljen

nacin,

korisna usluga,

jedne,

niti

se vlasniku ucinila nikakva dozvoljena

druge strane.

Po drugima, sto je po nama ispravnije misljenje, za pokajanje

je
potrebno naknadu podijeliti kao milostinju, jer se njenim
vracanjem prvobitnom vlasniku, taj isti vlasnik pomaze da
dalje
grijesi
da prema AUahu bude neposlusan. Slican je slucaj sa onim u
cijem imetku ima halala i harama, pa ne moze da tacno razlikuje sta
i

je

steceno na dozvoljen, a sta na nedozvoljen nacin. Zato je potrebno,

a Allah, opet, najbolje zna,

koji je stekla

kako

da takva osoba procjeni kolicinu imetka

na nedozvoljen nacin

da ga podijeli kao milostinju,

bi preostali dio ostao cist.

Pitanje: Kakav je polozaj covjeka koji se pokaje za ucinjeni

grijeh.''

Vraca

li

ucinjena grijeha,

Neki

se on poslije pokajanja na stepen koji je imao prije

ili

ne

islamski

vraca.?

smatraju

ucenjaci

pokajanje, u potpunosti, brise grijeh

da

vraca,

covjek postaje

jer

cist,

iskreno

kao da ga

nije ni ucinio.

Drugi, pak, smatraju da ne vraca, jer polozaj vjernika nije u

stanju mirovanja,

nego uspona. Osim

toga, grijeh

ne samo da covjeka
kada se covjek

usporava u usponu, nego ga vraca unazad. Zato, cak,

za grijeh pokaje, on je u

mogao napredovati u

svom usponu zakasnio

slucaju da grijeha nije bilo.

vezi sa ovim, Sejhu-l-Islam kaze:

pokajnici ne vracaju

za onoliko koliko je

na polozaj na

kome

su

"Tacno
bili.

da se neki

Isto tako je tacno

neki pokajnici, ne samo da se vracaju na polozaj na

152

je

kome

su

bili,

da

nego

postaju bolji, nego sto su

postizu

grijeha.

Najbolja potvrda

postao

veci polozaj

nego

bolji,

za to je da je

Davud,

bill prije

a.s.,

ucinjenog

poslije pokajanja

sto je bio prije grijeha."

mu

Ibn el-Kajjim, Allah

se smilovao, u vezi

sa ovim, kaze:

moze se uporediti sa primjerom putnika - namjernika

koji se na svome putu osjeca sigurnim, pa cas pozuri, cas ide obicnim
hodom, a cas zastane da se odmori naspava. I dok tako putuje, pored
puta, u basci sa puno cvijeca, zdencom debelim hladom, iznenada
"Ovakav

slucaj

ugleda pogodno mjesto za odmor,

i

te

ne mogavsi

odoljeti, side sa

puta

uputi se prema tim prelijepim mjestima. Medutim, tamo ga saceka

neprijatelj,

uhvati, stavi u

mu

momente

da

se na

okove

silom sprijeci da nastavi put, tako

da je sa svim gotovo, da je zavrsio

ucini

putem, da ce biti ubijen, bacen divljim zvijerima hijenama da ga

pojedu
da nema nikakva izgleda da stigne do cilja prema kome je
krenuo. No, dok o tome razmislja, odjednom, pored sebe ugleda
svoga smionog oca koji mu razvezuje lance, skida okove savjetuje da
nastavi put
da se cuva neprijatelja, jer ce ga na putu dalje vrebati
zasjede mu postavljati. Ujedno, on ga ohrabruje daje do znanja da
mu, ako bude oprezan, neprijatelj nista nece moci nauditi, upozorava
da ce ga, ako bude neoprezan, ponovo, napasti, te da ce on pozuriti i
kod kuce ga sa poklonima cekati, pa da pozuri tragom kudaje on
prosao. Ako je pomenuti putnik - namjernik pametan, bistar, darovit
oprezan, na ostatku puta, ponasace se sasvim drugacije nego ranije;
bice mnogo brzi, oprezniji i spremniji da se odupre neprijatelju, tako
da ce mu nastavak puta biti bolji, a dolazak do cilja brzi sigurniji
nego sto je bio.
i

Medutim, ako dalje bude neoprezan, ako se ne bude cuvao

neprijatelja, ako bude skretao s puta zadrzavao se, gdje god mu sta
zapadne za oko, neprijatelj ce ga opet napasti pa ce ponovo zapasti u
i

nevolje,

pogotovu

ukoliko

se

ne mogne oduprijeti prisjecanju

Ijepote basce, njena mirisa, hladovine

zdenca.

tome

slucaju,

izgubljeno vrijeme, ne samo da nece moci nadoknaditi

vrijeme, kao da navedenog nije bilo, vec ce

cilja biti

dolazak do

stici

na

neizvjestan."

Iskreno pokajanje

Uzviseni Allah
iskreno,

da

bi

veli:

vi koji vjerujete, ucinite pokajanje Allahu

Gospodar vaspreko ruznih postupaka vasih presao

u dzennetske basce, kroz koje

ce rijeke feci, uveo.

153

(Et-Tahrim,

8.)

da

bi

vas

Od Ebu Musa

el-Es'arije,

se prenosi da je Vjerovjesnik,

r.a.,

rekao: "Uzviseni Allah preko noci pruza ruku ne bi

s.a.v.s.,

li

se

pokajao onaj ko je grijesio preko dana, a preko dana pruza ruku ne bi

se pokajao onaj ko je grijesio preko noci. Tako ce ciniti sve dok

li

Sunce ne izade

sa Zapada."'**^

Od Ebu
Poslanik,

Hurejre,
je rekao:

s.a.v.s.,

mu

izade sa Zapada, Allah ce

da je rekao: "Allahov

prenosi

se

r.a.,

'Ko se iskreno pokaje

pokajanje primiti

Od Ebu Abdurrahmana Abdullaha

Omera

b.

prije

nego Sunce

grijehe oprostiti.""^"
b.

el-Hattaba,

r.a.,

od Svoga
roba prima pokajanje sve dok njegova (robova) dusa ne dode do
se prenosi da je Vjerovjesnik, s.a.v.s., rekao: "Uzviseni Allah

grla.'"''

Iskreno se pokajati od grijeha, znaci pokajanje

vrste patvorenosti, nedostataka

onoga

ocistiti

od svake

sto ga kvari.

El-Hasan el-Basri kaze: "Iskreno pokajanje od grijeha je

covjekovo kajanje za ono sto je proslo i cvrsta odluka da vise nikada
nece ciniti grijehe koje je cinio."
El-Kelbi

kaze:

"Iskreno pokajanje od grijeha je covjekovo

trazenja oprosta jezikom, kajanje srcem

cini bilo

kojim organom

Se'id

sam sebe

b.

1.

ubuduce

el-Musejjib kaze: "Iskreno se pokajati za grijehe znaci

el-Kajjim

podrazumijeva

odustajanje da ih

tijela."

savjetovati da se vise

Ibn

tri

ne cine."
"Iskrenost

kaze:

pokajanju

za

grijehe

stvari:

Pokajanjem obuhvatiti sve grijehe

ne pokaje.

ne

ostaviti nijedan, a

da

se za njega
2.

grijehe,

Biti

ne

potpuno odlucan
ostavljajuci

iskren u trenutnom pokajanju za sve

nikakva

odugovlacenju, vec uloziti svu volju

i

kolebanju,

traga
i

odgadanju

odlucnost da to bude odjednom

zauvijek za sve grijehe.

hyi\

(Tov/i) ^\J~\

_)

(iVot) i^U ^\

c^Li (^\^.

154

ili

SJiA

_,

^ly^jJl (oA/\r)

i/JL-jOl ljj

Ciscenje

3.

pokajanja

od

nedostataka

svih

mrija koje

Osim toga, ono mora biti motivirano

bojazni
strahom od Allaha, zudnjom za onim sto je kod Njega
strahopostovanjem prema Njemu, a ne zeljom da se sacuva licni
narusavaju njegovu iskrenost.

mod,

interes, nepovrijedljivost, polozaj, vlast,

medu

Ijudima,

smije

biti

utjecaj, imetak, slava

posteda od njihove kritike i si. Pokajanje, takoder, ne

strahom da ce drugi njim zagospodariti,

motivirano

pohlepom za ovim svijetom ili pak osjecajem neuspjeha nemoci

tome slicno, jer to sve umanjuje valjanost pokajanja odanost prema
Uzvisenom Allahu."
i

Prva od
na onoga ko

Prema

tri

stvari

odnosi se na ono za sto se covjek kaje, druga

Onoga kome
mora
pokajanje

se kaje, a treca na

tome,

valjano

podrazumijevati

podrazumijeva

sve

grijehe.

se sa

pokajanjem obraca.

biti

istinito,

Nema sumnje

iskreno

da ovakvo pokajanje,
svi navedeni
Bozijom pomoci,

upucivanje molbe za oprost. Ukoliko su

uvjeti ispunjeni, pokajanje je

potpuno

ono

ce, s

grijehe izbrisati.

Covjekovo pokajanje Allahu uvjetovano je Allahovim nadahnucem covjeka da Mu se pokaje s jedne, Allahovim primanjem
i

covjekova pokajanja,

To

druge strane.

znaci da je za covjekovo

pomogne da

se pokaje,

grijehe oprosti.

Upravo na

pokajanje potrebno da ga prvo Allah nadahne

pa da mu, kada se pokaje, pokajanje primi

a i onoj trojici koja su bila izostala,

koUkogoddajebilaprostrana,postala
i to tek onda kad im je zemlja,
tijesna, i kad im se bilo stisnulo u dusama njihovim i kad su uvidjeli da
nema utocista od Allaha nego samo u Njega. On je poslije njima oprostio
da bi se i ubuduce kajali,jer, Allah, uistinu, prima pokajanje i milostivje.
(Et-Tevbe, 118.)
to se aludira u rijecima

Uzvisenog:

...

U navedenom kur'anskom ajetu, Uzviseni daje do znanja da je

Njegov oprost prethodio njihovom pokajanju da je, upravo to, bilo
ono sto ih je navelo da Mu se iskreno pokaju. U tome lezi tajna
Posljednji". On je, dakle, Onaj koji
Njegovih lijepih imena "Prvi
motiv
rezultat. Robje
koji pruza. Od Njega dolazi
priprema
prima
pokajnik, a Gospodar onaj koji nadahnjuje pokajanjem
pokajanje. Robovo pokajanje je vracanje Gospodaru od koga je
omogucio mu da se
odbjegao, Gospodaru koji ga je nadahnuo
i

pokaje,

jedne,

Pokajanje
Allahu

primio

ima

slijedenje

mu

svoj

pokajanje,

pocetak

pravog

puta

155

druge strane.

Pocetak mu je vracanje
mu je nareden rijecima

svoj kraj.
koji

doista, ovo je pravi put Moj, pa se njega di^ite i druge puteve

pa da vas odvoje odputa Njegova!' {^\-Rn''2im, 153.), a kraj
vracanje Allahu na Dan prozivljenja putem koji roba vodi u Dzennet.
A za one, koji se na ovome svijetu, Allahu vrate sa pokajanjem za
svoje grijehe, a na buducem sa nagradom za dobra djela, Uzviseni
veli: A onaj ko se bude pokajao i dobra djela cinio, on se, uistinu, Allahu

Uzvisenog: /

ne

slijedite,

iskreno vratio. (El-Furkan, 71.)

Nedostaci valjanosti poka/anja

U nedostatke valjanosti pokajanja spadaju:

*Nedovoljna odlucnost,
njegovo povremeno golicanje

ponovo

nerasciscenost

sa grijesima

srca

prizeljkivanje da njihovu draz

slast

osjeti.

*Covjekova bezbriznost ubijedenost da se dovoljno pokajao

da mu je pokajanje primljeno, kao da mu je urucena potvrda o
garanciji. Naprotiv, onome ko se tako ponasa, to je najbolji znak da se
i

nije valjano pokajao.

*Zaslijepljenost, nehaj
cinila ni prije

necinjenje

dobrih djela koja se nisu

ucinjenog prijestupa.

Znaci valjanosti pokajanja

U znake valjanosti pokajanja za ucinjene grijehe spada:

*Da covjek

poslije pokajanja

bude

bolji

nego

sto je bio prije

pokajanja.

*Da

ne prestaje

se nijednog trenutka

iskusenja, jer ga strah

mora

pratiti,

sve dok

bojati Allaha

mu

meleki, kada

Njegovog
mu budu

Ne bojte set nezalostite se,iraduite seDzennetu

vam je obecanl (Fussilet, 30). Tek kada cuje da mu se ovo kaze,
moze se prestati bojati.

uzimali dusu, ne kazu:

koji

*Covjekov
od straha
protumacio
unositi

110.)

kajanja

rijeci

mu

osjecaj da

cupa

se,

cijepa

u zavisnosti od tezine grijeha,

srce.

Tako

je

Ibn 'Ujejne

Uzvisenog: Zgrada koju su oni sagradili stalno

ce

nemir u srca njihova, sve dok im srca ne popucaju.{^t-TQ\hc,

On

kaze: "Tj.

dok ne popucaju od pokajanja,

jer

nema sumnje

da strah od zestoke kazne izaziva njegovo cijepanje cupanje. U

tome je smisao pucanja srca koje se u ajetu spominje, tj. pucanje od
i

156

kajanja

zalosti sta je sve

covjek cinio

straha od posljedica koje bi

ga zbog toga mogle zadesiti. Onaj ko ne osjeti

strah

od pucanja

grijesenja na ovom svijetu, dozivjece

njegovo pucanje na buducem svijetu, kada sve izade na vidjeio,
kada se istina obistini kada se pokornima za njihova djela predoci

svoga srca zbog pretjerivanja

Prema tome, do
buducem svijetu,

nagrada, a nepokornima za njihova nedjela kazna.

pucanja

srca,

prije

neminovno ce

doci."

ili

na

kasnije,

ovome

ili

*Kroz pokajanje, covjekovo srce dozivljava takvu skrhanost

kakav drugi nacin ne moze
slomljenost, kakvu grijesnik ni na

samu

Ijubav.

Ono jace

djeluje

dozivjeti, ni kroz izgladivanje, ni kroz vjezbu, niti kroz

Slomljenost srca kroz pokajanje je nesto posebno.

nego sve navedeno. Covjekov osjecaj slomljenosti srca, dok stoji pred
svojim Gospodarom, je sveobuhvatan. On uvida da je sa svih strana
opkoljen
da mu ne preostaje nista drugo, nego da skruseno, ponizno
poslusno, padne pred svoga Gospodara da Mu se pokaje. Njegov
polozaj je poput polozaja odbjeglog roba, kada se uhvati i ponovo
dovede pred svoga gospodara, od cije ga Ijutnje nema ko zastititi niti
ponovo od njega moze pobjeci, pa mu nema drugog izlaza nego da se
pomiri sa tim da su njegov zivot, sreca, uspjeh spas u gospodarovim
rukama i zadovoljstvu, jer je svjestan da njegov gospodar zna tezinu
greske koju je prema njemu napravio. Sve ovo, iako voli svoga
gospodara, kome je toliko potreban, svjestan svoje nemoci poniznosti
naspram gospodarove moci vlasti nad njim.
i

Robova pokornost, poniznost kajanje pred svojim gospodarom,

i

u takvom polozaju, je najvise u njegovu interesu, jer se jedino na

moze

nacin

Ovo

umiliti

priznanja

pokajanja,
oprost,

nema

koji bi se

ponovo steci njegovo zadovoljstvo.

takvom momentu, od robove poniznosti,

gospodaru

zato sto gospodaru, u

greske, padanja pred njega

nista draze sto bi rob

mogao

preklinjanja za

uciniti, niti boljeg

nacina na

pred njim mogao opravdati.

Najljepse sto bi rob svome Gospodaru u

mogao

taj

reci je

takvom momentu

da Ga zamoli rijecima:

Te Tvojim velicanstvom mojom poniznoscu da

Tako Ti Tvoje moci moje nemoci! Tako Ti Tvoga
bogatstva
moga siromastva! Eto, moj lazni grijesni uvojak kose je u
Tvojim rukama! Ti mimo mene imas jos mnogo robova, a ja mimo
Tebe nemam drugog Gospodara. Od Tebe se drugacije ne mogu
"Preklinjem

mi

oprostis!

157

"

nego da se od Tebe sklonim kod Tebe. Molim Te molbom

i
preklinjem skrusenosti sluge poniznog poslusnog! Molim
Te dovom uplasenog nemocnog, koji je pred Tobom, svoj vrat
pogeo
nos oborio, cije se oci pred Tobom u suzama kupaju, a srce
spasiti,

prosjaka

strepi,

@ 'U/ kod ko^a

se sklanjam

nadam,

QKod ko^a wLUu Iraiim od onoqa sLo se bojini

'3<j}st koju

^i shmis dru^ ne mo<fu nam/estHi,

&fi/! moifu sbmiii kosL koju 'Ui

primljenog pokajanja. Ko ih u
moze naci, neka se prihvati ispravljanja svoga
Kako je samo tesko, na djelu, do valjana pokajanja doci, a

Eto kakvi su znaci valjanog

svome

pokajanja.

samo lahko

je

ne

srcu

kako ga

nam/'eslis.

ustvrditi

da

se,

jezikom, izgovorilo!

U cemu lezi tajni smisao pokajanja?

Znaj da mudar
tri

pronicljiv covjek,

cim

poduzeti

pogrijesi, treba

sljedece stvari:
1.

to navesti
2.

Razmisliti o Allahovim zapovijedima

na zakljucak

priznanje pred

zabranama, jer ce ga

samim sobom da je

Razmisliti o Allahovim obecanjima

to izazvati strah koji ce ga navesti

pogrijesio.

prijetnjama, jer ce

mu

na pokajanje.

tome da ga Allah u svakom momentu zbog toga

je ostavljena mogucnost pokajanja
dagaje
Allah, da je htio, od toga mogao sacuvati. Kroz razmisljanje o tome
covjek ce se dotaci mnogih stvari koje vode spoznaji AUaha, Njegovih
imena
atributa, Njegove mudrosti,
milosti, oprosta, blagosti
3.

moze

Razmisliti o

kazniti,

da

mu

plemenitosti.

Kroz takvu spoznaju, covjek ce, kao nikada do tada, osjetiti

polozaj naspram Gospodara, uvidjeti neraskidivu
povezanost Allahova stvaranja, zapovjedi, nagrade, obecanja prijetnji
sa Njegovim imenima atributima, spoznati da je to nuzna posljedica
imena
atributa u pojavnom svijetu
da svako ime
atribut,
neminovno, podrazumijeva da ostavi svoj trag na njemu.
svoj

robovski

Ovakav
da

proviri

polozaj spoznaje Allahovih imena, covjeku

prekrasne

vrtove

mudrosti, kakve se rijecima ne

imana,

spoznaje,

mogu
158

izraziti

opisati.

tajni

omogucava
sudbine

*Da spozna
spozna da

je

moc

uvjeri se u Allahovu

tj.

da

Uzviseni Allah Svemoguc, da odreduje onako kako

On

odlucivanja,

je, kao takav, Svome robu odredio da se njegovo srce prevrce

onako kako On hoce
volju mu upravlja prema onome cemu On
srca njegova te da je
hoce, da se On uplice izmedu covjeka
covjekova volja ogranicena voljom Mudrog Svemoguceg. Navedeno
je dokaz potpune svemoci kakvom raspolaze samo Allah. Maksimalno
sa tvojim
sto neko od Allahovih stvorenja moze je da sa tobom
tijelom fizicki raspolaze
radi sta hoce, dok je uciniti covjeka da zeli
ono sto on hoce njegovu volju podvrgnuti svojoj volji, kadar jedino
Onaj koji je svemoguc, tj. Allah. Kada rob, kao takvog, upozna svoga
Gospodara, u navedeno se uvjeri svojim srcem dusom vidi ocite
dokaze Njegove, preokupiranost Njime postane mu najpreca
najkorisnija stvar u zivotu, pa nema kada grijesiti, jer je sa AUahom, a
ne sa sobom.

hoce, da

znake covjekove spoznaje Allahove svemoci u Njegovu

i to da shvati da je u svojoj volji unaprijed upravljen
potcinjen, da je njegov
uvojak kose u tudoj ruci, da moze biti
sacuvan samo ako ga On sacuva, uspjeti jedino ako mu On pomogne,
te da je on nemocni jadnicak u ruci Svemocnog Hvaljenog.
odredenju, spada
i

dokaze Njegove svemoci u odredenju, takoder, spada to da

se covjek uvjeri potvrdi da savrsenstvo, zahvala, bogatstvo svemoc,
u potpunosti pripadaju jedino Allahu, a da su nepotpunost, poniznost,
ovisnost covjekove osobine. Sve sto covjek vise
mahane, nepravda
uvida svoju poniznost, manjkavost, nepotpunost ovisnost, sve vise
i

dokaze

uvida

Allahove

Dakle,

obrnuto.

sto

svemoci,

covjek

savrsenstva, slave

manje

grijesi

to

vise

bogatstva

uvida

svoju

poniznost, a sto vise uvida svoju poniznost, to vise uvida Allahovu

svemoc.

*Da spozna Allahovu dobrotu prema njemu, koja se ogleda u

dok cini
dok je prema Njemu neposlusan
i

tome

sto ga pokriva,

grijehe, iako

On

sve savrseno vidi sta sve covjek radi, pa bi ga, kada bi

mogao kada god hoce osramotiti. Ovo savrsenstvo

Njegove dobrote odraz je Njegova imena f.
/ Dobrocinitelj". S
druge strane, Gospodareva dobrota prema Svome robu, znak je
htio pred

svijetom

''

!i

Gospodareve apsolutne neovisnosti

robove potpune ovisnosti o
Njemu. Kada covjek sve ovo uvidi, zabavi se razmisljanjem o
i

blagodatima, dobrocinstvu, darezljivosti

pa

mu

plemenitosti svoga Gospodara,

ne pada na pamet da prema

159

Njemu bude neposlusan

nezahvalan, tako da stalno ostaje u drustvu sa svojim Gospodarom.

je covjeku bolje i
korisnije, nego upustati se u grijehe i

To

nepokornost prema svome Gospodaru,

razmisljanjem o Allahu

moze

jer je covjekova zauzetost

neosvrtanje na druge, najuzviseniji cilj koji

postici.

To

kom

ne znaci da u takvom stanju covjek

zaboravlja razmisljati i o svojim grijesima. Naprotiv, tada se vise nego
ikada vraca na svoje grijehe zbog njih kaje, jer cijelo vrijeme provodi
u robovanju onako kako mu dolikuje.
ni

slucaju

*Kroz sve ovo, covjek uvida kolika je Allahova blagost prema

Svome grijesnom robu, jer mu odgada kaznu pruza priliku za
pokajanje, a da hoce, mogao bi ga odmah kazniti, ali to ne cini, jer je
On Blagi koji, kao takav, ne pozuruje sa kaznom. To covjeku pruza
priliku da bolje upozna svoga Uzvisenog Gospodara, znacenje
Njegova imena "(VtJJ-l / Blagi", te razmisli o blagosti koja proizilazi iz
U-i / blagost". Ovo zato sto su covjekovo
Njegova svojstva "(,
dokazivanje svog robovskog polozaja, kad je u pitanju ovo Bozije
iz toga poluceni smisao
ime,
korist, kao vid moljenja za oprost
grijeha, Allahu drazi, a covjeku bolji korisniji, nego da se propuste,
jer je posljedica bez njenog uzroka nezamisliva.
i

*Kroz sve ovo, covjek spoznaje kolika je plemenitost njegova

Gospodara zato sto od Njega prima opravdanje kada Mu se opravdava,
to iskrenim pokajanjem za grijehe, a ne pravdajuci se sudbinom
predodredenjem, jer je to svojevrstan vid upustanja u raspravljanje sa
Allahom. Kada Gospodar prihvati covjekovo opravdanje, ono u
covjeku pokrene tako neodoljivu zelju da Allaha sto vise spominje,
hvali
voli, kakvu nikada do tada nije osjetio. Ovo zato sto tvoja
Ijubav prema onome ko ti je zahvalio za ucinjeno dobro jos te za
njega nagradio, a potom ti oprostio i nije ti uzeo za zlo, kada si prema
njemu pogrijesio, mora biti visestruko veca, nego prema onome ko ti
je na ucinjeno dobro samo zahvalio. To potvrduje svakodnevna zbilja.
Dakle, covjekovo robovanje poslije pokajanja za grijehe je nesto
i

posebno.
*Zatim, da se covjek uvjeri u dobrotu svoga Gospodara, tako
da mu je jedino On kadar oprostiti grijehe. Allahovo
oprastanje covjekovih grijeha je cista dobrota, jer i kad bi te zbog
sto ce uvidjeti

tvojih grijeha kaznio, opet bi bio pravedan hvaljen. Medutim, On ti

od Sebe oprasta, iz Svoje dobrote, a ne zato sto si Njegov oprost
necim posebno zasluzio. Zato se u covjeku rada jos veca zahvalnost,
i

160

Ijubav, kajanje, radost

osjecaj srece. Sve je to rezultat spoznaje
znacenja Allahova imena "jUiJl" / "Onaj koji oprasta", jer sve sto se
covjek u ovo vise uvjerava, sve vise i iskrenije robuje u vjeri svome
Gospodaru, a to je najbolji dokaz njegove Ijubavi i spoznaje.
i

*Osim

covjek,

toga,

poniznost, pokornost

koliko je o

Njemu

kroz

ovisan.

Gospodarom

slucajem mogla, rekla

faraon.

isto sto

ona gospodari

javno priznao, dok drugi ne mogu, pa to

ne moze uciniti, nije

ima cetiri sljedeca stupnja:
to

dotjeruje svoju

vise

Ovo je posebno vazno, ako

da dusa po svojoj prirodi hoce da

PiTii

sve

ovo,

poslusnost pred svojim

nista

da

Ono

sto

ima u vidu,
kada bi kojim

je smogao pa to
dusu sputava da

drugo nego covjekovo robovanje koje

zajednicki za sva stvorenja.

stupanj je

uvida

se

bi,

Medutim, on
taje.

Uzvisenom Allahu,

poniznost

ovisnost o

nebesima

na Zemlji ovisna o Njemu, a

On

To

njiliova

je

sva stvorenja

jer su

nije ovisan ni o

na

kome od

njih.

Drugi stupanj je poniznost u pokornosti

dobrovoljno opredjeljenje
poslusni. Zato u

njemu

robovanju.

To

je

odnosi se na one koji su Allahu pokorni

lezi srz

robovanja.

Treci stupanj je poniznost

sebi ponizan. Iz toga proizilazi

u Ijubavi, jer je onaj ko voli sam po

da je covjek ponizan u onoj mjeri u

kojoj voljenog voli, kao sto pjesnik rece:

'^Z.od onih koji wh, cak su

^obovi siromasni

cH^ njimaje i zetnpa dnicjoci/a: ne^o na dni^m ^obmma.

Cetvrti stupanj ]c poniznost

Ako
poniznost

se

kod covjeka nadu sva

prijestupima.

navedena stupnja, njegova

i

potpunija, jer

prema

vise strahopostovanja, Ijubavi, pokajanja, pokornosti,

siromastva.

*Kao
Allahova

cetiri

poslusnost prema Allahu je veca

Njemu pokazuje
ovisnosti

u grijesima

sto svaki

lijepa

Njegova imena

uzrok podrazumijeva

svoju posljedicu, tako

imena podrazumijevaju predmet ocitovanja. Tako

"Onaj koji cuje" "jw^l" / "Onaj koji vidi",

podrazumijevaju
onoga (ili ono) koje ucinjen predmetom slusanja
[r y,
gledanja
ili
^)
{j-^, isto kao sto Njegovo ime "Jij^i" / "Onaj
koji opskrbljuje", podrazumijeva onoga ko je opskrbljen (lijjy) ili
kao sto Njegovo ime ''^J>\'" / "Milostivi" podrazumijeva onoga kome

",^,.^1"

161

Allahovim lijepim imenima:

mnogo oprasta", " jiUJi" / "Onaj koji daje
pomilovanje"
'Vj ^i" / "Onaj koji prima pokajanje", jer ona
podrazumijevaju onoga kome se oprasta, onoga kome se daje
onoga od koga se prima pokajanje. U svakom slucaju,
pomilovanje
atribute lisiti objekta na kome se
nemoguce je ova imena

se smilovao (fj ^y).

iiJi" / "Onaj koji
"jj

Isti je

slucaj

sa

jer su to

ispoljavaju,

imena savrsenstva

Na

atributi uzvisenosti.

to se

ukazuje u rijecima AUahova Poslanika, s.a.v.s., od koga niko bolje ne

poznaje Allaha, nego sto je on poznavao. On je, naime, rekao: "Tako
mi Onoga u cijoj je ruci moj zivot, kada vi ne bi grijesili, Allahi bi dao
da vas nestane i, umjesto vas, doveo druge Ijude koji bi grijesili za
i

oprost molili, pa bi im oprastao.""'

Pretpostavimo

Odmah

neposlusnosti.

Kome

da
se

svijetu

namece

pitanja:

pitanje:

Sta

nestane grijesenja
bi se

onda oprastalo?

primalo pokajanje?

bi se

bi se pokazivala milost?

Pretpostavimo,
siromastva

Kome

Kome

bi se davalo pomilovanje?

Prema kome

potpuno

da
bi

svi

onda

tako,

isto

Ijudi

da

postanu zdravi

bilo

sa

svijetu
i

bogati.

trazenjem,

potpuno

nestane

Opet

namece

se

moljenjem, skrusenim

milosti,
dokazivanjem dobrote
preklinjanjem,
posebnim obasipanjem blagodatima pokazivanjem darezljivosti?!

odazivanjem,

te

Neka

je

predstavio:

ocigledna dokaza,

Allah doista sve cuje

da
i

Svojim stvorenjima na sve

da nevjernik ostane nevjemik poslije
ostane vjernik poslije ocigkdna dokaza, - a

Onaj

slavljen

moguce nacine

vjernik

koji se

...

sve zna. (El-Enfal, 42.)

*Najveca tajna

koja se rijecima ne

samo

moze

izraziti, niti

aluzijom

na ocigled svjedoka,
poziva glasnik imana, vec srca najodabranijih robova koja su se u nju
osvjedocila, pa su, zahvaljujuci njoj, jos bolje upoznala svoga
Gospodara, jos Ga vise zavoljela, s Njim se smirila, u zelji da Ga
pokazati, na koju, ne

da,

na sav glas

spominju, se zapalila i sagorjela, potvrdujuci Njegovu blagost,

plemenitost i dobrocinstvo, upoznavajuci se sa tajnom robovanja
i

uvjeravajuci se u istinitost Njegove

bozanstvenosti, su

rijeci

hadisa

u svojim vjerodostojnim, sahih-zbirkama, preko Enesa b. Malika,

r.a., biljeze i Buharija i Muslim u kome Allahov Poslanik, s.a.v.s.,
"Allah se vise obraduje kada se neko od Njegovih robova
kaze:

koji

Njemu

pokaje,

nego neko od vas ko najahalici putuje kroz pustinju.

162

pa

mu

se,

izgiibivsi

ona pobjegne odnijevsi na sebi svu njegovu hranu pice, pa

svaku nadu da ce je naci, uputi prema drvetu i, skrhan
ocajom da ce naci svoju jahalicu, legne u njegov hlad,
dokjeu
takvom polozaju, odjednom ugleda da ona stoji pored njega, pa je
uhvati za ular
od prevelike radosti kaze: 'Boze, Ti si moj rob, a ja
sam Tvoj Gospodar!' tj. zbuni se od silne radosti pa pogrijesi.'"''^
i

kako

Eto,

Gospodar

voli pokajanje

cesto kaju

moze

je Vjerovjesnik, s.a.v.s., objasnio

roba. Allah, doista,

mnogo ciste. Ta
Ona je veca od

koji se

zamisliti.

izgubljena

Svoga

sredstva

za

koliko Uzviseni
voli

one

koji se

Ijubav unosi radost kakva se

samo

radosti covjeka koji je pronasao

koja ce ga dovesti do kraja

prezivljenje,

putovanja, nakon sto je bio izgubio svaku nadu da ce

ih,

zajedno sa

svojom jahalicom, pronaci. Tako isto,

jos vise, Gospodar voli
pokajanje Svoga roba kada Mu se pokaje, a rob se ne moze nicemu
vise obradovati, nego kao kada nesto, sto toliko voli, nakon sto je
izgubio, ponovo nade postane mu na dohvat ruke.
i

sta,

neprijatelj,

najgore

ako

si

pa

muke

mu

ti

Sta

iznenadio
laskajuci

tek, mislis o

tako volis, koga je zarobio

ne da da do njega dodes, a jos si siguran da ce ga na

svakojakim patnjama podvrgnuti, pogotovu,

staviti

preci od njega samog, jer

si

ga

ti

podigao

odgojio?

ako bi on jednoga dana umakao neprijatelju

kada mu se najmanje nadas,
to na tvome pragu,

mislis,
te,

ti

ti

nekome koga

se,

nastojeci zadobiti tvoje zadovoljstvo

moleci tvoju

pomoc, padajuci licem na zemlju pred tvojim pragom, kako bi se

si za sebe odabrao, odgojio
vise nego ikoga

obradovao onome koga

zavolio?

Sve ovo,

iako

ga

ni rodio,
ni stvorio, ni svojim
blagodatima obasuo, za razliku od Allaha koji je Svoga roba stvorio,
dusu mu udahnuo, blagodatima ga Svojim obasuo jos hoce da mu ih
upotpuni, kako bi ih ovaj primio, pokazivao, na njima Mu zahvaljivao,
ti

nisi

zavolio svoga Gospodara, bio

Mu pokoran

se neprijatelju suprotstavljao, mrzio ga

U svemu

obozavao Ga, a Njegovu

prema njemu neposlusan bio.
i

tome pokajanje ima veliki utjecaj. Zato je pokajanje

Uzvisenom Allahu, najdrazih djela. Molimo Allaha da nam

jedno od,
da da Mu se iskreno pokajemo!

163

POZIVANJE NA DOBRO I ODVRAGANJE

OD ZLA^'^

odvracanje od zla je centralni stub

na dobro
zbog koga je Allah slao sve Svoje vjerovjesnike. Da
rada po njemu prekinuto bi bilo
nije njega
znanja
vjerovjesnistvo, nestalo bi vjere, doslo bi do opceg zastoja, zavladale
uzelo maha, svuda bi se rasirio nered,
bi zablude, neznanje bi
propali Ijudi, a da to, sve do Dana pozivanja, ne
opustjele bi zemlje
bi ni znali. Nazalost, desilo se, upravo, ono cega smo se najvise bojali
- ali, mi smo AUahovi
Njemu se vracamo - da je znanje rad po ovom

Pozivanje

vjere

izumrlo, pa je srcima zavladalo ulagivanje stvorenjima, a

stubu

nestalo razmisljanja o Stvoritelju, tako

odao slijepom slijedenju

strasti

da se

prohtjeva

svijet,

da je na

kugli tesko naci iskrena vjernika koji se na

poput

cijeloj

iz

njih

zivotinja,

zemaljskoj

Allahovu putu nicijeg

prijekora ne boji. Oni koji se trude da preduprijede ovu klonulost

nadoknade gubitak, bilo preuzimanjem na sebe obaveze da ih objasne,
bilo ponovnim pokusajem da provedu ovaj sunnet, podnoseci teret na
zasukujuci rukave
u njegovom ozivotvorenju,
svojim plecima

pokusavajuci

mimo

sami,

vrijeme umrtvilo

toliko

domognu

ozivjeti praksu koju je

svijeta,

se stupnjeva bliskosti, ne dospijevajuci

do njihova vrhunca.

Obaveznost

vrline pozivanja

Uzviseni Allah
pozivati

traziti

da

veli:

na dobro i odvracanja od zla

I neka medu

se cini dobro,

a odzla

vama bude onih koji ce na dobro

odvracati,

oni ce sta zele postici.

(Ali 'Imran, 104.)

U
/

"/ neka

dobro

j"
navedenom kur'anskom ajetu, u rijecima Uzvisenog "(vSo.
medu vama bude" je objasnjena obaveznost pozivanja na

odvracanja od

postici" dato je

zla, a

u rijecima

" jj^>Jiil

diiJji" / ''Oni

do znanja da bez njega nema uspjeha.

\^ ^1 .>L.vi

j-Oi js-

^j*-'i

^iA""- /^^ '^^j -

164

r^'

J CJ^''

f^ '

cesto zele

njemu

u^-^'

je.

f^ ''^'

takoder, dokaz da je ovo zajednicka obaveza svih vjernika

{h\Ji^

J'/),

ne svakog pojedinca (i^vp ^/), sto znaci da, ako jedna grupa izvrsi
ovu obavezu, ona spada sa ostalih, jer Uzviseni nije rekao: "Budite svi
oni koji ce na dobro pozivati!", vec ']e rekao: I ne^a medu vama ^ude
onih koji ce... Znaci, sve dok pojedinci ili grupe vjernika izvrsavaju ovu
obavezu, ona spada sa drugih, s tim sto su oni koji je izvrsavaju, na
kraju ajeta opisani rijecima ... oni ce sto zele postici. Medutim, ako niko
od Ijudi ovu obavezu ne bi izvrsio, odgovornost bi, sigurno, snosili oni
koji su to bili u stanju izvrsiti, a nisu izvrsili.
a

Uzviseni,

takoder,

veli: Ali,

nisu svi oni

sljedbenika Knjige kojipo svu noc AUahove ajete citaju

i

onaj svijet vjeruju

jedva cekaju da

da se cine dobra

traze

djela,

ucinite dobrocinstvo; oni su

isti.

mole

Ima
se;

ispravnih

Oni u Allaha

a od nevaljalih odvracaju

(Ali 'Imran, 113.-114.)

cestiti.

Kao sto se iz konteksta navedenih ajeta vidi, Uzviseni Allah ni ovima

zbog samog vjerovanja u Allaha onaj svijet, nije potvrdio da su cestiti
sve dok tome nije dodao da oni pozivaju na dobro i traze da se cine
i

dobra djela

da odvracaju od nevaljalih.

Uzviseni,

dalje,

veli:

drugima; traze da se cine dobra

(Et-Tevbe,

obavljaju...

Dakle,
pozivaju da

ajetu,

se cine dobra djela

da oni koji ne
odvracaju

djela,

vjemice su prijatelji jedni

a od nevaljalih

Uzviseni, zatim,

veli:

koji su opisani

Jezikom Davuda

od sinova Israilovih koji nisu

koji

vjerovali

Ruzno

lije doista to

rijeci

Uzvisenog: Vi

se cine

dobra

ste

djela,

od gresnih postupaka

djela stroga obaveza, najbolje se

gdje se kao razlog zasluzenog prokletstva

navodi njihovo neodvracanje od nevaljalih

da

zato sto su se bunili

kako su postupali! (El-Ma'ide, 78.-79.)

Koliko je odvracanje od nevaljalih

ajeta,

od nevaljalih ne

Isaa, sina Merjemina,

koje su

navedenog

molitvu

ovim ajetom.

zla prelazili: jedni druge nisu odvracali

vidi iz

da od nevaljalih odvracaju, sto znaci

uvijek granice
radili.

odvracaju,

Uzviseni je vjernike opisao da

pozivaju da se cine dobra djela

ne spadaju u vjernike

prokleti su oni

71.)

ovome

vjernici

djela.

S druge strane,

narod najbolji od svih koji se ikadpojavio:

a od

nevaljalih odvracate.

(Ali 'Imran,

iz

trazite

110.)se

da se cine dobra djela odvracanja

od nevaljalih, jer su muslimani, upravo zbog toga, postali najbolji

jasno vidi vrijednost naredivanja

narod od svih koji se ikada pojavio.

Uzviseni,

zatim,

objasnjavajuci

odvracanjem od nevaljalih

djela, veli:

165

kako se spas zasluzuje

I kada zaboravise ono cime su

bili

Mi izbavismo

opominjani,

teskom

kaznom kaznismo

one koji su od nevaljalih djela odvracali, a

gresnike, zato

sto su stalno

u grijehu

bili.

(El-

A'raf, 165.)

Od Ebu
nesto sto ne

valja,

onda jezikom,

se pripovijeda da je rekao:
da je rekao: 'Ko od vas vidi
neka ga otkloni svojom rukom, a ako ne moze,

Se'ida el-Hudrija,

"Cuo sam Allahova

Poslanika,

r.a.,

s.a.v.s.,

ako ni to ne moze, onda, barem, srcem, ali je to

najslabiji iman!'"''' Ovaj hadis upucuje na to da je osuda zla i
odvracanje od nevaljalih djela, onoliko koliko se moze, obaveza. Ona
se, u najmanju ruku, moraju srcem osuditi, jer ako se, barem, srcem
ne osude, to je znak da nema imana. Ibn Mes'ud je - cuvsi jednog
covjeka kako govori: "Propao je onaj ko ne trazi da se cina dobra djela
ne odvraca od nevaljalih djela" - rekao: "Propao je onaj cije se srce
ne obraduje dobru djelu
ne osudi nevaljalo djelo." To znaci da je
rukama (tj.
odvracanje od nevaljalih djela, jezikom ( tj. rijecima)
djelima), u
obavezi onoliko koliko se moze, dok je odobravanje
dobrih djela
osuda nevaljalih, srcem, stroga obaveza {j^}) koja ni sa
koga ne spada, te da je propao onaj ko, barem, toUko ne ucini.
a

Od

"Ko od vas
one
sto
ne
valja,
pozivi, uskoro ce svojim ocima
a da ga nece
moci otkloniti, samo sto Allah zna da ce to on srcem osudivati."
Ibn Mes'uda

se,

takoder, prenosi da je rekao:

gledati

Poslanikove, s.a.v.s., rijeci: "Ko od vas vidi ono sto ne valja"

dokaz su da se pod osudom misli na osudu onoga sto se ocima
vidjelo, a da se u ono sto se culo, a nije vidjelo, ne treba upustati niti
po onome sto je Allah pokrio, kopkati. Tako je Ibn Mes'ud, kada
mu je za nekog covjeka receno da mu je brada pokapana vinom,
rekao: "Allah nam je zabranio da drugoga uhodimo." Poslanikove,
s.a.v.s., rijeci: "... ali je to najslabiji iman" dokaz su da u osobine
trazenje da se ono cini
imana spada pozivanje na dobro
odvracanje od nevaljalih djela da je onaj ko je u stanju sprijeciti zlo
ko ga ne
ko ga sprjecava, bolji od onoga ko to nije u stanju
takoder,
upucuju
Poslanikove,
s.a.v.s.,
rijeci u
sprjecava. Na to,
vezi sa danima hajza (mjesecnog ciklusa) kod zene: "... a sto se tice
krnjavosti njene vjere, ona dane noci provede, a da ne klanja.""'' tj.
iako joj je u tim danima zabranjeno klanjati, to je opisano kao njena
i

166

krnjavost u vjeri.

Drugim

da

rijecima, to znaci

ko je u stanju
od onoga ko nije u

je onaj

ko ih, doista, izvrsava, bolji

obaveze
zbog toga ne izvrsava, iako za njihovo neizvrsavanje
ima opravdan razlog.
izvrsavati

stanju, pa ih

Od

Vjerovjesnika,

se,

s.a.v.s.,

takoder prenosi da je rekao:

"Tako mi Onoga u

zivot,

dobra djeia

ili

vas

protiv

cijoj je ruci
moj
od nevaljalih odvracati,

kaznu,

poslati

pa

cete

ili

cete traziti da se cine

ce Allah, uskoro, od Sebe,

Ga

moliti,

ali

vam nece

biti

udovoljeno."'"^^

Allahov Poslanik,

s.a.v.s., je,

drugom

prilikom, rekao: "Primjer

onoga ko ne izvrsava
onoga ko izvrsava Allahove zapovijedi je kao
primjer grupe Ijudi od kojih su se jedni, bacajuci kocku izmedu sebe,
smjestili u donji, a drugi u gornji dio lade, pa je neko od ovih dolje,
uznemiren uskracivanjem vode od ovih gore, uzeo sjekiru poceo
i

busiti ladu na dnu, na sto su

-

radis.'"

vode. 'Ako ga sprijece spasice

probusi ladu) nastradace

Ibn Mes'ud,

"Nema

mu

dosli

upitali ga: 'Sta

on im odgovorio: 'Cinite mi nepravdu.

ni

r.a.,

on

njega

ja

sebe, a ako ga

je, sta to

doci do

puste (da

oni.'""*

prenosi da je Allahov Poslanik,

jednog vjerovjesnika koga je Allah prije

svome narodu,

ti

moram

da nije imao pomagace

s.a.v.s.,

rekao:

mene

poslao

drugove koji su ga slusali

Zatim su poslije njih dolazila druga
pokoljenja koja su govorila ono sto nisu radila radila ono sto im nije
bilo naredeno. Ko se protiv takvih svojom rukom bude borio je
vjernik. Ko se protiv njih bude borio svojim srcem (tj. osudivao ih)
je vjernik. Ko se protiv njih bude borio svojim jezikom (tj. rijecima) je
vjernik. Ko nista od ovoga ne ucini, nema imana ni koliko je jedan
slijedili

njegovu

praksu.

trun.'"'"

Od Ebu Bekra, r.a., se prenosi da je Vjerovjesnik, s.a.v.s.,

"Nema nijednog naroda koji, uprkos svojoj moci brojnosti,
dopusti da se medu njima cine nevaljala djela
ne pokusaju da ih
rekao:

sprijece, a

da

ih Allah

zbog

toga, sve zajedno,

nece

kazniti.""""

.OUVI (TV/\

167

^J
,

,199

oljj

Ko su

on'i koji traze

da se cine dobra djela?

Kada smo kod ovoga, potrebno

pogresan pristup imaju dvije vrste

Prva

da o

je naglasiti

ovom

pitanju

Ijudi:

ne izvrsavaju svoju obavezu, tj. ne traze

da se cini dobro
ne odvracaju od zla, pogresno tumaceci rijeci
Uzvisenog: Brinite se o sebi; ako ste na pravom putu, nece vam nauditi
onaj koji je zalutao! (El-Ma'ide, 105.), jer je vise ashaba reklo da se to
odnosi na one koji ce zivjeti pred kraj svijeta, a ne na njihovo
vrsta su oni koji
i

vrijeme.

tome

od Mekhula prenosi da

se sniislu

kome

doslo vrijeme o

se u

ovom

ko se savjetuje

takva vremena dozivis, tada se brini o sebi.

koji je zalutao

Druga vrsta su oni

To je vrijeme

ajetu govori.

se onaj koji savjetuje bojati, a onaj

putu budes, onaj

Tada

koji bi svojim

bez ikakva razumijevanja,

moze

milosti

koliko stetno,

provesti, a koliko

jezikom

ti,

kada ce
Ukoliko

ako na pravom

rukom
i

(tj.

rijecima

odvracaju od

zla,

ne gledajuci koliko ce

strpljenja,

niti,

koliko se to objektivno u stanju

ne moze, pa da se nareduje

misleci da je to dokazivanje pokornosti

zapravo

poricati.

nece moci nauditi."

djelima) htjeli da, iskljucivo silom, zavode dobro

to biti korisno, a

je rekao: "Jos nije

AUahu Njegovu
i

zabranjuje,

Poslaniku, a

vec prekoracenje Allahovih propisa, onako kako se

nije,

naredbama
zabranama, postavljaju mnogi koji u
vjeru uvode novotarije
povode za svojim prohtjevima, od cijeg
djelovanja je veca steta nego korist.
danas, u svojim

Pravi put u poz'ivanju na dobro

Da

pozivanje na dobro

bi

uspjesno, svako ko hoce da se

sljedece vrline: znanjem, blagoscu

1.

tome
i

odvracanju od zla

odvracanje od
posveti,

mora

zla bilo valjano

se odlikovati sa

tri

strpljivoscu.

Znanje

Pod znanjem

podrazumijeva dobro poznavanje onoga sto se

nareduje
onoga od cega se odvraca, umijece razlikovanja jednog od
poznavanje stanja onoga ko se poziva da cini dobro
drugog, kao
onoga ko se odvraca od nevaljalih djela. Ovo zato sto je znanje
preduvjet za valjanost svakog djela. U tome smislu Omer b.
Abdulaziz je rekao: "Onome ko bez znanja robuje AUahu, robovanje
vise steti nego koristi (tj. vise zaraduje grijeha nego sevaba)."
se

168

Od

Mu'aza,

"Znanje

se prenosi da je rekao:

r.a.,

je ispred

djela na njega nadovezuju. Ovo je vise nego ocito, jer su

ako su ucinjena bez znanja, neznanje, zabluda povodenje za

djela, jer se
djela,

prohtjevima."

Ukoliko covjek zna da ce usljed uklanjanja jednog

veceg zla, onda ga je zabranjeno uklanjati. To isto vazi

jos

ako

to

znaci uklanjanje dobra koje je vece od

da je Vjerovjesnik,

to je

Ubejja

b.

Selula

njemu

Ovo

brojne istomisljenike.
to bilo

njegove

Poslanik,

s.a.v.s.,

To
neko
da

li

zato sto

pristalice

kada

sto bi svijet,

bi,

da

ih je

na neki nacin kaznio,

2.

plamen raskola, a s druge

poceo govoriti kako Allahov

potpirile

bi to cuo,

znaci da, prije nego sto se zatrazi da se

prethodno mora
veca korist

biti

ili

neko dobro ucini

razmisliti o posljedicama

mora se

Allahov Poslanik,

s.a.v.s.,

Od
Poslanika,

ili

uporediti

"Cemu god

rekao:

voli blagost

pri

obazriv, upravo

odvracanju od

onako kako

je

se s blagoscu pristupi,
pristupi,

ona ce ga

Poslanik,

s.a.v.s., je

On za

u svemu.

blagost daje

ono

strogost."'"^

Dzerira
s.a.v.s.,

se

prenosi

da je rekao: 'Ko

da je rekao: "Cuo sam Allahova

uskraceno

me je uskracena blagost,

dobro."""'

Imam Ahmed
ispricali sta ruzno,

se osveti,

cine

cemu god se s gruboscu

drugom
prilikom, Allahov
Jednom

"Allah je blag

ne daje za

mu je

blag

krajnje

biti

to dotjerati, a

pokvariti."^"'

sto

steta.

Prilikom trazenja da se cine dobra djela

rekao:

jedne strane,

Blagost

nevaljalih,

ona ce

ubija svoje drugove.

zlo sprijeci,

ce od toga

u slucaju,

kolovode licemjera koji su imali svoje

na ustrb veceg interesa, jer bi se u torn slucaju,

pobunile
strane,

Najbolji primjer za

zla.

ostavio (nekaznjenim) Abdullaha b.

s.a.v.s.,

slicne

do

zla doci

ono

je

preporucivao blagost

nije se Ijutio niti reagirao

dok su Ibn Mes'udovi drugovi,

sto

Polahko, Allah

ne

valja,

vam

govorili:

poniznost, a ako bi

mu

kao da sam sebi hoce da

prolazeci pored onih koji

"Polahko, Allah

vam

se smilovao!

se smilovao!"

.(oa/-) JU^i J iL^I (fil^) ^j'^^' J

169

'

5^1

jJI

(Ul/U)

pJL

201
ljj

Sufjan es-Sevri je govorio: "Pozivati na dobro

moze samo

onaj ko se odlikuje sa

odvracati od

kada
na dobro poziva i kada od nevaljala odvraca, pravednoscu kada na
kada od nevaljala odvraca znanjem kada na dobro
dobro poziva
poziva i kada od nevaljala odvraca."
nevaljala

tri

vrline:

blagoscu

3. Strpljivost

Onaj ko hoce da drugoga

prema onome koga savjetuje
i

sigurno

Tako

nailaziti.

je

rijecima: Obavljaj molitvu

rdavih

strpljivo

(Lukman,

trazi

podnosi ono

da

biti

milostiv

na uznemiravanja na koja ce

strpljiv

Lukman Mudri

mora

savjetuje, takoder,

se cine

sto te zadesi

savjetovao svoga sina

dobra djela, a odvracaj od

duznost je tako postupiti.

17.)

najodabranijih Ijudi
od Svojih poslanika
trazio da, u svome pozivanju na dobro odvracanju od nevaljala, budu
strpljivi. Obracajuci se Svome posljednjem Poslaniku Muhammedu,
ti, pokriveni! Ustani i opominji! I Gospodara
s.a.v.s., Uzviseni veli:

Zato

je Uzviseni

svoga velicajl I haljine svoje

da

je

ocistil

I kumira se klonil I ne prigovaraj drzeci

mnogol I radi Gospodara svoga

trpi! (El

otpocinjuci ajete zapovjedi da se drug)

zapovijedi da se pri

tome bude

Uzviseni, takoder,
/

stitimo.

Muddessir,
a

1.-7.),

zavrsavajuci ih

strpljiv.

veli:

Mi

presudu Gospodara svoga,

strpljivo cekaj

ti

opominju,

tebe

vidimo

(Et-Tur, 48.),
/ trpi

Muzzemmil,

ono

sto oni govore i izbjegavaj ih

Strpljiv budi!

na prikladan nacin! (El-

10.),

Ali strpljiv ces

biti

samo uz Allahovu pomoc. (En-

Nahl, 127.).

Dakle,

neophodne

navedene
to:

tri

znanje

stvari:

znanje, blagost

prije pozivanja

strpljivost su

da se cini dobro

odvracanja od nevaljala, blagost u toku pozivanja

prije

strpljivost poslije

toga.

Osim
vrline,

moze

pri

toga,

potrebno

pozivanju da se cini

uciniti pretesko, pa

opasnije

od samog

da se vladanje sa sve tri navedene

dobro i odvraca od nevaljala, mnogima

je znati

pomisliti da to oni nisu duzni ciniti, sto je

pozivanja bez navedenih preduvjeta, jer je

170

neizvrsavanje obaveze grijeh isto kao sto je

grijeh ciniti

ono

sto je

Allah zabranio. Jos gore od toga je sa jednog grijeha prelaziti na drugi,

jer bi

to podsjecalo

na onoga ko od vrucine hoce da se

zastiti

vatrom.

ko sa jednog grijeha prelazi na drugi podsjeca na onoga

jedne krive vjere prelazi na drugu krivu vjeru, pri cemu ova

Isto tako, onaj

ko

sa

druga moze
krive.

biti

Takav

gora od prve, manje

je slucaj

sa

podsticanja na dobra djela

u odnosu

onim ko

kriva

od prve,

moze

biti vise,

njega, u pogledu grijeha,

podjednako

odvracanja od nevaljalih, jer njegov grijeh

na onoga ko ne izvrsava ono sto je naredeno

je zabranjeno,

ili

se oglusuje o Allahovu zapovijed

moze

manje

ili

iste tezine,

biti gori, bolji

Motivi podsticanja na dobra djela

radi

ono

sto

pa prema tome od

ili isti.

odvracanja

ili

od nevaljalih

da motivi za podsticanje drugih da cine dobra djela da

se odvracaju od nevaljalih mogu biti razliciti. Nekada je to zelja za
Tjxya^]

nekada strah od kazne, ukoliko se to ne cini, nekada

ogorcenost zbog toga sto se ne postuju Allahove svetinje, nekada zelja
da se vjernicima da savjet, iz milosti prema njima nade da ce im se
pomoci da izadu iz teskoca u koje su zapali, te zelje da se, na ovome
buducem svijetu, sacuvaju Allahove srdzbe. Medutim, uz sve ovo,
motiv je
zelja da se Uzviseni Allah sto vise slavi, velica voli, jer je
jedino On dostojan da Mu se covjek pokorava
da Mu nikada ne
bude nepokoran, da Ga stalno spominje
nikada na Njega ne
zaboravlja, da Mu je stalno zahvalan
da Mu nikada ne bude
nezahvalan, te da mu nista nije zao zrtvovati, samo da se Allahove
svetinje ne povrjeduju, upravo onako kako je neko od casnih predaka,
davno, rekao: "Volio bih da su svi Ijudi Allahu pokorni, pa makar se
moje meso na ognju przilo."
nagradom,

tome smislu Abdulmelik b. Omer b. Abdulaziz je svome ocu

govorio: "Volio bih da smo ja ti, u ime Uzvisenog AUaha, u kljucalu
vodu u kazan baceni, nego sto smo ovo dozivjeli." Onaj ko je svjestan
ovog primjera
onog prije njega, bice mu lakse podnijeti
i

uznemiravanja na Allahovu
ko ga uznemirava.

putu, a

171

mozda

zamoliti oprost za onoga

BORBA NA ALLAHOVU PUTU

|f
I

^w^

204

jezickom smislu izraz "dzihad" znaci ulaganje napora. U

vjerskom smislu on znaci ulaganje napora u borbi protiv
zlikovaca. Borba protiv njih
nevjernika, visebozaca
i

nije propisana odmah, nego tek nakon Hidzre. Naime, dok su jos

muslimani bili u Mekki, bilo im je naredeno da se strpe, suzdrze da

na uznemiravanje od strane visebozaca ne odgovaraju silom, vec
strpljenjem, u iscekivanju boljih dana. Medutim, kada su
oprostom
muslimani sa preseljenjem u Medinu spajanjem sa svojom bracom
Ensarijama, brojcano ojacali u svakom drugom pogledu osnazili, bilo
im je dozvoljeno da se onima koji su ih u Mekki progonili, odupru
i

silom,

mada

to jos uvijek nije bilo

dignuto na nivo obaveze. Takva

dosla je u rijecima Uzvisenog Allaha; Dopusta se odbrana

onima koje drugi napadnu, zato sto im senasiljecini-aAllahje,doista,
kadarda ihpomogne. (El-Hadzdz, 39.)-

dozvola

Poslije

toga doci ce zapovijed o obaveznoj odbrani

protiv onih koji ih napadnu,

ali

ne

borbi

onih koji ih ne napadaju. Takva

zapovijed dosla je u rijecima Uzvisenog:

I borite se na Allahovu putu

protiv onih koji se bore protiv vast (El-Bekare, 190.).

Poslije toga, objavljivanjem rijeci Uzvisenog:
svih

mnogobozaca, kao

sto se oni svi bore protiv vas!

ce zapovijed o borbi protiv svih nevjernika

objavljivanja propisa

o borbi.

Ona je

Borite se protiv

(Et-Tevbe, 36.) doci

visebozaca.

ucenjaci,

kako oni

muslimane

vrsta visebozaca.

Sejh Hasan el-Benna, Allah

koji se ugledaju

su faze

dakle, prvo bila zabranjena, zatim

dozvoljena, zatim naredena protiv onih koji napadnu

konacno naredena protiv svih

To

mu

koji svoje zakljucke

se smilovao, kaze: "Islamski

donose samostalno, tako

na ranija misljenja, kako

iz ranijih,

tako

iz

oni

kasnijih

pokoljenja, su jednoglasna misljenja da je borba na Allahovu putu

Ul

^^ :^^\ - i^ji^.>__A.>Jl

v^/Jl

- t5jt>cJl ^^f^

172

^ji- cijU'

^- ^'^ J'^

~
^ll' ^'j

u sirenju Islama, zajednicka obaveza svih muslimana na

- kifaje), a licna obaveza svakog pojedinca (farzi - ajn) u
odbrani muslimana, u slucaju kada ih neprijatelj napadne. Buduci da
(dzihad)

svijetu (farzi

su danasnji muslimani, kao

sto

sam

znas, potlaceni od

nemuslimana,

da nad njima vladaju nevjernici, da im je zemlja pregazena, svetinje

pogazene, da o njihovim pitanjima odlucuju njihovi neprijatelji da je
i

vjerozakon u samim njihovim zemljama obesnazen,

o sirenju

da ne govorimo

neminovno
borbu, sve dok se ne

propagiranju njihove vjere, svaki musliman je

duzan sve svoje potencijale posvetiti pripremi za

pruzi prilika dok se konacno ne ispuni Allahova odredba.
i

Narodu

zna kako valja umirati

koji

smrt, Allah ce, sigurno, dati cestit zivot na

onome

uzivanje na

dunjaluku

svijetu, za razliku

smo

ponizenja do kojih

cijeniti

svijetu

casnu

vjecno

od nase danasnje slabosti

samo zbog nase

dopali

zna

koji

ovom

privrzenosti

mrznje prema umiranju."

Imam

Ibn el-Kajjim, Allah

Allah veli: Krecite u

zalazuci imetke svoje

boj,
i

bill slabiili

mu

se smilovao, kaze: "Uzviseni

snazni,i borite sena Allahovuputu,

To vamje, da

zivote svoje!

znate, boljel

(Et-Tevbe,

Govoreci o preduvjetima za spas od Vatre, za oprost grijeha

41.).

Dzennet, Uzviseni

ulazak u

vjernici, hocete

veli:

trgovinu,

ana

vjerujte

imecima svojim na Allahovuputu se borite

bolje

On

-,

rijeke feci,
veliki.

prema

ce

ce

(Es-Saff,
i

to

u divne dvorove u edenskim vrtovima;

10.-12.),

vam je, da znate,

kroz koje ce

to ce biti uspjeh

zatim im, ako to budu

skotu poh]QAvi

cekate:Allahovu pomoc

za

Poslanika Njegova

vam grijehe vase oprostiti i u dzennetske basce vas,

uvesti,

im pomoci

vas spasiti patnje nesnosne; u Allaha

da vam ukazem na

It

A2.iv.

cinili, obecava da ce
a dace vam i drugu blagodat koju jedva

skoru pobjedul (Es-Saff, 13.)

Uzviseni, zatim, vjernicima daje do znanja da je

On

od njih

imetke njihove u zamjenu za Dzennet koji ce

obecanje dao u najodabranijim nebeskim
knjigama: Tevratu, Indzilu
Kur'anu. Zatim im daje do znanja da
niko od Njega dosljednije ne ispunjava Svoje obecanje, nagovjestava
im njihovo radovanje pogodbi koju su s Njim ugovorili, te daje do
znanja da je to, doista, veliki uspjeh. Neka, zato, onaj ko je sa svojim
Gospodarom zakljucio ovakvu pogodbu, dobro razmisli; koliko je to
ozbiljna stvar neka o njenim rokovima vodi racuna, jer je kupac niko
drugi do Uzviseni Allah, cijena dzennetske blagodati, stjecanje
Allahova zadovoljstva i uzivanje u gledanju u Njega, te da je pogodbu
zakljucio preko Allahova najodabranijeg poslanika, medu melekima
otkupio zivote njihove

im

dati,

te

da

je

to

173

stvorenjem, sto samo po sebi govori o

najodabranijim

IJLidima

velicini djela

nagrade koja je za njega pripremljena. Pjesnik je to

lijepo rekao:

Aka imab razumijes,

(^uxt0

pripremib su te

od probismjeta sacumli!

pasi kake ces se

Dzenneta

za msLo kmpm,

imetka koje od
vjernika otkupljuje njihov Gospodar. Propali kukavica nema robe sa
takvom cijenom. Take mi Allaha, ona nije ni hrdava, pa da se oko nje
mogu cjenjkati propali trgovci, niti slabe prode, pa da se siromasima
daje na otplatu. Izlozena je na pijaci za one koji hoce. Vlasnik njen je
ne da, dok se za nju ne bude spremno platiti zivotom, pa odustaju
neozbiljni, a oko nje se guraju oni kojima se dopada koji su spremni za
nju platiti zivotom, tako da kao roba dolazi samo u ruke onih koji su:
Cijena Ijubavi

je zrtvovanje zivota

prema vjernicima ponizni, aprema

mnogo onih

nevjernicima ponositi. (El-Ma'ide, 54.)

koji tvrde da vole, od njih se trazi

da za

svoju tvrdnju donesu valjan dokaz, jer kada bi se Ijudima davalo

samo

Posto je

na osnovu njihove tvrdnje, onda bi

onaj ko je u nevolji.

Kako

onaj ko je bezbrizan tvrdio kao

mnogo onih

je

koji za svoje tvrdnje

moze

svjedoke, njima ce se reci da se tvrdnjama ne

dokaza da se udovoljilo rijecima Uzvisenog: Red:

mene

sltjedite,

pa

osim

ustuknuti

vladanju budu
zatraziti valjan

ce

onih

prijekora ne

boje.

bez

"Ah Allaha volite,

31.), a

tada ce svi

Allahova Poslanika,

s.a.v.s.

od njih ce se

biti valjan dok se ne potvrdi da su

na Allahovu putu bore i koji se nicijeg

dokaz, a dokaz nece

koji se

(El-Ma'ide,

da vole, ustuknuti,

"Duse

nude

vjerovati

praksi, na rijecima, nacinu zivota

koji

slijedili

medu one

se svrstali

reci:

vas Allah voljeti!" (Ali 'Imran,

...

54.),

a pristupiti

pa ce vecina

od ovih koji su

tvrdili

borci na Allahovu putu kojima ce se

imeci onih koji vole nisu njihovi!"

onako kako je zakljuceno u ugovoru po kome

zamjenu za Dzennet, otkupio njihove zivote

pa ce se povinovati

od vjernika, u
imetke, jer ugovor o

je Allah
i

uvjeta od obje strane.

kupoprodaji predvida ispunjenje

Kada

trgovci

vide ko je Kupac, kolika je vrijednost robe, kolika je vrijednost sa

Njim zakljucenog ugovora

Knjige u kojoj je zapisan, tek tada ce

shvatiti koliko je ta roba vrjednija

gubitak

naivnost

bolja

od svih

ostalih,

da je

cisti

prodavati je u bescjenje, za nekoliko dirhema, jer

ko bi takvo nesto ucinio ispao bi obicna budala. Umjesto toga,

pametni ce, dobrovoljno, po svome izboru, sa Kupcem, na obostrano
reci: "Tako nam Allaha, ugovor
zadovoljstvo, zakljuciti ugovor
necemo nikada raskinuti niti od Tebe traziti da ga raskines!" A kada
i

174

ugovor zakljuce

robu predaju, reci ce im

postal! su nase vlasnistvo, a sada

nego

sto su

izginuli! Ne,
169.).

vec da

od onog ko

"Vasi zivoti

se:

ih

vasi imeci

vracamo, bolje

obimnije

Nikako ne smatraj mrtvima one koji su na Allahovu putu

bili:

kod Gospodara svoga. (Ali 'Imran,

vase imetke od vas nismo trazili da bi na vama

oni su zivi

Vase zivote

zaradili,

vam

obilju su

bi se darezljivost

nije savrsen

darovima, tako da

plemenitost pokazala u primanju

u njegovom

smo vam vrijednim

darivanju najskupocjenijim

jos vrijednijim uzvratili.

Vrijednost borbe na Allahovu putu

Kur'anski
-

ajeti koji

Propisuje

vam

govore o borbi:

se borba,

mada vam

nijepo volji!

Ne volite nesto,

a ono moze biti dobro za vas; a nesto volite, a ono ispadne zlo po
Allah zna, a vi neznate. (El-Bekare, 216.)
-

Krecite u boj, bili slabi Hi snazni,

zalazuci imetke svoje

-

zivote svojel

za Dzennet

koji ce

im dati

na Allahovu putu

(Et-Tevbe, 41 .)

Allah je odvjernika kupio zivote njihove

-

borite se

vas,

oni ce se

imetke njihove u zamjenu

na Allahovu putu

boriti,

pa ubijati i

^/.(Et-Tevbe, 111.)
-

Vjemici koji se ne bore

osim onih koji su za borbu nesposobni

jednaki onima koji se na Allahovu putu bore imecima svojim

One

budu

borili ulazuci imetke svoje

citavim stepenom

nad onima koji se ne budu

borili, i

koji se

nisu

zivotima svojim.

zivote svoje, Allah ce odlikovati

On svima obecava lijepu

nagradu. Allah ce borcima, a ne onima koji se ne bore, dati veliku nagradu,

pocasti

od Sebe i milost.

Allah prasta

samilostan je. (En-Nisa', 95.)

Hadisi o borbi:

Od Ebu Hurejre, r.a., se prenosi da je rekao: "Jedan je covjek

Allahovu
dosao
Poslaniku, s.a.v.s.,
rekao: 'Uputi me na neko djelo
koje ce biti ravno borbi na Allahovu putu (dzihadu)!' - pa mu je
odgovorio: 'Ne vidim da ima takvo djelo' - a zatim ovoga upitao:
'Mozes li ti kada borac na Allahovu putu krene u borbu uci u dzamiju
klanjati da ne prestanes
postiti da se ne omrsis (dok se on ne
vrati).^' - pa mu je ovaj odgovorio: 'A ko to moze.''!'"
i

Ebu Hurejre je rekao: "Borcu na Allahovu putu ce, za svaki

predeni korak njegova konja, biti upisano dobro djelo."^^
SjUVI (To

175

yi/sY) ^X~- J

il^l

(ih

"^
)

lSjI^I

Ijj

Od Ebu

Se'ida el-Hudrija,

r.a.,

se prenosi da je rekao: "Upitan:

- Allahov Poslanik, s.a.v.s.,

zivotom svojim imetkom bori
na AUahovu putu. 'Na to su ga upitali: 'A poslije njega?' - paje
odgovorio: 'Vjernik koji se u nekom od brda posvetio Allahu
povukao od svijeta, kako im ne bi zlo ucinio."'"''

'Allahov Poslanice, koji je covjek najbolji?'

se svojim

je odgovorio: 'Vjernik koji

Enes

b.

Malik,

r.a.,

od Vjerovjesnika,

s.a.v.s.,

pripovijeda da je

"Odlazak u borbu na AUahovu putu, ujutro i povratak

navece, bolji su od ovoga svijeta svega sto je na njemu.""*"
rekao:

iz nje,

Od

Selmana,

r.a.,

se prenosi da je rekao:

"Cuo sam AUahova

noc provedeni na
Poslanika, s.a.v.s., kada je rekao: 'Jedan dan
granicnom utvrdenju bolji su nego postiti klanjati mjesec dana, a ako
tamo umre teci ce mu nagrada za djela koja bi inace ucinio, bice
opskrbljen posteden ispitivanja Munkira i Nekira."-*
i

Allahov Poslanik, s.a.v.s., je, takoder, rekao: "Ko umre, a da

prethodno nikada nije krocio u borbu na AUahovu putu, niti ga je za
njom povuklo srce, umro je noseci sa sobom jednu od osobina
licemjerstva."""'

Od Ebu

Hurejre,

"Cuo sam
borca na AUahovu

se prenosi da je rekao:

r.a.,

Poslanika, s.a.v.s., kada je rekao: 'Primjer

klanja. Allah je
putu je kao primjer onoga ko (neprekidno) posti
borcu na Njegovu putu zagarantirao da ce ga, ako pogine, uvesti u
Dzennet, a ako ne pogine, dati da se svojoj kuci bezbjedno, sa

Allahova

nagradom

Od

plijenom,

vrati.""'"

Omera, r.a., se prenosi da je Allahov Poslanik, s.a.v.s.,

prodavali na kredit, kada se budete
rekao: "Kada budete kupovali
posvetili samo dunjaluckim poslovima, kada budete zadovoljni sa
Ibn

206
207

209

Muslim navodi da je cuo od Ibn Sehma, a ovaj od Abdullaha b. el-Mubareka da je rekao:

smo da je tako bllo u doba Allahova Poslanika, s.a.v.s.", dok en-Nevevi na to kaze: "To
sto je rekao Ibn ei-Mubarek, moguce da je tacno. Medutim, vise drugih je reklo da je znacenje
navedenog hadisa opcenito. Njime se htjelo reel da onaj ko tako radi lici na licemjere koji su izostali
iz borbe iza Allahova Poslanika, tj. da je izostajanje iz borbe, jedan od znakova licennjerstva."
"Misljenja

^.Ljirl

(iii

iirl\)

Ltjll

J iUL. j

(Y /^T) o. J_jii oUx.^O-^ j

176

jl^l (^h)

<^jW

"'"

=bj

usjevima
kada se prodete borbe na Allahovu putu, Allah ce vam
takvo ponizenje dati koje sa vas nece skinuti, sve dok se ponovo
i

svojoj vjeri

ne

vratite."""

hadis
el-Albani
kaze:
"Pod
navedeni
usjevima koji se, kao jedan od uzroka
ponizenja koje se moze dozivjeti, spominju, ne misli se na same
brigu za usjevima, nego na preokupiranost vlasnika njima,
sijanje
zbog cega on zanemaruje borbu na Allahovu putu. Na to se u hadisu
gore navedeno ne navodi, ne samo da je
misli. Sjetva koja na
dozvoljena, vec i mnogobrojnim drugim hadisima pohvaljena Prema

Komentirajuci

sjetvom

zaokupljenosti

tome, tu

nema nikakvih

nejasnoca."

Jledan primjer iz islamske tradicije

Ez-Zehebi biljezi da je Ibn el-Mubarek kao borac iz pogranicne

tvrdave u Turtusu 175. god. po Hidzri poslao pismo el-Fudajlu b.
'Ijadu sa sljedecim stihovima:

kada hi nas

tipoboinjace dvajii Q^Qarema,

<^ib hi lijasno da se sa svojom peboimscu

T^i koji svoje

'^ok

lice

konje

km ^caju.

uprazm samaras,

&{asi od iznurenosli borbomJuLrom

(3iji0

erkavaju.

vama miris anibera, mi smo sami sebi amber,

Cornice

ispod kopita konja i prasina Ijepse mirisu.

&uli smo daje nas Q^erovjesnik

(^j/eci tacne

"^rasina

i isLinite,

od Allahomh

rekao,

k^e ne mogu
kortja

(^Kj/'e isto sLo i valra

(3^w

izi^'avas.

suzama mijes,

nase cpvdi u sopslvenoj

'^ok ti svoje

vidio,

u nosu

latjali

covjeka,

rasbuktak.

A.llahove (^nji^e koja pred nama ^ovori,

3a sehid nj/e mrlav,

isLinaJe koja se

ne mose poreci

pismo rasplakao se, a zatim rekao:

lijep mi savjet dao." Zatim se
"Istinu je rekao Ebu Abdurrahman,
okrenuo kuriru i upitao ga: "Zapisujes li hadise.^" Kada mu je

Kada

je el-Fudajl procitao

Er-Rafi'i

je isplati,

''I

Kupoprodaja na kredit (s^i j^) je kada neko nekome nesto proda uz odgodu
takvom kupcu bez gotovine uruci robu, a zatim je od niega, zbog nemogucnosti
:iy^\ djf-).
ponovo otkupi, samo ovaj put uz mnogo nizu cijenu. (rrv kaze:

placanja vrijednosti

da

m/v

177

da

odgovorio

zapisuje, rekao

mu

"Zapisi

je:

Ebu

ovaj hadis iz

Abdurrahmanova pisma koje nam je poslao!" Zatim mu ga je

izdiktirao zajedno sa lancem prenosilaca. Gore navedeni hadis prenosi

Ebu Hurejre

nalazi se u poglavlju o dzihadu.

Vrline pogibije na Allahovu putu

Od

Enesa,

r.a.,

se prenosi da je Vjerovjesnik,

s.a.v.s.,

rekao:

"Niko ko ude u Dzennet nece pozeljeti da se vrati na ovaj svijet, i da

ponovo prode kuda je prosao, do sehid. Jedino on, zbog pocasti koja
mu je ukazana, prizeljkuje da mu se ponovo vratiti na ovaj svijet da
i

mu je

poginuti jos deset puta.""'*

Od Ebu
s.a.v.s.,

Hurejre,

se prenosi da je Allahov Poslanik,

r.a.,

"Tako mi Onoga u

rekao:

prizeljkivao da

mi

cijoj je ruci

moj

zivot, stalno

sam

krenuti u borbu na Allahovu putu pa poginuti,

je

pa opet krenuti u borbu pa poginuti, pa opet krenuti

u borbu pa

poginuti!"-'"'

Od
Poslanik,

s.a.v.s.,

Od
Poslanik,

'Amra b. el-'Asa, r.a., se prenosi da je Allahov

rekao: "Sehidu ce sve, osim duga, biti oprosteno."^'''

Abdullaha

b.

el-Mikdada
s.a.v.s.,

b.

Ma'di Keriba se prenosi da

rekao: "Sehid

je

Allahov

se odlikuje sa sest osobina: bice

oprosteni grijesi sa prvim sikljajem krvi

mu

ugledace svoje mjesto u

Dzennetu, bice posteden kaburske patnje, bice posteden strahota
i

Sudnjega dana, definitivno ce biti zaogrnut plastem imana, za zene ce

mu se dati dzennetske hurije, crnih i krupnih ociju, i dace mu se
mogucnost da se zauzme za sedamdeset osoba od svoje rodbine."-"
.

iLjJri^l-Lai

(^\^/v

) (^l.>Ji

5jL.ni

(ri/\r

SjU-^i (t

/\r

''"^
)

(J-- j

)|a

^LjJri

^Uii

(Vt/"i) tiji^i jIjj

(m/i

(jjUJi

"'"'

oijj

otkup grijeha kod sehida je da u borbi bude izdrzljiv, oprezan, da se nada nagradi, da
da pred njim ne uzmice unazad. Ovo se da zakljuciti iz jednog drugog
hadisa koji biljezi Muslim, a u kome stoji da je jedan covjek upitao Allahova Poslanika: "Allahov
Poslanice, sta tnislis, ako u borbi na Allahovu putu poginenn, hoce
mi biti izbrisanj grijesi?" - na sto
mu je Allahov Poslanik, s.a.v.s., odgovorio: "Hoce, ako pogines na Allahovom putu, ako budes
izdrzljiv, ako se budes nadao nagradi, ako budes jurisao naprijed na neprijatelja ako pred njim ne
budes uzmicao." Pod njegovim rijecima "na Allahovu putu" podrazumijeva se iskrenost. Izuzetak
su, dakle, jedino obaveze prema drugim Ijudima, kako se moze razumjeti iz njegovih rijeci "osim
duga". Molimo Allaha da
nama da da, kao sehidi, poginemo na Njegovu putu, jurisajuci na
neprijatelja, a ne uzmicuci pred njim!
Uvjet za

ide

naprijed na neprijatelja

li

c<l Jiiill

(TV^^)

orL- ^1 J i^^.ji- Tt-^w^

j_^

iJ^A^ iJu Jli J iL^I Jj'l-^

178

(M ^/v

"
)

iS^j-''

'hj

Od

jednog od Vjerovjesnikovih,

s.a.v.s.,

drugova se prenosi da

ga je jedan covjek upitao: "Allahov Poslanice, kako to da ce

kaburima

svojim

odgovorio: "Dosta

bid

mu je

Svijetii primjeri

*0d Enesa,
Enes

en-Nadr

b.

borbe drugova Allahova Poslanika^

se pripovijeda da je rekao:

r.a.,

sam

Bedru pa

prve bitke koju

iz

osim sehida?"
pa
od sijevanja sablji."^"'

izostao je iz Bitke na

Poslanice, izostao

Ako me

iskusavani,

bilo iskusenja

si

vjernici

mu

je

s.a.v.s.

"Moj amidza

je upitao: 'Allahov

vodio protiv visebozaca.

docekam da ucestvujem u nekoj drugoj bici

Kada su u Bici na Uhudu
nepokriveni (strijelcima) on je rekao: 'Boze, ja Ti se

Allah pozivi da

protiv visebozaca,

muslimani

ostali

vidjeces sta cu napraviti.

zbog

onoga sta su ovi - tj. moji drugovi - ucinili.

da ja nemam nista sa onim sto ovi - tj. visebosci cine!' Zatim je krenuo naprijed, gdje ga je susreo Sa'd b. Mu'az,
kome je rekao: 'Sa'd b. Mu'aze, Dzennet! Tako mi en-Nadrova
Gospodara, ja osjecam njegov miris ispod Uhuda!' Sa'd je (kasnije)
rekao: 'Allahov Poslanice, ja nisam imao snage uciniti ono sto je on
ucinio.'
Enes (tj. prenosilac hadisa) dalje kaze: "Na njegovu tijelu
nekoliko rana, sto od udaraca sablje, sto od
nasli smo osamdeset
uboda kopljem, sto od uboda strijela. Nasli smo ga ubijena. Visebosci
su ga bili toliko izmrcvarili da ga niko nije mogao prepoznati do
njegova sestra,
to po njegovim jagodicama na prstima." Enes dalje
njemu slicnih
kaze: "Vjerovali smo da je u povodu njegova
ispricavam

Opravdavam Ti

se

objavljen

slucajeva,
Allahu,

ima

th koji

Ima

ajet:

su poginuli,

vjernika koji ispunjavaju zavjet dat

i

ima

ih koji to

ocekuju

nisu nista

izmijenili." (El-Ahzab, 23.)-"

*0d Ebu

da je rekao: "Allahov
njegovi drugovi su pozurili da na Bedr stignu prije
Poslanik
visebozaca. Kada su dosli visebosci, Allahov Poslanik, s.a.v.s., je
(svojim drugovima) rekao: 'Ustanite pozurite u Dzennet koji je sirok
Hurejre,

r.a.,

se pripovijeda

koliko

nebesa

Zemlja!'

pa je na to

Umejr

b.

el-Hamam

rekao: 'Ah,

(^=-
;), na sto ga je Allahov Poslanik, s.a.v.s., upitao: 'Sta te je
navelo da kazes: Ah, ah!' - pa mu je odgovorio: 'Tako mi Allaha,
Allahov Poslanice, nista drugo do nada da cu
ja biti njegov
stanovnik!' Na to mu je on rekao: 'Bices njegov stanovnik.' na sto je

ah!

on

iz

svoje torbe izvadio nekoliko

komada hurmi poceo

179

jesti, a

onda

rekao:

bi

'Bilo

hurme", pa
"218
poginuo

ih je

predugo ako bih zivio sve dok ne pojedem ove

od sebe bacio
nastavio se boriti sve dok nije
i

Od

Ibn Omera se prenosi da je rekao: "Bili smo u jednom

bizantijskom gradu kada se pred nas isprijecila velika grupa, u redove

poredanih Bizantijaca. Pred njih se isprijecila, isto tako velika, ili jos
veca, grupa muslimana. Zapovjednik logora bio je Ukbe b. Amir, a

grupe

prema

Fudala

b.

Ubejd. Jedan covjek musliman zaputio se pravo

usao medu njih, pa su Ijudi povikali:

taboru Bizantijaca

'Subhanallah! Ovaj se

'Na

to je

On

sam svojim rukama baca u

Ebu Ejjub

propast.

el-Ensari rekao: 'O Ijudi, zar tako tumacite

nakon sto je Allah

pomagaci
postali
mnogobrojni.
pomogao
Jedni drugima smo, tiho, govorili, kako ne bi cuo AUahov Poslanik,
s.a.v.s., da smo imetak izgubili, da je Allah pomogao Islam i da su
njegovi pomagaci postali mnogobrojni, pa kako bi bilo da ostanemo
pokusamo popraviti nase imetke nadoknaditi ono sto je izgubljeno,
pa je povodom toga, Uzviseni Svome Vjerovjesniku, objavio kako ce
nam odgovoriti na ono sto smo govorili. Bile su to rijeci Uzvisenog: ...
/
sami sebe u propast ne dovodite! {EX-Bdkaxc, 195.), tako da je propast
bila ostati kod svoga imetka, posvetiti se njegovu popravljanju
izostati iz pohoda u borbu. Zato Ebu Ejjub nije nikada izostajao iz
borbe na Allahovu putu, vec je u svaki pohod isao, sve dok nije
poginuo u zemlji Bizantijaca gdje je pokopan.""'^
ovaj ajet?

je objavljen

Islam

nakon

vezano za

nas, Ensarije,

sto su njegovi

* # *

219

180

ZUHD

dricanje

(-^

22"

ODRIGANJE

je

ajii)

obuzdavanje zelje prema necemu

onome sto je bolje od toga. Cineci
i

usmjeravanje prema
to,

da,

covjek spoznaje da je ono sto napusta bezvrijedno

takvo, ne zasluzuje njegovu pozornost.

kao

Na

taj

nacin, on

spoznaje da je ono sto je kod AUaha trajno, da je onaj svijet bolji

trajniji od ovog, kao sto je dragulj bolji od leda, jer je ovaj svijet poput
kocke leda ostavljene na suncu, od koga ce se istopiti nestati, za
razliku od onog svijeta koji se, kao skupocjeni dragulj, nece istopiti
nestati. U onoj mjeri u kojoj je covjek svjestan razlike izmedu ovog
onog svijeta, jaca njegova zelja da ovaj svijet zrtvuje, u zamjenu za
onaj svijet. Uzviseni Allah, na vise mjesta u Kur'anu, hvali zuhd
odricanje od ovog svijeta, a kudi onoga ko mu je privrzen. Uzviseni,
i

tako, veli:
-

AH, vi vise zivot na ovom

a onaj svijetje bolji i

svijetu voltte,

vjecanje. (El-A'la, 16.-17.)

-

prema onom samo je prolazno

-

vodite.

zivot,

kada

bi

svijetu,

a zivot na ovom

svijetu

uzivanje. (Er-Ra'd, 26.)

Zivot na ovom svijetu

ofiaj svijet je

na ovom

Ojii se radtijii zivotu

nije nista

drugo do zabava

samo oniznali. (El-'Ankebut,

Uistinu vi ovaj prolazni svijet volite,

igra,

a samo

64.)

onom drugom

brigu ne

(El-Kijame, 20.-21.)
-

Yi zelite prolazna dobi'a ovog svijeta,

a Allah zeli onaj svijet. (El-

Enfal, 67.)

Kazujuci o vjerniku

on svom narodu rekao:

iz

faraonova naroda, Uzviseni navodi da je

narode moj, zivot na ovom. svijetu samo je

prolazno uzivanje, a onaj svijetje,

iSiy^ jyl-UJi

^Lj

- ^^^j

^V fSM

_,

doista,

Kuca

^U

- Jl^il

(.jUl

181

vjecna. (Gafir, 39.).

^^JJl cjic cLi-l

- ^^1

^H ^.^UJt

""

5-U

Tako

AUahov

Poslanik,

se od Dzabira,

ovaj svijet je opisao nistavnim.

s.a.v.s.,

"da se Allahov Poslanik,

prenosi:

r.a.,

s.a.v.s.,

okruzen svijetom, naisavsi pored pijace, zaustavio se pored mrtvog

culavog jarca, uzeo ga za uho upitao: 'Ima li ko od vas da bi za ovo
dao srebrenjak (dirhem).?' - pa su rekli: 'Sve da je nase, ne bi znali sta
cemo sa njime. 'Zatim je, ponovo, upitao: 'Bi li voljeli da je vas.-^' - pa
da je ziv, a ne mrtav, bio bi pod
su odgovorili: 'Tako nam Allaha,
mahanom, jer je culav.' Na to im je on rekao: 'Tako mi Allaha, ovaj
svijet kod Allaha je manje vrijedan, nego sto kod vas vrijedi ovaj
i

(jarac)."'''

Od

Seddada, r.a., se prenosi da je Allahov

Poslanik, s.a.v.s., rekao: "Ovaj svijet naspram onog svijeta samo je kao
kada neko od vas umoci prst u more, pa pogleda sta mu je na njemu

od mora

b.

ostalo."^"^

Od
s.a.v.s.,

el-Mustewrida

Sehla

rekao:

Sa'da,

b.

"Da

ovaj svijet

od njega nevjerniku ne

bi

se prenosi da je Allahov Poslanik,

r.a.,

kod Allaha

dao da okusi

vrijedi koliko krilo

ni koliko je gutljaj

komarca,

vode.""^

Allahov Poslanik, s.a.v.s., stalnoje upozoravao na opasnost od

zavodenja ovim svijetom. Tako se od Ebu Se'ida el-Hudrija, r.a.,
prenosi da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: "Ovaj svijet koji vam je
Allah u naslijede dao, je, doista, sladak lijep (zelen) da bi Allah vidio
i

kakvi cete

biti.

Zato se cuvajte ovog svijeta

zena!""'*

Od Ebu Hurejre, r.a., se prenosi da je rekao: "Cuo sam

AUahova Poslanika, s.a.v.s., kada je rekao: 'Ovaj svijet ono sto je na
njemu su prokleti, osim sjecanja na Allaha, sto upucuje na to, ucena
i

i onoga ko se posveti ucenju."'" Komentirajuci ovaj hadis elAlbani kaze da se pod ovim svijetom ovdje misli na sve ono sto
covjeka okupira odvraca od sjecanja na Uzvisenog Allaha.

covjeka

Jjl^kll (\

At)

Jjli

y\

_)

-JJ>_;]I

('\r/^ A) j^L-. aljj

223

(oo/\V

jliji

,4_'

i\jj

"

"Pod rijecima 'Ovaj svijet je, doista, zaiogaj slatkog

da se misli najednu od dvije stvari: prvo, da je ovaj svijet uporeden sa ugodnim,
razgaljuje dusu, drugo, da se tim htjelo ukazati na
slatkim, zrelim
ukusnim vocem koje prija
njegovu prolaznost tj. da ce ovaj svijet brzo prod kao sto prode sezona voca zelenila."
Komentirajuci ovaj hadis en-Nevevi kaze:

voca'

moguce

je

^ UVI

x>,)\ (i

nT

wrL.

^..1

182

t_^^ ^,^

.-Jii

j^)\

(1

ha/i

225
)

(^-L.>Jl

Ol

il

Kako je

zivio Allahov Poslanik, s.a.v.s. ?

Vjerovjesnik, s.a.v.s., zivio je krajnje skromnim zivotom,

maksimalno se sustezuci od dunjaluka svodeci koriscenje njegovili
blagodati na najmanju mogucu mjeru. Mozda ce neko reci da je tako
i

zato sto je raspolagao sa ogranicenim sredstvima za zivot.?

cinio
to

odgovaramo cinjenicom da

s.a.v.s.,

dao

pomoci, na sve strane

njegov otac

Kakva je

bila

kakva

Hattab

jednom

je,

Poslanik,

nakon

sto se Islam,

AUahovom

odakle se na Arapski poluotok sa svih

bogatstvo, uostalom, takav je prije njega, bio

hrana Allahova Poslanika,

Od en-Nu'mana
"Prisjecajuci se

s.a.v.s.,

prosirio,

ogromno
Omer, r.a.

strana slijevalo

b.

Besira,

prenosi

se

r.a.,

s.a.v.s. ?

pogodila

je nestasica bila

da je rekao:

svijet,

sam kako

prilikom, rekao: 'Gledao

Omer

b. el-

se Allahov

cio dan previja od gladi, ne mogavsi naci

hurmi kako bi utolio glad."^"**

s.a.v.s.,

najslabiju vrstu

Od
je

Vjerovjesniku,

najdrazem stvorenju, sigurno, za njega

najodabranije prilike za zivot. Zato se Ibn Omer, r.a., tako
kao najodabranijem

vjerno ugledao na Poslanika,

Svome

je Uzviseni Allah

Mi na

umro,

'Aise,

r.a.,

da se

ni

se prenosi da je rekla: "Allahov Poslanik, s.a.v.s.,

Muhammedova

celjad,

dva dana uzastopno, nikada

nisu najela jecmena hljeba."'-'

Od

Enesa,

r.a.,

se prenosi da je rekao: "Vjerovjesnik,

s.a.v.s., je

umro, a da nikada nije sjeo da jede za sinijom, niti se najeo hljeba

somuna.

Od Urve

se prenosi da

mu

je

'Aisa,

r.a.,

jednom prilikom

mi Allaha, znali smo docekati ispratiti

mlada mjeseca, u dva mjeseca dana, a da se u
Poslanikovoj, s.a.v.s., kuci ne bi nalozila vatra." Upitao sam: "Tetka,
rekla:

jedan,

"Sestricu moj, tako

dva

tri

.(rr'^X) i^L-^j;! J AA_^l

(T\l/^

cSl-jdl

_,

jli^l

(TYr/\

'"^
\

tijUJi

l_,j

"To sto Allahov Poslanik, s.a.v.s., nije jeo za sinijom

njegovo dobrovoljno izbjegavanje blagodati ovoga svijeta iz zelje za
blagodatlma onoga, vjecnog svijeta. Sto se, pak, imetka tice njega je pohvaino trositi u ono za to
ce se biti nagradeno na onom svijetu. Medutim, on AUahovom Poslaniku, s.a.v.s., u tom pogledu,
nije bio potreban. Ukratko, ovaj hadis ne govori da je siromastvo bolje od bogatstva, vec da je
Komentirajuci

sto nije jeo hijeb

ovaj hadis, Ibn Bettal kaze:

somun,

bilo je

zadovoljstvo sa onim sto se ima

skromnost

boija

od pretjeranog nasladivanja sa blagodatima ovoga

svijeta."

183

sta ste onda jeli?" - na sto mi je ona odgovorila: "Hurme vodu, s

tim sto je Allahov Poslanik, s.a.v.s., imao komsije Ensarije koje su
imale deve - muzare, pa su mu slale mlijeka koje nam je on davao
a pijemo.
i

Kakva je

bila

odjeca Allahova Poslanika,

Od Ebu Burde

Ebu Musaa

b.

s.a.v.s. ?

el-Es'arije,

r.a.,

ogrtac od grubog
obucena u ovo dvoje

rekao:

"'Aisa je pred nas iznijela iskrpljenu haljinu

sukna

'Allahova Poslanika,

rekla:

se prenosi da je

s.a.v.s.,

zatekla je smrt.""

Kakva Je

Od

bila posteija

'Aise,

r.a.,

Allahova Poslanika,

s.a.v.s. ?

se prenosi da je rekla: "Posteija na kojoj je

spavao Allahov Poslanik,

rravom.

Kako su zivjeli ashabi,

Iz zivota ashaba,

bila je kozica

s.a.v.s.,

r.a.,

napunjena suhom

r.a. ?

Ummeta,

najbolje generacije ovog

opet najbolji narod koji se ikada pojavio, vidi se da su

skromno
koliko im

koji je

zivjeli krajnje

da su od ovosvjetskih blagodati uzimali samo onoliko

je bilo najnuznije.

Od

Fudale

b.

Ubejda,

dok

se prenosi da su,

r.a.,

bi klanjali iza

Allahova Poslanika, s.a.v.s., pojedini siromasi koji su se okupljali na

sofama ispred dzamije, od gladi, u namazu, znali padati na zemlju,
tako da su im beduini znali govoriti da su ludaci, a Allahov Poslanik,
s.a.v.s., kada bi zavrsio namaz, znao se okrenuti prema njima i reci:

"Da znate kakva

siromasniji

vas nagrada kod Allaha ceka, pozeljeli bi da ste jos

u jos vecoj nuzdi."^'"

Od Muhammeda

b.

da je rekao:

Sirina se prenosi

smo

"Bili

kod Ebu Hurejre, r.a., koji je na sebi nosio dvije haljine okicene
resama od lana, pa se o jednu od njih obrisao (oseknuo) rekao: 'Ah,
ah! Ebu Hurejre se osece o lanenu haljinu, a sjecam se kako sam od
gladi nekada padao u nesvjest, izmedu minbera Allahova Poslanika,
i

.0*^1 (^ -A

<

.v/\A),a_^

(ili>

(TAr

/\

)l5jV^I

.^UJI (ov/\ i) (J>

^LUl (ov

l\ i )

(4

jli>

229
"Ijj

'

'JJ
'

(Y

AT

/\

i^jl:^! ljj
232

.^USfl

184

4iil_,

i.;)i
_,

(T^A/'^

)lS->^jfJI '^jj

s.a.v.s.,

na

'Aisine sobe,

vrat, misleci

kako mi prolaznik prilazi stavlja svoju nogu

a nisam bio, nego sam od gladi padao u

da sam ludak,

nesvjest."^^^^

Od

Enesa,

se prenosi da je rekao: "Vidio

r.a.,

kao vladar pravovjernih, na

jednu preko druge."

svojoj odjeci, na

ramenima

sam da Omer,
nosi

tri

zakrpe

Stepeni zuhda
PiTii stepen

zuhda

je

da se covjek na ovom svijetu drzi skromno,

mu

iako je zeljan njegovih blagodati, osjecajuci da

njima privrzeno
oduprijeti.

To je

dusa prohtjevna,

onaj ko se trudi da

ali

im

bude

se,

je srce

dalje

pored svega, nastoji

zahid.

Drugi stepen zuhda je da covjek prezrivo gleda na blagodati

koje

mu

se dusi prohtjevaju

sebe, odrice,

onoga

dobrovoljno se uzivanja u njima, sam od

tim sto primjecuje

osvrce se na svoj zuhd, poput

koji zrtvuje jedan srebrenjak (dirhem) da bi dobio dva.

Treci

stepen

zuhda

blagodatima ovoga svijeta

je
i

da

primjecuje da se bilo cega odrice.

kamencic,

se

covjek

odrice

uzivanja

da bude toHko skroman da, uopce, ne

Takav

je

kao onaj ko je ostavio

uzeo dragulj. Covjek sa takvim stepenom zuhda je poput

hoce da ude kod vladara, ali mu na vratima ne da pas, pa se

dosjeti, baci mu komad hljeba da se oko njega zabavi, ude vladaru,
bude pocascen
stekne njegovo povjerenje. Sejtan je kao pas koji
stoji na Allahovim, dz.s., vratima
svijetu ne da da ude, iako su vrata
otvorena
zastor dignut. Ovaj svijet je kao zalogaj koga se treba
odreci da bi se dobila vladareva naklonost, a ako je tako, zar je zalogaj
vrijedan da se covjek na njega obazire?

onoga

koji

Kako su zuhd tumacili raniji ucenjaci?

-

vidi,

El-Hasan je rekao: "Pravi zahid

je onaj

koji,

kada drugog

kaze da je ovaj skromniji od njega."

-

Ibrahim

Edhem je

b.

rekao:

"Zuhda ima

tri

vrste:

zuhd

koji

zuhd koji je pohvaljen zuhd koji je spas. Zuhd koji je farz je

potpuno odricanje od onoga sto je zabranjeno (harama), zuhd koji je
pohvaljen je odricanje od onoga sto je dozvoljeno (halal), a zuhd koji
je spas je odricanje od onoga sto je sumnjivo (subuhat)."
je farz,

.jjb^ii

(X

'i-i/'\

is^}i\ J

185

i:-Ji

_)

^bS^h

(Uaxp'Vi

(r-r/\r) cSjbUi

~^^
.ijj

Junus

b.

Mejsere

je rekao:

"Zuhd na ovom

svijetu nije ni u

zabranjivanju onoga sto je dozvoljeno,

imetka, nego da
sto
i

u tvojoj, da

je

da

ti

si

ocima

je u

Sve

tri

ti

isti

niti u zabranjivanju trosenja

u ono sto je u AUahovoj ruci, nego u ono
bude svejedno pogodila te nesreca ili ne pogodila
onaj ko te hvali i onaj ko te kudi."

sigurniji

navedene

Ebu Sulejman imao

vrste

obicaj reci:

zuhda stvar su
"Ni za koga ne

srca, a

tvrdi

ne

djela.

Zato je

da je zahid!":

1.
"Sve dok se ne uvjeris da je sigurniji u ono
AUahovoj ruci, nego u ono sto je u njegovoj!" Ovo zato sto
od jacine ispravnosti ubjedenja.

sto je

to dolazi

ima od imetka, zahid Ebu Hazim je odgovorio:

"Imam dvije stvari koje mi ne daju da se plasim siromastva:
pouzdanje u Aliaha izgubljenu nadu u ono s cim raspolazu Ijudi.", a
upitan: "Zar se ne bojis siromastva?" - odgovorio je: "Kako cu se
bojati siromastva kada je moga Gospodara: sve stoje na nebesima i stoje
na Zemlji i sto je izmedu njih i sto je pod zemljom ?" (Ta-ha, 6.)
Upitan

sta

El-Fudajl

je

"Temelj

rekao:

zuhda

je zadovoljstvo sa

Uzvisenim Allahom." On je, takoder, rekao: "Zadovoljstvo sa maHm

je zuhd, a zuhd je bogatstvo. Onaj ko potpuno vjeruje, u svemu je
pouzdan u Aliaha, zadovoljan sta god mu odredi osloboden ovisnosti
o drugima, pa niti ih moli, niti ih se boji. To je ono sto mu ne da da
ovaj svijet trazi na nedozvoljen nacin. Onaj ko je takav je zahid
najbogatiji covjek, makar na ovome svijetu nista ne imao, jer kao sto
i

je

Ammar,

r.a.,

rekao: 'Smrt je dovoljna kao opominjac, sigurno

ubjedenje kao bogatstvo,

Ibn

Mes'ud,

r.a.,

rekao:

je

udovoljavas Ijudima izazivajuci

onome

kao posao."

a ibadet

mu je Allah

"Sigurno ubjedenje je da ne

Allahov gnjev, da nikome ne zavidis

od koga ne trazis ono sto ti Allah

izaziva pohlepa onoga ko je
pohlepan, niti zaustavlja prezir onoga ko prezire, vec Allah po Svome
znanju Svojoj mudrosti, u sigurnoj spoznaji zadovoljstvu, daje srecu
radost, a u gnjevu sumnji, brigu i zalost."
na

nije

dao,

sto

jer

dao da
AUahovu opskrbu
i

ni

niti

2.

Sve dok

mu

nagrada na

onom

svijetu za

svijetu izgubio, u nesreci koja ga je zadesila

bude draza od toga da ga

izgubio. I ovo moze samo
Alija je,
svijetu,

neka Allah

ozari

nije pogodila

onaj

lice,

."

186

sto je na
i

ovom

si.

ne

da od ovog svijeta nista nije

ko je potpuno uvjeren.

njegovo

nesrece lakse podnosi

ono

u imetku, djeci

rekao:

"Ko

U tome smislu

je zahid

na

ovom

Neko
svijet bi otisli

budu

jer

isti,

ovom

nije nesreca na

na onaj

svijetu,

kao gubitnici."

Sve dok

3.

"Da

je drugi rekao:

mu

onaj ko

ga hvali

ovom

covjek privrzen

onaj

ko

pravom, kudi ne
onoga ko ga hvali od

ga, s

svijetu, vise voli

onoga ko ga kudi. Jer, mozda ga to ponekad navede da, bojeci se kritike,

zanemari istinu, ili da, u zelji za pohvalom, stane na stranu neistine, za
razliku od

onoga kod koga je

isti

onaj

ko ga

hvali

onaj

ko

ga, s

pravom,

kudi, sto je najbolji znak da je svoje srce ocistio od brige sta ce o

misliti

drugi, a ispunio Ijubavlju

njegov Gospodar.

prema

istini

onim

tome smislu Ibn Mes'ud,

sa

r.a.,

cim

njemu

je zadovoljan

je rekao:

"Sigurna

spoznaja je u tome da drugima ne ugadas onim sto izaziva Allahov gnjev."

Onaj ko u zamjenu za ovaj svijet proda onaj svijet, odrekao se

onog svijeta, a onaj ko u zamjenu za onaj svijet proda ovaj svijet,
odrekao se ovog svijeta. Medutim, udomacilo se da se izrazi "zahid"
"isposnik" upotrebljavaju za one koji cine pobozna djela
koji se
odricu uzivanja u blagodatima ovog svijeta. Tako je jedan covjek
nekome od dobrih Ijudi rekao:" Nisam vidio veceg zahida od tebe!" pa mu je ovaj odgovorio: "Ti si veci zahid od mene. Ja sam se odrekao
ovog prolaznog nepouzdanog svijeta, a ti si se odrekao onog vjecnog
svijeta. Ko je, onda, od tebe veci zahid.^!"
i

neko mogao biti zahid, a to je

da mu je na raspolaganju ono cega se odrice, jer kako se neko moze
odricati od onoga sto nema.? Tako je Ibn el-Mubarek, onome ko ga je
zovnuo: "O zahide!" - odgovorio:" Zahid je Omer b. Abdulaziz, kome
su sve blagodati ovog svijeta na dohvat ruke, pa ih se odrice, a ne ja
Postoji jos jedan preduslov da bi

koji se

nemam

cega odreci."

"Zapamtio sam
druzio se sa
Ijudima koji se nicemu od ovog svijeta, kada im je bio naklonjen, nisu
radovali, niti su za njime, kada im je uzmicao, zalili. Ovaj svijet u
njihovim ocima bio je sitniji od prasine. Neki od njih su zivjeli po
pedeset ili sezdeset godina, a da nikada nisu obukli valjanu haljinku,
pristavili kotao, prostrli ispod sebe nesto na zemlju, niti ukucanima
naredili da im sta skuhaju za jelo, a kad bi dosla noc; licem bi padali
na zemlju, obraze umivali u suzama molili svoga Gospodara da im
vratove postedi vatre. Kada bi ucinili kakvo dobro djelo, zahvaljivali
bi Allahu
molili Ga da im ga primi, a kada bi sta pogrijesili, tugovali
bi
molili Allaha da im oprosti, tako sve do smrti. Tako mi Allaha, ni
pored svega toga, nisu mogli ostati postedeni od grijeha, niti se spasiti
bez Allahova oprosta, Njegove milosti zadovoljstva!"
El-Hasan

el-Basri

je rekao:

187

Jedan covjek
oni

bili bolji

je

rekao tabi'inima

generaciji koja je dosla iza

(tj.

vise radite od drugova Allahova Poslanika,

ashaba): "Vi

od

vas.

su

s.a.v.s., ali

Vise su se od vas odricali uzivanja u ovosvjetskim

blagodatima."

Ebu ed-Derda',
zakleli

je rekao:

r.a.,

da je skromniji od

"Kada

vas, ja bih

bi

mi

se za

nekog covjeka

vama zakleo da

se

je bolji

od

vas."

Mozda
u cemu se

neko

ce

na

upitati: "Sta je to

Ijudi trebaju sustezati? Je

li

ovom

zemlja sa svim na sebi; brdima, drvecem

pokudeno

svijetu

vrijeme u

to

kome

zive? Je

li

to

svakojakim blagodatima?

Hi su to Ijudska djela koja najcesce nisu ispravna?"

Odgovor

spomenuta u Kur'anu
sunnetu ne odnosi na ovosvjetsko vrijeme, jer ono nije nista drugo do
uzajamno smjenjivanje noci dana sve do Sudnjega dana, kao sto veli
Uzviseni: On cini da se noc i dan smjenjuju, to je pouka za onoga koji hoce
da razmisli Hi zeli da bude blagodaran. (El-Furkan, 62.)
je u

tome da

se prezrenost

jednoj predaji

dobro pazite

sta cete

stoji:

"Ova noc

dan su dvije

riznice,,

pa

u njih pohraniti!"

Mudzahid je rekao: "Nema nijednog dana, a da ne govori:

'Ademov sine, danas sam te posjetio, nakon danas, nikada ti se vise
necu vratiti, pa dobro pazi sta u meni cinis!' Kada istekne, dan se
i

smota, zapecati

kada ce

mu

nikada se vise nece otvoriti sve do Sudnjeg dana

Allah presuditi."

tome

smislu, neki je pjesnik lijepo

rekao:

vaj svj^elje put

&{hci su

ili

sa '^iennet

covjekova Ir^opina,

Prema tome, vrijeme

ili

sa '^zehennem,

a danipijaca.

je covjekov kapital kojim trguje sa

svojim Uzvisenim Gospodarom. Allahov Poslanik,

"Ko

kaze: 'Neka je slava

palma u Dzennetu."

'^'^

s.a.v.s., je

rekao:

hvala Allahu Svevisnjem!' posadena

mu je

Pogledaj koliko propusta palmi onaj koji

trati

vrijeme!

Jedan od dobrih

Ijudi

imao

drugi kod njega previse zadrzavaju,

je obicaj,

reci:

kada

da se
Gospodar

bi primijetio

"Zar se necete

dici.''!

ne prestaje okretati Sunce."

.(iA

188

JJ^

234
<^.ji- fJ-i'

da je jedan covjek rekao ucenjaku: "Stani da te nesto

Prica se

upitam!"

mu je

pa

"Hocu, ako ces zaustaviti sunce."

ovaj odgovorio:

Prezrenost se, takoder, ne odnosi ni na mjesto ovoga svijeta,

tj.

zemlju, planine, mora rijeke

kojima

rudnike, jer su to sve blagodati

je Allah pocastio Svoje robove.

leze koristi

Ovo

zato sto u

svemu tome

dokazi jednoce Uzvisenog Stvoritelja, Njegove moci

velicine.

prema tome, odnosi na Ijudska djela na ovome

onakva kakva hi trebala biti, ciji ce rezultati
kao sto veli Uzviseni: Znajte da zivot na ovom svijetu nije

Prezrenost se,

svijetu, jer ih vecina nije

pohvalni

biti,

do igra

nista dnigo

nadmetanje imecima

Mi

Tako
dobra djela

prepomcuju

cine,

njemu

uljepsavanje,

mediisobfio hvalisanje,

brojem djecel (El-Hadid, 20.)

samo ne oni koji vjeruju i

i kojijedni drugima istinu preporucuju i kojijedni drugima
vremena,

covjek, doista, gubi,

strpljenje. (El-'Asr, 1.-3.)

Ljudi se na

One

1.

razonoda,

ovom

svijetu dijele

buduci

koji poricu

svijet

za ucinjena djela na

slijede

na dvije

ovom

vrste:

nagradu

svijetu.

To

kaznu koje na

su oni za koje je

Onima koji ne ocekuju da ce pred Nas stati i koji su zadovoljni

zivotom na ovom svijetu, koji su u njemu smireni i otiima koji su prema
dokazima Nasim ravnoduhii - prebivaliste njihovo bice Dzehennem, zbog
Allah

onoga

rekao:

sto suradili. (Junus, 7.-8.).

ovom

uzivanje na
veli

svijetu

Uzviseni Allah:

sto stoka

Mere

Glavna briga

...a oni koji ne vjeruju

buduci

koji vjeruju u

ucinjena djela na

ovom

preokupacija takvih je

odavanje nasladama prije smrti, kao sto

njihovo ce prebivaliste vatra

One

2.

svijetu.

To

koji se nasladuju

(Muhammed,

biti!

svijet

nagradu

zderu kao

12.)

kaznu za

su sljedbenici Allahovih poslanika.

Oni se dijele na tri vrste: a) one koji se prema sebi grijese (<u-iJ Lb),
b) one koji su u uzivanju ovosvjetskih blagodati umjereni {.i^azl^) c)
one koji, AUahovom voljom, svojim dobrim djelima druge nadmasuju
ji

a)

najvise.

pa

niti

svijet

Onih

prema

koji se

Vecina

ih se

opredjeljuje za Ijepote

gledaju kako ih
njihova

uzimaju,

niti

kako

im

svadaju.

izmice,

To

Ijuti

su

tri

ove grupe, je

blagodati ovog svijeta,

ih koriste, tako

glavna preokupacija, da su,

zadovoljni, a kada
prijateljuju

sebi grijese, od sve

kada im

nezadovoljni

da je ovaj

je naklonjen,

da se zbog njega

pobornici igre, zabave, razonode

189

gizdanja. Oni,

zivota na

cilj

iako, nacelno vjeruju u onaj svijet, nikada nisu shvatili

ovom

trebaju opskrbiti za buduci svijet

b)

ono

Oni

da

svijetu, niti
i

samo mjesto na Rome

je to

se

vjecno boraviste.

su u uzivanju ovosvjetskih blagodati umjereni,

koji

tj.

od ovoga svijeta uzimaju u vecoj mjeri nego

sto je neophodno. Takvi za ono sto rade nece biti kaznjeni, s tim sto
koji

sto je dozvoljeno

umanjuje stepen uzivanja na onom svijetu. U torn smislu Omer

b. el-Hattab je tekao: "Da se ne bojim da nagtada za moja dobra djela
na buducem svijetu nece biti umanjena
ja bill vam se pridruzio u
vecem uzivanju ovosvjetskih blagodati. Medutim, cuo sam kako
Uzviseni ukorava neke Ijude tijecima: Vi ste u svom zivotu na Zemlji sve

im

to

svoje naslade iskoristili

u njima uzivali. (El-Ahkaf, 20.)

c) Oni koji, Allahovom voljom, svojim dobrim djelima dtuge

nadmasuju su oni koji shvacaju smisao ovog svijeta
po tome
slivacanju rade. Oni su svjesni da je Allah Svoje robove na ovom
svijetu nastanio zato da bi ih iskusao vidio ko ce se od njih Ijepse
vladati, kao sto veli Uzviseni: Sve stoje na Zemlji Mi smo kao ukras njoj
stvorili da iskusamo Ijude ko ce se od njih Ijepse vladati. (El - Kehf, 7.) tj.
da vidimo ko ce se u zelji za onim svijetom, ovoga vise odricati.
i

Uzviseni Allah, zatim,

Kehf,

A Mi cemo

veli:

nju

golom ledinom

uciniti.

(E\-

8.)

Oni

dobrim djelima druge nadmasuju od ovoga

svijeta uzimaju samo onoliko koliko im je najnuznije, poput putnika
koji na svoj put sa sobom nosi samo ono sto mu je potrebno. U tome
smislu Allahov Poslanik, s.a.v.s., je rekao: "Sta ja od ovoga svijeta
imam.? Ja sam naspram ovoga svijeta kao putnik koji zastane odspava
u hladu drveta, a zatim ga ostavljajuci nastavi dalje."'^^
koji svojim

Savjetujuci Ibn Omera,

svijetu

ili

kao stranac

kao

ili

r.a.,

on

mu je

rekao: "Budi na

ovome

prolaznik!"^""'

kada hoce nekom

udovoljiti ono sto je dozvoljeno (mubah), zbog svoje
pokornosti ce biti nagraden. U tome je smislu Mu'az, r.a., rekao:
"Nadam se da cu za vrijeme provedeno u spavanju biti nagraden,
kao za vrijeme dok sam budan."

Pobozan
svome nagonu

poslusan AUahu, cak

covjek,

jy-^i

\^ji

J^ ^y^

:Jii J Jii^i

(r

.(V^)
.a_U-i

(r-\ jr

,^

y\ ,

xjji (y

-rh

\/i) j^U-( J

j^5?w

^j-^

:Jti

Ji.^g-yi.

r^j'

J
i

-w^i (f rr/^
J (r'\ ^/^

235
)

lsj^jJi

-u-i j

oIj

^S}\

*iiij

'

lSJ^/Ji

_,

190

(T

/r)

ju-i j

<

ii\ii\

(rrr/\

>

^ijUJi

,\,j

Se'id b.

sputava da ne

Dzubejr

je rekao: "Varljivo nasladivanje je

trazis onaj

svijet.

Ono

sto te

nego nasladivanje

varljivo nasladivanje,

ono

sto te

od toga ne sputava nije

koji te vodi

onome

sto je jos

bolje!"

Jahja b.

kome mi

je

Mu'az

dokazujem pokornost
Upitan:

"Kako da ne volim

je rekao:

kome

odredena opskrba, na

kojom cu

zasluziti

ovaj

svijet

na

privrjedujem za zivot

Dzennet?!"

"Sta je to od ovog svijeta sto je Allah u Kur'anu

pokudio cega se pametan covjek treba cuvati?" - Ebu Safvan erRe'ini je odgovorio: "Sve sto, zeleci ovaj svijet, od ovog svijeta
sve sto, zeleci onaj svijet, od ovog svijeta
uzmes, je pokudeno
uzmcs, nije pokudeno."
i

El-Hasan je rekao: "Divan li je ovaj svijet za vjernika koji, uz

malo truda na njemu, zaradi Dzennet, a jadan li je ovaj svijet za
licemjera koji noci dangubi u uzivanju, pa na njemu
nevjernika
i

zaradi

Dzehennem!"

Avn
kao dva

b.

Abdullah

tasa vage. Koji

Vehb

je rekao:

"Ovaj

onaj svijet u sreu vjernika su

god od njih pretegne, bude na racun drugoga."

je rekao:

"Ovaj

onaj svijet su za covjeka kao kada ima

dvije zene, pa kada god jednoj udovolji, ona se druga naljuti."

Opasnosti od privrzenosti

ovom svijetu

ovom svijetu je ono sto onima koji su mu privrzeni

priprema Dzehennem, a odricanje od ovog svijeta je ono sto onima
koji ga se odricu priprema Dzennet. Opijenost privrzenoscu ovom
Privrzenost

svijetu je jaca
otrijezniti

od opijenosti vinom,

jer ce

tek u mraku svoga groba. Jahja

svijet je sejtanovo vino.

logoru mrtvih, kajuci se

Onaj ko se njime

medu onima

njome opijeni covjek

Mu'az je rekao: "Ovaj

se
b.

opije, otrijeznice se

tek u

koji su propali. Opijenost

ovim

svijetom covjeka, u najmanju ruku, odvraca od Ijubavi prema Allahu

koga zavede njegov imetak, sigurno ce biti

od onih koji su na gubitku. Kada srce zanemari sjecanje na Allaha, u
njemu se nastani sejtan njime upravlja kako on hoce, navodeci ga na
zio toliko lukavo da mu udovoljava ponekim dobrim djelom, samo
sjecanja na Njega,

a onaj

zato da bi ga uvjerio da cini dobro." Ibn

na

ovome

svijetu nije

osvanuo

pozajmio. Gost ce uskoro

otici, a

Mesud,

r.a.,

da nije kao gost koji je

pozajmica se mora

191

"Niko
sve sto ima

je rekao:

vratiti."

prema ovom

Ljubav

svijetu

uzrok

je

svih

grijeha

koji

visestruko kvare vjeru:

Zato sto ljubav prema njemu za sobom povlaci njegovo

velicanje, a kako ce se velicati ono sto je kod Uzvisenog Allaha
1.

bezvrijedno

prezreno? Jer,

medu

najvece grijehe spada velicati ono

sto je Uzviseni Allah ucinio bezvrijednim.

2.

sto

Zato sto ga je Allah prokleo

vjerniku, mrzi

koristi

proklinje, mrzi

sam

prezire

sto sve

na njemu, osim onoga

ko

prezire, a onaj

voli

se izlaze iskusenju

ono

sto Allah

Allahovoj mrznji

preziru.
3. Zato sto ga covjek, kada ga zavoli, sebi uzme za cilj, pa se
umjesto Allahu
buducem svijetu, posveti njemu, tako da potpuno
pobrka dvije stvari; da sredstvo uzme za cilj da, umjesto za onaj, radi
za ovaj svijet, a to je zlo koje potpuno sve izopacava, u prvom redu
i

stoji u rijecima \]xw\^cnog: Onima koji zele

na ovom svijetu i Ijepote njegove - Mi cemo dati plodove truda njihova
i nece im se u njima nista prikratiti. Njih ce na onom svijetu same vatrapeci;
tamo nece imati nikakve nagrade za ono sto su na Zemlji radili i bice
uzaludno sve sto su cinili. (Hud, 15.-16.)

srce,

upravo onako kako

zivot

U
Poslanika,
trojica

tome

smislu

s.a.v.s.

Tako

kojima ce se prvo

davalac milostinje
ovaj svijet

govore

mnogobrojni

se u hadisu koji
raspiriti

prenosi

dzehennemska

hadisi

Ebu

vatra,

AUahova

Hurejre, kao

navode: borac,

ucac Kur'ana koji su u svojim djelima imali za

cilj

polozaj na njemu.

Pogledaj kako je ljubav prema ovom svijetu, navedene tri

osobe ostavila bez nagrade, obezvrijedila njihova djela, ucinila da
i

budu

prvi koji ce uci u

4.

dzehennemsku

bolje

svijetu,

ovom svijetu preokupiranost njime,

onome sto ce mu na onom svijetu
zavisnosti od stepena privrzenosti ovom

Zato sto ljubav prema

sprjecavaju covjeka da se
biti

vatru!!!

korisnije.

posveti

stepen zapostavljenosti onog

svijeta,

covjeka, je razlicit.

Tako medu Ijudima

svijet preokupirao,

do

te

mjere da

niti

od jednog do drugog

nailazimo na one koje je ovaj

vjeruju, niti se drze vjere.

Drugi su njime preokupirani, pa ne izvrsavaju vecinu svojih vjerskih

duznosti, treci da ih ne izvrsavaju na vrijeme
onako kako treba
dok
istovremeno
dragocjeno
vrijeme
trate
u
valja,
besposlice, cetvrti
da ne izvrsavaju zajednicke obaveze, nego nesto drugo, peti da se, u
i

192

obavljanju
obavljaju

nemaju kada predati srcem

dusom, pa
samo povrsno, bez udubljivanja u njihov smisao ltd. Sve
svojih duznosti,

daleko od onih koji su privrzeni

ovom

ih

]&

njime zaslijepljeni.
Rijetki su oni koji ovom svijetu nisu odani toliko, da ill, u najmanju
ruku, odvraca od razmisljanja o trajnoj sreci radosti, koje nema dok
se covjekovo srce ne posveti Ijubavi prema Allahu, a jezik Njegovu
to

svijetu

spominjanju, dok se njegov jezik ne bude oslanjao na srce,

Gospodara. Ukratko, Ijubav

prema ovom

privrzenost

sumnje ide na ustrb onog svijeta,

svijetu ide na ustrb ovog svijeta.

isto

kao

sto Ijubav

na
bez

a srce

svijetu,

prema onom

5. Zato sto covjekova Ijubav prema ovom svijetu prelazi u

njegovu glavnu preokupaciju. U tom smislu et-Tirmizi od Enesa b.
Malika, r.a., navodi da je pricao kako je cuo da je AUahov Poslanik,

s.a.v.s.,

rekao:

"Onome kome

Allah ce u srce
svih

strana

uliti

hrliti,

onaj svijet

bogatstvo

svega

bude glavna preokupacija,

mu dati,

dok ce onome kome

a ovaj svijet ce

ovaj svijet

mu

sa

bude glavna

mu uvijek nesto
mu je sudeno."'"

preokupacija, Allah u ocima dati siromastvo, tako da

fall,

a ovaj svijet ce
6.

drugih

mu

dolaziti

samo onoliko koliko

Zato sto ce onaj ko je privrzen ovom svijetu, najvise od svih

njime biti mucen, i to tri puta: Prvo na ovom svijetu,

Ijudi,

trudeci se da ga stekne

Berzahu,

zalosti sto

iz

sporeci se sa drugima, zatim

ga je ostavio

tokom

zivota u

izgubio, sto ce izgubiti svaku

nadu da ce se sa voljenim ikada vise sastati sto, umjesto njega, nece

vise tamo imati koga voljeti. Od njega se u grobu nece niko vise
patiti, jer ce u dusi osjecati brigu, tugu
zalost, dok mu tijelo crvi
i

budu

rastakali.

Kao

u svome grobu, tako

na Dan kada se bude susreo sa svojim
Uzviseni Allah: Neka te ne odusevljavaju

sto ce zaljubljenik

u ovaj

svijet patiti

pacen
kao sto veli
bogatstva njihova, a ni djeca njihoval Allah hoce da ih njima kazni na ovom
svijetu i da skoncaju kao nevjernici. (Et-Tevbe, 55.) Neko od ranijih
ucenjaka je rekao: "Oni se muce njegovim skupljanjem, pate zbog
gubitka onoga sto vole
poricu AUahovo pravo u njemu (tj. svoju
obavezu da ga dijele)."
ce

strepiti

biti

Gospodarom,

7.

onog

Zato sto onaj ko je privrzen ovom svijetu i ko ga vise voli od

spada u najgluplje
najbezumnije Ijude, jer vise voli

svijeta

193

mastu od

od budnosti, prolaznu hladovinu od vjecnog

u dzennetskim blagodatima
privremenu kucu ocri^uce
stvarnosti, san

uzivanja

vjecnog boravka. Onaj ko tako

onom

zivot na

svijetu,

kasno ce vidjeti da je vjecni

zrtvovao za prolazni zivot na ovom svijetu, Jkx)ji
misli,

drugo do pusti snovi ili prolazna hladovina, koja pametna ne

obmanuti. Ranije generacije cestitih predaka, cesto su, kao

nije nista

smije

primjer, citirale sljedeci stih:

vi koji se nctsladij/ele

da su one pmlame,

znajLe

daje zavaravaLi se pwlazmm hladovimm

Junus

bla^odalima mro^ smfela,

(jluposll

Abdu-1-A'la je rekao: "Ovaj svijet ninasto vise ne

b.

podsjeca od covjeka koji zaspi, pa u snu vidi i ono sto mu je mrsko i

ono sto mu je milo, pa se, dok tako sanja probudi, i vidi da je to bio

samo

san."

poput hlada koji ti se ucini da je stalan

nepomican, dok, odjednom, ne primijetis da se pomjerio pomakao
da ga, ako podes, ne mozes stici. Ovaj svijet je kao varka u ravnici u
Ovaj

svijet

je

kojoj zedan vidi vodu, ali

kad do

tog mjesta dode, nista ne nade,

On

mu potpuno

da ga ceka kraj

njega Allahova kazna,

njegov jer Allah

veoma brzo obracunava. (En-Nur,

kao izopacena, rugobna

dotjerala

sredila,

koji

su

obecanje da na
inocu

to grijeh

ce

39.).

starica koja se, cuvsi za

prekrivsi sve sto je na njoj ruzno

musterije, a da je prethodno

joj

"Pristajem jedino pod

ucijeni rijecima:

imam

mene muz nece drugu

kojom cu ga

onome ko

dijeliti!"

a zateci ce

isplatiti

Ovaj

racun

svijet je

prosce, nagizdala,
i

odvratno, prosce,

ne pogledaju, prevari
uvjetom da moj mehr bude
i

dovoditi

tj.

ahiret, jer

pa da prosci pozure

zeli ugoditi svojoj voljenoj!"

svadba, kada se skine maska

necu da

kazu: "Nije

Medutim, kada dode

odjeca, kada se razotkrije prevara i

pokazu sve maliane, mladozenja ce je; ili odmah otjerati odahnuti, ili
se pomiriti da ju zadrzi prvu bracnu noc zakukati.
i

Tako

mi

Allaha, glas o

ode odakle

komsije; ucenjaci

zatvorenih

vrata,

potkresanih

krila, jer

Za el-Hasana
napisao

slucaju cijelom kraju

ne

molbom preklinjanjem da ih
upucuju sve cestite
probrane
poboznjaci, citavu noc provode u ubjedivanju iza
ujutro padaju u njenu klopku
vracaju se
sami
pali
mrezu
njena
su
u
lukavstva.

najavljuje nista dobro. Zato

napusti

ovakvom

je

se njoj sa

dosla,

se

pripovijeda

da je

Omeru

b.

Abdulazizu

poslao jedno dugo pismo o varljivosti ovog svijeta.

194

njemu

je,

izmedu

ostalog, stajalo:

"Ovaj

svijet je za odlazak, a

dirati ga.

ti

pripazi! Najbolja

njega drzi, a osiromasuje onoga ko

jedu

stalni

opskrba na njemu je
Bogatstvo na njemu je siromastvo. Ponizava onoga ko do

za njega bilo kazna, pa ga se

ne

ne za

Ademovo progonstvo

boravak. Vladaru pravovjernih, ne zaboravi da je

On je kao

ga gomila.

otrov koji

ne znaju da ce od njega umrijeti. Cuvaj se ovog

zavodljivog, lukavog
varljivog svijeta! Budi oprezan da mu se
radujes, vise nego sto ga se bojis, jer iza radosti dolazi tuga, kao sto iza
oni

koji

vode dolazi mutna. Cak da Stvoritelj o njemu nije nista rekao

kakav primjer naveo, gore navedeno bi probudilo uspavanog i
osvijestilo nemarnog, a kako tek, kada je o njemu toliko zabrana
izrekao
toliko savjeta uputio?! On kod Uzvisenog Allaha nema
nikakvu vrijednost ni tezinu. Na njega nije pogledao otkako ga je
stvorio. Nasem Vjerovjesniku, s.a.v.s., bili su ponudeni kljucevi svih
njegovih riznica
da to kod Allaha nece nista umanjiti od Njegovih
bistre

niti bilo

riznica ni koliko je krilce komarca, pa ga je

htio da voli

ono

njegov Gospodar mrzi,

sto

njegov Gospodar dao da

cestiti

zavodi

je nisko.

odbio
niti

prihvatiti, jer nije

da uzdize ono sto je

Allah je dao da ga (ovaj svijet)

dobrovoljno izbjegavaju, a Svojim neprijateljima dao da ih

i

Samo zaveden covjek moze

obmanjuje.

misliti

da je sa

Muhammedu,

s.a.v.s.,

kada je od gladi

pritisnuo na svoj stomak.

Tako mi

Allaha,

nema nikoga

u izobilju dao dobra ovog

svijeta,

imetkom

boji

odabraniji

zaboraviti sta je Allah dao

kamenom
kome je Allah

da je to iskusenje, a da je zdrave pameti

nema nikoga kome je

to,

mozda, kod Allaha

pa se ne

rasudivanja. Isto tako,

Allah nesto uskratio, pa nije pomislio da

bolje, a

da je zdrave pameti

195

rasudivanja."

mu je

STRPLJIVOST I ZAHVALNOST

'238

IT"

vala Allahu, dostojnom hvale

zaogrnuo

se

AL. zadrzao

plastom

atribute

slave

zahvalni

u dobru

u zlu!

Neka

izdrzljivi

vode

drugovi

bogobajazni clanovi.

beskrajni, neprekidni,

Neka

od promjena vremena

odabranim
u nesreci,

koji

u sreci

Muhammed,

je blagoslovljen

najodabraniji vjerovjesnik, njegovi casni

su sve uzorite

svemoci,

miljenicima Svojim ulijeva snagu da budu

Jedinom koji,
samo za Sebe

zahvale,

uzvisenosti,

porodica, od koje

ih sviju prati vjecni,

i

sudbine, postedeni

blagoslov!

Kako

se

iman

sastoji

predstavljena u strpljenju,

dobro,

spas

ne

srecu

velicanstvena

bi

dvije

jedne

polovine;

koja

je

druge u zahvalnosti, niko ko sebi zeli

smio dozvoliti da zanemari ova dva

kojima pociva vjerovanje,

na

stuba

iz

da sa njih

niti

skrene, na putu do Uzvisenog Allaha, ukoliko zeli da ga, na

Sudnjem

danu, Allah svrsta u jednu od ove dvije, najbolje vrste vjernika.

STRPUIVOST
Uzviseni

macem
i

Allah

je

strpljivost

dobrotom neiscrpnom,

ucinio

nesalomljivim, vojskom nepobjedljivom, tvrdavom neosvojivom

pobjedom dva slozna

Knjizi kazuje da
strpljivi bice bez

mjestu kako
strpljenje

On

brata.

Hvaleci

strpljive,

Uzviseni Allah u Svojoj

ce ih bez racuna nagraditi, pa

racuna nagradetii. (Ez-Zumer,

strpljive

sigurnom

Samo

oni koji budu

Kazujuci na drugom

10.).

upucuje, Svojom podrskom pomaze

pobjedom

izdrzljivi, jer Allah je, doista,

veli:

nagraduje, Uzviseni veli:

na strani izdrzljivih.

...

njihovo
/

budite

" (El-Enfal, 46.).

Zahvaljujuci tome, strpljivi postizu dobro ovog onog svijeta,

vanjske blagodati. Osim toga, Uzviseni je
kako nutarnje, tako
potpuno
vodecu ulogu u vjeri povjerio onima koji su izdrzljivi
i

jU-UaJl

196

^Uj

JJ-V3I j-jlp

eU^I - jj^UJl OOP

"^

smo Mi vode
odredivali i oni su, odazivajuci sezapovjedi Nasoj, na pravi put upucivali,
jersu strpljivi bill i u dokaze Nase cvrsto vjerovali. (Es-Sedzda, 24.)
uvjereni, sto se jasno vidi iz Njegovih

rijeci:

Izmedu

njih

Uzviseni zatim strpljivima daje do znanja da je strpljivost bolja

od uzvracanja na nepravdu, pa
strpljive. (En-Nahl, 126.)

On

veli:

...

a ako

nadalje daje do znanja da uz strpljivost

moze

vjernicima ne

neprijatelj snazniji

zabranjuje

cakniakoje

On veli: / ako budete trpjeli i ono sto vam se

izbjegavali, njihovo lukavstvo

bogobojaznost

nauditi ni lukavstvo neprijatelja,

brojniji.

za

otrpite, toje, doista, bolje

vam

nece nimalo nauditi. Allah,

dobro zna ono sto oni rade. (AH 'Imran, 120.).

doista,

Navodeci

izdrzljivost

granicama

bdijte

Kllaha se

preduvjete

kao

bogobojaznost

uspjeh, Uzviseni Allah kaze:

vjemici, budite strpljivi

bojte,

da

biste postigli

za

na

izdrzljivi,

ono sto

(Ali

zelite!

'Imran, 200.)

da bi podstakao vjernike na izdrzljivost

kako

istice

On voli

izdrzljive

veli:

...

a Allah

odvaznost Uzviseni

izdrzljive voli. (Ali

Imran,

146.)

Svome Vjerovjesniku nareduje da strpljive

obraduje sa tri stvari, od kojih je svaka, bolja od onoga na cemu Ijudi,
na ovome svijetu, jedni drugima zavide. On veli: A ti obraduj izdrzljive,
Uzviseni, zatim,

kad ih kakva nevolja zadesi, samo kazu: 'Mi smo Allahovi i mi

Njemu vratitiV Njih ceka oprost od Gospodara njihova i milost; oni
na pravom putu! (El-Bekare, 155.-157.)

one

koji,

cemo
su

se

izmedu ostalog, obecava da ce ih

dzehennemske vatre, pa veli: Njih sam Ja

Uzviseni, zatim, izdrzljivima,

uvesti u

Dzennet

postediti

danas nagradio za ono

(El-Mu'minun,
I

zahvalni,

sto su trpjeli, oni su, doista, postigli

ono

111.)

konacno, posebno naglasavajuci, kako oni koji su

iz

Allahovih ajeta, crpe pouku, Uzviseni na kraju

cetiri razlicita kur'

anska poglavlja

veli:

To

su, doista,

strpljivogi zahvalnog. (Es-Sura, 33; Sebe, 19; Ibrahim, 5;

Strpljivost je,

udaljava

vrti,

moze
pravog

sto su zeljeli.

strpljivi

cetiri ajeta

pouke za svakog

Lukman,

31.)

prema tome, omca u kocicu vjernika oko koga

se

primice, karika vjere za koju se drzi, vjere koju ne

imati onaj ko
uvjerenja; ako

nema

strpljenja, a

ga prati

sreca,

197

ako

je ima,

ona

je slaba bez

on je smiren, a ako zapadfie

najmanje

vraca se nevjerstvu,

iskusenje,

(El-Hadzdz,

11.)

Najbolji

upornoscu

zahvalnoscu,

To

cisto

ovaj

onaj svijet.

svojom

na najvise stepene svojom

se

zahvalnosti iznad vrtova

pocast koju Allah ukazuje

je

onome kome

strpljivosti

jezickom smislu

izraz

"j;

"strpljivost"

znaci

itd. U vjerskom smislu ovaj izraz znaci

od uznemirenosti, jezika od zaljenja, ruku od
cijepanja odjece si.

sprjecavanje;

obuzdavanje
i

neizmjerno dobar.

je, doista,

Znacaj i smisao

udaranja

penjuci

krilima izdrzljivosti

leteci

hoce. Allah

izgubi

zivot koji su srecnici zasluzili, zasluzili su

strpljivoscu,

svakojakih blagodati.

On

pa tako

tako da je svaki posao sa njom gubitak.

zadrzavanje

duse

Neki su

kao "pohvalnu vrlinu

eticku
vrijednost covjeka koja mu ne da da radi ono sto nije lijepo, te kao
duhovnu snagu koja regulira karakter svakog pojedinca."
Drugi
nevolji

strpljivost definirali

su rekli "da je to izbjegavanje zabranjenog, smirenost u

pokazivanje drugima bogatstva kada pogodi siromastvo."

Treci su rekli "da je to dostojanstveno drzanje kada pogc/di

nesreca",

"da

cetvrti

je to bogatstvo

znakova zaljenja", peti "da

znakova mrgodenja" itd.
Zaljenje

suprotna

na

strpljivosti.

u nedaci

je to prozdiranje

svoje stanje

ne pokazivanje

gorcine bez pokazivanja

jadikovanje drugima osobina je

Cuvsi kako se neki covjek

zali

na svoje stanje

jedan od dobrih Ijudi mu je rekao: "Tako mi Allaha, s tim

dobio nista vise, osim sto si se pozalio na Onoga ko je prema tebi

prijatelju,
nisi

milostiv,

onome ko prema

tebi nije milostiv."

d^ekaje dru^i rekaO:

(S-^naj

<3^lis

Medutim, kada

na

da se, kada se poialis cavjeku,

OVCibslipag-

omme ko

nije mibsliv!

se covjek na svoje

stanje pozali

Uzvisenom

ne kosi sa strpljivoscu. Tako je Ja'kub, a.s., rekao:

Ja tugu svoju ijad svoj pred kllaha iznosim. (Jusuf, 86), iako je prethodno
Allahu, onda
rekao:

...

se to

ijasenecujadati. (Jusuf,

Slicno

je

a Ti si od milostivih

sa

Ejjubom,

83.).

a.s.,

koji je rekao:

najmilostiviji! (El-Enbija, 83.).

198

Meneje nevolja snasla,

Za njega
izdrzljiv;

divan je rob on bio

Medutim,

Ovo

lek&o-.Mismoznalidajeon

pak, Uzviseni Allah

je,

za

mnogo

covjeka

se kajao! (Sad, 44.)

zdravlje

je

bolji

dar

od

Boziji

u suprotnosti sa Poslanikovim, s.a.v.s., rijecima:

od izdrzljivosti.""' jer se one odnose na
kada je vec zadesila nesreca, za razliku od slucaja prije
situaciju
nesrece, kada je zdravlje bolje od izdrzljivosti. Zato nikome nije
dozvoljenp da prizeljkuje ili da Uzvisenog AUaha moli da mu da
dobro
na ovom na
nesrecu. Naprotiv, Allah se moli za oprost
izdrzljivosti.

nije

"Nikome

nije dat bolji dar

buducem

svijetu. Ipak, kada

nesreca pogodi, izdrzljivostje najbolja

vrlina.

Dusa je covjekova jahalica koja ga nosi ili prema Dzennetu ili

prema Dzehennemu, a strpljivost je u odnosu na nju kao ular ili uzda
kojim se jahalicom upravlja. Ako jahalica nema ulara ili uzde ona
zaviruje kuda god joj se prohtije. Zato je neko od ucenjaka
skrece
rekao: "Dobro zauzdajte svoju dusu, jer je ona radoznala hoce da
proba sve sto ne valja. Neka se Allah smiluje robu koji svoju dusu
zauzda, pa je zauzdanu, kuda on hoce, vodi prisiljava na pokornost
Allahu ne da joj da prema Njemu bude neposlusna nepokorna. Ovo
zato sto je lakse cuvati se Allahovih zabrana, nego trpiti Njegovo
i

kaznjavanje."

Dusa
Strpljivost

ima

dvije

se sastoji u

sile;

tome da covjek

preusmjeri sa onog sto je zabranjeno

i

korisno.

Ovo

navracanja

silu

silu

namaza

ili

silu

navracanja svoje duse

u stanju izdrzati redovno

sve teskoce posta, a da svoje oci nisu u

stanju suzdrzati od zabranjena pogleda. Sa druge strane,

su

stanju

suzdrzati

od

se

zabranjeno, a da nisu u stanju

nevaljalih odvracati

Neko

je

odvracanja.

stetno na ono sto je dozvoljeno

zato sto ima Ijudi koji su

klanjanje nocnog

gledanja
traziti

ima

Ijudi koji

osvrtanja na ono sto je

da se rade

dobra

djela, a

rekao da je strpljivost hrabrost duse. Otuda je

poslovica: "Hrabrost je strpljivost u

Ukratko, strpljivost

svejedno namje, spasa

momentu."

zaljenje su dvije suprotne osobine, kao

dzehennemske vatre veli: Z(3'//7/\5"^ w?

nam vise nece biti. (Ibrahim, 21.)

sto Uzviseni o stanovnicima

trpjeli,

od

protiv njih se boriti.

iir^i (\

t':

199

cUt

/v

,^~~^

i\i'^\

(vro/r

?7i

"^'
)

tiTjUJi ''jj

Islamska tradicija o vrlinama strpljivosti

*0d Ebu
Poslanik,
izdrzi.

s.a.v.s.,

Nikome
*Od

nesreca.

nije dat bolji dar

Ebu

rekao:

s.a.v.s.,

Se'ida el-Hudrija,
rekao: "Allah ce

Hurejre,

snage da

strpljiv uliti

izdrzljivosti."^''*'

se prenosi da je Allahov Poslanik,

r.a.,

"Kada Allah nekome

mu

dobro, da

zeli

da ga pogodi

5J24I

*0d

Ebu Rebbaha

'Ataa b.

Ibn Abbas

prilikom

Dzennetlijka.'"

me je

li

da

kazem kakva

ti

Na

rekao da hocu.

to

je Vjerovjesniku, s.a.v.s.,

dosla

me

padavicu, pa se (kada

"Jednom

se prenosi da je rekao:

upitao: 'Hoces

mu

pa sam

zena crnkinja

me

od

se prenosi da je Allahov

r.a.,

onome ko je

spopadne) znam

mi

je

zena

je rekao:

'Ova

rekla:

otkriti.

imam

Ja

Zamoli Allaha da

izlijeci!'

Na
Dzennet,

'Hi ces

to joj je rekao:
ili

da

zamolim Allaha

odgovorila: 'Strpicu

zamoli Allaha da

da se

se.'

se, bar,

*0d Ebu Musaa,

da

strpis

r.a.,

pa

pa je

neznanju) otkrivam, pa

Ga

je zamolio."'''^

se prenosi da je Allahov Poslanik,

"Kada se rob razboli ili ode na put, pise

da kod svoje kuce svoje duznosti obavlja."'*"*
rekao:

*Od Ummi Seleme,

da zbog toga udes u

da ozdravljenje.?'

ti

dodala: 'Ja se (u

ne otkrivam!'

mu

s.a.v.s.,

se kao da je zdrav

sam

se prenosi da je rekla: "Svojim

r.a.,

usima cula kada je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: "Nema nijednog

muslimana koji, kada ga nesreca pogodi, izgovori ono sto je Allah

Mi

mi cemo se Njemuvratiti! {X-V)ek.2ixe, 155.) i

daj mi bolje stanje nego sto je
ovo!' a da mu Allah nece dati bolje stanje nego sto jeste. 'Kada je Ebu
Seleme umro, rekla sam: 'Ima li iko od muslimana bolji od Ebu
Seleme.? Njegova porodica je prva koja je preselila Allahovu Poslaniku,
s.a.v.s. Rekla sam to, pa mi je Allah dao Svoga Poslanika, s.a.v.s.'^'''*
naredio:

smo Allahovi

doda: 'Boze, pomozi mi u nesreci mojoj

240
-yLJl

o:'

Uir.;5LJ,l

(rr.'\) Jjb^ij

jSLJ,!

(Vm

/>!

^'Uii (r.

LU_^I

200

vo) jjb jA J

J'^'^

'

y^l

iV^\

(\r^h

~*^
)

lSjI^i

"Ijj

(TT^ lYT ./l

)jX-

ijj

244

Od
"Nema

'Aise,

r.a.,

se prenosi da je Allahov Poslanik,

s.a.v.s.,

rekao:

nesrece koja pogodi vjernika, cak ni kada ga trn ubode, a da

mu Allah zbog nje

ne oprosti neki

grijeh."'"'

Islamska tradicija

*Tuinaceci
i

Uzvisenog: Izmedu

rijeci

njih

smo

Mi vode odredivali

oni su, odazivajuci se zapovijedi Nasoj, na praviputupucivali,jersu

strpljivi bill

Nase cursto vjerovali. (Es-Sedzda, 24.) Sufjan b.

u dokaze

'Ujejne je rekao da to znaci: "Kada su uzeli stvar u svoje ruke,

smo

Mi

vodama."

ih ucinili

*Omer

Abdulaziz

"Nikome

nije dao
uzeo
nadomjestio strpljivoscu, a da ono sto je
nadomjestio nije bolje od onoga sto je uzeo."

blagodat, pa

*0d

b.

mu

je

rekao:

je

Allah

Dzubejra se prenosi da je rekao: "Strpljivostje

covjekovo priznanje Allahu nedace koja ga je pogodila, pouzdanje u
Se'ida

b.

nada da ce ga za nju nagraditi. Ponekad se desi da se potuzi

prekaljen covjek, od koga se ocekuje da bude strpljiv."

Allaha

mu

Ibrahim, Allah

se smilovao, je rekao:

"Njegove

Se'id

(tj.

Dzubejrove) rijeci: 'Strpljivost je covjekovo priznanje Allahu

nedace koja' ga je pogodila' kao da su komentar Allahovih rijeci 'Aii
smo Allahovi' tj. priznanje da je on u Allahovu vlasnistvu s kojim
slobodno raspolaze kako On hoce, dok su njegove (tj. Se'id b.
Dzubejrove) rijeci: 'pouzdanje u Allaha
nada da ce ga za nju
b.

nagraditi'

vraticemo

kao komentar

Mu

rijeci

pa ce nas

Uzvisenog: / mi cemo

On

se

Njemu

vratiti

tj.

nece
dopustiti da nase strpljivo podnosenje nesrece ostane nenagradeno.
Njegove (tj. Se'id b. Dzubejrove) rijeci: 'Ponekad se desi da se potuzi
prekaljen covjek' znace: 'Nije strpljivost u prekaljenosti, vec u
obuzdavanju srca da se ne Ijuti na ono sto mu je sudeno
u
suzdrzavanju jezika od zaljenja
jadikovanja. Zbog toga onaj ko je
prekaljen, ako mu je srce nezadovoljno sudbinom, nije strpljiv."
se,

za nasu strpljivost nagraditi

*Kada su
"Kako bi

su ga:
bol.''"

hocu

li

odgovorio

moci

'Urvi b. ez-Zubejru trebali amputirati nogu, upitali

bilo
je:

da

ti

damo da

popijes nesto, kako ne bi osjetio

"Ne, Allah me je stavio na iskusenje da vidi

hocu li se oduprijeti Njegovoj odredbi."

izdrzati bol

.iLJi J

jJi

(\\\

201

\\-\

|J-~.

_,

^}.\

(\

xl\,

csji^i =bj

"

'

*Omer,
i

divan

li

r.a.,

Allahov blagoslov

na

je

imao obicaj

milost, a

Uzvisenog: A

rijeci

reci:

"Divne li su dvije strane tovara

pod dvije strane tovara na

je ustreselj za strpljive!" misleci

ti

pod ustreseljom na

obraduj

izdrzljive,

one

pravi put, aludirajuci

koji,

kadih kakva nevolja

samo kazu: "Mi smo Allahovi i mi cemo se Njemu vratitil" Njih ceka
od Gospodara njihova i milost; oni su napravom putu! (El-Bekare,

zadesi,

oprost

155.-157.)

\/rste strpljivosti

zavisnosti na sto se odnosi, strpljivost se dijeli na

tri

vrste:

dobrih djela, kako hi se valjano

prema zabranama grijesima, kako se u njih ne bi
strpljivost naspram odredbi sudbine, kako se na nju ne bi
zapalo
Te tri vrste strpljivosti podrazumijevaju se pod rijecima:
Ijutilo.
"Covjek se mora dokazati u izvrsavanju zapovijedi, izbjegavanju
zabrana strpljivosti prema sudbini."
pridrzavanju zapovjedi

strpljivost u

strpljivost

Liradila,

druge strane, u pogledu odredbi vjerozakona, strpljivost

^-tj), b) pohvalna (^j^:^), c) zabranjenja
moze biti: a) obavezna (s
S

(jj}k^), d)

pokudena (oj^)

Obavezna

a)

e)

dozvoljena (^W^).

('-^^ij) strpljivost je

ona koja

je

potrebna da

bi se

izbjeglo ono sto je zabranjeno (oUyi^l), izvrsilo ono sto je obavezno

(oL^l^i)

izdrzalo

ono

sto je

(i^j^

sudbinom odredeno i^lA\).

ona koja je potrebna da bi se

izbjeglo ono sto je pokudeno (oUj^i), cinilo ono sto je pohvalno
-II)
(cljI^
da se onome ko je pogrijesio ne bi uzvracalo na isti nacin
b) Pohvalna

strpljivost je

Zabranjena (jji^) strpljivost je (namjerno) trpiti glad zed

do smrti, u nuzdi odbiti da se pojede meso uginule zivotinje, krv ili
svinjetina, ukoliko postoji bojazan da ce se, zbog odbijanja da se
uzme
pojede, umrijeti. U zabranjenu strpljivost, takoder, spada
covjekovo prepustanje onome od cega mu prijeti opasnost po zivot
kao sto je: prepustiti se krvolocnoj zvijeri, zmiji, pozaru ili neprijatelju
c)

borbi izmedu
od predaje u sukobu
u mnogim
muslimana gdje je to, ne samo dozvoljeno, vec
slucajevima pohvalno, o cemu govore brojni islamski izvori.
koji ga zeli ubiti, za razliku

sto je

d) Pokudena (tj^) strpljivost je ustrajnost u cinjenju onoga

pokudeno (oUj^l), ustrajnost u izbjegavanju da se cini ono sto je

202

pohvalno (v^^^^O, te ustrajnost u pretjeranom izbjegavanju jela, pica,

odjece, polnog odnosa sa zenom
si. do te mjere da
bi to stetilo
i

zdravlju organizma.
e)

Dozvoljena

(^i

strpljivostje ustrajnost u cinjenju

^)

cinjenju onih djela koja je podjednako dozvoljeno

ciniti

Covjeku je potrebno da u svakoj situaciji bude

Covjek se u svome zivotu sve do

ne

ne

ili

ciniti

strpljiv

svakodnevno susrece
stvarima, od kojih su mu neke zapovijedene
sa raznim situacijama
da im se pokorava izvrsava, a druge zabranjene, pa ih se mora kloniti
i
izbjegavati ih. Sve s cime se covjek na ovom svijetu susrece, ili mu
ide na ruku podudara se sa njegovim zeljama ciljem, ili mu smeta
smrti,

stoji

slucaju,

uspio,

u jednom

strpljivosti.

Vezano
i

cilja.

bi

kao

cilja,

strpljiv

Da

1.

njome ne

oprezan,

to

mu je

zavarava,

imetak

u vise pogleda:

takve Allah ne

Da

ako

pogotovu,
i

potrebno je da

se ni na jednu od navedenih stvari previse ne oslanja

uobrazenost, nadmenost

2.

idu na ruku u

sto su zdravlje, sigurnost, ugled,

svakojake druge dozvoljene blagodati, prvo sto

bude

mu

za prvi slucaj, u stvarima koje

zeljenog

postizanju

Da

on mora pokazati visok stepen umijeca

na putu ostvarenja zeljenog

drugom

ce ga to navesti na oholost,

zadovoljstvo sa

onim

sto je

pokudeno,

jer

voli.

previse

se

ne

upusta

ne

pretjeruje u uzivanju

raspolozivih blagodati, da se one bi okrenule protiv njega, jer onaj ko

pretjeruje u jelu, picu polnom opcenju, moze docekati da se
okrene protiv njega, pa da vise ne moze ni jesti ni piti ni spolno

previse
to sve

opciti.

Da bude

3.

blagodatima

da

ih

ne

Da bude

4.

nedozvoljene

ustrajan

razasipa, pa

uporan

oduzivanju

Allahu

na

Njegovim

da jednoga dana ne ostane bez

u svojoj odlucnosti da ih ne

njih.

trosi

zabranjene svrhe.

Neko od

ucenjaka je rekao:

ranijih

"U

mogu biti
strpljivost mogu

nesreci

vjernik
nevjernik, dok u dobru svoju
samo iskreni
Allahu bliski robovi."
U tome smislu
Abdurrahman b. Avf je rekao: "Bili smo iskusavani u nesreci, pa smo
strpljivi

dokazati

203

smo

ostali strpljivi, a bill

imetku, zenama
vasom,

iskusavani

Zato Uzviseni Allah

strpljivim."

djeci,

pa

veil:

Za Ibn 'Abbasa
koga se odnose

Vjerovjesniku,

mu

ne

s.a.v.s.,

Kada su

idu.

Uzviseni

objavio:

vjernici,

pa

htjeli

da dodu

njihova djeca branili da

Allahovu Poslaniku,

s.a.v.s.,

vidjeli koliko

da ih kazne, paje
medu zenama vasim i djecom vasom, doista

naucili o vjeri, htjeli su

ih se pricuvajtel^"^

samo uspjeha

Koliko

promakne

medu zenama vasim i

- odgovono:

ih se pricuvajte!

koji su primili Islam

vjernici, i

pa

imate neprijatelja,

upitan od jednog covjeka na

pa su im njihove zene

dosli

su ostali napredovali

medu zenama vasim i djecom

(Et-Tegabun, 14.)

se prica da je,

Mekke

su to Ijudi iz

pa se nismo pokazali

ih se pricuvajtel

djecom vasom, doista, imate neprijatelja,

"Bili

sreci,

upozorava na opasnost iskusenja u

Uzvisenog:

rijeci

vjernici,

pa

doista, imate neprijatelja,

dobrih

zbog zene

djela,

djece,

covjeku.''!

Vezano za drugi
zeljenog

postizanju

slucaj,

cilja,

u stvarima koje covjeku stoje na putu u

imamo

razlicite

tri

Prva

situacije:

je

povezana sa slobodnim izborom covjeka, kao sto je cinjenje dobrih ili

losih djela. Druga nije povezana sa njegovim slobodnim izborom, kao
udarci sudbine. Treca je povezana sa njegovim
izborom
izlasku, nakon sto je u nju zapao,
slobodnim
u ulasku, ali
nema slobodnog izbora. Prema tome, ovdje imamo tri razlicite
sto

nesrece

su

situacije:

1.

Prva je povezana sa covjekovim slobodnim izborom. Ovdje

spadaju sva covjekova djela, svejedno da

se radi o

li

dobrim djelima

ili

grijesima.

Vezano za covjekova dobra

njihovo cinjenje potrebna

strpljivost

djela,
i

treba naglasiti da je za

upornost, jer je dusa po svojoj

urodenoj prirodi odbojna prema vecini oblika robovanja.

sa

Kada

je

manjom

ili

odmaranje
grijesima,

u pitanju namaz, dusa po svojoj prirodi njemu

vecom dozom

Ijenosti

opustenost, pogotovu

covjek

sklon

[^^jjiS'jLil Jli
J

je jos srce surovo, zasjenjeno

i

druzenju

sa

-.jb- iIa :jii

r<i^>^^fi

prilazi,

tromosti, jer joj vise godi

nemarnim
uz sve ove druge mahane, moze

prohtjevima

drustvom. Tesko da takav covjek,

rU- .y\ <^y>-i
Xa>JS\
J

ako

j5jiJi

(rrvr

246
) i^x-jJi

oi

3J

J^M y.j^
204

c/-'

obavljati

namaz, a

nevoljno

misli,

Kada

ako ga obavlja, obavlja ga krajnje tesko, odsutnih

cekajuci da ga sto prije zavrsi.

hadzdzom

Iskrena

zelje za slavom, prije

1/2.

mu

misli

onome

je

ne

sta

ne

propusti, da

sta je

ne smece

naredeno, nego o

cemu covjek mora

ne pretjeruje

da bude skrusena srca

lutaju,

pred svojim Gospodarom, da Ga

razmisljati o

skrta.

Ovdje

namjera iskljucivanje motiva licemjerstva

nego sto se pristupi bilo kom cinu poboznosti.

Strpljivost za vrijeme obavljanja, pri

oduljuje, da

putu.

tri stvari:

cista

voditi racuna o tome da

stoji

borbom na Allahovu

covjeku potrebna strpljivost u

1/1.

dusa je po svojoj prirodi tvrda

se radi o zekatu,

je slucaj sa

Isti

previse ne

uma,

onome Ko

svjestan da
jer

ne treba

je naredio

Njega spominjati.
1/3. Strpljivost poslije

u nekoliko

stvari:

1/3/1.

moglo

obavljanja djela, koja se, takoder, ogleda

Suzdrzavanju od cinjenja bilo cega sto

pokvariti, kao sto Uzviseni veli:

milostinju prigovaranjem

cuvanju

ponosenja onim sto

ucinjeno djelo

vjemici, ne kvarite svoju

uvredama! (El-Bekare, 264.)

Suzdrzavanju

1/3/2.

uobrazenosti

bi

od mnogih drugih grijeha

od

samoljublja,

je ucinio, jer to

moze

oholosti,

biti stetnije

koji se cine ocitijim.

Suzdrzavanju

od toga da se ucinjeno dobro djelo u

tajnosti iznese u javnost, jer kada covjek ucini neko dobro djelo tajno,
izmedu sebe
Allaha, ono bude upisano u posebnu, tajnu knjigu, a
1/3/3.

cim se o njemu progovori ono u

u

bude izbrisano zapisano

dobrim djelom ne
njim gotovo i da vise ne mora voditi racuna o
tajnoj knjizi

drugoj, javnoj knjizi. Dakle, covjek sa ucinjenim

smije pomisliti da je sa
strpljivosti.

Sto
oblika

se,

pak, tice strpljivosti

suzdrzavanja od grijeha

neposlusnosti prema Allahu, vise je nego ocito da u

pomaze prekidanje

svih

tome

dotadasnjom praksom grijesenja,

koji su im skloni. Posebno je
vazno prekinuti sa dotadasnjim navikama, jer navike imaju poseban
utjecaj na udovoljavanju prohtjevima, a kada se sastave prohtjevi i
lose navike to postanu dvije snazne vojske sejtana, tako da motiv
vjere, u najvise slucajeva, nije sam dovoljno jak da ih savlada.
najbolje

raskidanje veza

ne druzenje

sa

sa

onima

205

2. Druga nije povezana sa covjekovim slobodnim izborom, niti

ima nacina da ih izbjegne. U ovu vrstu spadaju slucajevi kao sto su
sudbinom odredene nesrece, zatim gubitak (smrt) voljene osobe,
krada imovine, bolest si. I ove se nedace dijele na dvije vrste: one u
one u kojima ima, kao sto su
kojima nema udjela Ijudska ruka
uznemiravanje, vrijedanje ili fizicki napad od strane drugih osoba.
i

2/1.

Naspram prve

vrste covjek se

moze

drzati na jedan

od

cetiri sljedeca nacina:

Nemocno

2/1/1.
zaliti

se

se

ili

stupnju vjere

Ijutiti.

skrstenih ruku ne cineci nista, jadikovati,

ovu vrstu spadaju oni koji su na najnizem

razuma.

2/1/2. Strpljivo podnositi

Sa

2/1/3.

udarce sudbine.

zadovoljstvom podnositi udarce sudbine. Ovaj nacin

od prethodnog - strpljivog
je medu islamskim ucenjacima da li je takav
nacin obavezan, za razliku od strpljivog podnosenja koji je obavezan

nedace
podnosenja. Sporno
podnosenja

odabraniji

je

Sa zahvalnoscu podnositi udarce sudbine,

2/1/4.

tj.

osvjedociti

se da je nesreca blagodat, pa na njoj zahvaljivati.

Naspram druge vrste nedaca koje dolaze od drugih osoba,

moze postaviti, takoder na jedan od sljedeca cetiri nacina:

2/2.

covjek se

Ravnodusno

2/2/1.

nedace

preko

preci

onome ko

ju je

prouzrokovao, sirokogrudno oprostiti.

Sacuvati srce od zelje za osvetom

21212.

mjerom,

zlopamtilo

biti

stalno se prisjecati

Shvatiti to kao nesto

21213.

nepravdu ucinio, iako

sudbinom

odredeno,

sto je

uzvracanja istom

nanesene uvrede.

sudeno

da je onaj ko

je pogrijesio, to ucinio zato sto

te

Onaj

da

koji

odreduje

ti

je

je tako bilo

sudbinu

nije

nepravedan.
2/2/4.

postupiti

Prema onome ko
na

dobrocinstvom.

njegovu

To

dobrobiti koje zna

ti

je

nepravdu

nanio nepravdu sirokogrudno

i

ucinjeno

je najbolji nacin jer se

samo

nacin postupiti, ne treba

Allah.
se,

Ako covjek

nije u

bar, zadovoljavati sa

od njega.
206

ti

zlo

uzvratiti

u njemu kriju koristi

stanju na ovaj

stepenima nizim

3.

ovu vrstu spadaju

u koje covjek dobrovoljno,

kada zapadne nema slobodne volje

situacije

sam svojom voljom, zapadne, ali

da se iz njih izade. Takav slucaj je sa Ijubavi u koju se ulazi
dobrovoljno, a izlazi samo na silu, zatim uzimanje sredstava koja
ni nacina

bolove,

izazivaju

koja, iako se

prekinu uzimati, ne znace prekid

bolova, upustanje u opijanje alkoholnim picima

si.

ZAHVALNOST
Pod zahvalnoscu se misli na pohvaljivanje slavljenje onoga ko
neko dobro djelo. Da bi covjekova zahvalnost bila valjana,
ona u sebi mora sadrzavati tri osnovna elementa: priznanje ucinjenog
dobrocinstva u tajnosti, pricanje o njemu u javnosti
pomaganje
i

je ucinio

njime u dokazivanju pokornosti. Zahvalnost je vezana za srce, jezik

tijelo, pri cemu srce sluzi za spoznaju
pokazivanje naklonosti, jezik
za slavljenje
hvaljenje, a tijelo za dokazivanje pokornosti prema
i

onome kome

se zahvaljuje

suzdrzavanje od nepokornosti prema

njemu.
Stavljajuci

daje

do

znanja

zahvaljivali

zahvalnost

da

Svoje

vjerovanje u istu ravan, Uzviseni Allah

robove

u Njega vjerovali.

To

nece

Mu

ako

kazniti,

budu

se razumije iz rijeci Uzvisenog:

Zasto bi vas Allah kaznjavao, ako budete zahvaljivali

147.), tj. ako ispunite dva cilja zbog kojih
budete zahvaljivali vjerovali, Ja vas necu kazniti.

Nisa',

vjerovali? (En-

ste stvoreni;

ako

zatim, kazuje da

Uzviseni,

posebno obasipa

one

koji

iskusavamo da bi nevjernici
milost ukazaoP'

En'am,

Uzviseni

one

nezahvalnost
zahvalni.

To

ukazujemo,

/ tako

Mi

jed7ie

drugima

zar Allah dobro ne poznaje one koji su zahvalni! {E\-

Allah sve Ijude dijeli na dvije vrste: one koji su

koji su nezahvalni.

nezahvalnici,

potvrduju

njegovo je

Uzviseni,

li

zahvalni:

'Zar su to oni kojimaje Allah, izmedu nas,

53.)

zahvalni

su

rekli:

izmedu Svojih robova, miloscu

tome smislu

rijeci

Od

svih stvari najmrza

najdraza zahvalnost

Uzvisenog:

biti.

Mu

pravi put

(El-Insan, 3.)

zatim, u Svojoj Knjizi navodi kako je Sulejman,

rekao: Ovoje blagodat Gospodara

biti

207

a.s.,

moga koji me iskusava da

pa, Gospodar mojje neovisan

40.)

je

oni koji su

Mi mu na

da li ce zahvalan Hi nezahvalan

cu zahvalan Hi nezahvalan

(En-Neml,

i plemenit.

Uzviseni, nadalje,

Ja

zahvalni,

I kadajeGospodarvas objavioi'Akobudete

veli:

cu vam, zadjelo, josvisedati;budetelinezahvalnt,kaznaMoja

doista ce stroga

biti.'

(Ibrahim,

Uzviseni

7.).

dakle, povecanje izliva

je,

Svojih blagodati uvjetovao pojacanom zahvalnoscu Svojih robova. Zato,

nema

kao sto nema kraja zahvalnosti,

Na mnogim
uslisavanju molbe,

ni kraja

mjestima u Kur'anu, gdje se govori o nagradi,

opskrbi, primanju pokajanja

Uzviseni Allah naglasava Svoju volju

Takav je
-

Tevbe,

slucaj

pa

...

Njegovim blagodatima.

oprostu grijeha

si.,

kao preduvjet za prihvacanje.

sa sljedecim ajetima:

Allah ce vas, ako hoce,

iz obilja

Svoga imucnim

uciniti.

(Et-

Ga molili. (El-En'am,

41.)

28.)
-

...

ako

...

daje u obilju

hoce, otklonice

odvas one zasto

onome home On

Allah ce onome kome

ste

(El-Bekare, 212.)

hoce.

On hoce oprostiti. (Et-Tevbe,

15.)

za razliku od ajeta u kojima se govori o nagradi za zahvalnost,

gdje volja nije tako naglasena.

To

se najbolje vidi iz rijeci Uzvisenog:

sigurno cemo nagraditi zahvalne. (Ali 'Imran, 145.)

...

...

a Allah

ce

zahvalne sigurno nagraditi. (Ali 'Imran, 144.)

Uvidjevsi koliko je zahvalnost kod AUaha cijenjena

takva, jedna od najodabranijih
neprijatelj Iblis

uzeo

je

da

je,

kao

najuzvisenijih vrlina covjeka, Allahov

sebi za

da ih navraca na nezahvalnost.
im i sprijeda, i straga, i zdesna,

cilj

To
i

da Ijude odvraca od zahvalnosti

se vidi

iz

njegovih

rijeci: .../)(2/^

slijeva prilaziti,iTi ces ustanoviti

da

vecina njih nece zahvalna biti! (El-A'raf, 17.)

Govoreci

Uzviseni

zahvalnicima,

veli

da

ih

je

medu

Njegovim robovima malo, pa kaze: A maloje zahvalnih medu robovima

Mojim. (Sebe',

13.)

Prvog poslanika poslanog Svojim robovima na Zemlji, Uzviseni

Allah hvali
sa

za njega kaze da je bio zahvalan:

Nuhom poslali! Onje,

Isticuci

doista, bio

posebno
otac,

apotomci onih koje smo

rob zahvalni. (El-Isra', 3.)

Nuha,

a.s.,

ovdje Uzviseni Svoje robove

podsjeca da se kao Nuhovi potomci na

on njihov drugi

...

Nuha

pogotovu zato sto

208

je

trebaju ugledati, jer je

Uzviseni Allah dao da

svi

Ijudi poslije

sto

Nuha
Mi smo

Potopa vode porijeklo od

u rijecima Uzvisenog: /

stoji

njegovih potomaka, kao

potomke njegove u

zivotii

ostavili. (Es-Saffat, 77.)

Nuhovim potomcima

nareduje da budu kao

on bio rob zahvalni. Kazujuci ko Mu
najvise robuje, Uzviseni u prvom redu navodi one koji su zahvalni,

Zato Uzviseni

njihov otac,

zahvalni, jer je

tj.

da oni koji

sto znaci

Mu

nisu zahvalni, nisu ni skloni robovanju.

tome smislu Uzviseni veli: ...

Njemu klanjate! (El-Bekare, 172.)

budite Allahu zahvalni,

/'

tavisesamo

Uzviseni,

nadalje,

vama ako

budete zahvalni.

da je Njegovo
prema Njemu, pa veli:

(Ez-Zumer,

Kazujuci o Ibrahimu,

a.s.,

pokoran Allahu, pravi

...

a zadovoljan je

7.)

Uzviseni ga hvali

zahvalnost na Allahovim blagodatima, pa

cestitosti,

zadovoljstvo u

navodi

se pokazuje

zahvalnosti koja

istice

njegovu

Ibrahim je bio primjer

veli:

vjernik, nije druge

smatrao Allahu ravnim.

I bio je zahvalan na blagodatima Njegovim; Onje njega izabrao

na pravi

putizveo. (En-Nahl, 120.-121.)

prema tome, Ibrahima,

Uzviseni,

navodi kao primjer za

a.s.,

ugled koji je bio pokoran Allahu, ustrajan u dobru, zatim da

pravi

vjernik,

druge

mimo

je bio

potpuno posvecen Allahu, ne obracajuci paznju na

Njega, posebno isticuci na kraju da je bio zahvalan

prema svome Gospodaru na Njegovim blagodatima,

stavljajuci tako

njegovu zahvalnost u prvi plan.

Govoreci o zahvalnosti, Uzviseni Allah navodi da je to glavni
zivotni

vas

iz

cilj

covjeka, zbog koga ga je njegov Gospodar

trbuha majki vasih

razum da

biste bili zahvalni.

Od

Vjerovjesnika,

izvodi, vi nista ne znate,

daje

stvorio: Allah

vam sluh i vid i

(En-Nahl, 78.)
s.a.v.s.,

se

Buharijinom

Sahihu

Muslimovom Sahihu navodi da bi toliko dugo stajao na kijamu u

nocnom namazu da bi mu noge znale oteci, pa mu je receno zasto to
kada su mu unaprijed oprosteni
raniji
odgovorio: "Zar da ne budem rob zahvalni.'"'"'*'
cini

Od
Mu'azu

njega

rekao:

se,

kasniji

grijesi,

pa je

takoder, vjerodostojnom predajom prenosi daje

"Tako mi AUaha, volim

te,

pa nemoj zaboraviti da

.JiJlj.U(Y\'^/r)

209

poslije

svakog namaza proucis: 'Boze, pomozi mi da Te se sjecam, da

da Ti, kako najljepse moze biti, robujem!"^"**

Ti zahvaljujem

Muslim u svome Sahihu od

rekao:

na

Vjerovjesnika,

"Allah je zadovoljan sa Svojim

njemu

Allahu

zahvali

robom

koji,

s.a.v.s., biljezi

zalogaj,

njemu

zahvali

popije gutljaj, pa na

ili

da je

kad pojede

Allahu."-^"

Zbog svega navedenog, nagrada za zahvalnost prema Allahu, je

AUahovo zadovoljstvo sa Svojim robom, a to je, kao sto stoji u ajetu,
najbolja nagrada: A i malo naklonosti Allahoveveceje od svega toga. (EtTevbe, 72.)

Osim

zahvalnost je preduvjet za sticanje blagodati

toga,

njihov nepresusni

kao

Omer

Abdulaziz rekao: "Cuvajte

Allahove blagodati zahvaljivanjem Allahu na njima!"
tok,

sto je

b.

Ibn Ebu ed-Dunja od Ali b. Ebu Taliba, r.a., navodi da je

jednom covjeku iz Hemedana rekao: "Blagodat se produzava
zahvalnoscu,
zahvalnost

sto

se

vise

zahvaljuje blagodat je veca. Blagodat

idu jedna sa drugom. Allah nece prestati da povecava

blagodat sve dok rob ne prestane zahvaljivati."

El-Hasan

je rekao:

"Sto vise spominjite ove blagodati, jerje

njihovo spominjanje zahvalnost na njima. Allah je

Svome Vjerovjesniku

naredio da prica o blagodatima svoga Gospodara, rijecima: I a blagodati

svoga Gospodara kazuj! (Ed-Duha, 11.)

Uzviseni

Svome robu

na

voli da

Allah

vidi tragove Svoje

AUahovih blagodati robova zahvalnost

blagodati, jet je spominjanje

Allahu na njima.

"O Ebu Muhammede, kako

smo u izobilju blagodati,
da se nismo u stanju nazahvaljivati. Allah nam se umiljava, iako je o nama
neovisan, a mi Mu se omrazavamo, iako smo o Njemu ovisni."
Ebu el-Mugira

si

osvanuo.?"

imao

je,

kada

bi

ga

upitali:

obicaj odgovoriti: "Osvanuli

Surejh je rekao: "Nijednog roba ne pogodi nedaca,

njom od Allaha ne dodu

^\jzH'<

iJii-

^Ij ^yA^

dji-

tri

da sa

blagodati: da u vjeri ne dozivi iskusenje,

(VAo/i)

fyw ojU^I

.i^jJ^Sfi

CilA)

210

-i-Sjy-''

cs-J-'iJi

Jlj J oX^iJl (^ o

ti^-Ji

/"JJi (

ijb

Ww

'
_jji

oljj

249
)

,Ju_. ijj

da ga zaobide teza nedaca od one koja ga

sto se

moralo

Od

pogodila

da se desi ono

desiti."

Sufjana se prenosi da je u vezi

postepeno

je

odakle se

Uzvisenog:

Mi cemo

ih

ne nadaju patnji pribl&avati. (El-Kalem, 44.) rekao:

"Tj. obasipati ih blagodatima

zahvalnoscu", dok je neko

kada god ucine

rijeci

smetati ih da na njih ne uzvracaju

drugi rekao da to znaci:

grijeh, uzvratiti

nekom od

"Tako da cu im,

blagodati."

Ebu Hazima: "Ebu

pa mu je odgovorio: "U

Pripovijeda se da je nekakav covjekupitao

Hazime, u cemu se ogleda zahvalnost ociju?" tome da, ako vidis sta lijepo, pricas, a, ako vidis

Na

upitao:

to je ovaj

"U cemu

sta ruzno,

da sakrijes."

se ogleda zahvalnost usiju?"

pa

mu je

odgovorio: "U tome da, ako cujes kakvo dobro, zapamtis, a, ako cujes
kakvo zlo, odbacis prodes kao da nista nisi cuo." Zatim je upitao: "U
i

cemu

se ogleda zahvalnost ruku?"

pa

u njima imas

sto

si

mu je odgovorio: "U tome da

da ne uskracujes od onoga
duzan
davati." Zatim je upitao:
pred Allahom

njima ne prihvacas za ono sto nije tvoje

sto

"U

mu je odgovorio: "Da mu na
dnu bude hrana, a na vrhu znanje." Zatim je upitao: "Aucemuse
ogleda zahvalnost stidnih mjesta?" pa mu je citirao rijeci Uzvisenog: /

cemu

se ogleda zahvalnost stomaka?"

pa

oni koji stidna mjesta svoja budu cuvati

onima
koji

koje su

zivjeli jedino

sa zenama svojim Hi sa

"U cemu

a oni
Zatim je

oni, doista, prijekor ne zasluzuju,

traze izvan toga, oni u grijeh upadaju. (El-Me'aridz, 29.-31.).

upitao:

se ogleda zahvalnost nogu.'"'

pa

mu je odgovorio: "U

nekom od umrlih, ides njegovim stopama radis

on radio, a, ako prezires nekog od umrlih, da ne radis kao sto
on radio da na tome Allahu budes zahvalan."

tome
kao
je

u vlasnistvu njihovu

da,

ako zavidis

sto je

Onaj ko tako

cini je

zahvalan Allahu, za razliku od onoga ko

samo jezikom, a ne
svim organima tijela tako lici na
onoga ko ima odjecu, ali je ne obuce, vec se samo njenim krajevima
zaogrne, pa se njome ne moze zastititi ni od vrucine, ni od hladnoce,

zahvaljuje

ni

od snijega,

niti

od

kise.

Jedan od ucenih Ijudi je svome bratu u pismu napisao: "Zatim,

smo da smo, iako smo prema Njemu toliko neposlusni, od
Allaha obasuti neizmjernim blagodatima, tako da ne znamo na cemu
da Mu vise budemo zahvalni; sto nam je toliko lijepih stvari dao, ili
dozivjeli

sto

nam je

toliko ruznih djela pokrio."

Od Junusa b. Ubejda se prenosi da je jedan covjek upitao Ebu

Temima kako je osvanuo, pa mu je ovaj odgovorio: "Osvanuo sam sa
211

dvije neizmjerne blagodati tako da ne

pokrivenih

grijeha,

znam

mi niko zbog

pa

koja je od njih vrijednija;

njih

ne moze prebacivati

naklonosti u srcima robova koju im je Allah (prema meni) ulio, kakvu

ja

svojim djelima nikada ne bih mogao zasluziti."

El-Hasan je rekao: "Nema roba kome je Allah dao neku

blagodat, pa Mu na njoj bude zahvalan kaze: "Hvala AUahu!", a da
ono sto je dao nije bolje od onoga sto je uzeo."
i

U
"I

to

je

vezi rijeci Uzvisenog: //e;^//,^^!//^/^^/, Ibn el-Kajjim je rekao:

jedna od Allahovih blagodati, jer je AUahova blagodat i to sto

rob svome Gospodaru

vece

od

drugih.

na blagodatima zahvaljuje.

Tako

imetka, ugleda, djece, zene

Neke

blagodati su

blagodat zahvalnosti veca od blagodati

je
i

slicno. Allah, opet, najbolje zna!"

212

STRAH I NAD A

Hvala
pred

250

u koga se polazu nade u blagost

Allahu

kojim

od iskusenja

se strepi

Svojih odabranih robova ispunio

su ih

nagradu,

kazne, koji je srca

duhom

nade, toliko da

blagodati Njegove dovele u Njegovo dvoriste, postedile kuce

namijenjene neprijateljima Njegovim, koji udarce bica

zestokog ukoravanja pokazuje na licima onih koji se
zastrasivanja
okrecu od Njegove uzvisenosti, upucujuci ih prema kuci nagrade i
patnji

od suprotstavljanja Njegovim vodama od

koji, kako lancima sile i strogosti, tako
blagosti, stvorenja Svoja vodi usmjerava prema
uzdama njeznosti
Dzennetu Svome. Neka je Njegov blagoslov na Njegova najodabranijeg
vjerovjesnika
miljenika Muhammeda, njegovu porodicu, drugove
blagodati, odvracajuci ih

Njegovu gnjevu,

izlaganja

potomke!

Nada

strah su

dva

krila kojima,

Allahu bliski robovi, lete prema

svakom, hvale vrijednom polozaju i dvije jahalice s kojima se savladuju

sve prepreke koje vode ka onom svijetu, bliskosti Milostivog mirisu
i

putevi do njih daleki, tereti teski, prepuni lukavstava

vrtova, iako su

smicalica za srce
vatre

izazova za organe

dzehennemske

uzivanja

vrline

tijela,

jedino vode uzde nade.

nasladivanja,

odvracaju

udarci kaznjavanja. Zato je smisao straha

nacine na koje.se

pomaze da

Od

bolne patnje, iako su putevi do njih prepuni

najrazlicitijih

zastrasivanja

Allah

mogu

jedino
i

nade, njihove

pomiriti, potrebno opisati

se postignu dobra djela

bicevi

objasniti.

vodi do najvisih polozaja!

STRAH
Strah je Allahov bic kojim

kako

bi zasluzili

Njegovu

On

tjera

robove Svoje da uce

bliskost. Strah je izraz za bol

rade

izgaranje srca

u iscekivanju da se u buducnosti ne desi nesto ruzno. Strah je ono sto

tijelu

njegovim organima ne dopusta da se upustaju u grijehe

sto ih
250

213

'

drzi

u pokornosti. Pomanjkanje straha vodi covjeka

grijehe.

Pretjeran strah ga, opet, baca u ocaj

u nemarnost

AUaha cas dolazi od spoznaje Allaha, Njegovih atributa

moze unistiti sve svjetove, a da Mu se niko nije u stanju
cas

od

spoznaje mnostva grijeha

razocarenje. Strah od
i

da,

ako hoce

suprotstaviti,

neposlusnosti, a cas od svega

Zajedno. Stepen straha od jednog do drugog covjeka je

razlicit, u
od
spoznaje
sopstvenih
mahana,
zavisnosti
spoznaje Uzvisenog Allaha,
cinjenice da On ni o kome nije ovisan, a da je sve o Njemu ovisno, te

On
Otuda
da

nece biti pitan

za ono

sto radi,

oni ce biti pitani. (El-Enbija', 23.).

su najbojazljiviji oni Ijudi koji sebe

svoga Gospodara najbolje

"Tako mi Allaha,
ja od sviju njih Allaha najbolje poznajem
od njih Ga se najvise
bojim."''' U tome su smislu
rijeci Uzvisenog: k Allaha se boje od
spoznaju. Zato je Allahov Poslanik,

s.a.v.s.,

rekao:

robova Njegovih

uceni. (Fatir, 28.)

Ibn 'Abbas,

je rekao:

r.a.,

"Znanje

dokaz o strahu

je dovoljan

od Allaha, a neznanje o zavedenosti."

Stupnjevi straha

moze

umjeren. Onaj koji je

on
sredisnji
put.
Nedovoljno bojazljiv
umjeren
covjek ponasa se kao razmazena zena, tako da, kada cuje ucenje
Kur'ana, ili vidi nesto strasno, pocne plakati proljevati suze, a cim to
prode, ponovo se svim srcem preda nehaju. Ova vrsta straha je
nedovoljna
od nje ima malo koristi, jer je slicna slamci kojom se
udara snazna zivotinja, pa se, zato sto je ne boli, niti moze natjerati na
ono sto se od nje trazi, niti ukrotiti.
Strah

nedovoljan, pretjeran

biti

je najpohvalniji, jer je

Takav je
su samo uceni

oni koji

smislu el-FudajI

b.

slucaj

kod vecine

Ijudi sa

su spoznali sebe

"Kada

Ijad kaze:

osjecajem straha. Izuzetak

i

svoga Gospodara.

te upitaju: 'Bojis

li

U tome

se Allaha.?'

ti

presuti odgovor, jer ces se, ako kazes da ne bojis, svrstati u nevjernike,

ako kazes da bojis, u lasce." Ovim je ukazao na strah koji organe

covjekova tijela cuva od grijeha ujedno drzi pokornim Allahu.

a,

Takoder se kaze da

strah nije u

placu

brisanju suza, vec u

Neko

prolazenju onoga od cega bi mogla zadesiti kazna.

rekao:

"Ko

Njemu

bjezi."

se necega boji,

^A^

to /i)

_u-t

_,

on ga izbjegava,

jjuiJi (\ .n/M>

214

^o-- j

ko se

^^^ii

(o\r

je drugi

boji Allaha,

/\

l5jI>-Ji

bj)-

on

Upitan: "Kada se

moze

reci

da se rob boji?"- neko je lijepo

odgovorio: "Kada se spusti na polozaj bolesnika koji,

duge

iz

bojazni od

bolesti, trazi lijeka."

do te mjere da mu,
nekada omiljeni grijesi, sada postaju odvratni, kao sto Ijubitelju meda
med postane odvratan, kada sazna da mu je u njega podmetnut
Strah ne same da przi prohtjeve, disciplinira organe tijela,
otrov.
smirenost
razvija u srcu skrusenost, poniznost
od covjeka
odstranjuje oholost, mrznju
zavidnost, vec toliko zaokuplja brigom
da se na posljedice grijeha ne smije ni misliti, a kamo ii se u sanae
grijehe upustati. Zato se covjek nema kada baviti tudim brigama, vec
se mora svim svojim bicem posvetiti sebi, sam se sa sobom boriti
Strah je

koji przi prohtjeve covjeka

taj

obracunavati, voditi racuna o

momentu

se

izgovorene

rijeci,

koji

zvijeri,

koriti

svakom udisaju

izdisaju,

u svakom

za gresne misli, pogresno poduzete korake

ponasati se kao onaj ko je upao u kandze krvolocne

nikada ne zna hoce

ga popustiti, pa da se

li

iz njih

ili napasti
raskomadati. Takav je slucaj sa covjekom kod
koga preovladava strah, koji je i u svome unutarnjem osjecanju u
vanjskom ispoljavanju, preokupiran strahom, da nema kada misliti ni
na sto drugo do na njega.

izvuce,

Zato ni pretjerani strah koji prelazi sve granice covjeka baca u

kao takav je pokuden, jer
razocarenje nije dobar
beznade, ocaj
i

covjeku ne da da obavlja svoje poslove

obaveza onako kako treba.

Pozitivnosti straha

Uzviseni Allah, onima koji Ga se boje, obecaje visoke polozaje u

Dzennetu
istice da su to oni koji su na pravom putu koji su obasuti
miloscu, znanjem Allahovim zadovoljstvom. Uzviseni tako veli:
i

...

uputstvo

na pravi put i milost za one koji se Gospodara woga

boje. (El-A'raf, 154.)

ce biti

Allaha

Allah ce

se boje

biti

odrobova Njegovih

njima zadovoljan, a

uceni. (Fatir, 28.)

oni ce biti Njime zadovoljni. To

za onoga koji se bude bojao Gospodara svoga. (El-Bejjine,

Ukratko, zato sto je strah od Allaha

8.)

rezultat znanja, sve sto

upucuje na vrlinu znanja, upucuje na vrlinu straha. Uzviseni Allah u

tome smislu veli: ... a bojte se Mene, ako ste vjernici! (Ali 'Imran, 1 75.)
i

215

samo da Ijudima zapovijeda da Ga

Allah ne

kao

stavlja

preduvjet

za

valjanost

njihova

se boje, vec ga

Zato je

vjerovanja.

nezamislivo da neko bude vjernik, a da se Allaha ne

makar to i
ne bilo dovoljno. Otuda je nedovoljan strah od Allaha najbolji dokaz
Njegovog nedovoljnog poznavanja, a time nedovoljno jakog imana
vjernika, jer Uzviseni u imperativnoj formi veli: ... i samo se Mem bojte!
boji,

(El-Bekare, 40.)

ne smijete

sta

boji

samo

Me se
U ajetu je,

bojte

tj.

ciniti!

sta radite

Kazujuci

govorice

nas sacuvao; mi smo

Dzenneta Uzviseni Allah veli: /

smo medu svojima
pa nam je Allah milost darovao i odpatnje u ognju

Mu

jedni druge pitati: 'Prije

se prije klanjali,

On

"Bojali

smo

pokorni

se neposlusnosti
i

dobrocinitelj

doista,

je,

(Et-Tur, 25.-28.) Pod iztazom strahovali

(cfSJijiS)

htjelo se reci:

prema Uzvisenom Allahu, pa smo

Mu

poslusni."

Uzviseni, takoder,
-

sta smijete, a

stanovnicima

milostiv.

bill

takoder, potvrda da se istinski vjernik

Allaha.

obracace se jedni drugima

strahovali'

dobro pazite

veli:

Onima koji se Gospodara svoga boje i kada

ih

niko ne vidi

oprost i

fiagradavelika! {A-}Av^k, 12.)

Oni koji iz bojazni prema Gospodaru svome strahuju, i oni koji u

dokaze Gospodara svoga vjeruju, i oni koji druge Gospodaru svome ravnim
7ie smatraju, i oni koji od onoga sto im se daje udjeljuju, i cija su srca puna
straha zato sto ce se vratiti svome Gospodaru, - oni hitaju da cine dobra
djela, i radi njih druge preticu. (El-Mu'minun, 57.-61.)
-

Tirmizi u svojoj zbirci hadisa navodi da je 'Aisa,

"Upitala sam AUahova Poslanika,
li

to oni koji piju

'Nisu,

s.a.v.s.,

vino, koji cine blud

ovom

koji kradu.?'

li

ce

im (njihova

rekla:

pa mi je rekao:

o es-Siddikova kceri, nego oni koji poste, klanjaju

pa strahuju da

r.a.,

ajetu rijecima: 'Jesu

djela) biti primljena.

To

daju zekat,
su oni koji

''252

hitaju da cine dobra djela."'

Allahov
dosla je smrt,

Poslanik,

pa

oporucio: 'Kada
i

je,

s.a.v.s., je,

kada

mu je

takoder, rekao:

"Jednom covjeku

dozlogrdio zivot, svojima ukucanima

umrem, skupite veliku gomilu drva, bacite me na nju

dok (vatra) ne pojede moje meso

potpalite vatru, zatim pustite sve

216

dok ne dode do mojih

sameljite!

su tako

kada tako izgore, uzmite

dan to razaspite po moru!' - pa
je Allah ponovo sastavio upitao: 'Zasto si
odgovorio: 'Iz straha od Tebe.' Na to mu je Allah
kostiju, pa ih,

Zatim sacekajte
ucinili. Zatim ga

to ucinio?'

pa je

vjetrovit

oprostio."-"

Od Ebu

Hurejre,

se prenosi da je cuo da je Allahov

r.a.,

Poslanik, s.a.v.s., rekao: "Ko se boji, na put krene na pocetku noci, a

ko na put krene na pocetku noci stigne na odrediste. Zar Allahova
roba nije skupocjena?! Zar Allahova roba nije Dzennet?""'''* tj. onoga
ko se boji, strah natjera da misli na onaj svijet, pa bojeci se zapreka
i

smetnji, pozuri sa cinjenjem dobrih djela.

El-Hasan el-Basri je rekao: "Vjernici su oni kod kojih su, tako

ruke toliko ponizne, da neznalica pomisli da su
bolesni, a tako mi Allaha nisu, nego zdravi, samo sto se u njih, vise
nego u druge, uvukao strah, pa ih od ovog svijeta odvraca znanje o
onom svijetu
govore: "Hvala Allahu koji je od nas tugu odstranio!"
A tako mi Allaha, njih nije zalostilo ono sto druge Ijude, niti imje
ista, cime
su trazili Dzennet, bilo tesko, za razliku od onoga ko se ne
tjesi Allahom, pa mu dusa puca za ovim svijetom, niti mimo jela
pica
ne vidi druge Allahove blagodati, pa ce zbog kratke pameti kaznu

mi

Allaha, usi, oci

iskusiti."

O strahu
Uzviseni Allah

veli:

vi koji vjerujete, sebe

gorivo

Ijudi

onome

sto

porodice svoje cuvajte

o kojoj ce se meleki strogi

opirati,

Dan kada

na onom

ce svi

svijetu;

biti prisutni,

strasno.

od vatre cije ce

snazni brinuti, koji se

ono

sto itn se

naredi

gradove koji su

nasilje

koji ce

Eto, tako Gospodar tvoj kaznjava sela

Kaznjavanje Njegovoje doista bolno

se plase patnje

je

biti, i

im Allah zapovijeda nece

(Et-Tahrim, 6.)

izvrsiti.

cinili.

kamenje

Tojepouka za one koji

Dan kada ce svi Ijudi biti sabrani i to

a Mi ga odgadamo samo za neko vrijeme.

toje

217

Onoga dana kad

medu njima bice
tesko izdisati

Od

dode, bez dopustenja Njegova niko ni rijec nece izustiti,

nesrecnih

Enesa,

se prenosi da je rekao:

r.a.,

'Da znate ono

sto ja

znam, malo

pa su drugovi Allahova Poslanika,

svoja

u Dzehennem, u njemu ce

ce

"Allahov Poslanik,

na hutbi, kakvu nikada nisam cuo, govorio

s.a.v.s., je

rekao:

I nesrecni

srecnth.

(Hud, 102.-106.)

udisati.

bi se smijali, a

s.a.v.s.,

izmedu

ostalog,

mnogo

plakali',

od

jecajuci

placa, pokrili

lica."'^"^

jednoj drugoj verziji

drugovima

mi

rekao: 'Pokazan

nisam vidio toliko

smijali,

mnogo

"Allahov Poslanik,

stoji:

nesto cuo, pa je odrzao govor u

je

je

Dzennet

dobra

sto ja

ostalog,

znam, malo

Drugovi Allahova Poslanika,

plakali.'

o svojim

Dzehennem, pa nikada kao danas

Da znate ono

zla.

s.a.v.s.,

kome je, izmedu

zapamtili tezi dan od toga, kada su svoja

lica pokrivali

bi se

nisu

s.a.v.s.,

od placa

jecali."

Od

Abdullaha b. es-Sihhira se prenosi da se iz Poslanikovih,

s.a.v.s., prsa, kada bi stao na namaz, culo zujanje poput kljucanja vode
u loncu.'^'' Eto, kakav je bio strah Allahova Poslanika, s.a.v.s.!

meleka

Sto se tice

strahopostovanja, Uzviseni o njima kaze:

Boje se Gospodara svoga koji vlada njima,

Nahl,

meleki, iz

Ako razmislimo
ashabi,
su,

cine

ono

na drugom mjestu: / grmljavina

strahopostovanja prema Njemu. (Er-Ra'd,

50.), a

r.a.,

su se u

maksimalno aktivni na

bili

im
i

se naredi.

(En-

hvali Njega,

13.)

tom pogledu

vjernika poslije njih, vidjet

cestite generacije

jedne strane,

tome kako

sto

velica

djelu, a

drzali

cemo da

druge strane,

od nas koji ne samo da se ne

pokazivali strahopostovanje, za razliku

bojimo dovoljno, nego se previse osjedamo komotno

sigurno

jos

ne

radimo.

Sve

je

sto

samog sebe

bolja,

covjekova spoznaja Uzvisenog Allaha,

sve vise prema

Njemu pokazuje

time

strahopostovanje

256

Es-Sujuti

kroz plac

kaze:

bakra, zemlje
plac

ne kvari

navodi

"Izraz

rijeci

(Merjem, 58.)

ill

"c^.

J-i"

u znacenju je

"jecanje"

"yj"

"cvilenje

od placa"

tj.

da se

dubine prsa poput kljucanja vode u loncu, svejedno bilo lonac od zeljeza,
keramike. (^'L-Jl ( v/r) J--'^), a u djelu "SU^l" dodaje: "I ovaj hadis je dokaz da

cuje cviljenje

iz

namaz, svejedno da
Uzvisenog: Kada
Vidjeti:

wr/V)

11

bi

JJ^^I

on bio naglas
im se

oy>

ajeti

ill

u sebi."

Mihstivog

218

Kao dokaz da
citali,

plac ne kvari

oni bi licem

na

tie

namaz on

padali

plakaii.

sve se vise zalaze da cini dobra djela, obrnuto, sve sto je njegovo
nepoznavanje svoga Gospodara
sama sebe vece, sve se vise osjeca
i

sigurnim.

tijelu

Ebu Bekr

es-Siddik,

vjernika."

On

da sam diaka na

je rekao: "Volio bih

r.a.,

kada

bi,

bi stao

na namaz, kao

staple,

od

strahopostovanja prema Uzvisenom Allahu se najezio."

Omer

plac, uplasio se

"Et-Tur", dosavsi do

je uceci suru

r.a.,

Kazna Gospodara tvoga sigurno

ajeta:

el-Hattab,

b.

ce se dogoditi.

(Et-Tur,

7.)

od straha se razbolio, da su ga u bolesti

briznuo

obitazili, te

da je na samrti svome sinu govorio: "Tesko tebi! Stavi mi obraz na

zemlju, ne bi li mi se Allah smilovao!" Zatim je tri puta uzdahnuo

"Majko moja, sta cu, ako mi Allah ne oprosti.?!", a potom

Za njega se, takoder, prica da bi se, uceci Kur'an nocu,
od prijetnji pojedinih ajeta toliko prepao da danima ne bi izlazio iz
kuce
da bi ga prijatelji, misleci da je bolestan, obilazili. Na njegovu
lieu prepoznavale su se dvije erne crte nastale od placa. Pripovijeda se
da mu je Ibn Abbas jednom prilikom rekao: "Daj Boze da se pod
tvojim zapovjednistvom podignu mnogi gradovi
osvoje mnoge
zemlje (a to je
ucinio)!", pa mu je odgovorio: "Volio bih da mi se
spasiti i bio bih zadovoljan kada ne bih imao ni nagrade ni kazne."
rekao:

ispustio dusu.

O Osman

b.

Affanu,

mezara, zaplakati od straha

brada bila mokra.

nasao izmedu

Jednom

Dzenneta

bih se odlucio da

budem

se pripovijeda da bi znao stati iznad

r.a.,
i

je,

liti

suze toliko da

bi

mu

od suza sva

takvom prilikom, rekao: "Kada bih se

Dzehennema ne

prasina,

znajuci sta

me

nego da saznam gdje cu

ceka, prije

zavrsiti."

'Ali b. Ebu Talib, r.a., je jednom prilikom, predavsi selam na

sabah-namazu, obuzet potistenoscu, poceo prevrtati ruke govoriti:
"Dobro se sjecam drugova Allahova Poslanika, s.a.v.s. Danas ne vidim
nikoga ko im je slican. Ujutro su ustajali sa puno Ijubavi poleta,
i

tragovima prasine na celu od nocnog namaza, kao sto se

kod koza na koljenima vide tragovi od lezanja. Nakon sto bi noc, na
sedzdi ili stojeci na nogama, uceci Kur'an, proveli osvanuli bi novi
dan docekali spominjuci Allaha. Na nocnom namazu su bill toliko
ustrajni da su se na njemu njihali kao drvo na vjetrovitom danu da su
suze toliko proljevali da im se od njih odjeca znala nakvasiti. Tako mi
Allaha, cini mi se da su se Ijudi previse opustili zanemarili." Od tada,
pa sve dok mu Ibn Muldzim nije zadao smrtonosni udarac, nikada ga
ozarenih

lica

nisu vidjeli da se nasmijao.

219

Ibn Abbasa,

vidjeti tragovi

Ebu

su se ispod ociju, od

r.a.,

silnih suza,

mogli

poput dotrajalih veza za obucu.

Zerr,

r.a.,

je cesto govorio:

poslije smrti naici, nikada

"Da znate na

apetitom zalogaj hrane ne

sto

cete sve

bi pojeli, gutljaj

u kucu od sunceve zege sklonili, nego bi se,

udarajuci se po prsima, popeli na brdo sami sebe oplakivali. Ponekad
pozelim da sam Bogdo vocka, pa da me posjeku i pojedu."

vode

popili niti se

Od

Abdullaha b. 'Amra b. el- 'Asa se prenosi da je rekao:

"Placite, a ako ne mozete, onda se pretvarajte da placete, jer tako mi
Onoga u cijoj je ruci moj zivot, da neko od vas zna ono sto ne znate,
klanjao sve dok ne bi
toliko bi pomagao da bi mu glasa nestalo
i

kicmu slomio."

toliko

Musa b. Mes'ud je rekao: "Kada bi zajedno sjeli sa Sufjanom,

smo osjecali da se boji strepi, da nam se cinilo da je svugdje
i

oko nas

vatra."

Opisujuci el-Hasana, neko ko ga je poznavao je rekao: "Kada

bi se

pomolio, izgledao bi toliko tuzan kao da se vraca sa dzenaze

najdrazeg

mu

kada

prijatelja,

bi sjeo

kao da je zarobljenik koji ocekuje da

spomenuo Dzehennem kao da je

odsijeku glavu, a kada bi se

jedino radi njega stvoren."

Pripovijeda

Ijudima

klanjajuci

Muddessir"
puhne.

da

da je Zurara b. Ebu Evfa, kadija iz Basre,

kao imam sabah-namaz, poceo uciti suru "El-

se

je,

kada

(El-Muddessir,

namazu od

je

8.)

dosao do

rijeci

Uzvisenog:

rasplakao

zastao,

se,

A kada se u

poceo

jecati

rog

na

straha umro.

NADA
Nada

Ako
vise

je

covjekovo

radovanje srcem

su izgledi za ispunjenje onoga sto se

nije

nada, nego zabluda

unaprijed odredeno
nada. Zato se ne

"Nadam

se da bi

Oni

koji

ili

necemu

zeli,

mali

ili

sto

mu je drago.

nikakvi,

bolje reci glupost.

Ako

onda

to

je nesto

definitivno poznato, onda se to vise ne zove

moze

moglo

reci:

"Nadam

se da ce izaci Sunce.",

moze:

biti kise."

dobro poznaju srce znaju da je ovaj

kojoj se sije za onaj svijet, da je srce kao zemlja, a

Covjekova djela su kao

ali

svijet njiva

na

iman kao sjeme.

oranje, obradivanje zemlje, ciscenje usjeva od

220

plodova

kopanje bunara

kanala za navodnjavanje. Srce zaokupljeno

zauzeto ovim svijetom je kao neplodna pustinjska zemlja na kojoj

sjeme ne uspijeva, a Sudnji dan kao dan zetve, pa se ne moze
i

poznjeti nista drugo nego sto se posijalo.

Prema tome,

nada moze izrasti samo iz valjana

sjeme imana rijetko samo moze koristiti,

valjana

sjemena - imana, s tim sto

ako na drugoj strani preovladavaju pokvareno srce nevaljale navike.
Kao sto se od sjemena posijanog na neplodnoj pustinjskoj zemiji ne
mogu ocekivati plodovi, tako se nada u oprost mora uporediti sa
nadom sijaca, jer svako ko potrazi plodnu zemlju, na vrijeme je i kako
treba uzore, posije dobro sjeme, a ne pokvareno
ucrvano, zatim
i

usjevu na vrijeme pruzi sve sto treba; kroz okopavanje, plijevljenje

uklanjanje svega sto

mu

steti,

ne zaboravljajuci

zamoli da na njega posalje plodonosnu kisu

grada, suse

moze

pri

tome da Allaha

da ga postedi od oluje,

drugih nepogoda sve dok ne poraste, sazrije

ne pozanje,

se nadati dobroj zetvi, za razliku od onoga ko sjeme posije na

neplodnu

pustu zemlju, na uzvisini na kojoj,

navodnjava,

ne vodeci racuna o kvalitetu

kasnije, o njegovu uzgoju. Ovaj posljednji

njegova nada u dobru zetvu

niti

pada

starosti

nema

se

cemu

obilan prinos vise

kisa, niti se

sjemena,

niti,

nadati, jer bi

licila

na glupost

zavaravanje, nego na ozbiljnu nadu.

Prema tome, opravdana nada od koje

moze

se

ocekivati ono

ona u kojoj covjek ulozi sve sto je u njegovoj

moci
u okviru njegove slobodne volje, a ostalo prepusti Allahu
Njegovoj volji, obracajuci Mu se dovom da od njega otkloni ono sto
ne valja. To znaci da, kada covjek posije dobro sjeme - iman, redovno
ga navodnjava
zaljeva vodom - poboznosti, cisti od korova trnja nevaljala odgoja,
od Uzvisenog Allaha moli da ga obaspe Svojom
miloscu kao takvog ucvrsti sve do smrti, te da mu oprosti, tek se tada
moze reci da mu je nada bila osnovana opravdana.
sto se prizeljkuje je
i

Razlika

izmedu opravdana nade i praznih

Razlika izmedu opravdane nade

se opravdana

iluzija

praznih iluzija je u tome sto

nada temelji na trudu, zalaganju

djelovanju, a prazne

dokonosti
ogrezlosti u grijesima. Za onoga koga
nada navodi na pokornost i dobra djela, a odvraca od
nepokornosti
grijeha, moze se reci da se ima cemu nadati i da mu je
nada na mjestu, za razliku od onoga ko se previse nada, a nista za
ostvarenje nade ne cini. Nada ovog posljednjeg u pravom smislu rijeci
iluzije

na

Ijenosti,

njegova

221

nije nada, vec prazna iluzija

komad

zapustene, neuzorane

ko

Kada

zabluda.

neko ko ima

bi se

neposijane zemlje, nadao da ce od nje

prethodno valjano uzorao, posijao,

najvecom budalom.
Isti bi bio slucaj
sa onim ko bi se zarko nadao da ce mu se, bez
odnosa sa zenom, roditi sin
kada odraste postati najobrazovaniji
covjek svoga vremena bez ikakve zelje za znanjem ulaganja truda za
imati korist kao

zalijevao

onaj

ju je

njoj se brinuo, svijet bi ga proglasio

i

njegovim stjecanjem. Takav

onim ko

nada
da ce zasluziti visoke polozaje u Dzennetu, uzivanje u njegovim
blagodatima
vjecni boravak, a da se prethodno ne nastoji pribliziti
Uzvisenom Allahu
steci Njegovu naklonost, pokorno izvrsavajuci
Njegove zapovijedi i kloneci se Njegovih zabrana.
je slucaj

sa

se pretjerano

Mnogo
zabrane,

(neznalica) koji su, oslanjajuci se na

je takvih dzahila

Allahovu milost, oprost

zaboravljajuci

Njegove zapovijedi

darezljivost, zapostavili

On

na to da

da kazna
da je onaj ko se,

zestoko kaznjava

Njegova nece zaobici narod gresni. (El-En'am,

147.), te

pored upornog grijesenja, nada oprostu svojevrsni prkosnik.

Ma'ruf

kome

si

je

nekome

rekao:

"To

sto se

nepokoran, je svojevrsna zabluda

nadas u milost Onoga

glupost."

Jedan je ucenjak rekao: "Ne zaboravi da ce kazna Onoga koji

je naredio da se onome ko ti je na ovome svijetu ukrao tri srebrenjaka
(dirhema) odsijece ruka, na onom svijetu, biti jos teza!"

Jedan covjek
-

pa

na

mu

On

el-Hasanu rekao: "Vidam

odgovorio: "Bojim se da

je

mene ne

je

me

(Allah)

te

da stalno places."

ne odbaci, pa da vise

obraca paznju."

(tj.

el-Hasan) je cesto imao obicaj

"Neke

reci:

zavele puste zelje za oprostom do te mjere da su

nikada nisu

iskreno pokajali, govoreci: "Ja o

najljepse misljenje", a laze, jer da je o

slusao bi

Ga

su Ijude

umrii, a da se

svome Gospodaru imam

Njemu imao

lijepo misljenje,

radio dobra djela."

tome da se pod nadom

podrazumijevaju
preduvjeti koje je AUahova mudrost ugradila u
Njegovu vjerozakonu i odredenju, zatim u covjekovom ispunjavanju tih
uvjeta, njegovom lijepom misljenju o svome Gospodaru, nadi da ga nece
prepustiti samom sebi, nego da ce ga dovesti do onoga sto prizeljkuje
Sustina

ovog

pitanja

lezi

sto ce

mu

koristiti, te odvratiti

od onoga

sto je

suprotno tome.

u nesto polaze nadu treba podsjetiti da to podrazumijeva

222

tri

Onoga ko

stvari:

Osjecaj Ijubavi

2.

Osjecaj straha u slucaju neispunjenja onoga

Zalaganje

3.

cemu

prema onome cemu

1.

se nada.

cemu

se nada.

u granicama mogucnosti za ostvarenje onoga

se nada.

Nada

kojoj nedostaje bilo koji od gore navedenih elemenata

nego puste iluzije, a nada iluzije nisu jedno te isto. Ovo
zato sto svako ko se necemu nada, osjeca izvjesnu dozu bojazni,
poput putnika koji se na putu boji pa pozuri da ne bi zakasnio.
nije nada,

U
Poslanik,

Ebu

hadisu koji pripovijeda

s.a.v.s.,

rekao:

"Ko

ko na put krene na pocetku

Hurejre,

r.a.,

da je Allahov
pocetku noci, a

stoji

se boji, na put krene na

noci, stigne

na odrediste. Zar AUahova

roba nije skupocjena.?! Zar Allahova roba nije Dzennet.?!"-^^

Uzviseni Allah veli: Oni koji vjeruju i koji se isele i bore na

AUahovu putu, oni semogu nadati Allahovoj milosti. (El-Bekare, 218.) tj.
takvi se mogu nadati Allahovoj milosti. To ne znaci da se Njegovoj
milosti ne mogu nadati
drugi, ali je ovdje posebno istaknuto da ju
i

zasluzuju oni koji su spomenuti.

VrVme polaganja nade u dobro

*Kazujuci o vjerniku

iz

faraonove porodice, Uzviseni Allah

veli:
-

"A ja Allahu prepustam svoj slucaj; Allah,

vidi." I Allah ga je sacuvao nevolje koju su

tj.

prepustam svoj

svakog

slucaj.

zla cuva,

misljenjem

Moga

robove Svoje

(Gafir, 44.-45.)

]& vekiio:

prepustam se Allahu, pa neka

na sto je odgovor Uzvisenog Allaha

sacuvao nevolje koju su

*Uzviseni

Tj.

mu oni snovalt."

svemu najboljem on

nadajuci se od Allaha

uistinu,

A ja Allahu

me On

od

bio: /j4//<^i^^/>

mu oni snovali.

Allah

kudsi-hadisu

veli:

"Ja

sam

sa lijepim

roba o Meni."-^**

vezi ovog, Ibn el-Dzevzi kaze da se pod time misli na

nadu

ocekivanje oprosta.

(1

i) j^j i,.,,^!

223

J jj^\ J ^iJi ^i_,

_,

^^..^

J (r

v/i)

^U-i

*Od Dzabira
nego

"Neka niko od

se ovaj,

dok

prije

je rekao:

cinjenjem losih

cinjenje dobra,
slucajeva, tesko

lijepo misljenje, nadati se

pokoran

dana

je

najvecem broju

tri

cuo da

s.a.v.s.,

kod njega preovlada nada. Ovo zato

smrt,

pokornost

imati

se prenosi da je, na

dok o Uzvisenom AUahu ne bude

AUahu lijepo znaci
Allah Svome robu smilovati oprostiti mu, s tim da
zdrav, boji u Njega polaze nadu, da, kada mu se

prestanak sa grijesenjem

na

r.a,,

Islamski ucenjaci kazu da misliti o

nadati se da ce se

priblizi

Abdullaha,

vas ne umre, sve

lijepo mislio!""''

Ga

b.

ce umrijeti, AUahova Poslanika,

sto

djela,

sto je

jedne,

cilj

podsticanje

druge strane. Buduci da

straha

je to,

potpuno ostvariti, potrebno je o Allahu

u Njegovu milost
oprost, biti Mu
i

Njemu. El-Kurtubi

priznavati svoju ovisnost o

kaze:

"Ovim je

umru ne misled o Allahu sve

najljepse ne
Buduci da to svi nisu u stanju, onda se
pod lijepim misljenjem, spomenutom u Poslanikovim, s.a.v.s., rijecima
misli na to da umru kao muslimani, kao sto u torn smislu stoji u
rijecima Uzvisenog: ... i umtrite samo kao muslimani! (Ali 'Imran, 102.)"

vjernicima zabranjeno da

im

nadajuci se da ce

oprostiti.

*Od

Enesa,

se prenosi da je cuo Allahova Poslanika,

r.a.,

'O covjece, sve sto Me

zamolis
zatrazis da ti oprostim, Ja cu ti oprostiti. O covjece, kada bi
tvoji grijesi do neba doprli, pa Me zamolio da ti oprostim, Ja bih ti
oprostio. O covjece, kada bi Mi dosao sa grijesima kolika je Zemlja, a
onda Me sreo, ne pripisujuci Mi nikakva sudruga, Ja bih ti, kolika je
s.a.v.s.,

kada

"Uzviseni Allah

je rekao:

veli:

ona, oprosta dao."^''"

*0d jednog
je rekao:

postelji

siromaha, skromnog Allahovog roba, se prenosi da

"Otisao sam da obidem es-Safiju na njegovoj samrtnickoj

upitao ga:

"O Ebu

je odgovorio: "Osvanuo

Abdullah, kako

sam

odlazeci

sa

si

jutros osvanuo.''"- pa

ovog

mi

svijeta, rastajuci se sa

ispijajuci casu smrti, ne znajuci hoce li moja dusa u

svojom bracom
Dzennet, pa da joj cestitam, ili u Dzehennem, pa da je zalim
oplakujem." Zatim je u stihovima rekao:
i

(^Zutda mi 6 srce olvrdb

meshebi

Q&pe iToje nade sam u

T^po/' oprosl pobiio.

{^ryesi maji su mi se
A^li,

kada sam

ih uparedio

'^idio sam

lijesni postdi,

ucinili prevdiki,

sa 'T^po/im oproslom (^ospodanil

da je on ed njih

jSLJrl (X

^V) ijb

_^l

peci.

Jrl

ii^

(Y
(

224

'^/\

^ !

^u ^/

259
ol

.JJ

^''
(.jLi-

ONADI
Uzviseni Allah

veil:

*Red: "0 robovi Mop

koji ste se prema sebi ogrijesili, ne gubite

nadu
mnogo
prasta i Onje milostiv. " (Ez-Zumer, 53.). Ovo se svakako odnosi na one
koji se iskreno pokaju, jer Uzviseni Allah na drugom mjestu veli:
Alla/i nece oprosttti da Mu se neko drugi smatra ravnim, a oprostice manje
grijehove od toga, kome On hoce. (En-Nisa', 48.)
u Allahovu miloSt! Allah

prvom

sigurno, svegrijehe oprosttti. On, doista,

ce,

ajetu obuhvaceni su opcenito svi grijesi, a u

ajetu oprost grijeha je uslovljen da u njima

nema

drugom

pripisivanja Allahu

sudruga. Otuda islamski ucenjaci smatraju da se pod prvim ajetom

podrazumijevaju oni koji su se pokajali za grijehe,

pod drugim oni

koji to nisu ucinili.

a milost Moja obuhvaca sve.

*...

da se ovo odnosi na ovaj

Uzvisenog:

...

*...

svijet,

(EI-A'raf, 156.) El-Bejdavi

dok se na

onaj svijet odnose rijeci

dam je onima koji se budu grijeha klonili

da

Mi

li

kaze

(El-A'raf, 156.)

kaznjavamo

ikog

ce sigurno stici

kazna onoga koji ne povjeruje

drugog do

nevjernika,

nezahvalnikaP! {?)chc, 17.)

*Nama
i

se objavljuje

da

glavM okrene. (Ta-ha, 48.)

*Od Omera
Allahova Poslanika,

medu kojima
pa

b.

r.a., se prenosi da je rekao: "Pored

provedene su zarobljene zene djeca,
jedna zena koja je trcala trazeci svoje dijete,

el-Hattaba,

s.a.v.s.,

je bila

na koje god bi dojence

bi,

podojila.
mislite,

Vidjevsi

da

li

bi

to,

naisla, uzela ga, prislonila

Allahov

Poslanik,

ova zena svoje

s.a.v.s.,

dijete bacila

je

uz prsa

upitao:

"Sta

u vatru?" Odgovorili

smo: "Tako nam Allaha ne bi!" - na sto je on rekao: "Allah je prema

svojim robovima milostiviji, nego sto je ova (zena) prema svome
djetetu."^"'

*Od Ebu

Hurejre,

r.a.,

stvorio stvorenja zapisao je u Knjizi

'Moja milost je veca od Moje

"Kada je Allah
kod Njega iznad 'Arsa:

se prenosi da je rekao:

koja je

srdzbe"'"^"

\y\\

(V-hv

225

jj-^. J i^:,^\ (tT-\/\ .) c5jl>Jl

261
ol

JJ

Od Ebu
sam AUahova

Hurejre,

takoder, prenosi da je rekao:

se,

r.a.,

"Cuo

kada je rekao: 'Allah je milost

podijelio na stotinu dijelova, pa je kod Sebe zadrzao devedeset
devet dijelova, a samo jedan dio spustio na Zemlju. Od toga jednog
dijela je samilost svih stvorenja, cak i ona kada zivotinja podigne
svoje kopito (papak) sa novorodenog mladunceta, bojeci se da ga ne
Poslanika,

s.a.v.s.,

zgazi."2^

*0d

njega,

grijesili,

AUahovim Poslanikom,
dana, pa nas

(ukupnog

im

s.a.v.s.,
li

bill

li

smo

sa

na vrhu jednog brijega oko cetrdeset

zadovoljni da vi budete cetvrtina
-

pa smo odgovorili da bismo.

zadovoljni da vi budete trecina (ukupnog

broja) stanovnika Dzenneta.?'

'Tako mi Onoga u

vas,

oprastao.""^"

bill

broja) stanovnika Dzenneta.-''

to je upitao: 'Biste

kada vi ne bi
doveo druge Ijude

zivot,

se prenosi da je rekao: "Bill

r.a.,

je upitao: 'Biste

moj

umjesto

i,

za oprost molili, pa bi

*Od Ibn Mes'uda,

rekao:

cijoj je ruci

Allah bi dao da vas nestane

koji bi grijesili

Na

takoder, prenosi da je Allahov Poslanik,

se,

r.a.,

"Tako mi Onog u

rekao:

s.a.v.s.,

cijoj

pa smo odgovorili da bismo. Zatim je

je ruci moj zivot, ja se nadam da cete

Dzenneta. Ovo zato sto u

sto ste vi medu
njega niko ko nije musliman nece moci uci
viseboscima samo kao bijela dlaka na kozi crnog bika, ili crna dlaka na
biti

polovina (ukupnog broja) stanovnika

kozi bijelog

bika."*''''

Islamski ucenjaci kazu: "Gdje god se od Uzvisenog Allaha

Vjerovjesnika,
ispuniti,

za nesto

s.a.v.s.,

samo

reklo da ima nade, ona ce se sigurno

sto je u tim slucajevima upotrijebljen oblik nada,

umjesto cvrsto obecanje, formulacija kakvu, uostalom,

vladari koriste kada nesto odluce uciniti."

*Od
Poslanik,

Ebu Musaa

s.a.v.s.,

rekao:

svakom muslimanu

dati

el-Es'arije,

r.a.,

ovosvjetski

se prenosi da je Allahov

"Kada dode Sudnji dan Uzviseni Allah ce

po jednog Jevreja ili krscanina
reci mu:
i

'Ovaj je tvoja otkupnina od Vatre."-^*"

komentaru ovog hadisa en-Nevevi, Allah mu se smilovao,

kaze: "Njegovo znacenje je u duhu hadisa koji prenosi Ebu Hurejre,
j\y^j!i\ (

ii/n

\) isj^ji\ J

jjyji

(-wh^

ji.

_j

>_joSfi

(ir'i/\

lSjL^J' 'jj

(nr)^u.
-u_^i

(iTAr

i^L.

^1

_.

jj^i

ii^ (^o/^

ijX.j^\

ou'yt

cia c'\v/r)

ujjl

226

i^/- ^jjj''^

(Ao/\ V

U-~.

jj

oljj

266

kome

r.a.,

'Svako ima po jedno unaprijed pripremljeno

stoji:

mjesto u Dzennetu

Vatri."

Kada vjernik ude u Dzennet, njegovo mjesto u

je, zbog svoga nevjerstva, zaista

nevjernik koji ga
S^"

''SS'\

Vatru,

ali

si

znaci:

"I

bio izlozen opasnosti da

si

ti

ovome

se zahvaljujuci

je Uzviseni Allah za

jer

zasluzio. Izraz

otkupnina; oslobodenje; izbavljenje" u gore

"tvoja

navedenom hadisu

Vatri ce zauzeti

(tj.

Jevreju

udes u

krscaninu) otkupio,

ili

Vatru odredio tacan broj stanovnika koji ce je

Drugim rijecima, kada u nju, zbog svog nevjerstva grijeha,

u tolikom broju udu nevjernici, oni ce za muslimane biti svojevrsna
popuniti.

otkupnina. Allah, opet, najbolje zna!"

Omer b. Abdulaziz i Safija su imali obicaj reci: "Nema hadisa

da muslimanima ulijeva visu nadu, nego sto je ovaj hadis." U vezi
njihovih rijeci en-Nevevi je rekao: "Upravo je onako kao sto su njih
dvojica rekli, jer se u njemu sasvim jasno kaze da ce svaki musliman
nekoga ko ce biti njegov otkup,
biti opca. Hvala Allahu!"

imati

tj.

da ce za muslimane

otkupnina

*0d Ibn Omera,

da

s.a.v.s.,

r.a.,

svome Gospodaru da
pa ce

ce

mu

li

ti

taj

taj grijeh.?

Znas

li

za

taj

pitati

taj grijeh.?'

'Znam, Gospodaru moj. 'Na to ce mu On (Gospodar) reci:

na dunjaluku, a danas cu ti ih oprostiti.' - tako da
data same Knjiga sa njegovim dobrim djelima."'''^

biti

*0d

"Nekakav je covjek
s.a.v.s.,
rekao: 'Allahov Poslanice, pogrijesio sam
kaznu, pa je na meni izvrsi!' U meduvremenu je nastupilo
Enesa,

r.a.,

se prenosi da je rekao:

zasluzio

vrijeme namaza, pa je

stao klanjao sa Allahovim Poslanikom, s.a.v.s.

namaz, opet je rekao: 'Allahov Poslanice, pogrijesio sam
zasluzio kaznu, pa je po Allahovoj Knjizi izvrsi!' Na to ga je (Poslanik)

Kada
i

za

ih pokrio

dosao Vjerovjesniku,
i

toliko primaci

reci:

sam

'Ja

Sudnjem danu

ce ga (Gospodar) uzeti pod Svoje okrilje

za njegove grijehe: 'Znas

-

se prenosi da je cuo Allahova Poslanika,

"Vjernik ce se na

je rekao:

je zavrsio

upitao:

'Jesi

li

nama

sada sa

(Poslanik) rekao: 'Vec

ti

klanjao.'" -

je oprosteno!

Jesam, odgovorio

Komentirajuci ovaj hadis en-Nevevi, Allah

kaze:

sam

"Njegove

rijeci:

'Pogrijesio

grijeh koji zasluzuje

sam

prijekor, pa

i._cJl

pa

mu je

mu

se smilovao,

zasluzio kaznu' znace: 'Ucinio

me

(AV cAl/\ V

ukori!', a

|U

227

je,

'"-''**

ne da

|iUill

hyi\

je prekrsio

O'l') oO"^'

(AT/w

"'jj"^'

^^^
)

|4-~.

ol_)j

zabranu koja podrazumijeva izvrsenje stvarne serijatske kazne kao sto

je

kazna za blud

namazom

niti je

ili

opijanje

imamu

vinom

si.

jer se

dozvoljeno da je ne

takva kazna ne skida

izvrsi."

Uzajamna povezanost straha i nade

Znaj da

je covjeku,

dok je

zdrav, najbolje da se

boji

nada,

tj.

nada budu podjednaki, za razliku od bolesti kada je

bolje da se potpuno preda nadi u Allahovu milost i oprost. Izvori
Islama iz kojih se crpe odredbe vjerozakona, tj. Kur'an, Sunnet itd. o
da njegov strah

strahu

nadi, obicno, govore zajedno.

Takav

je slucaj

sa rijecima

Uzvisenog:

Gospodar

tvoj je, dotsta, brz

kad kaznjava, a On

oprasta

samilostanje. (El-A'raf, 167.)

Kazi robovima Mojim da sam Ja, dotsta, Onaj koji prasta i da sam
daje i kazna Moja, dotsta, bolna kazna! (El-Hidzr, 49.-50.)

milostiv, alt

ovom smislu, gdje se zajedno govori o strahu nadi,

ima dosta. Nekada je to dato u jednom, nekada u dva, a

Ajeta u
doista,

nekada u vise

ajeta koji dolaze

Od Ebu
s.a.v.s.,

rekao:

Hurejre,

"Da

u slijedu jedan

r.a.,

iza

drugog.

se prenosi da je Allahov Poslanik,

vjernik zna kakvih sve kazni kod Allaha ima, niko

Njegov Dzennet ne

bi ocekivao, a

da nevjernik zna kolika je samo

Allahova milost, niko nadu u Njegovu milost ne bi gubio.""*^

*Poznati
smilovao, u

svome

"Srce je

letu, pri

Kada su

mu

Allah

se

na svome putu prema Uzvisenom Allahu poput ptice

cemu
glava

ucenjak

Ibn el-Kajjim,
"
^ji-u
kaze:
djelu "cr^LJi

islamski

je Ijubav njegova glava, a strah

krila zdrava,

odsijece glava, ptica ugine.

ptica

Kada su

nada njegova

bez teskoce
joj krila

leti.

Kada

krila.

joj

se

odsjecena, pticu sa svih

strana vrebaju opasnosti.

Cestiti preci, ipak su u zdravlju

mladosti davali prednost krilu

nad krilom nade, a na pragu odlaska

nad krilom straha."
straha

228

sa

ovog

svijeta krilu

nade

Ebu Sulejman

jos

neki drugi su imali obicaj

vise trebao da pravladava strah

nego nada,

jer ce

"Srcem

reci:

bi

se pokvariti ako

njime prevlada nada."

Neko

je drugi lijepo rekao:

"Najbolje stanje je ono u

kome

su

nada podjednaki, a Ijubav dominantna, jer kada je Ijubav

jahalica, nada put, a strah vodic, Allah ce Svojom miloscu dobrotom
pomoci da se stigne do zeljenog cilja."
strah

# # *

229

OSLANJANJE NA ALLAHA

270

Allaha (J5'^i) je iskreno pouzdanje srca u

Uzvisenog Allaha u nastojanju da se, i na ovom i na

slanjanje na

onom
ono

sto je stetno.

covjeku

Uzviseni
-

postigne ono sto je korisno, a odagna

je za

svako dobro djelo

bude pomagac

dovoljan oslonac.

njegov

Sam ponudio
tome smislu

veli:

A onome ko se Allaha boji, On ce izlaz

Oni kojt suposlusni Allahu i Poslaniku

unaprijed, odredio nagradu, vec se

stepen ne samo,
da

svijetu,

Uzviseni Allah

naci.

bice

(Et-Talak,

u drustvu

2.)

vjerovjesnika...

(En-Nisa', 69.)
-

Onome koji se u Allaha

Pogledaj samo kakva je

Allaha na dtuge ne oslanja.

samo

On muje dosta.

(Et-Talak,

3.)

nagrada obecana

onome ko

se

uzda,

To je

mimo

dovoljan dokaz da je pouzdanje u

nacin da se nesto uspjesno zavrsi, nego

da
pouzdanje u Allaha spada medu Allahu najdraza djela. Zato Uzviseni
veli: Zar Allah sam nije dovoljan svome robiif (Ez-Zumer, 36.), a na
Allaha, ne

najbolji

drugom mjestu:
proizilazi

da

Allah jezastknik dovoljan! {A-hhz2Lh,Z.),us\]cAccga

onaj

ko

mimo

Allaha

trazi

drugog zastitnika nema

dovoljnog pouzdanja u Allaha.

Prema tome, ako

jedino

On

je Allah

covjeku dovoljan zastitnik, onda je

dostojan da se covjek na Njega oslanja, buduci da sva

mimo Njega nisu dovoljna. Onaj ko se na nekoga

dfugog od stvorenja oslanja, sa ciljem da mu u necemu pomognu,
mora biti svjestan da to niko mimo Allahove pomoci nije u stanju
uciniti, jer su
sami oni od kojih se pomoc trazi nemocni. Buduci da
je Uzviseni Sebe
opisao atributima dovoljnog zastitnika, Svojim
robovima je jasno dao do znanja da, u postizanju onoga sto je po njih
dfuga stvorenja

230

korisno

odbacivanju onoga sto je po njih stetno,

mimo Njega ne

On dovoljan
u slucaju da ne budu postedeni svih nedaca, jer bi to
moglo navesti na pogresnu pomisao; da pouzdanje u Allaha nije
trebaju traziti drugog pomagaca, niti sumnjati da je

zastitnik,

u postizanju onoga sto je korisno

odbacivanju onoga sto je

stetno, te da su se stvari odvijale istim tokom kao da pouzdanja
nikako nije ni bilo.
koristilo

Takoder

potrebno znati da je pouzdanje stvar

je

srca, a

ne

nema iskljucivosti izmedu pouzdanja u Allaha

uzrocima. Sam Vjerovjesnik, s.a.v.s., se najvise od svih

stvar organa tijela

povodenja za

da

na Uzvisenog Allaha, jer su pouzdanje u Allaha

poduzimanje potrebnih mjera u svemu sto je radio, bill nerazdvojivi
od njegove prakse. Zato je receno da je nepoduzimanje potrebnih
mjera u granicama mogucnosti povreda vjerozakona, a vjerovanje
samo u uzroke (bez oslanjanja na Allaha) povreda tevhida.
oslanjao

Ovo

zato

potrebnih mjera na

Allahova Poslanika,
niko nije tako cinio

Tako

taj

s.a.v.s.,

niti

znaju

sta

njegovih drugova,

bilo sta sto je

se Allahov Poslanik,

oklopa. Nikada

ne

nepoduzimanje nikakvih
nacin hoce da dokazu da su savrseniji od

sto oni koji zagovaraju

od kojih nikada

mogao preduzeti

u Bici

s.a.v.s.,

r.a.,

na

Uhudu

u bojni red nije stao golih prsa kao sto cine oni koji

Kada

rade.

Mekke

je iz

u Medinu cinio Hidzru

je vodica visebosca koji je bio u vjeri svojih

iznajmio

Ucinio je

to,

izostavio.

pojavio sa dva

iako je preko njega Allah uputio svjetove

predaka.

prethodno

mu

obecao da ce ga zastititi od svih Ijudi. Svojim ukucanima pravio

hrane za godinu dana, iako se od sviju na Allaha najvise
oslanjao. Kada je kretao na put u borbu, na hadzdz ili umru sa sobom
je nosio hranu
opremu, kako on tako svi njegovi drugovi koji su se
istinski oslanjali na Allaha. Poslije njih, u Allaha su se najvise oslanjali
oni koji su odisali mirisom pouzdanja slijedili njihov trag prasinom
je zalihe

kuda su

prosli.

Primjeri

ogledalo

Poslanika,

s.a.v.s.,

njegovih drugova najbolje je

mjerilo sta je zdravo, a sta bolesno. Njihovo shvacanje

pouzdanja u Allaha sigurno

je ispravnije

od shvacanja onih

poslije

njih. Njihovo pouzdanje u Allaha bilo je otvaranje ociju srcu, s ciljem

da se Allahu robuje sirom svijeta, da svi Ijudi vjeruju u Jednog i

Jedinog Allaha
doista,

da

zahvaljujuci

vjerom punili

iz

njihovih srca obasjava svjetlo istinske vjere.

takvom pouzdanju u

srca Ijudi, osvajali

Allaha, oni su

zemlje nevjerstva

231

uputom

I
i

pretvarali ih u

zemlje Islama. Vjetrovi

nastavili puhati

vjeru.

povjetarci sa mirisom pouzdanja, iza njih su

srca pokoljenja koja su dolazila unositi sigurnost

Namjere ashaba,

svoje pouzdanje u Allaha koristio za ciljeve

i

zalaganjem

postici.

bi

Prema tome, smisao pouzdanja u Allaha

oslanjanje srca jedino na Njega

neko od njih
koje mogu svojim trudom

daleko od toga da

bile su

r.a.,

je

pronalazenje sigurnosti, smiraja

spokoja jedino kod Njega, uz prethodnu spoznaju da su covjekove

potrebe, siromastvo, nuzda
i

sve dobrobiti jedino u Allahovim rukama

moze

nicijim vise. Zar srce, kada to svega postane svjesno,

imati

drugi izbor, nego da se u Allaha pouzda?

Ljudska djela
1.

Djela

dij'ele

se na

pokornosti

tri vrste:

poslusnosti

koja je Uzviseni Allah

robovima
ucinio razlogom spasa od Vatre
zaslugom ulaska u Dzennet. Ova vrsta zapovijedi mora se izvrsavati,
oslanjanjem na Allahovu pomoc, jer nema snage ni moci, osim u
Allaha koji, kada nesto hoce, bude, a kada nece, ne bude. Onaj ko u
bilo cemu od onoga sto je obavezan, zakaze,
sa stanovista
vjerozakona
sudbine, zasluzuje kaznu na ovom na onom svijetu.
Esbat
b.
u tome je smislu rekao: "Radi kao covjek koga mogu
Jusuf
zapovijedio

Svojim

spasiti

jedino njegova djela, a na Allaha se oslanjaj kao covjek koga ce

zadesiti

samo ono

2.

sto

mu je sudbinom

Svakodnevna

djela na

predodredeno!"

ovome

svijetu koja je Allah

Svojim

robovima naredio u slucaju potrebe, kao sto su: jesti kada se ogladni,
napiti se kada se ozedni, skloniti se u hlad kada dodije sunceva zega,
utopliti se kada je hladno
si. I za ova je djela obavezno zalaganje.
Onaj ko se o njih namjerno oglusi, ili ih izbjegava do te mjere da sebi
nasteti, uprkos mogucnosti da ih uradi, pretjeruje i zasluzuje Allahovu
i

kaznu.

ovome

svijetu dao da se njima vecina

pojedinim slucajevima ostavljena
mogucnost izbora onim Njegovim robovima koji to sami hoce, kao sto
je npr. uzimanje raznih vrsta lijekova. Ucenjaci se ne slazu oko toga
da li je bolje onome ko oboli od neke bolesti lijeciti se, ili ne uzimati
nikakav lijek u zelji da se pokaze potpuna predaja AUahu pouzdanje
u Njega. O tome, medu islamskim ucenjacima postoje dva razlicita
3.

Ijudi

Djela koja je Allah na

koristi,

tim

da je

Tako se iz Imami Ahmedovih rijeci da razumjeti daje

onome ko je u stanju bolje osloniti se na Allaha. On kao dokaz navodi
Poslanikove, s.a.v.s., rijeci: "Od mojih sljedbenika ce u Dzennet uci
misljenja.

232

sedamdeset hiljada bez polaganja racuna." Zatim je dodao: "To su

oni koji ne zloslute, koji ne caraju, koji se ne kauteriziraju koji se na
svoga Gospodara oslanjaju.""'
i

Na

drugoj strani su oni kod kojih preteze misljenje da se treba

kao dokaz navode da se Allahov Poslanik, s.a.v.s., lijecio, a

on se od dvije moguce stvari uvijek opredjeljivao za onu koja je bolja.
Oni navedeni hadis razumijevaju take da u njemu vide osudu
nedozvoljenog caranja od koga se strahuje da bi moglo imati znakova
sirka.
Kao dokaz za svoje misljenje navode to sto su u njemu
spomenuti kauterizacija zloslutnja koji su, takoder, pokudeni.
lijeciti

Mudzahid, Ikrime, en-Neha'i

kazu: "Izbjegavati potpuno trud
se

samo onome ko u

vise drugih cestitih predaka

zalaganje u

nekom

djelu dozvoljava

potpunosti izbjegava oslanjanje na druga

stvorenja."

Upitan

hranom

da

li

je

covjeku dozvoljeno da se bez opskrbe sa

picem uputi kroz bezvodnu pustinju, Ishak

odgovorio: "Ako je covjek kao sto je bio Abdullah

se kroz pustinju uputiti bez opskrbe

moze.

233

u hrani

b.

b.

Rahevejh

Dzubejr,

picu, a

ako

je

moze

nije,

ne

ZADOVOLJSTVO

,272

tome da

zadovoljstvo lijepo

je

pozeljno (^^cu^) sla^u

ali se ne slazu u tome koliko

tome pogledu postoje dva misljenja:

se svi islamski ucenjaci,

ono obavezno.
Sejhu-1-Islam kaze:
strpljivoscu,

ali

je iznesena

Vjerovjesnik,
je zadovoljan

da

"Ono

zapovijedeno kao sto je slucaj sa

pohvala onih koji su zahvalni."

je

s.a.v.s.,

mu

nije

je

Allah

rekao: "Slast imana osjetio je onaj ko

bude Gospodar, Islam

vjera

Muhammed

poslanik."
Vjerovjesnik,

jednom drugom

je,

s.a.v.s.,

prilikom, rekao:

"Kada se cuje poziv (tj. ezan), pa kaze: 'Zadovoljan sam sa Allahom

Muhammedom kao
Gospodarom,
Islamom kao vjerom

kao

poslanikom!'- oprosteni su

Ova dva

mu

grijesi."""*

hadisa su osovine na kojima pociva

zavrsava se

Ona sadrzavaju zadovoljstvo sa Uzvisenim

Allahom kao jedinim Bogom Gospodarom, zadovoljstvo sa Njegovim
Poslanikom, s.a.v.s., te zadovoljstvo sa Njegovom vjerom pokornosti
centralno ucenje vjere.

ou-^i

(\\l\'

LSJ^jJi J

ou-yi (t/t)

Autor

|J

"'

oijj

djela f./^^ kaze: "Biti zadovoljan sa necim znaci biti ubijeden da je nesto dovoljno ne
drugo mime njega. Vezano za ova] hadis to znaci: mimo Uzvisenog Allaha ne traziti drugog
boga, mimo islama ne traziti drugu vjeru mimo Muhammeda, s.a.v.s., ne traziti drugog poslanil<a
ne povoditi se za onim sto nije u skladu sa Serijatom. Nema sumnje da ce onaj kod koga se nadu
ove vrline u srcu osjetiti slast imana."
i

traziti

El-Kadi 'Ijad, Allah mu se smilovao, kaze: "U pomenutom hadisu htjelo se reci da je vjerovanje
onoga ko ispuni navedene usiove valjano, dusa smirena savjest mirna.jerje njegovo zadovoljstvo
sa navedenim najboiji dokaz cvrste spoznaje, pronicljivosti srdacnosti. Takav je slucaj sa vjernikom
kome je, kada mu jednom u srce ude iman, lahko se pokoriti Uzvisenom Allahu u tome naci slast.
i

Allah, opet, najbolje zna! (t/t

(J

^^^--a

Jj- cSj>ll

234

r^)-

prema Njemu. Ko uspije postici ove cetiri stvari istinski je pravi

vjernik. Lahko je jezikom tvrditi da su postignute, ali ih je tesko u
i

u iskusenju dokazati, narocito kada se radi o

obuzdavanju duse
suprotstavljanju njenim prohtjevima
zeljama.
Otuda se onome ko jezikom kaze da je zadovoljan, ne moze vjerovati
dok to ne dokaze na djelima.
stvarnosti potvrditi

AUahom kao jedinim Bogom, podrazumijeva

Zadovoljstvo sa
zadovoljstvo

sa

Njim,

strah

od Njega, nadu u Njega

usmjeravanje

prema Njemu, jer se onaj ko

zadovoljan sa voljenim, voljenom potpuno mora predati, a
podrazumijeva robovanje iskrenost prema njemu.
cijelog svoga bica, volje

Ijubavi

je
to

sa Allahom kao Gospodarom,

Njegovim upravljanjem Svojim robom,
oslanjanje jedino na Njega, trazenje pomoci jedino od Njega, potpuno
pouzdanje u Njega zadovoljstvo sa svim sto On sa Svojim robom cini.

druge strane,

zadovoljstvo

podrazumijeva zadovoljstvo

sa

prvom slucaju, pod zadovoljstvom se podrazumijeva

zadovoljstvo sa onim sto se covjeku zapovijeda, a u drugom, zadovoljstvo
sa onim sto mu je sudbinom odredeno.
Sto se tice zadovoljstva sa Njegovim Vjerovjesnikom, s.a.v.s.,
ono podrazumijeva potpuno ugledanje na njega predanost njemu u
svakom pogledu, do te mjere da je on covjeku preci od samog sebe
Osim toga, pod zadovoljstvom sa Vjerovjesnikom, s.a.v.s., podrazumijeva
i

se

to da,

koji je

on

jedino

mimo

drugi

iz

njegovih

prakse, crpi

primjerijuje nacin na

drugom presudom ne bude

Sto

rijeci

da se za presudu obraca samo njemu, da mu niko

njega ne sudi
da nikada, pored njegove, ni sa cijom

zivio,

se,

zadovoljan.

pak, tice zadovoljstva sa

njegovom vjerom, potpuno je

zadovoljan sa bilo cime sto kaze, presudi, naredi

ili

zabrani, tako da

zbog presude njegove, u svome srcu, ne osjeti nimalo tegobe da mu se

sasvim pokori, cak i onda kada je to u suprotnosti sa zeljama
prohtjevima vlastite duse
rijecima svoga sejha ili svojih prijatelja.
i

Tada

ce te rastuziti

svi,

izuzev onih koji su svjesni da su na

ovom

kao stranci ili slucajni prolaznici. U tome se slucaju dobro cuvaj

ne dodije samoca, jer, tako mi Allaha, to je vrhunac srece, prisnosti

svijetu

da
i

ti

druzenja sa Allahom

Allah Gospodar,

Njegovim Poslanikom,

Muhammed,

s.a.v.s.,

poslanik

te zadovoljstva sto

ti

je

Islam vjera.

Uzviseni Allah Svojim stvorenjima zadovoljstvo nije nametnuo,

vec ih je uputio kako se postize, pohvalio one koji su zadovoljni, dao im

235

do znanja da

nagrada za njihovo zadovoljstvo sa Allahom, Njegovo

je

zadovoljstvo sa njima, a od toga, od svega

vece,

ni velicanstvenije nagrade. Jer,

bolje

svojim Gospodarom

u Dzennetu, nema
ko bude zadovoljan sa

sto je

Gospodar ce sa njim biti zadovoljan. Stavise,

sa Allahom rezultat je AUahova zadovoljstva sa
njim. To znaci da se ovdje radi o dvije vrste zadovoljstva od kojih je
prvo rezultat drugog, a drugo prvog. Zato je zadovoljstvo najveca
AUahova kapija, dzennet ovoga svijeta, odmaraliste ucenih, zivot
zaljubljenih, uzivanje poboznih
radost pozudnih.
i

covjekovo zadovoljstvo

pogledu onoga

nacina: da

sto

ne

covjek se moze postaviti na dva

voli,

ga sa zadovoljstvom prihvati,

- ill

da ga

strpljivo podnosi, s

sto je prihvatiti ga sa zadovoljstvom pohvalno, a strpljivo ga

tim

podnositi neizbjezna duznost vjernika.

Ljudi od zadovoljstva, u iskusenju,

koga

mu

ne drzeci ga za nju

je nesreca zadesila,

odaju

priznanje

za

cestitost

dobro po onoga
najmanje krivim, a cas

cas vide
ni

savrsenstvo, pa se iskusenju

namjerno prepustaju, sve dok ne iskuse njenu bol gorcinu.

nesto spremni su samo pojedini dostojnici spoznaje i Ijubavi
uvjerili da iskusenje u kome uzivaju dolazi od voljenog.
i

izmedu zadovoljstva

Razlika

znaci

strpljivost

obuzdavanje duse,

strpljivosti

uprkos

je

osjecaju

suzdrzavanje od Ijutnje, prizeljkivanje da bol prestane

Na

takvo

koji su se

u tom^ sto
bola njeno

suzdrzavanje

pokaze nestrpljenje, dok zadovoljstvo

znaci sirokogrudno prihvacanje sudbine, ne prizeljkivanje da bol
prestane, cak
ako se on osjeca, jer ga zadovoljstvo, ulijevanjem u
srce duha sigurnosti spoznaje, umanjuje, a ako se pojaca, osjecaj bola
moze u potpunosti neutralizirati.
da se

bilo

kojim dijelom

tijela

Ibn Mes'ud, r.a., u tom je smislu rekao: "Svojom pravednoscu

znanjem Uzviseni Allah je olaksanje rasterecenje dao u ubjedenju
i

zadovoljstvu, a brigu

Tumaceci
uputiti.

zalost u

rijeci

(Et-Tegabun,

sumnji

Uzvisenog: On
11.)

Alkame

Ijutnji."

onoga koji u Allaha vjeruje

kaze da se pod time misli na
ce srce

nevolju koja covjeka, kada ga pogodi, ponuka na zakljucak da je ona

od Allaha, pa

U
Nahl,

joj

se preda

sa

njom se pomiri.

vezi rijeci Uzvisenog:

97.)

zadovoljstvo

Ebu Muavija
i

Mi cemo dati da prozivi lijep zivot"

(Enel-Esved kaze da se pod tim misli na

ubjedenje.

236

Za Ebu ed-Derdaa,

r.a.,

se prica

da

je

jednom prilikom

otisao

da obide jednog bolesnika na samrtnoj postelji, pa mu je, zatekavsi ga

kako Allahu zahvaljuje, Ebu ed-Derda rekao: "Pogodio si ono pravo,
jer Uzviseni Allah voli kada nekome nesto odredi, da ovaj s tim bude
zadovoljan."

Ugledavsi jednom
b.

Ebu Talib mu

prilikom Addija

"Ko

je rekao:

b.

Hatima potistenog,

sa zadovoljstvom prihvati

'Ali

Allahovu

odredbu koja ga je zadesila, za to ce imati nagradu, a ko sa Allahovom

odredbom ne bude zadovoljan, opet ce ga zadesiti a propasce mu
njegova djela."

Omer

b.

Abdulaziz je rekao: "Samo mi je jos u udarcima

sudbine preostao osjecaj

odgovorio:

"Ono

El-Hasan

sto

njemu

upitan: "Sta prizeljkujes?"

mu

biti

dovoljno

ko bude nezadovoljan, nece

sa

Allah ce

mu

biti

onim sto mu je
u njemu dati

mu

dovoljno

niti

ce

mu

dati bericet."

Neko

sa

Dok je

"Ko bude zadovoljan

je rekao:

Allah odredio, to ce
bericet, a

srece."

mi Uzviseni Allah odredi."

"Nema lijeka gluposti onog ko nije zadovoljan

svojom sudbinom." Neko je drugi rekao: "Na buducem svijetu ce

se vidjeti da

je rekao:

od onih

koji

su zadovoljni sa Allahom niko drugi nece

imati visi polozaj."

Sve u svemu, kome Allah da da bude zadovoljan, dospjece na

najbolji polozaj. Jednog jutra neki je Beduin zatekao da mu je uginulo

mnogo

deva, pa je rekao:

(3^

tako mi

m^a kome samja rob u wbm:'anju,

^Sk npe skradasli sbbnih

^raie hi mi bib

nepii/alel/'a,

nego dct su mi u lorn sve deve na

<S^ dase nisla odA-lkhope odredbe nye desib.

# * #

237

broju.

LJUBAV PREMA UZVISENOM

ALLAHU'^'

jubav je

prema

onaj polozaj za koji se natjecu natjecatelji,

kome

upucuju radise, za njegovu spoznaju

za mirisom njegova povjetarca tragaju
pobozni. Ona je opskrba za srca, hrana za duse radost za oci. Ona je
zivot, pa se onaj kome je uskracena ne ubraja u zive, nego mrtve. Ona
je svjetlo zbog cijeg se gubljenja, ostaje u moru tmine. Ona je lijek,

se

zasukuju rukavi

usljed cije nestasice,

bez koje
visokih

je zivot

polozaja

srce obolijeva od svih vrsta bolesti.

mucan

bolan.

Ona

je

Ona je

duh imana, dobrih

slast

djela,

kada bez njega ostanu, postaju kao tijelo

putnika ulijeva snagu da stignu do dalekih

srece, koji

bez duse. Ona u srca

zabacenih mjesta do kojih bi bez nje tesko mogli stici. Ona ih dovodi
do polozaja do kojih bez njih nikada ne bi dospjeli. Ona im priprema
pocivalista iskrenosti u koja, da je nije, nikada ne bi usli. Ona je
jahalica koja noseci vlasnike na ledima uvijek dovede do voljenog.
Ona je put precac kojim se najblize stize do odredista. Tako mi
ovog i onog svijeta, jer
AUaha, oni koji vole, domogli su se casti
imaju najvise srece druzenja sa voljenim. Allah je jos onoga dana,
kada je Svojom voljom neizmjernom mudroscu odredivao sudbine
Svojim stvorenjima, presudio da je covjek sa onim koga voli. Kakva je
to samo blagodat za one koji vole! Ljubav prema Uzvisenom Allahu
je najuzviseniji polozaj kome se tezi vrhunac na najvisem stepenu.
Poslije Ijubavi nema drugog stepena do ubiranja njenih plodova
rezultata kao sto su ceznja, intimno druzenje zadovoljstvo, niti prije
Ijubavi do neke od njenih prethodnica kao sto su pokajanje,
strpljivost, skromnost i sl.
i

Najbolja, najkorisnija
srce

mogao

najuzvisenija je ona ljubav koja osvaja

samo je Bog u srce

takvu ljubav, iskrenost, postovanje, pokornost, poniznost

koja je kao takva data za obozavanje, jer

uliti

238

robovanje. Robovanje je ispravno jedino ako se robuje

Robovanje

je savrsenstvo Ijubavi

samo Njemu.

uz potpunu pokornost

poniznost.

Uzviseni se Allah, kao Takav, voli u svakom pogledu, za razliku od

prema njihovoj Ijubavi. O duznoj Ijubavi prema

Uzvisenom uce sve objavljene Knjige, svi Njegovi poslanici, urodena
priroda koju je Svojim robovima dao, zdrav razum kojim ih je obdario
blagodati koje im je podario. Srca su po svojoj urodenoj prirodi
sklona da vole onoga ko im je dobro ucinio blagodatima ih obasuo, a
kako da ne vole Onoga koji daje samo dobro
od Koga su sve
ostalih koji se vole

blagodati kojima obasipa Svoja stvorenja, kao sto Uzviseni veli:

Od

Allaha je svaka blagodat koju uzivate, a cim vas nevolja kakva zadesi, opet

od Njega glasno pomoc

uzvisena svojstva

trazite.

(En-Nahl,

53.).

Njegova

robovima, dokaz su Njegova savrsenstva, uzvisenosti

tome smislu Uzviseni Allah

Ima

Allah

koji su mjesto

Ijud't

voli, ali pravi

lijepa

imena,

znakovi Njegova stvaranja koje pokazuje Svojim

svemoci.

veli:

Allaha kum'ire prihvatili, vole

ih

kao

sto se

vjemici jos vise vole Allaha. (El-Bekare, 165.)

/

vjernici,

ce sigurno

ako neko neko odvas odvjere svoje otpadne, -pa, Allah

mjesto njih dovesti Ijude koje

vjernicima ponizne, a

putu

boriti

ruci

moj

On

prema nevjernicima

voli

koji

Njega

vole,

prema

na Allahovu

ponosite; oni ce se

nece se nicijeg prijekora bojati. (El-Ma'ide, 54.)

Allahov Poslanik,

je rekao:

s.a.v.s.,

"Tako mi Onoga u

niko od vas nece vjerovati dok

zivot,

mu ja

ne

cijoj je

budem

drazi

od djeteta svoga, roditelja svoga svih Ijudi."^^* Omeru b. el-Hattabu,

r.a., on je rekao: "Ne, sve dok ti ne budem drazi od samog sebe."-"
i

"Njegove

El-Hafiz kaze:

El-Kadi
5to je

'Ijad,

Ijubav

dobrocinstva
Ijubavi

Ibn Bettal

prema
i

rijeci

uctivosti

je

H" /

smo

'nece vjerovati' znace da nece potpuno vjerovati.

drugi kazu da se Ijubav

kao sto

je Ijubav

sve

iman potpun zna da

sve ostale Ijude, jer

^'f.

roditelju, Ijubav samilosti

prema njemu spomenuo

kod koga

"

zahvaljujuci

tri

je

prema

dijeli

na

saosjecanja,

tri dijela:

kao

ostalim Ijudima.

Ijubav velicanja

sto je Ijubav

Tako

je

prema

slavljena,

djetetu

Allahov Poslanik,

Allahova Poslanika,

s.a.v.s.,
i

duzan

voljeti

kao

kao

Ijubav

s.a.v.s.,

vrste Ijubavi. Ibn Bettal je rekao: "Ovaj hadis govori

njemu spaseni od Vatre

da onaj

roditelja, dijete

upudeni na pravi put."

El-Kadi 'Ijad, Allah mu se smilovao, kaze: "U Ijubav prema Allahovu Poslaniku, s.a.v.s., spada
pomaganje njegova sunneta, odbrana njegova vjerozakona, zaijenje sto se nije zivjelo u njegovo vrijeme
pa da se za njega zrtvuje zivot
imetak." Ako se ima u vidu sve sto smo naveli jasno je da nema
potpunog imana dok se sve navedeno ne Ispuni, te da iman nije valjan sve dok se Vjerovjesniku,
s.a.v.s., ne posveti tolika paznja kolika se posvecuje roditelju, djetetu svim drugim Ijudima zajedno. Ko
nije siguran u ovo
misli drugacije nije (pravi) vjernik." (Mc \ o/r ^l* -J-^ j^^^w j^ 1.5 jjJ' ^r")i

239

Ako nam je

Vjerovjesnik,

s.a.v.s.,

preci da ga volimo vise

nego

onda reci o Uzvisenom Gospodaru? Zar On nije preci

da Mu se robuje od svakog drugog? Sve sto je od Njega,
roba poziva da Ga voli, svidalo se to njemu ili ne svidalo. To sto On
sami sebe,
da se

voli

sta

uskracuje, daje zdravlje

dariva

sto je

od Njega pravednost

milost, pokrivanje grijeha

iskusenje, siromastvo

dobrota, smrt

oprost, blagost

usiisava dovu, rasprsava brige

zivot,

bogatstvo,

dobrocinstvo

odaziva

strpljivost, sto se

pruza utjehu

njemu

sto o

ni u

kom

pogledu nije ovisan, vec potpuno neovisan, sve su to razlozi zbog

Mu srce robuje zbog kojih Mu Ijubav poklanja. Kada bi
nekome od Njegovih stvorenja neko drugi, i najmanje sto moze biti,
od gore navedenog ucinio, ne bi se moglo suzdrzati da ga srcem ne
bicem ne voli
voli. Pa kako onda da covjek svim svojim srcem
izdisaj, neprekidno,
pored
Onoga koji mu, uz svaki uzdisaj
nezahvalnosti, toliko dobra cini?! Kako, kada se Allahovo dobro
spusta na covjeka, a covjekovo zlo dize Allahu?! Kako, kada mu se
Allah,
iako je o njemu neovisan, obasipajuci ga neizmjernim
blagodatima, umiljava, a on Mu, iako je o Njemu ovisan, uzvraca
mrznjom i neposlusnoscu?! Kako, kada ga Allahova dobrota i
obasipanje blagodatima, ne sprjecava od neposlusnosti nepokornosti
nezahvalnost prekidaju
prema Njemu, niti njegova neposlusnost
kojih

Gospodarovu dobrotu prema njemu?!

Takoder, svako koga od

Ijudi volis

ko tebe

voli, voli te s

ciljem zeli za sebe, za razliku od Uzvisenog koji

nekim interesom
zeli da to bude za tvoju dobrobit. Isto tako, svako s kim od Ijudi
saobracas, zeli da od tebe ima neku dobit, jer ako nema dobiti s
tobom nece ni saobracati, za razliku od Uzvisenog Gospodara koji s
tobom saobraca iskljucivo da bi ti bio na dobiti visestruko zaradio; za
jedno dobro djelo bio, od deset do sedam stotina puta, visestruko
nagraden, a za lose djelo bilo ti upisano samo jedno lose djelo koje ce
i

ti

Uzviseni, uz tvoje pokajanje, brzo oprostiti.

Osim

toga,

potrebno

je

da znas da

te je

Uzviseni stvorio

i na ovom i na onom svijetu, radi

zbog cega ti nema nista prece nego da svu svoju Ijubav poklonis
Njemu
da se, koliko god mozes, potrudis da steknes Njegovo
zadovoljstvo. I ne samo to, sve sto tebi svim ostalim Ijudima treba, je
dar tvoga Gospodara, koji je - od svih darezljivih najdarezljiviji i
plemenitih najplemenitiji, jer Svome robu daje - prije nego sto od
Njega zatrazi vise nego sto ocekuje, jer je i na malo truda zahvalan i
covjekova djela spreman uvecati, a mnoge mu grijehe oprostiti i

iskljucivo radi Sebe, a sve ostalo,

tebe,

240

kao sto je vec, Sam o Sebi rekao: Njemu se mole oni koji su na
na Zemlji; svakog casa On se zanima necim. (Er-Rahman, 29.).
On svacije obracanje cuje, ni na koga ne zaboravlja, ne zbunjuje Ga
mnostvo obracanja ne dosaduje Mu upornost molitelja. Naprotiv, On
voli da cuje dovu ustrajnih, voli da se moli, Ijuti se kada se ne moli,
stidi se Svoga roba tamo gdje Ga se rob ne stidi, pokriva grijehe Svoga
roba tamo gdje ih sam rob ne pokriva i obasipa ga Svojom miloscu,
tamo gdje je sam rob prema sebi nema. Svojim blagodatima,
dobrocinstvom
obecanjima Gospodar je Svoga roba pozvao na
plemenitost
zadovoljstvo, pa je to ovaj odbio nije prihvatio. Zatim
mu je, da bi ga privolio, slao poslanike Svoje i preko njih obecanje
Svoje. Zatim mu se Sam Uzviseni obratio rijecima: "Ko Me zamoli,
dacu mu (sta god pozeli), a ko Me zamoli za oprost (grijeha), oprosticu
izbrisati,

nebesima

mu

(ih)

!"-'^

Kako, onda, srce moze ne

Kako moze ne

dobro.''!

dolazi

ispunjava

spominjati,

kome

zelje.?!

Nema

samo

koji uslisava dove, uklanja

oprasta grijehe, pokriva mahane, rasprsuje brige,

zapreke,
nevolji

Onoga od koga

voljeti

Onoga

voljeti

pomaze u

nikoga koga je od Njega prece

kome

je prece zahvaljivati,

je

prece

robovati

koga je prece slaviti! Od svih od kojih se pomoc trazi, On najbolje

pomaze, od svih koji imaju vlast. On je najobzirniji, od svih od kojih
se moli. On je najdarezljiviji, od svih koji daju. On daje najobilnije,
od svih od kojih se samilost trazi. On je najmilostiviji, od svih kod
kojih se namjerava odsjesti. On je najgostoprimljiviji, od svih kod
kojih se utociste trazi, On je najsigurniji, od svih na koje se oslanja.
On je najpouzdaniji. Milostiviji je od oca od majke. Vise se raduje
pokajanju Svoga roba, nego kada ovaj u pustinji izgubi svoju
jahalicu na kojoj su mu sva hrana i voda izgubi svaku nadu da ce je
naci
uspjeti prezivjeti, pa je, poslije toga, nade. On je jedini Vladar
koji vlada, a da ni u cemu nema nikakva sudruga niti pomocnika.
Sve ce, osim Njega, propasti. Niko Mu ne moze biti pokoran bez
Njegova dopustenja, niti nepokoran, a da to On ne zna. On je Onaj
kome se duguje pokornost zahvalnost, jer se, zahvaljujuci jedino
Njegovoj pomoci
blagodatima, prema Njemu pokorno. On je Onaj
prema kome se grijesi, pa opet, iako su Njegova prava pogazena,
oprasta
preko prijestupa prelazi. On je najblizi Svjedok svega sto se
i

ucini

najpouzdaniji Cuvar.

oiy^AJi {\ \\r

) t5i.jfji

ji/L-ii

Od

svih sto obecavaju,

s^u (r\

(.

ta/i ),vi J

241

On

Svoja obecanja

a^>Ji (sii/\r )c5jUUi

278

'

jj

najboJje ispunjava.

On

On

je sudija najpravedniji.

uzima za kiku, zapisuje

rastavlja duse,

odgada rokove. Srca se sa Njim

a nevideno poznato. Svako za
Njim cezne. Lica se pokoravaju svjetlu Njegova lica. Razum je
nemocan da spozna Njegovu sustinu. Urodena priroda svi dokazi
govore da niko nije kao On
da Mu niko nije slican. Zahvaljujuci
svjetlu
Njegova lica, rastjerane su tmine
obasjana svjetlom
prostranstva Zemlje nebesa. Zahvaljujuci Njemu medu stvorenjima
vlada red
mir. On ne spava niti mu je potrebno da spava. Nagradu
smanjuje
povecava. Njemu se nocna djela uzdizu prije dnevnih
djela, a dnevna djela prije nocnih djela. Njegov zastor je svjetlo.
Kada bi ga otkrio, dokle god bi doprlo spalilo bi lica Njegovih
djela

osamljuju, tajna je kod Njega javna,

stvorenja.

Ljubav prema Uzvisenom Allahu zivot je za srca hrana za

duse. Bez nje srce ne bi znalo sta je slast, zivot spas. Kada ju srce
izgubi vise ga pati
pece nego sto pati oko kada izgubi vid ili uho
sluh.
kada izgubi
Kada u srcu nestane Ijubavi prema Stvoritelju
Gospodaru, jedinom pravom Bogu, po njega je to gore nego kada iz
tijela izade dusa. Ovo zna vjeruje samo onaj ko zna sta je zivot, jer
mrtvac ne zna sta je bol ranjavanja.
i

MotM koji kod covjeka izazivaj'u osjecaj Ijubavi

1.

cilju

njegovom znacenju

sto se razmislja o knjizi koju covjek cita

Pazljivo ucenje Kur'ana, razmisljanje o

koji se zeli postici,

kao

objasnjava, kako bi razumio poruku autora.

Uzvisenom Allahu ne samo kroz farz namaze,

stoji u kudsi-hadisu: "Moj rob Mi se ne
moze pribliziti nicim drazim, od onoga s cime Sam ga zaduzio. Moj
rob Mi se sa dobrovoljnim ibadetom (nafilama) priblizava sve dok ga
2.

nego

Priblizavanje

putem

kao sto

nafila,

ne zavolim.
3.

na

Sjecanje

Njegovo spominjanje
se Allahova ljubav

Njega

sjeca
4.

covjek,
rijecima,

u kojoj

Allaha u svakoj

pri

momentima

pokazivanje

koliko to tesko

svakom

istoj

stanju te

srcem, jer

onoj mjeri u kojoj se rob na

spominje.

Davanje prednosti onome

narocito u

svakom djelu kako jezikom tako

naklonost stice u

Ga

prilici

sklonosti

nad onim sto

sto voli Allah

navale prohtjeva

prema Allahovim

bilo.

242

strasti.

voli

Drugim

prijateljima

ma

Upoznavanje AUahovih lijepih imena, atributa svojstava,

njegovog odrzavanja u Ijepotama te
spoznaje, jer onaj ko Allaha spozna po Njegovim imenima, svojstvima
djelima, bez sumnje ce Ga u istoj mjeri
zavoljeti. Zato se
5.

kroz prizmu prociscenog srca

dosadivanje

jer to

ne daju

Promatranje

6.

znamenjima

mu

najgore

razbojnike koji

da dode do spoznaje nevidenog.

razmisljanje o Allahovoj dobroti, dobrocinstvu,

blagodatima, kako onim vidljivim, tako

upucuje

izaziva Ijubav

onome ko

Allahom. Sto se

o skrivenim,

prema Njemu.

Osjecanje skrusenosti

7.

medu

besposlicenje ubrajaju

napadaju srce

potpune skrhanosti pred Uzvisenim

ne moze opisati.

to nije dozivio rijecima

8. Osamljenje
potpuno posvecivanje AUahu u svakoj prilici, a
posebno prilikom upucivanja dove, ucenja Kur'ana, obavljanja namaza
drugih cina ibadeta, kao sva ta djela zavrsiti sa teobom istigfarom.
i

Druzenje

9.

njihovih

rijeci

onima

sa

savjeta

govoriti pred takvim Ijudima

povecanja znanja

Allaha iskreno vole, ubiranje

koji

kao sto se ubiraju najsladi plodovi. Zatim ne

bez potrebe, osim ako se

to cini radi

dobijanja odgovora na ono sto nije jasno tebi

ili

nekome drugom.
10.

Izbjegavanje svega sto udaljava srce od izrazavanja Ijubavi

prema Allahu.
Pridrzavanje ovih deset stvari pomoci ce
voli

svakome onome ko

da dode do Voljenog.

Allahova Ijubav prema Svojim robovima

Uzviseni Allah
koji se

mnogo

ciste.

veli: Allah, doista, volt one koji sucestiti i voli

(El-Bekare, 222.)
i

u redovima kao da su

voli.

Zato one koji lazno

Allah voli one koji se na Njegovu putu bore

bedem

cvrsti stoje. (Es-Saff, 4.)

Uzviseni Allah nece kazniti one koje

tvrde da

Ga

(El-Mai'de,

vole

oprost grijeha.

slijedite, i

pita:

Pa zasto vas onda kaznjava zbog grijehova vasihP

8.)

Medutim
i

one

preduvjet za Ijubav

Allahovu naklonost je pokajanje

U torn smislu Uzviseni veli: Red, ako Allaha volite,

vas ce Allah

voljeti i grijehe

vam
243

oprostiti! {kXi

'Imran, 31.)

mene

znakove AUahove Ijubavi prema Svome robu spada

ga pazi da u djetinjstvu bude lijepo odgojen, da

razum,

prosvijetli

izbjegava

da

slijedi

mu

to

da

u srce usadi iman,

sve sto ga vodi Njegovoj Ijubavi, a

mu

sve sto ga od Njega odvraca. Zatim da

olaksava poslove

zivotne probleme, da se mimo Njega za pomoc ne obraca drugima.

Sve svjesno kako svoje misli tako
djela treba upraviti iskljucivo
jer
prema Allahu,
sve sto je vise okrenut prema Njemu, sve je
Njegova Ijubav jaca, sve se drugim manje zaokuplja.
i

Znaci Ijubavi prema Uzvisenom Gospodaru

Znaj da svako tvrdi da voli Uzvisenog AUaha

da

je

lahko

a tesko dokazati. Kada tvrdi da voli Uzvisenog Allaha covjek

ne smije dozvoliti da bude zaveden sejtanovim obmanama
podvalama duse, sve dok je ne provjeri ne dokaze da ima znakova za
takvu Ijubav. U znake covjekove Ijubavi prema Uzvisenom Allahu
spadaju: zelja da se sto prije sa Allahom sretne u Dzennetu, da vise
tajno,
voli ono sto voli Uzviseni Allah nego sto sam, javno
prizeljkuje, da se kloni povodenja za prohtjevima i izbjegava
bezbriznost
Ijenost,
da bude ustrajan u pokornosti Uzvisenom
nastojanju da Mu se sto vise priblizi neobaveznim namazima
Allahu
(nafilama). Ko istinski voli Allaha, on prema Njemu nije neposlusan,
iako se u osnovi neposlusnost ne kosi sa Ijubavi, vec sa njenim
savrsenstvom, jer koliko samo Ijudi voli zdravlje, ali, opet, jede ono
sto je po njega stetno. Ovo zato sto spoznaja moze oslabiti, a prohtjevi
nadvladati, pa da covjek ne bude u stanju izvrsavati nesto u cemu se
ogleda Ijubav. Na to upucuje hadis koji pripovijeda Nu'man u kome
se kaze da su ga cesto dovodili Allahovu Poslaniku, s.a.v.s., pa je on
rekao da mu ga vise ne dovode. Kada su mu ga ponovo jednoga dana
doveli, jedan covjek ga je izgrdio i rekao: "Zasto ga ovako cesto
tvrditi,

sebi

dovode.?"
grditi,

jer

pa

on

mu

je

AUahov

voli Allaha

Poslanik,

Njegova

neposlusnost prema Poslaniku,

s.a.v.s.,

rekao:

"Nemoj ga

Poslanika!""'"' sto znaci

s.a.v.s., nije lisila Ijubavi, ali

da ga

ga je

lisila

njene potpunosti.

"Ovo

jjAi-i

(vo/^ T) tsjugi aij/*

dokaz da prekrsenje Vjerovjesnikove zabrane

Poslaniku u srcu onoga ko je zabranu
prekrsio. U hadisu, naime, nedvosmisleno stoji Poslanikova, s.a.v.s., izjava da pomenuti voli Allaha
Njegova Poslanika, uprkos tome sto je svojim postupkom prekrSio zabranu. Ovdje je, takoder,
dokaz da Ijubav prema Allahu Njegovu Poslaniku nije osporena u srcu onoga ko zabranu, cak,
ponovo prekrsi. Potvrda za to je da osporavanje imana onome ko pije vino nije trajna, vec samo u
momentu dok pije dok je pod uticajem vina, kako je vec ranije objasnjeno." (Av/^ T (.SjM' r^).
nije

Komentirajuci ovaj hadis

el-Hafiz kaze:

u suprotnosti sa Ijubavi

prema Allahu

je

Njegovom

244

voli

znake Ijubavi prema Uzvisenom AUahu spada to da covjek

AUahove rijeci, rijeci Njegova Poslanika, s.a.v.s., rijeci vjernika.
i

znakove Ijubavi prema Allahu, takoder, spada covjekovo

zadovoljstvo sa osamljivanjem, dosaptavanje sa Uzvisenim Allahom
citanje Njegove Knjige (Kur'ana). Zato se covjek sto vise treba
osamljivati, u gluho doba noci, kada ostali spavaju, ustajati, obavljati
nocni namaz (tehedzdzud) u najmanju ruku nasladivati se u samoci
uzivati u dosaptavanju sa Voljenim.
i

znakove Ijubavi prema Allahu spada to da covjek prema

muslimanima bude blag
milostiv, a prema svojim neprijateljima
strog
odvazan, kao sto Uzviseni, opisujuci vjernike, kaze da su: ...
strogi prema nevjernicima, a samilosni medu sobom. (El-Feth, 29.)
Takoder je jedan od znakova Ijubavi prema Allahu da covjek, kada je
Allah u pitanju, ni od cijeg prijekora ne zazire. Sve su to znakovi
Ijubavi prema Allahu. Kada se svi ovi znakovi kod nekoga nadu,
njegova Ijubav je potpuna, pa ce na onom svijetu imati cisto
dzennetsko pice, za razliku od onoga cija Ijubav prema Allahu bude
pomijesana sa Ijubavi jos prema nekome, mimo Njega, usljed cega ce
mu pice biti pomijesano, kao sto stoji u rijecima Uzvisenog AUaha: ...
dace im se pa ce pice zapecaceno piti, ciji cepecat mosus biti - i neka se za to
natjecu oni koji hoce da se natjecul - pomijesano s vodom iz Tesnima ce biti,
i

sa izvora

iz

koga

ce

Allahu

Na drugom
cista nagrada,
t7^un

dobra

bliski piti.

(El-Mutaffifun, 25.-28.)

mjestu Uzviseni kazuje da ce za

a za

losa djela losa

vidjece ga,

cista djela biti

nagrada: Onaj ko bude uradio koliko

a onaj ko bude uradio

koliko trun zla

vidjece ga.

(Ez-Zilzal, 7.-8.)

znakovima Ijubavi prema Allahu, neko

je

u stihu lijepo rekao:

C^ daj se zavaralijer Q^oJ/eni ima dokaze,

onaj ko
(S^ nacma
^ darova
Ja,

Oil

n/ih

spada

idivanje

u ^orcini

'^ sadovopLvo sa svim sla

Oil ^znakove spada
fS^ da

doiie.

voli,

mu srce

i lo

Q7ol/em

da se

'^ol^enom

111 znakove spada i

lo

(Rijeci onoef ko imasrecu

245

iskusen/a,
radi.

vidi nasmpan,
slavu/'

bude

da rasumye,
da <^a moli.

od casnih predaka

Neko je

drugi, takoder, u stihu rekao:

Q snakove spadajusjda rpecfova ijecanje ipe^ova,

(^Irah dapro^ovori

om 3a sta se ne kriliku/e.

nX anakope spada i la da ^a vidis da odla^i,

QIj

barbii

na A^llahovu pulu i svako dabro

nil snakove spada

ijje^ova skromnosljer

3aje sty'el bezviyedan

iividi

vidis uplakana,

daje kakva nisna djeb

IJL znakave spada i

lo

vidi,

i iiiivanja prolazna.

Oil snakffve spada i da ^a

(3Zada

djeh.

da ^a

ucinio.

vidis predma,

11) spim paslmma Q^ladam '^ravednom.

Oil snakave spada

i lo

da ^a

vidis zadovoljna,

OSd" svak^^m odredbom ko/a ^a snade.

* * *

246

GUBITAK NADE U DUG ZIVOT

I PRIPREMA ZA SMRT'"

ubitak nade u dug zivot je spoznaja da se priblizila smrt

da

je zivot

na izmaku.

mu

spoznaja, jer

za onaj,

najpotrebnije

sa

da jedva ceka preseljenje na onaj

Uzviseni Allah

zavarava nada,

iskoristi

zivota koji,

opominje da pocne

mu je

za srce jedna od najkorisnijih

ona ulijeva dodatni motiv da

poput oblaka, brzo prode. Ona covjeka

pakovanjem knjige svojih djela, da se priprema
vjecni svijet, da od ovoga svijeta uzme samo ono sto

jedinstvenu priliku
za put

To je

Pusti ih neka jedu

veli:

znace onil (El-Hidzr, 3.)

...

zavarava nada u dug zivot

neka
i

ih

zavarava

nasladuju

se, i

neka

ih

neka zive kao

pusti ih

tj.

stoka ne misleci ni na sto drugo do sta ce pojesti

Rijeci Uzvisenog:

svijet.

popiti!

tiada.

znace

neka

ostvarenje zelja pa da ne vjeruju

ih
i

ne

zive

kako treba u pokornosti Uzvisenom Allahu.

El-Hafiz u
uzivanje

svome

djelu El-Feth kaze:

"Ovo

je

upozorenje da

nasladivanje u ovosvjetskim blagodatima koji ulijevaju

laznu nadu u dug zivot, nisu osobine pravih vjernika."

Uzviseni, zatim, veli:

I od onoga cime vas Mi opskrbljujemo udjeljujte prije nego nekom

od vas smrtdode, pa da onda rekne: "Gospodaru moj, da me jos samo kratko
vrijeme zadrzis, pa da milostinju udjeljujem i da dobar budem!" Allah
-

sigurno nece ostaviti u zivotu nikog home smrtni cas njegov dode;

dobro zna ono

-

I pokoravajte

vam kazna
najljepse,

sto vi radite.

dode,

ono

sto

se

poslije

(EI-Munafikun,

lO.-l 1.)

Gospodaru svome i pokorite

vani niko

vam Gospodar vas

tiece

Mu se prije nego sto

u pomoc priskociti. I slijedite ono

objavljuje, prije nego sto

247

a Allah

vam

iznenada

kazna dode, za
meni,

dolazak necete znati.

ciji

sam samo

koliko

izrugivao!" Hi da ne bi rekao:
sigurno
''Da

bill

mi se samo

Od

vratiti

Enesa,

dobra djela

"Tesko

" ///

Njegove kazne sacuvao.

se

Da covjek ne bi uzviknuo:

prema Allahu propustio, cak sam se i

"Da me je Allah pravim putem uputio,

duznosti

da ne bi rekao kada dozivi patnju:

cinio!" (Ez-Zumer, 54.-58.)

bill

se prenosi da je rekao:

r.a.,

"Allahov Poslanik,

je povukao jednu crtu i rekao: 'Ovo je covjek.' Zatim je pored

povukao drugu crtu
rekao: 'Ovo je njegova smrt.' Zatim je
povukao jos jednu crtu daleko od prethodne rekao: 'Ovo je nada, pa
dok se nada (u dug zivot) dode mu ona najbliza.""'*'
s.a.v.s.,

nje

s.a.v.s.,

bude

Od Ebu Hurejre, r.a., se prenosi da je Allahov Poslanik,

rekao: "Kome Allah podari zivot dug sezdeset godina, a ne
nece imati opravdanja kod

se pokajao,

Od Ebu
Poslanik,

Hurejre,
rekao:

s.a.v.s.,

se,

r.a.,

Allaha."'**-

takoder, prenosi da je Allahov

"Neka niko od vas niposto ne prizeljkuje

moze uciniti jos koje dobro djelo, a ako

smrt, jer, ako je dobrocinitelj,

mozda

je grijesnik,

s.a.v.s.,
si

ce se pokajati!"'^^

Od Ibn Omera, r.a.,

me je uzeo za rame

stranac

Ibn Omer,

ovome

rekao mi: 'Budi na

svijetu

kao da

imao obicaj reci: "Kada osvanes, ne ocekuj

kada zanocis, nemoj ocekivati da ces docekati

je

r.a.,

da ces docekati vecer,

jutro.

'""'*'*

prolaznik!

ili

se prenosi da je rekao: "Allahov Poslanik,

Uzmi od svoga

zdravlja

od svoga zivota

ostavi za bolest, a

ostavi za smrt!"

.jwoiJt(l>rY/Y)|v^U-l J
.

f{Jr\ (X lY jl

^'UJl J

oUxX.

/M\

(a/\ V

(YVo/T)

,0. J

iJjl

jii^i (Tr-i

J-i-i

^ "Ljj

iTro/\

^ijUJi

aijj

-*"

JUyi(TrA/\1 )l?jI>JI bj'^^

^).\

(\ Y

v/l

tSjUJl

oljj

^*^

En-Nevevi kaze: "U ovom hadisu je jasan dokaz da nije lijepo prizeljkivati smrt zbog neke
je ^ovjeka zadesila poput bolesti, siromastva, iskusenja, mucenja od strane neprijateija

nesrece koja
siicnih

modi

ovom svijetu. Medutim, ako se covjek pribojava nesrece Iskusenja kome nece
po ovom nekim drugim hadislma, to nije pokudeno. Zbog ovog drugog, iz straha od

nedaca na
odoljeti,

iskusenja u vjeri, neki

ili

od

casnili

predaka

prizeljkivall su sebi

smrt.

dokaze da je tako spadaju Poslanikove, s.a.v.s., rijecl: "A kada Ijude budes htio u vjerl iskusati,
podaj mi smrt prije nego sto budem iskusan!" Ovaj hadis prenose Imami Ahmed TIrmizi. Za njega
Tirmizi kaze da spada u kategoriju vjerodostojnih hadisa (hasenun - sahlhun). Od Ebu Hurejre, r.a., se
prenosi da je rekao: "Ljudi ce do2ivjeti takva vremena kada ce ucenim smrt biti draia od zlata kada
ce covjek, kada naide pored groba svoga brata govoriti: 'Kamo srece da sam na tvome mjestu!'"
i

(r.\/r)5jJ-it>(^y

'

ij>)'iC.rl\

)(^JL.jfJi

(i\ <Yi/Y)-ii-f j

248

jUjJi(Yrr/^

cSjUUi

^^^
oi_,j

Osnovna poruka gore navedenog hadisa

prolazan

kratkotrajan

domovinu

niti

da

za stalno

odmaraliste na svome putovanju.

svih

da je ovaj

je

svijet

kao takvog, vjernik ne treba uzimati za

sigurno mjesto prebivalista, vec samo kao

ga,

tome smislu govore preporuke

vjerovjesnika njihovih sljedbenika. Tako Uzviseni Allah navodi
i

jednog vjernika iz faraonove porodice koji

ovom svijetu samo je prolazno uzivanje, a onaj svijetje,

jc rckao: Zivot

rijeci

zaista,

Kuca

na

vjecna.

(Gafir, 39.)

Buduci da ovaj

svijet za vjernika nije

stalno mjesto boravka, on se

prema njemu treba

ni

prava domovina ni

odnositi:

kao stranac u nekom nepoznatom mjestu, preokupiran

jedino brigom kako ce se snabdjeti za put vratiti u svoju domovinu,
1.

ili

2.

kao putnik

ili

koji se, na

zaustavlja vise od jednog dana

Zato
se vjernik

je

Vjerovjesnik,

naspram ovog

ili

svome putu do kuce, nigdje ne

noci.

s.a.v.s.,

savjetujuci Ibn

svijeta treba postaviti

Omera, rekao da

na jedan od sljedeca

dva nacina:
1.

Kao da

je

na njemu stranac

kao da privremeno boravi u

nepoznatoj zemlji, ne vezuci se srcem za nju, vec za svoju pravu

domovinu u koju tek treba da se vrati, zbog cega mu nepoznata

zemlja sluzi samo da se odmori pripremi potrebnu opskrbu na put za
svoju domovinu. U tome je smislu el-Hasan rekao: "Vjernik je kao
i

stranac koji, niti se

blagodati, jer

on ima

zali

na nedace tudine,

niti

se natjece oko njenih

svoje, a ostali svijet svoje brige."

Buduci da je Uzviseni Allah, kada je stvorio Adema, njega i

njegovu zenu nastanio u Dzennetu, a zatim ih iz njega izveo, obecavsi
im da ce njih njihove cestite potomke u njemu ponovo nastaniti, u
urodenoj prirodi svakog vjernika je neodoljiva zelja i teznja za prvom
domovinom - Dzennetom, kao sto je neko u stihu lijepo rekao:
i

^Zalika soma kucapwmj/m mlaJ covjek,

A. da uvpek as/eca naslal^u saprpom kucoml

Poznati ucenjak Ibn el-Kajjim, Allah

je smislu

mu

u stihu lijepo rekao:

Q^ajde, poiitri

n(de ptve kuce,

ii

wtave edemke, oni su

u n/ima su

249

Mm

razapeli

se smilovao, u

tome

had smo mi robp

A.li kaka,

neprpabjfa,

da cemo se u nasu domovim

Kao da

2.

je na

nigdje dugo ne

odmara

koji

sar

mislis

vraliii i spasiti?

njemu putnik prolaznik koji se na svome putu

samo od jednog do drugog konaka

zadrzava, nego se

nema nikakve namjere da skuplja blagodati koje ovaj

od njega uzme samo onoliko koliko mu je za put

vec da

svijet nudi,

najpotrebnije.

Upitan od strane jednog covjeka kako

b.

Vasi' je odgovorio:

"A

Kada god prode jedan dan, prosao

On

Muhammed

kako bi mogao osvanuti neko ko

prema onom svijetu?"

rekao: "Ti nisi nista drugo

je

osvanuo,

sta mislis

svaki dan prede jednu etapu puta

El-Hasan

je

do odreden broj dana.

je dio tebe."

takoder, rekao: "Covjece, budi svjestan da

je,

putnik koji svaki dan presjeda

samo

si

jedne na drugu jahalicu; s jahalice

noci na jahalicu dana
sa jahalice dana na jahahcu noci, dok te ne
donesu
ne predaju onom svijetu. Ima li, onda, covjece, iko u vecoj
s

opasnosti od tebe?!"

Jedan je mudrac rekao: "Kako se neko moze radovati ovome

svijetu, kada jedan dan moze upropastiti cio njegov mjesec, mjesec
godinu,

godina

zivot?"

cijeli

Pripovijeda se da je el-Fudajl

Koliko imas godina?"

rekao:

"To

Gospodara
Allahovi

pa

mu je

b. 'Ijad

odgovorio: "Sezdeset."

znaci da sezdeset godina putujes

i

da

si

mi cemo

"A znas

pri

se

kraju puta."

Njemu

vratiti.

upitao nekog covjeka:

Na

Na

to

putem

koji vodi

mu je

ovaj rekao:

to

"

mu je

do tvoga
yI//.fOT6i

(El-Bekare, 156.), pa ga je el-Fudajl

Ti kazes: 'Mi smo Allahovi i mi cemo se

vratiti.
To
znaci
da
onaj
ko zna da je AUahov rob i da ce se
Njemu
Njemu vratiti, zna da ce biti zaustavljen, a ko zna da ce biti
zaustavljen, zna da ce biti
pitan, a ko zna da ce biti pitan, mora
upitao:

li ti

sta to znaci?

'

unaprijed pripremiti

mu

odgovor."

Na

to je

covjek upitao: 'Ima

li

za to

Zatim ga je
upitao: 'U cemu je on?' - pa mu je odgovorio: "Cini dobro u onome
sto ti je od zivota ostalo, pa ce ti biti oprosteno za ono sto je proslo! U
suprotnom, ako u ovome sto ti je od zivota ostalo, budes zlo cinio,
uzece ti se za zlo ono sto je proslo."
kakva

izlaza?'

pa

je odgovorio:

'Ima,

to lahak?'

Od

el-Hasana se pripovijeda da je rekao: "Jednom prilikom su

se sastala trojica ucenih Ijudi pa su jednog od njih upitali: 'U sto se ti

250

pa je odgovorio: 'Nikada ne dode novi mjesec, a da ne

pomislim da cu u njemu umrijeti.' Na to su ostala dvojica rekla: 'To je
prava nada.' Zatim su upitali drugog: 'U sto se ti nadas?'- pa je
nadas?'

odgovorio: 'Nikada ne dode nova sedmica, a da ne pomislim da cu u

njoj umrijeti.'

su

Na

'U sto se

upitali treceg:

'To

to su ostala dvojica rekla:

nadas.?'

ti

je prava nada.'

Zatim

mogu

pa je odgovorio: 'Kako se

nadati u ono sto nije u mojoj, nego u tudoj

ruci.?"

Od Ebu

Bekra el-Muzenija se prenosi da je rekao: "Ako hoces

da ti namaz bude valjan kako treba da od njega imas koristi, onda,
kada podes klanjati pomisli: 'Mozda vise necu imati priliku da
i

klanjam?'

namaz
ovaj

jednom prilikom proucio ikamet za

da klanja kao imam, pa je
'Ako vam, kao imam, klanjam ovaj namaz, necu vam

Ma'ruf el-Kerhi,
rekao jednom

rekao:

klanjati drugi.'"

hoces.'

na

je

covjeku da prode

sto

mu je Ma'ruf rekao:

'A u sebi

si

dodao: 'Utjecem se Allahu od nade da cu dugo

pomislio da

zivjeti, jer to

sprjecava covjeka da cini dobro."

Razlozi koji ulijevaju laznu nadu u dug zivot

Znaj da postoje dva glavna razloga koji covjeku ulijevaju laznu

nadu u dug zivot

da su

Prvt razlog je

covjek

srodi

njegovim

to:

ovom

blagodatima,

prohtjevima

oda

mu

tesko

na

svijetu

neznanje.

ovom

svijetu, jer kada se

navikne na uzivanje u
srce padne pomisao da ce

covjekova privrzenost

njim,

sa

privrzenost

jednoga dana morati umrijeti

sve sto je na ovom svijetu napustiti.
Zato vecina Ijudi pokusava da sve sto im nije drago od sebe odagnaju,
i

prepustajuci se

uvijek sreca

na ovom

ici

pustim zeljama

stoke

ulijevajuci sebi laznu

nadu da ce im

naruku. Buduci da covjek prizeljkuje sto duzi ostanak

on neprekidno zamislja, planira

svijetu,

je za ostanak potrebno,
prijatelja,

procjenjuje sta

mu

pa nastoji steci sto vise imetka, djece, kuca,

drugih potreba za zivot, tako da

na razmisljanje o tome,

zanemarujuci smrt

mu

se srce navikne

ne racunajuci da se ona

primakla.

Ukoliko se ponekada

sjeti

za nju nije dovoljno pripremio,

da se smrt, mozda, primakla

da se

okupiran svakodnevnim poslovima,

o tome, on najcesce, odgodi za neku drugu priliku

"Ima jos dana pred tobom, ostavi pokajanje razmisljanje o
tome kada prode mladost!", a kada prode mladost, pomisli: "Ostavi to
za stare dane!", a kada dozivi starost, pomisli: "Samo jos dok zavrsim
razmisljanje

pomisli:

251

ovu kucu

dok sredim imanje,

ili

dok

ili

se vratim sa puta,

ili

uradim

to

da pokajanje, cinjenje dobra i razmisljanje o smrti, stalno

produzava
odgada, dok ne zavrsi jedan posao, i dok se u
meduvremenu ne pojavi na desetine drugih poslova itd., sve dok ga
iznenada ne iznevjeri nada ne pocne za propustenim prilikama zaliti.

to!", tako

Vecina stanovnika Dzehennema u Dzehennem ce dospjeti u njemu

govorili da ima jos vremena,
pomagati, zbog toga sto su mislili
zaboravljajuci jadnici da ce ih, isto ono sto ih na odgadanje navodi
danas, navoditi sutra to, mozda, jos vise, kao sto pjesnik rece:
i

&^iko np6

uspid

(S^ nijednu iep'u

umdUi sve sloje

osivarili,

Drugi razlog je neznanje,

zavarava

oslanja

Irebao uraditi,

a dase nj/e pff/opila dnya.

dok je mlad,
mogucnost smrti u

to zato sto se covjek,

na svoju mladost, iskljucujuci

mladosti, zaboravljajuci, istovremeno, da su rijetki oni

koji dozive

duboku starost. Kada bi taj isti, jadni covjek, dobro razmislio koliko u
njegovom mjestu ima staraca, vidio bi da su oni, u odnosu na ukupnu
populaciju stanovnistva, manjina

mladi

Ijudi.

mozda umre

zivota,

Kada
doba

bi

mnogo vise umiru

dubokim godinama

da u prosjeku

dok umre jedan

Stavise,

starac u

hiljadu djece, mladica

srednjovjecnih osoba.

tako nemarni covjek dobro razmislio,

vidio da smrt ne bira

da umiru djeca, omiadina odrasli Ijudi, a ne samo

Ijeti,
zimi, po danu, po noci,
u svako doba godine
mozda bi ga se to dojmilo pa da se on pocne za nju pripremati?!
Misli li on da ce stalno ispracati dzenaze drugih da nece doci na red
drugi isprate njegovu? Misli li to zato sto je navikao da ispraca i
da
gleda kako drugi umiru?! Misli li da se to isto nece njemu desiti?!
Ukoliko hoce da mu zakljucak bude valjan ispravan, nema drugog
nacina, nego da i sebe uporedi sa drugima da se pomiri sa tim da ce,
neminovno, i njegovu dzenazu jednoga dana ispratiti tijelo u grob
zakopati. Otkuda covjek moze znati da ga njegovi nasloni vec ne
cekaju gotovi?! Mozda ga, a da toga nije ni svjestan, cekaju izatkani
cefini? Zato je svako njegovo odgadanje sa pripremom za smrt cista
starci,

uzrasta, te
i

to

glupost.

da je za sve ovo krivo neznanje

privrzenost ovom svijetu, znaj da i za to ima lijeka, a on se sastoji u
tome da se otklone uzroci koji navode da se zaboravlja na smrt. Sto se
tice privrzenosti ovom svijetu, znaj da je srce od njega tesko odvojiti
da je to opaka bolest koja se tesko lijeci, bolest s kojom su se nosile
ranije
potonje generacije, te da je jedini valjani lijek protiv nje,

Ukoliko

si

se

uvjerio

252

vjerovanje u onaj

kaznom

svijet, sa

za losa djela na

svim

ovom

covjeka na njemu ceka, zestokom

sto

svijetu,

nagrada za dobra

ili

djela.

Samo

se kod onoga, ko se u navedeno potpuno uvjeri, iz srca moze iscupati

Ijubav prema ovome svijetu, isto kao sto, jedino, Ijubav prema
lijepom, iz srca moze potisnuti Ijubav prema ruznom.

Sto

se,

pak, lijeka protiv neznanja

tice,

dovoljno je da covjek,

vremena
u svoje tijelo da dobro razmisli
o tome kako ce ga, bez ikakve sumnje, jednoga dana, crvi rastociti
kako ce mu se kosti raspasti, jer nema nijednog dijela njegova mesa, a
na vrijeme, pogleda u sebe

da

crvima nece hrana

Covjek mora

biti, niti kosti, a

svjestan da ce

biti

da se nece raspasti

koje povezuju kosti raspasti

istruhnuti.

njegove oci kojima gleda

jezik kojim govori, jednoga dana pojesti crvi, kao

tetive

to

kosti se jedna

njegov

da ce se njegove

od druge

rastaviti

u zemlju pretvoriti.

Pozurivanje sa dobrim djelima

izbjegavanje odgadan/a

Znaj da se onaj kod koga su dva brata na putu, od kojih,

jednog ocekuje da se vrati sutra, a drugog za mjesec ili za godinu, za
njihov docek ne priprema podjednako. On se ne priprema za docek
onoga koji ce doci za mjesec, ili godinu, nego za onoga ciji se dolazak
ocekuje sutra. Drugim rijecima, priprema jc rezultat priblizavanja
ocekivanog roka.

Od Omera

b.

el-Hattaba,

stvari je bolje sacekati

r.a.,

se prenosi da je rekao:

ne pozurivati, izuzev kada se

"U

svakoj

dobrim

radi o

djelima za onaj svijet."

El-Hasan je u jednom od svojih vazova rekao: "Pozurite,

dobrim djelima, jer se radi o trenucima udisaja i izdisaja!
oni prestanu, prestace
vasa djela kojima se priblizavate

pozurite, sa

Ako

Uzvisenom Allahu. Neka

se Allah smiluje

Svome

robu, koji pogleda

Mi

zaplace zbog svojih grijeha", a zatim naveo rijeci Uzvisenog:

im polahko dane odbrojavamo. (Merjem, 84.), tj. posljednje izdisaje

pri

izlasku duse iz tvoga

na sebe

tijela,

zadnjim rastankom sa svojima

ulasku

u mezar.

Od

Alije,

r.a.,

se prenosi da

je rekao: "

Ovaj

svijet prolazi, a

onaj dolazi. Svaki od njih ima svoje sinove. Budite sinovi onog, a ne

ovog svijeta! Danas je dan za djela, a ne za polaganje racuna. Sutra je

dan za polaganje racuna, a ne za djela."

253

SJEGANJE NA SMRT'^

vala Allahu koji je sa

smrvio leda kraljevima

smrcu polomio vratove tiranima,

i

iznevjerio

nade carevima,

cija

dok im se nije
obistinila prijetnja i dok nisu vraceni u ono sto su nekada bili, pa tako
preneseni iz palaca u grobove, sa svjeda pocivalista u tminu grobova,
zabava sa konkubinama
djecacima u borbu sa crvima
sa
nisu htjela da cuju za smrt, sve

srca

gusjenicama,
raspadanje

mehkih

sa

uzivanja

sofri

zemlji, sa zabava

svakojakim jelima

picima na

u drustvu u divljinu samoce

postelja na popriste stradanja. Sta mislis, jesu

li

iz

mogli od

kakvu se tvrdavu od nje sklonuti, silom se od nje

kakva se zastora od nje sakriti ili cime drugim zastititi?
Pogledaj dobro: Da li ijednog od njih vidis i da li najslabiji glas njihov
cujes? (Merjem, 98.)
smrti pobjeci, u
odbraniti, iza

Neka
i

je slavljen Allah, Jedini koji

ima moc da svakoga savlada

nadvlada, Jedini koji je za Sebe odabrao vjecnost, a sva stvorenja

Svoja potcinio

osudio na nestanak, koji je bogobojaznima smrt dao

kao spas
rok za sastanak,
sve do Sudnjeg dana.
i

Njegove
nezaustavljiva,
i

je

na

je slava

onom

mnogo mnogo
i

Zato

Neka

na Zemlji

odmazda

Njegova

je

mir na
nepobitne znakove,
sve njegove drugove! Neka ih Allah,
svijetu.

je blagoslov

blagoslovi!

onome kome

Munkir

na nebesima

pokazao otvorena cuda

zatim na njegovu porodicu

sviju,

nesretnicima tijesni grob kao tamnicu

su blagodati sve sto postoji, Njegova je

Njegova

na ovom
Muhammeda, koji
hvala

je smrt stradaliste, zemlja postelja, crv

Nekir drugovi, grob staniste, utroba zemlje

prebivaliste, Sudnji dan sastanak, a Dzennet ili Dzehennem pojiliste,
nema nista prece nego da o tome razmislja da se za to priprema.
prijatelj,

%f^zi\ j-a^^ - jLJill :>)y -

254

J_-)l

fjljo - jj-Ol

(>_)it

siL^I

"^^

Pohvalnost sjecanja na smrt

Znaj da ce srce onoga ko se prepusti ovome svijetu, posveti
njegovim varkama preda strastima, sigurno, zaboraviti da se prisjeca
i

smrti,

kada se na nju podsjeti, pokazati prezrenost prema

okrenuti se

"Smrt od
vidljivi

pobjeci.

To

su oni za koje je Uzviseni Allah rekao: Red:

koje bjezite doista ce vas

(EI-Dzumu'a,

On

Onome koji poznaje i

vas o onom sto ste radili

Zatim

stici.

nevidljivi svijet vraceni biti

obavijestiti."

ce

cete

8.)

Ljudi se u pogledu sjecanja na smrt dijele na

koji

su se prepustili

ovom

njoj,

one

svijetu, b)

tri

koji se tek kaju

vrste: a)

one

one

koji

c)

su vec spoznali smisao smrti.

Oni koji su se prepustili ovom svijetu smrti se gotovo

ne sjecaju, a kada se je sjete, sjete se samo radi zaljenja za
ovim svijetom
kada je treba (smrt) grditi. Ovakve Ijude sjecanje na
smrt samo jos vise udaljava od AUaha.
a)

nikako

Oni

b)

koji se kaju cesto se sjecaju smrti,

pobudili strah

bojazan,

koji

kako

u srcu

bi

opet kao takvi doprinose da covjekovo

bude potpuno. Takve osobe, mozda ponekad

preziru
nego se potpuno pokaju za nju
pripreme, s tim sto im se prezir smrti ne uzima za zlo. Oni podsjecaju
na onoga ko voli da se pripremi za sastanak sa voljenim, makar na
pokajanje

smrt, bojeci se da ih ne iznenadi prije

sastanak sa njim malo

uvijek

spremni

c)

ovom

Sto

zakasnio. Znakovi ovakvih pokajnika su da su

sastanak

U suprotnom,

preokupirani.
se prepustili

za

se,

da

nicim

vise

nego

tim

nisu

ne spadaju u ovu vrstu, vec u one koji su

svijetu.

pak, tice onih koji su vec spoznali smisao smrti,

silazi sa uma
u svako doba su spremni za susret
Takvi su se, obicno, umorili cekajuci na smrt i
prizeljkuju da im ona sto prije dode, kako bi se, jednom zauvijek,

njima smrt nikada ne

sa

voljenim.

oslobodili drustva neposlusnih na

ovom

svijetu

preselili u susjedstvo

Gospodara svjetova.

Od Ebu
rekao:

Hurejre,

r.a.,

Onoga

"Sjecajte se sto vise

(iTA) 4^L.

^^1 J

_;LJrl

(i/i) ^'L-Jl

se prenosi da je Allahov Poslanik,

_j

i_o^

^^r-^

235

s.a.v.s.,

koji prekida nasladivanja!"-*''

^Ju^

Ijj.

:JU j

-U;Jl

{\K\l\

tj.

^^"^
)

i^J-.>!l ol_j^

zadavljujte nasladivanja ovog svijeta zaiogajima sjecanja na smrt kako

lakse oslobodili oslanjanja na njega

biste se

usredsredili sjecanje na

Uzvisenog AUaha!

Od

Omera,

Ibn

AUahovu Poslaniku,
covjek?'

ko

kao deseti u grupi, pa je jedan Ensarija

s.a.v.s.,

'Allahov Poslanice, ko je od Ijudi najbistriji

upitao:

pa

mu je

je za nju

rekao: 'Onaj

najspremniji.

"Dosao sam

se prenosi da je rekao:

r.a.,

To

ko se od

najplemenitiji

njih najcesce prisjeca smrti

su najbistriji Ijudi, jer sticu cast ovog

pocast onog svijeta.

Na

drugoj strani, Allah je smrt dao kao najvece iskusenje

nazvao ju nesrecom {''^ii^^): ... pa vas pogodi nesreca smrti. {^X-MiLidc,

106) jer ona predstavlja promjenu stanja i preseljenje iz jedne kuce u
drugu, a to doista
je

od toga

jeste velika nedaca. Jos gore

o njoj uopce ne misliti, ne spominjati

je

je zanemariti

za nju se sa

dobrim

djelima ne pripremati. Svi se slazu da je smrt sama po sebi pouka za

svakoga ko

iole ozbiljno razmislja

djelu

Bozijom

TiJi
J

ima imalo zdrave pameti.

da surovo srce,

"Braco, znajte

stoji:

omeksavaju:

pomoci,

vazovima, druzenje

robovima

.Aisi

grobova,

posjecivanje

prisustvo

dobrim Ijudima, slusanje kazivanja o cestitim

poboznim Ijudima

iz ranijih

generacija

posebno, sjecanje

na smrt, koja prekida uzivanje u blagodatima na ovom svijetu, nakon

lagodna zivota, rastavlja druzine i nakon ponosa sa roditeljima, djecu
ostavlja sirocadima."

podnosenje
izvrsenje

mjere

od

koristi

od

covjeka

da

sjecanja na smrt, takoder, spada: odvracanje

prestanak

grijeha,

nedaca.

Zamisli

radovanja

brate,

takvih grijeha, kao sto je

nema motiva

vise

blagodati, ukrase

za

ovom

onoga ko

svijetu

je bio

lakse

spreman na
do te

ubistvo, pa se promijeni

grijesenje,

niti

za osvrtanje na

prohtjeve ovog svijeta, uz istovremenu spremnost

da lakse podnosi sve vrste nedaca koje ga mogu zadesiti! Kakve li

razlike izmedu njega
onoga ko se nada u dug zivot radi potpuno
i

suprotno!

stvari koje

svakako spada
patnji

^^uvi

omeksavaju srce

otupljuju njegovu surovost,

posjeta bolesnika na samrti, jer se iz njihovih

muka,

borbe prilikom rastavljanja sa dusom, moze izvuci zivotna

,

UoJl

^'^'

.J\y^\

Ju

aa;]I

(iTo'\

\X Ko *Jj

256

i^L. ^1 jljj

4;-t_^wail

287

^ 4i^

pouka, buduci da svakoga uskoro ceka

ista

sudbina. Ukratko, onaj ko

iz

smrti drugog za sebe ne izvuce nikakvu pouku,

da

mu

taj je

toliko ogrezao

nikakav savjet ne moze pomoci.

El-Hasan je rekao: "Nistavnost ovog svijeta ne razotkriva nista

kao smrt. Nikome ko ima imalo zdrava razuma, ona ne ostavlja
nikakva prostora da se ovom svijetu raduje. Kada god se rob sjeti
smrti, u njegovim ocima ovaj svijet
sve sto je na njemu postanu
toliko

bezvrijedni."

mu

Ibn el-Muti' je jednoga dana pogledao u svoju kucu pa

dopala. Zatim je zaplakao

bih

se radovao.

ti

Da

"Tako mi

rekao:

se

Allaha, da nije smrti ja

ovom

nije tjeskobe grobova, radovali bi se

svijetu."

Omer

Abdulaziz je rekao: "Zar ne vidite da svaki dan

b.

nekoga docekujete, spremate i ispracate na putu ka Uzvisenom

da svaki dan nekoga stavljate u zemlju, zatrpavate odvajate
od prijatelja i imctka?"

Allahu

Smisao smrti
Znaj da mnogi Ijudi o smrti imaju pogresno misljenje! Jedni

da je

misle

smrt

prozivljenja niti bilo

nagradu

uziva

za

covjekov

propada, raspada se u zemlji

Sva ova misljenja su pogresna

pamet
smrt

kaznu za svoja

dalje zivi, a da tijelo

da vise nikada nece

nastavlja da

odudaraju od

nalaze, a brojni kur'anski ajeti

nije nista

kazne. Drugi misle da umrli ne

ili

svoja dobra djela niti iskusava

nedjela. Treci misle da dusa ostaje

drugo do promjena

nema

da poslije nje

zauvijek,

kraj

kakve nagrade

istine.

biti

prozivljeno.

Naprotiv, zdrava

islamska tradicija potvrduju da

stanja, te

da dusa nastavlja

zivjeti

od tijela, bilo da se kaznjava u Dzehennemu ili

Dzennetu. Grob, takoder, moze biti ili jedan od dzennetskih
vrtova, ili jedna od dzehennemskih provalija.
poslije odvajanja

uziva u

Smrtje promjena stanja u dva pogleda

1.
i

Smrt covjeka

lisava njegovih ociju, usiju, ruku,

Ona ga
poznanika. Ona

svih drugih organa.

prijatelja

sluga, kuca, imanja,

da

li

ga, takoder, lisava

drugih vidova bogatstva.

covjek ostaje bez ovih

svakom

lisava porodice, roditelja,

stvari,

slucaju rastanak je gorak

ili

ove

bolan.

257

nogu, jezika

rodaka

ostalih

njegovih konja, stoke,

Nema

stvari ostaju

Ponekada

razlike u

tome

bez covjeka.

se desi da covjek

mu

ostane bez imetka tako sto

se pokrade,

ostane bez vlasnika tako sto covjek umre.

rastankom

slucaju, bol za

svijet,

mu

ovom

pak, na

druzenju

mu

slucaju,

sa

njegovo

izmedu

smrcu ga

ovom

uzivanje

njega

ovom

ili

svijetu

svijetu, a sve

ima

nesto cime se

Ukoliko

napustiti.

se,

uziva u

sreca, poslije smrti,

Voljenog nece vise

bice

nikakvih

biti

zurbe za svakodnevnim poslovima

na ovome svijetu su neka vrsta zapreka.

stanja smrti

smrt znaci

njegovo preseljenje na drugi

covjek raduje samo spominjanju Allaha

Njim,
jer

zapreka kao na

izmedu

prionulo za srce

je

se biti rastati

svijetu,

sa

neizmjerni,

mu

je drago, sto

tesko ce

ponosi,

jednom u drugom

drugaciji od ovog. Ukoliko covjek na

koji je

nesto sto

U svakom

je zestok.

otrgnuce od njegova imetka

covjekovo

ponekada da imetak

Ovo

je

jedna vrsta razlika

stanja zivota.

Smrt covjeku otkriva pokazuje ono sto je u zivotu na ovom

svijetu bilo pokriveno
nepoznato, slicno kao sto su budnome neke
stvari na ovom svijetu bile poznate, za razliku od onoga ko spava.
Drugim rijecima, Ijudi su u snu, pa se probude tek kada umru. Prvo sto
ce covjeku biti otkriveno su koristi od njegovih dobrih djela stete od
njegovih losih djela, tako da ce zbog svojih losih djela zazaliti. Vjerniku
ce se, odmah nakon smrti, ukazati sirina onog svijeta u odnosu na ovaj
2.

kao da je na ovom svijetu bio zatvorenik da je sa smrcu, iz

mracne zatvorske celije, na otvorena vrata, izasao u prostranu
nepreglednu bascu punu svakojakih plodova, drveca, ptica zelenila,
tako da vise nikada nece pozeljeti da se vrati u mrak zatvorske celije.
uciniti,

tijesne

TRI NEDACE SMRTI

Smrt

je nesreca

pa vas pogodi
nosi sljedece

tri

agoniju,

2.

Susret

videnje sa

3.

Strah od loseg svrsetka

melekom
i

ili

melekima smrti

nagovjestaj grijesnicima patnje u vatri.

Smrtna agonija

Da

jadnog covjeka ne ceka nikakva druga nesreca, kazna,

do smrtne agonije, ona bi mu sama bila dovoljna pa

strah,

zagorca zivot,

zaborava,

...

Nesreca smrti sa sobom

nedace:

Smrtnu

prijetnja

mu

kao takva je opisana u rijecima Uzvisenog:

1.

7.

da

nesreca smrti. (El-Ma'ide, 106.).

jedne,

pomuti radost

natjera ga da se okani

nemara

da se preda razmisljanju o sebi, svome kraju

258

pripremi za smrt, sa druge strane, jer smrt

"tvoja nesreca u tudoj

ruci,

je,

kao

sto

kaze poslovica

za koju nikada ne znas kada ce se na tebe

sruciti."

Zacudujuce je da bi covjeku bilo pokvareno uzivanje

zagorcan zivot, kada bi bio siguran da ce, dok se provodi sa drustvom
uziva, upasti vojnik
izudarati ga drvenom
palicom, a da ga,
istovremeno, dok to isto cini, ni najmanje nije scrah da ne upadne
Melek smrti da sa sobom ne donese agoniju gorcinu smrti, tim prije
od udarca sabljom, rezanja testerom
sto su smrtne muke teze
przenja usijanim zeljezom. Osim toga, ako su udarci sablje po tijelu
toliko bolni, samo zbog toga sto u njemu jos kuca dusa, moze se
pretpostaviti koliko samo boli, kada se sama dusa muci. To sto, sve
dok je tijelo izlozeno udarcima mucenju, covjek pomaze vice, ne
znaci nista drugo do da u njegovu srcu i jeziku ima jos snage i zivota.
Kakav li je tek bol od smrtnih muka od kojih covjek izgubi glas
snagu do te mjere da ne moze ni pomagati ni vikati?! Bolovi od
i

muka

smrtnih

su toliko zestoki da

zahvacaju svaku

pom

potpuno oduzimaju svaku snagu, ne ostavljajuci od nje ni

covjek moze zvati u pomoc. Smrtni bolovi bill bi neizdrzivi
zahvatili

bolovi

samo jedan

koji

nerv, a ne

ne zahvacaju samo

bolovi od kojih svaki dio

cijelo tijelo. Sta tek mislis

tijelo,

tijela,

nego

kada

bi

kakvi su

dusu?! Sta mislis kakvi su

jedan za drugim, umire

hladiti,

prvo stopala, pa potkoljenice, pa bedra

ugasi

posljednji znak zivota. Svaki dio

tijela

toliko da

itd.,

covjekova

pocinje se

sve dok se ne
tijela

ima svoju

svoje patnje, jednu iza druge, dok smrt ne dode do grkljana, a

kada dode do grkljana prekida se obaziranje na ovaj svijet kontakt sa
onima koji na njemu ostaju. U tom momentu se zatvaraju vrata
pokajanja, a nastupaju kajanje patnje. U tom smislu, Mudzahid kaze
da se rijeci Uzvisenog: Uzaludno je pokajanje onih koji cine hrdava djela,
a koji, kada se nekom od njih priblizi smrt, govore: "Sad se doista kajem!"
(En-Nisa', 18.) odnose na momenat kada se ugledaju izaslanici (tj.
meleki smrti). Allahov Poslanik, s.a.v.s., je rekao: "Covjekovo
pokajanje se prima sve dok mu dusa ne dode do grkljana. "^^*

smrt

Zestina Vjerovjesnikove,

Od

'Aise,

r.a.,

s.a.v.s.,

smrti

se prenosi da je rekla:

"Na

samrti je ispred

AUahova Poslanika, s.a.v.s., stajala kofa - ili je rekla posuda vodom, pa je u nju zamakao svoju blagoslovljenu ruku, njome

sa

se
TOO

259

po

potirao

lieu

'Nema

govorio:

boga, osim Allaha! Doista je smrt

zestoka agonija!' Zatim je Poslanik,

poceo

'U

govoriti:

ispustio

dusu

Od

dok

s.a.v.s.,

uspravio svoju ruku

mu

ruka nije kionula."^*'

nje se, takoder, prenosi da je rekla:

umro u

s.a.v.s.,

mi

agonije,

ne prezirem vise

je

2. Susret

Ova

narucju, pa

nedace

vrsta

"Allahov Poslanik,

nakon Poslanikove,

s.a.v.s.,

smrtne

niciju.

videnj'e sa

drustvo najuzvisenijih drugova!' sve dok nije

melekom

tice se

Sam

Hi

melekima smrti

neposlusnih grijesnika

nje ce pravi

uzimanja duse, na
nekim mjestima u Kur'anu se pripisuje Uzvisenom Allahu, kao sto je

vjernici

biti

postedeni.

cin umrtvljenja

slucaj sa sljedecim ajetom: A//a^

Zumer,

42.),

uzima duse u casu npAove smrti. (Ez-

na drugim mjestima Meleku smrti, kao sto je slucaj sa

sljedecim ajetom: Red: "Melek smrti, koji

vam jezato

odreden,duse

ce

vam

uzeti, a poslije cete se Gospodaru svome vratiti. " (Es-Sedzde, 1 1.), a

trecem mjestu pomocnicima Meleka smrti, kao sto stoji u
sljedecem ajetu: Izaslanici mu Nasi, bez oklijevanja, dusu uzmu. (ElEn'am, 61.) Ipak, u krajnjem slucaju, svaku smrt daje Allah.

na

O
uzme

tome kako nastupa

dusu,

(5

Melek

smrti

pa je tek onda, ako se radi o vjerniku, predaje melekima

^^1

milosti

smrt, el-Kelbi kaze: "Prvo

SC'M.),

Imami Ahmed od

ako se radi o nevjerniku, melekima kazne

el-Beraa ibn Aziba,

r.a.,

navodi daje rekao:

s.a.v.s., otisli smo na dzenazu

do groba. Kada je umrli zakopan, Allahov
Poslanik, s.a.v.s., je sjeo, pa smo
mi oko njega posjedali. Izgledali
smo potisteno, kao da nam je na glavama ptica. On je (tj. Poslanik) u
svojoj ruci drzao sipku kojom je ceprkao po zemlji. Zatim je podigao
glavu
rekao: 'Zamolite Allaha, dva ili tri puta, da vas sacuva od
kaburske patnje!' Zatim je rekao: 'Kada se robu vjerniku priblizi
rastanak sa ovim svijetom otvori put za onaj svijet, sa neba se spuste
meleki, bijelih lica poput sunca, noseci sa sobom za njega dzennetske
cefine i balzam
sjednu nadomak njegova vida. Zatim dode Melek
smrti, sjedne pored njegove glave i pozove: 'O smirena duso, izadi (iz

"Zajedno

jednom

sa

Allahovim Poslanikom,

Ensariji

dosli

289

260

t^jlill

(M

./a

tSjl^l

1_)J

tijela)

udi u AUahov oprost

zadovoljstvo!

pa pocne

izlaziti,

cureci

poput kapi na otvoru mjesine za vodu. Zatim je uzme, a kada je

uzme, ni koliko je treptaj oka ne ostave je u njegovoj ruci, dok je ne
uzmu ne stave u te cefine i taj balzam, a kada je stave, iz nje izade
prijatan miris, poput najljepseg mirisa mosusa na cijeloj Zemlji. Zatim
se sa njom pocnu dizati. Kada tako sa njom naidu, ne produ ni pored
jedne grupe meleka, a da ne upitaju: 'Kakav je ovo lijep miris?' - pa
i

im odgovore:
kojima su ga

'Miris toga

toga', prozivajuci

dok je bio na ovom

zvali

svijetu.

ga najljepsim imenima

tako sve, dok ne dodu

do nama najblizeg neba, gdje zatraze da mu se otvore vrata, pa se

otvore. Odatle ga od jednog do drugog neba ispracaju najodabraniji
stanovnici, sve dok tako ne dode do sedmog neba, gdje Uzviseni

Moga

Allah rekne: 'Zapisite Knjigu

sam

zemlju, jer Ja

ponovi

izvesti.'

ponovo

vratiti.

Gospodar?'

od nje

ih

On

u nju cu

vratite ga u

ih vratiti,

Zatim ce

mu

doci dva meleka

vjera.?' -

iz

nje cu ih

mu

se dusa

upitati ga:

pa ce odgovoriti: 'Moj Gospodarje

(Poslanik) je dalje rekao: "Pa ce

'Koja je tvoja

upitati:

stvorio,

roba u lUijjun,

Allah.'

'Ko je tvoj

Zatim ce ga

pa ce odgovoriti: 'Moja vjera je Islam.'

Zatim ce ga upitati: 'Ko je ovaj covjek koji vam je poslan.?' - pa ce

odgovoriti: 'On je Allahov Poslanik, s.a.v.s.' Zatim ce ga upitati: 'Sta
je tvoje znanje.^' - pa ce odgovoriti: 'Citao sam Knjigu Uzvisenog
Allaha, pa

sam povjerovao potvrdio da je tacno

i

(sve sto u njoj pise).'

Moj rob, pa mu
dzennetsku odjecu i
otvorite mu dzennetsku kapiju, pa ce do njega doprijeti zadah miris
prosiriti mu se kabur dokle god mu pogled doseze." On
iz Dzenneta
(tj. Poslanik) je nadalje rekao: "Zatim ce mu doci jedan covjek lijepa
sa ugodnim mirisom i reci mu: 'Donosim ti
lica, u lijepoj odjeci
Zatim ce

sa

prostrite

prostirku u Dzennetu, obucite

neba

'Istinu je rekao

glas povikati:

mu

radosnu

ovo

vijest;

je onaj

dan koji

ti

je obecavan.'

pa ce ga

upitati:

Tvoje lice najavljuje samo dobro!' Na to ce mu odgovoriti:

'Ja sam tvoje dobro djelo.'- pa ce na to povikati: 'Gospodaru, pozuri sa
Sudnjim danom! Gospodaru, pozuri sa Sudnjim danom!"
'Ko

si

ti.?

On

(Poslanik)

priblizi rastanak sa

spuste meleki

srdzbu
tijelu

Zatim

rekao:

vida.

"Kada

se robu nevjerniku

neba se

otvori put za onaj svijet, sa

sobom kostrijetno sukno, sjednu

Zatim dode Melek smrti, sjedne pored

noseci sa

'O

zla duso, izadi (iz tijela)

On

gnjev!"

uzme,

lica,

pozove:

razide, pa je
je

zatim

ovim svijetom

crnih

nadomak njegova
njegove glave

je

udi u Allahovu

(Poslanik) je nadalje rekao: "Zatim se ona po

pocne cupati kao sto se cupa trn iz mokre vune.
kada je uzme, ni koliko je treptaj oka ne ostave u

261

njegovoj

ruci,

dok

je

ne stave u

to kostretno sukno.

odvratan smrad kao od najpokvarenije lesine na

se sa

njom pocnu

jedne

skupine

dizati.

meleka,

Kada tako
a

Tada

cijeloj

iz

nje izade

Zemlji. Zatim

njom naidu, ne produ

ni pored
da ne upitaju: 'Kakav je ovo odvratni
sa

im odgovore: 'Smrad toga

toga', prozivajuci ga
najruznijim imenima kojima su ga zvali dok je bio na ovom svijetu,
tako sve dok sa njom ne dodu do nama najblizeg neba, gdje zatraze
da se otvore vrata, pa se ne otvore." Zatim je Allahov Poslanik,
smrad?'

pa

izgovorio rijeci XJzVisenog: Kapije nebeske nece se otvoriti,

s.a.v.s.,

ce debelo

uze kroz igkne

usi proci nego Ito ce oni

prije

u Dzennet uci. (El-A'raf,

Zatim ce Uzviseni Allah reci: "Zapisite knjigu njegovu u

Sidzdzinu na dnu Zemlje!" Zatim ce njegova dusa odatle biti bacena.
Potom je on (Poslanik) citirao: A onaj ko bude smatrao da Allahu ima iko

40.).

ravan

bice

kao onaj kojije s neba pa o

kojeg je vjetar u

daleki predio odnio.

njegova ponovo u njegovo

sjesti

pored njega

koga su ptice razgrabile. Hi kao onaj

(El-Hadzdz, 31.) Zatim ce se dusa

tijelo vratiti.

upitati ga:

"Ko

Zatim ce

je

tvoj

mu

doci dva meleka,

Gospodar?"

pa ce

reci:

Ne

znam!" Zatim ce ga upitati: "Koja je tvoja vjera?" - pa

ce reci: "Ha! Ha! Ne znam!" Zatim ce ga upitati: "Ko je ovaj covjek
koji vam je poslan?" - pa se nece modi sjetiti njegova imena, te ce mu
biti receno: "Muhammed" - pa ce, opet, reci: "Ha! Ha! Ne znam!"
Zatim ce sa neba neki glas povikati: "Laze Moj rob, pa mu prostrite
prostirku od vatre
otvorite mu vrata Dzehennema, pa ce do njega
uzarenost vatre, a grob mu se jos vise stijesniti, da
dospjeti vrucina
ce mu se rebra saplesti. Zatim ce mu doci jedan covjek u ruznoj
odjeci
sa ruznim zadahom i reci mu: "Donosim ti zlu vijest: 'Ovo je
onaj dan kojim ti je prijeceno."- pa ce ga upitati: "Ko si ti? Tvoje lice
najavljuje samo zlo." Na to ce mu odgovoriti: "Ja sam tvoje zlodjelo."
- pa ce reci: "Gospodaru, ne uspostavljaj Sudnji dan!"
"Ha! Ha!

kazivanju o vjerniku on je jos dodao:

"...

njegova dusa, blagoslovi ga svaki melek izmedu neba

a kada izade
Zemlje svaki
i

melek na nebu, pootvaraju mu se nebeske kapije cuvari svih

mole Uzvisenog Allaha da se njegova dusa popne prije njih."
i

kazivanju o nevjerniku

je,

takoder,

kapija

dodao: "Zatim ce

mu

slijep, gluh
nijem (covjek) sa zeljeznom polugom u
njom udario o brdo zdrobio bi ga u prasinu, pa ce ga
njome udarati dok ne postane prasina. Zatim ce ga Uzviseni Allah
ponovo vratiti kao sto je bio, pa ce ga ovaj ponovo poceti udarati, od
biti

poslan jedan

ruci,

kada

bi

cega ce pomagati

vikati toliko

da ce ga svako, osim

cuti."

262

Ijudi

dzina,

EI-Bera kaze: "Zatim ce

mu

se otvoriti vrata

od Dzehennema

pripremiti postelja od vatre."^"

Strah

3.

od loseg svrsetka

nagovjestaj grijesnicima

patnje u vatri

onima

Strah od loseg svrsetka kida srca

je

jedna od velikih nesreca smrtne agonije,

koji znaju sta to znaci.

jer tada

To

ce Ijudi prezivljavati

svu gorcinu smrti, nakon sto su prethodno izgubili svaku vrstu snage
rastanku sa dusom. Medutim, njihove duse nece izaci

predali se

Meleka

dok od
"Tesko tebi od Vatre,
"Raduj se Dzennetu, AUahov prijatelju!"

smrti ne cuju jednu od dvije najave:

Allahov neprijatelju!"

To je

ili

ili,

ono cega se boje pametni!

Pripovijeda se da je Huzejfe

rekao Ibn Mes'udu,

Mes'ud

r.a.:

"Ustani

el-Jeman,

b.

r.a.,

pogledaj koje je doba!"

ustao, a zatim, vrativsi se, rekao: "Izaslo je

Huzejfa rekao: "Utjecem se Allahu od jutra da

Prica se da se

na svojoj samrti,

Ebu Hurejre na

me

Sunce"

ne

pa je Ibn

na sto je

izruci vatri."

samrti rasplakao

rekao:

"Tako

mi Allaha, ne placem iz zalosti za ovim svijetom, niti od tuge sto se sa

vama rastajem, vec zato sto iscekujem kakva ce mi od moga
Gospodara najava doci: za Dzennet ili za Dzehennem."
Buharija

Muslim u svojim Sahih zbirkama, od Ubade

Samita, biljeze hadis koji potvrduje da vjerniku, kada

cas,

budu

najavljeni Allahovo zadovoljstvo

nevjerniku AUahova kazna

Od
"Ko

radi

b. es-

dode smrtni

pocasti koje ga cekaju, a

mucenje.''"

Allahova se Poslanika,

prizeljkuje susret sa

Kome
Na to

mu

takoder, prenosi da je rekao:

s.a.v.s.,

Allahom

Allah prizeljkuje susret sa njim.

Allahom, ni Allahu nije drag susret sa njim.

Nikome od nas nije draga smrt." - pa je rekao: " Ne

nije drag susret sa

su

se o

od onoga

rekli: "

tome
sta

(na sto mislite), vec o

tome

da,

kada Allah

rasprsi strah

ga ceka, vjernik zazeli susret sa Allahom,

pa

Allah

zazeli susret sa njim."-"

^L-Ji

jjiJ^i

(YAv/i

o-i^/J' J

'c^j^-^'

/'JJi ('\/^

263

|U>

Jij^i

(rov/^

'''*
\

(Sj\^'i ijj

Onima

tome

vam

tome smislu Uzviseni Allah

koji govore:

"Gospodarnasje Allah"- pa poslije ostanupri

dolaze meleki: "Ne bojte se

cete

ne zalostite se,

radujte se Dzennetu koji

Mi smo zastitnici vasi u zivotu i na ovom svijetu, a i na onotn;

je obecan.

u njemii

veil:

imati sve ono sto duse vase zazele,

odOnoga

bicete pocasceni

kojiprasta

sto

godzatrazite

imacete,

koji je Milostiv. " (Fussilet, 30.-32.)

Sta je pohvaino ciniti na samrti?

Znaj da je pozeljno da onaj ko je na samrti bude, koliko god

vise,

smiren

priseban, da jezikom izgovara

nada dobru da o Uzvisenom Allahu ima

i

rijeci

moze

kelimei-sehadeta, da se

lijepo misljenje.

melekima milosti
koji su zaduzeni da mu uzmu dusu obraduju ga Dzennetom. Uzviseni
Allah veli: One kojima ce meleki duse uzeti - a oni cisti, i kojima cegovoriti:
''Mir vamal Udite u Dzennet zbog onoga sto ste cinili!" (En-Nahl, 32.)
Smirenost

je pozeljna zato sto ce se susresti sa

i

O
vidio

razvratnicima

kad su

nevjernicima Uzviseni, pak,

meleki nevjernicima duse uzimali

po

veli:

straga udarali: "Iskusite patnju u ognju!" (El-Enfal, 50.).

Uzviseni Allah, takoder,

mukama, kada

meleki

93.) Ucenjaci

tefsira

veli:

A da

ti

^4

da

si

samo

licima ih njihovim

O nevjernicima

je vidjeti nevjernike u smrtnim

ispruzili ruke svoje prema njima! {^\-jn'2ira,

budu
kazu da

rijeci

rukesvoje" znace ispruzili radi kazne

Uzvisenog
i

stavljanja

"'^.^)

i^k-'lj " / "

okova na

ispruzili

njih.

Kada nevjernicima bude saopceno da ce u Vatru da ih ceka

Allahov gnjev duse im u tijelima popucaju, pa ih meleki pocnu
i

udarati po licima
93.).

Utjecemo

straga govoreci im: ''Izvadite svoje duse!" (El-En 'am,

se Allahu

od takvog necega!

Sto se tice jezika, lijepo je da covjek na samrti njime sto vise

izgovara
s.a.v.s.,

kelime-i-sehadeta, tim prije sto je Allahov Poslanik,

rekao: "Onaj kod koga posljednje rijeci budu: "aIUi VI ^\ ^"/
rijeci

boga osim AUaha!", uci ce u Dzennet."^^'* To je lijep znak da

umrli lijepo okoncao zivot da ce u Dzennet. U takve se ubrajaju

"Nema
je

^Ji\

tijij

oU^

|i

J :>L-VI j^->w= Jli J

;iLJrl

{r!>\l\

|r^U-l J

J\^^ (r\

ijb

.1

JJ

kaze da se pod njegovim rijecima " j>>l Nl t

T'/ "Nema boga osim Ailaha"
drugi dio kelimei - sehadeta "^i J^-j .i-^"/ "'^"Jhammed je Allahov Poslanik!",
dok Muhammed Semsulhakk Abadi kaze: "Talkin znaci da se na ove rijeci podsjeti covjek na samrti,
a ne da mu se naredi da ih izgovori." (VAi/a j^I jy^)El-Kermani

podrazumijeva

!i

264

budu

kao npr. ko poslije kelimei - sehadeta

progovori jos nesto, ali lijepo sto odise pokornoscu prema Uzvisenom
Allahu ili uradi ili naredi da se ucini neko dobro djelo si.
oni koji se

slicno drzali,

Od Omera
prisutni uz
"Jii\^\i

11

el-Hattaba,

b.

svoje na samrti

N'V

r.a.,

se prenosi da je rekao: "Budite

podsjetite ih na rijeci kelime-i-sehadeta:

"Nema boga osim

oni vide ono sto vi ne

Allaha", jer

vidite."

Takoder
Ijudi, jer

budu prisutni pobozni

onome ko umire njihova dova moze biti od koristi. Osim
je

lijepo da na samrti covjeka

toga oni ce, radi prisustva meleka

samo ono

sto je

dobro

njihova aminanja na dovu, govoriti

lijepo.

od njega je pozeljno da ima lijepo misljenje o

Uzvisenom Allahu, jer u hadisu koji prenosi Dzabir b. Abdullah stoji:
"Na tri dana prije nego sto je umro, cuo sam da je Allahov Poslanik,
s.a.v.s.,
rekao: 'Neka niko od vas ne dopusti da umre, a da o
Uzvisenom Allahu nema lijepo misljenje." ^^^
Sto se tice

srca,

Ebu el-Mu'temir
moj otac mi

b.

Sulejman

je rekao:

je rekao: 'Mu'temire, pricaj

mi

"Kada

imajuci lijepo misljenje o Uzvisenom Allahu, sa

Neko

je drugi

je bio

o olaksicama

Njim

na samrti,

kako bih

se,

sreo."

na samrti rekao: "Kako da se u Njega ne nadam,

kada sam u Njegovo ime postio osamdeset ramazana.^!"

Pripovijeda se da su jednom beduinu, kada se razbolio, rekli
da je na samrti, pa je upitao: "Gdje odlazim.?" - pa su mu rekli:
"Allahu" - na sto je on odgovorio: "Drago mi je sto odlazim Onome

od koga dolazi samo dobro."

Prve generacije muslimana su smatrale da je lijepo covjeka na
na njegova dobra djela i na AUahovu milost, kako bi

samrti podsjetiti
se sa

Uzvisenim Allahom

sreo, misleci o

Njemu

sve najljepse.

Sta su na samrti rekli neki vladari, namjesnici

Kada

Mervan

dobri Ijudi?

Abdulmelik bio na samrti, u blizini

kako svojim rukama pere haljinu i udara je
prakljacom, pa je rekao: "Kamo srece da sam i ja bio perac rublja od
jednog do drugog dana zivotario od rada svojih ruku da na ovom

Damaska

je

b.

je vidio peraca

265

svijetu nikada

nisam postavljen

na jedan polozaj!" Cuvsi za te

ni

Ebu Hazim je rekao: "Hvala Allahu koji je dao da oni

na samrti prizeljkuju da budu ono sto smo mi, a da mi na samrti ne
prizeljkujemo da budemo ono sto su oni."
njegove

rijeci

neko Abdulmelika na samrtnoj

Prica se da je

"Kako

se osjecas, vladaru pravovjernih?"

sto je

rekao Uzviseni:

pTui put stvorili,

pa

mu je

postelji upitao:

odgovorio: "Kao

nam pojedinacno, onakvi kakve smo vas

napustivsi dobra koja smo vam bill dali. (El- En 'am, 94)

Prica se da je

doci cete

Harun er-Resid pred smrt

licno

svojom rukom

odabrao svoje define, zagledao se u njih rekao: i?o^i^/.?/2;o

od koristi, snage moje nema vise. (El-Hakkatu, 28.-29.)
i

posuo luga, legao na njega

onome

OT/i?

el-Me'mun pred smrt po svojoj postelji

zamolio: "O Ti cija je vlast neprolazna,

Pripovijeda se da je

smiluj se

o/'^ ot?

cija je vlast prosla!"

El-Hadzdzadz je na svojoj samrti rekao: "Boze, oprosti mi, jer

svijet govori da mi neces oprostiti." Omeru b. Abdulazizu se dopala
ova njegova izjava, pa mu je pozavidio na njoj. Kada su el-Hasanu
ispricali

rekli

da

sta je rekao, upitao je: "Je

jeste,

Kada
li

zalosti!"

"Nadam

na sto je on rekao:
je Bilal,

r.a.,

se da ce

pa su

li

mu

radosti! Sutra cu biti

"Kakve

zajedno sa

njegovima."

Prica se da je Abdullah b. el-Mubarek,

nasmijao se

mu

oprostiti."

bio na samrti, njegova je zena rekla:

pa je on rekao: "Kakve

Muhammedom

to on, doista, rekao.?"

li

rekao:

Za ovako

na samrti otvorio

Poslusaj ove savjete u stihovima:

d^i? ne-3nanac nesnanac Q&ama ni (^emena,

V6CJ6 nezncmac

u cpvbu

i cefinima.

Q&al! majih dana prokse bes pokajanja,

bez placa, slraha

^uL

mije

i iaj^enja.

a apskrba nedovoljna,

dalek,

a smrl mi kuca na vrala.

svoj udiojos idi'vam,

0Zo!ik0je A^llah prema meni

o^-ezao sa>n u

(^a sam

oci,

nesto neka se trude trudbenicil (Es-Saffat, 61

cpijesima,

Laj kojije

neposlimoscu, iako

bla^,

pa mi odc^ada,

(S>n ih pokriva.

salvane vraia

upomom

meA^llah na aku

266

drii.

.)

A,h,

iabsli kojaje ostak

ah,

me koris,

'Ui kofi

(S)

Jer,

u neh^u

tpi/'ehu sapisani,

ucinjeni,

da mi srce para.

korerpa S6 prodi,

kada bi mao slaje sa mmm,

opwslio hi mi.

me da salim i da sam sebe oplakujem,

^usli

da cijeb

vrijeme usjecanju i sahsii provodim.

'Wusti

da be3 presLanka suse

lijem,

tmsda ce me pouka od (jorcine swza spasili.

(^aa da sam medu

leiim naposielji

da

cel^adi oduzei i

na kejej me njihove rukeprewcu.

^oveli suljekara da me Ij/eci

ah ne

vidim

da mipkar danas mozepomoci

A^mija me sve
iz svako(j

vise

sleM

a smri sebi

nerpa bea ikakve pain/e

mce,

i okksanja.

OS (jrcanjem mi se iz ^kljana cupa dim,

u ffrkljanu osjecam

^^usaje
naposielji

iscupana,

cjorcinu ^-canja.

a Ipeb

na kojoj ^a njihove nike

(3^ivonli su mi oci
i poslije

oslab ukaceno,

sm me

napusiili,

o&^a dali se na kupmnu

'

mije

akrecu.

cefina.

najbliii Iraii ^asala,

ce davesli

da me

ocjosuli

{^ovori: "(S>J/udi hocemo debra

kojije sbbadan, odfojen,

uciiv,

i vjesia ^asala,

ucen

i bisiarl"

(^edan od njiiije dosao ipaceo da mi skida,

odjecu

da meJos i od nje rasiam i ^ola

QS)lamli su

oslavi

me srnna na komad daske,

a iznad mene se cuje zubar vode sto me pere

Q^ada se pa meni adaz^o sipa
pa

Ireci pui,

nakm

blace me u

i pere me,

ce^a irase define

odjecu bez rukava,

mojajedina opskrbaje balsam koijasiavise

(S>slame

iza

me

ispred

imama da klanjaju

(3Zlan/ali su
i sedzde,

mihraba
i

i adose,

od mene se oprasie.

mi dsenazu bezijednacf rukua,

ne bi

li

mi se Allah smibvao.

161

'S) poMjivo
sisaoje ijedan

me spuslili u

od njih da me nam/est

I.

QS)hnuoj6 hapmi sa me^a

i

prdh smepo

kabur,

lica

da me

meme da ^a naLopi

lieu

n^slaeje i skupio snage

poredaa nashne vsnad mene

odlucan,
i

oslama

^evikali su, "A. sada salrpajle semljom

sevab

vidi,

od OMibslivo^

me

<aradile

'^obraslivocfl"

Q mraku kabura ^d/e nema ni majke,

da me

ni oca, ni brata
(S>slavili

(^oze

su

raz^ovori.

me i naskmli molili,

mimo ^ebe me nema ko spasiLi.

mo/,

kadsam potjledao

Qplasio sam se

u^ledao slrahate koje delate

d Oi{unkira

(^ekira, sla da im kaiem,

kad sam se od slraha odnjih

(^ado mo/a uli mi sna^e

okovan sam cpijesima

A\mojisu, kada su se

pa sejos
(3^ie, ne dopusli

ukrasi savedu,

domovine

od ovo^ sppeta ostalo,

dm^o da

(S>d opo^ spj/eta usmi

djela i cefini ponijeb?

zadopol/i se sa najnuanpim,

kad bi od nje^a imao bar kolikoje dian

(E> duso, doslaje neposlusnosli, saradi

Jedno

lijepo djeb,

Boze, probudi nas

i

naseg sna

zadovoljstva!

Tobom!

Ti Tvoje

onima na koje
Opskrbi

bar

nemara, tako Ti Tvoje milosti

si

izlio

nas kao sto

si

Tvoga pomilovanja

268

oprosta!

Tvoga

njih opskrbio slascu dosaptavanja

i

svim muslimanima, tako

od milostivih Najmilostiviji!
* # *

Svoje blagodati u Kuci

Oprosti nama, nasim roditeljima

milosti, o

lij'ela,

mosda ce mi se A.llah smilovaliJ

dobrote! Oprosti nase grijehe, tako Ti

Pridruzi nas

sa

iz

krcmili,

na Ma moja svalio

on pravi od celjadi

'Wog-leda/ slaje
isla

saloien

da le dunjaluk i njecjovi

vec po^ledaj sla

Je li se

i oprosla,

imetak poceli

vraUli,

veci leret

ukoeio

UZIVANJE I KAZNA U BERZAHU

naj

// y^

da,

po

ucenju casnih predaka ovog

njegovih prvaka, covjek poslije smrti uziva

kako duhovno, tako

tijelom nastavlja da uziva

pati.

ili

tijelom, pa zajedno uzivaju

tjelesno.

Ona

Ummeta
ili

pad,

to,

Dusa nakon rastanka

sa

ima odredenu vezu

sa

poslije

takoder, da ce se duse,

pate. Znaj,

ili

296

zajedno se sa tijelom iz
kada dode Sudnji dan, vratiti u tijela
grobova dici pred Gospodara svjetova. A da je tako, dokazi iz
Kur'ana i Sunneta su isuvise poznati da bi ih bilo potrebno
pominjati,
mnogobrojni, da bi se svi mogli pobtojati. Zato cemo
i

samo neke:

navesti

Dokazi

Kur'ana su

iz

rijeci

Uzvisenog Allaha:

duso smirena, vrati se Gospodaru svome zadovoljna, a

ti,

tobom zadovoljan, pa udi medu robove Moje,

Fedzr, 27.-30.)dusi na samrti,
tijela

Cas:

udi u Dzennet Moj! {Wl-

njega

/ Allah ga je sacuvao nevolje koju su

izasla.

zadesi.

Oni ce se

ujutro

mu oni snovali, a faraonove

navece u vatri prziti,

a kada nastupi

"Uvedite faraonove Ijude upatnju najvisu!" (Gafir, 45.-46.)

ajetu

Uzviseni Allah je jasno spomenuo patnju

buducem

On

Neki tumaci Kur'ana kazu da ce se navedeno reci

jer je govor upucen dusi koja tek sto se oslobodila

iz

Ijude zla kob

svijetu, tako

da u to

U ovom

u berzahu

na

nema nikakve sumnje.

Zato ihpusti dok se ne suoce sa Danom u kome cepomnjeti, Danom

kada im lukavstva njihova nimalo nece koristiti i kada im niko nece pomoci.
A za sue nasilnike i druga ce kazna prije one biti, alt vecina njih ne zna. ^x.Tur, 45.-47.) Moguce je da se ovdje misli na kaznu kroz pogibiju na
ovom svijetu, a moguce na kaznu u berzahu. Ovo drugo je vjerovatnije,
-

jer su

mnogi od

njih na

ovom

svijetu pomrli, a da na

njemu kaznu

nisu iskusili.

*-oaJl

269

^^

r^)^ ^ll5 y^

^ j^ J jUaJ^^b

Mi

dokaz

cemo

uciniti

da blazu kaznu

iskuse, prije

one najvece, ne bi

It

(Es-Sedzda, 21.) Ovaj ajet Ibn 'Abbas, r.a., je naveo kao

postojanju kazne u kaburu, sto ukazuje na njegovu

se pokajali.

razboritost

preciznost u razumijevanju Kur'ana. Jer, Uzviseni je

obavijestio da ce oni iskusiti dvije

vrste kazne; blazu

najvecu, pri

ce ova blaza biti djelimicna ne bi li se pokajali. To znaci da je

od ove blaze ostao dio koji ce iskusiti nakon kazne na ovom svijetu.
Tako je nepobitno, slovom Kur'ana, dokazao postojanje kaburske
kazne. Zato o tome dobro razmisli!

cemu

A zasto vi kada dusa do guse dopre, i kada vi budete tada gledali, - a

Mi smo mu blize od vas, ali vi ne vidite -, zasto je onda kad niste u tudoj
-

vlasti ne povratite,
bliski

udobnost

ako istinu govorite? I ako budejedan od onih koji su AUahu

opskrba lijepa

dzennetske blagodati njemu! A ako bude

od onih koji su srecni! A ako

bude jedan od onih koji suporicali i u zabludi ostali, pa, kljucalom vodom bice

jedan od
ugoscen

onih koji su srecni,

u ognju przenjem.

pa, pozdrav tebi

Sama

je istina, zbilja, sve ovo,

zato hvali ime

Gospodara svoga Velicanstvenog! (El-Vaki'a, 83.-96.) Ovdje je Uzviseni

dusama na samrti, a na pocetku poglavlja je izrekao
njihovu presudu na Sudnjem danu. To sto je njihovu presudu na

Allah izrekao sud o

Sudnjem danu izrekao prije presude na samrti, samo po sebi govori da

cilj pomena vazniji. Kao sto su duse na samrti podijeljene na

je krajnji
tri

vrste, tako su isto

na

onom

svijetu podijeljene na

tri

vrste.

Pored Kur'ana mnogobrojni su i dokazi iz Sunneta,

prvenstveno vjerodostojni hadisi, koji potvrduju istinitost kaburske
patnje.

Navescemo samo neke:

*0d Ibn

'Abbasa,

r.a.,

se

prenosi da je Vjerovjesnik,

s.a.v.s.,

kabura rekao: "Njih dvojica su izlozeni kazni, to

ne zbog velikog grijeha: Jedan od njih nakon
mokrenja nije prao ud, a drugi je prenosio tude rijeci." Zatim je
zatrazio da mu donesu palminu granu, pa ju je prelomio na dva dijela
rekao: "Mozda ce im olaksati, ukoliko se ne osusi.?"^'^'
naisao pored dva
(na

pogled)

prvi

*Od Zejda

b. Sabita se prenosi da je rekao: "Dokje Allahov

na svojoj mazgi, zajedno sa nama, prolazio gradinom
Beni en-Nedzdzar, ona je potrcala
umalo ga nije zbacila sa sebe, a

Poslanik,

s.a.v.s.,

onda su
'Ima

li

'Znam

se iznenada nasli ispred sest, pet

ko da zna
ja.'

Na

ciji

su ovo grobovi.?'

to je upitao:

'Kada su ovi
j5LJ.i

cetiri groba, pa je upitao:

pa je jedan covjek rekao:

pomrli.'"

(\^|i)

270

ili

Ji-Ji J

pa je rekao: 'Umrli

,5Li=Ll
ji

(Yir/r) i^jUUl

.1

}j

Na to je on (Poslanik) rekao: 'Ovaj Ummet ce biti

u svojim grobovima. Da to nije tajna, zamolio bih Allaha da
vi cujete kakva je kaburska patnja koju cujem.' Zatim se prema nama
okrenuo svojim
licem
rekao: 'Zamolite Allaha da vas sacuva
su u doba paganstva.'

iskusavan

dzehennemske kazne!' - pa smo rekli: 'Utjecemo se Allahu od

dzehennemske kazne!' Zatim je rekao: 'Zamolite Allaha da vas sacuva
od kaburske kazne!' - pa smo rekli: 'Utjecemo se Allahu od kaburske
Zatim

kazne!'

'Zamolite Allaha da vas sacuva od vidljivog

je rekao:

pa smo

'Utjecemo se Allahu od vidljivog

nevidljivog iskusenja!' Zatim je rekao: 'Zamolite Allaha da vas sacuva
od Dedzdzalova iskusenja!' - pa smo rekli: 'Utjecemo se Allahu od
Dedzdzalova iskusenja!"-'*
nevidljivog iskusenja!'

rekli:

*0d Ebu
rekao:

Hurejre,

"Kada neko od vas

se prenosi da je Vjerovjesnik, s.a.v.s.,

r.a.,

zavrsi sa posljednjim

neka Allaha zamoli da ga sacuva od cetiri

kazne, kaburske kazne, iskusenja u zivotu
Mesiha Dedzdzala!"-''

sjedenjem na namazu,
stvari:

dzehennemske

na samrti

iskusenja

Hadisi o ispitivanju u kaburu

*0d

Katade se prenosi da je cuo od Enesa, r.a., a on od

Vjerovjesnika, s.a.v.s., da je rekao: "Kada se umrli spusti u kabur,
njegovi prijatelji odu toliko da on jos cuje njihove korake, dodu mu
dva meleka, posade ga
kazu mu: 'Sta si govorio o ovom covjeku,
Muhammedu.''' Vjernik ce red: 'Svjedocim da je on Allahov rob
Njegov Poslanik!' - pa ce mu se reci: 'Pogledaj svoje mjesto u
Dzehennemu! Allah ti ga je zamijenio mjestom u Dzennetu.' - pa ce
ih, kaze Allahov Poslanik, s.a.v.s., istovremeno oba vidjeti."

Katade kaze: "Potom

biti

zelenila."

"Sto se

ovom
svijet.'
(tj.

nam

je

prosiren za sedamdeset arsina

Zatim

Na

to ce

ce

mu

tada kabur

Sudnjeg dana

biti

pun

je nastavio kazivati hadis koji prenosi Enes, rekavsi:

tice nevjernika

covjeku.^'

spomenuo da
sve do

pa ce

mu

ili

licemjera,
reci:

njih ce upitati: 'Sta

si

govorio o

'Govorio sam ono sto je govorio

se reci: 'Niti

kelimei-sehadet)!' Zatim ce

si

znao

(tj.

izmedu

odgovoriti) niti

usiju biti

maljem, da ce toliko zapomagati da ce ga svak na

osim Ijudi dzina."""*"

si

ostali

proucio

udaren zeljeznim

njoj

(tj.

Zemlji)

cuti,

271

j5LJ,l

(Y

/r) tSjl^l ljj

-''

'

*0d
Poslanik,

el-Beraa

s.a.v.s.,

b.

rekao:

pa posvjedoci

ispitivan,

Aziba se prenosi da je cuo da je AUahov

"O slucaju kada musliman u kaburu bude
da nema boga osim Allaha da je Muhammed
i

Allahov poslanik, govori se u rijecima Uzvisenog Allaha: Allah

ce vjernike

na ovom i na onom svijetu. (Ibrahim, 27.)- I po

drugoj verziji ovog hadisa, rijeci Uzvisenog Allaha: Allah ce vjernike
postojanom rijecju ucvrstiti i na ovom i na onom svijetu. (Ibrahim, 27.)
odnose se na kabursku kaznu, kada ce umrli biti upitan: "Ko je tvoj
Gospodar?" - pa ce odgovoriti: "Allah je moj Gospodar, a Muhammed
moj poslanik."''"'
postojanom

rijecju ucvrstiti i

*Pored navedenog, treba znati da se u kabursku kaznu ubraja

ona koja se, u rijecima Uzvisenog, spominje kao kazna u berzahu:

Pred njima

ce prepreka (berzah) biti sve

Mu'minun,

100.)

do dana kada

ce ozivljeni biti. (El-

Ukratko, svako ko, prethodno zasluzivsi kaznu, umre, morace

kaznu
iskusiti, bez obzira na to da li je zakopan u grob ili nije, cak
kad bi ga pojele zvijeri, do pepela sagorjela vatra, pa bio bacen da ga
raznese vjetar, ili se utopio u moru si. Drugim rijecima, ma gdje bilo
ostavljeno, svako tijelo
dusu stici ce zasluzena kazna, isto kao da je
zakopano u zemlju.
i

Evo

govore o vrstama kaburske kazne:

jos nekoliko hadisa koji

*0d Semure

Dzunduba,

"Kada
prema nama licem
okrenuo upitao: 'Ima li ko medu vama da je sinoc sanjao kakav san.?'
Ako bi neko sta sanjao - kaze on (tj. Dzundub) - to bi ispricao, a on
(tj. Vjerovjesnik) bi rekao: 'Bice onako
kako Allah hoce!' Jednoga
dana ponovo nas je upitao: 'Ima li ko medu vama da je sanjao kakav
san.'" - pa smo rekli da nema. Na to je on rekao: 'Ali ja sam sinoc
sanjao kako su mi dosla dva covjeka (meleka), uzeli me za ruku
odveli u Svetu Zemlju (Palestinu), kada tamo dva covjeka; od kojih
jedan sjedi, a drugi stoji sa zeljeznim cengelama (kukama) u ruci koje
ovome gura kroz vilicu, sve dok mu ih ne protjera na zatiok, a onda to
isto ponavlja sa njegovom drugom vilicom. Cim mu rana na vilici
zaraste, on pocne da mu ponovo provodi, isto kao ranije.
bi

klanjao

namaz

b.

Vjerovjesnik,

r.a.,

se prenosi da je rekao:
bi se

s.a.v.s.,

Upitao sam: "Ko su

rekli:

"Nastavi

dalje!", te

ovi.'^" -

smo

pa su mi njih dvojica

krenuli

iJri (T

/^

272

tako

|vi-~.

isli

jjUvI

meleka)
sve dok nismo naisli

(vrr

\r\lr

(tj.

tijUJi

ijj

na jednog

covjeka naslonjenog na zatiok,

drugog

sa

kamenom

- ili

kako mu stoji iznad glave njome mu razbija glavu. Tako

se kamen, kada ga god udari, odbije otkotrlja, pa ovaj ode za njim
ne vraca se, sve dok ovome glava ne zaraste, a kada
da ga uzme
zaraste, vrati se ponovo ga, kao i ranije, pocne udarati. "Ko su ovi?"
upitao sam, pa su mi njih dvojica (tj. meleka) rekli: "Nastavi
tako isli sve dok nismo naisli na jednu
dalje!", te smo krenuli
provaliju, oblika poput peci (pekare), tijesnu pri vrhu, a siroku pri
dnu, ispod koje se lozi vatra. Kad ono u njoj goli muskarci zene,
koji se, kako se pod njima vatra razbuktava priblizava, penju prema
gore i kada, samo sto ne dodu do vrha ne izadu, vatra malo splahne,
pa opet padnu nanize.

stijenom

Upitao sam: "Ko su

"Nastavi

rekli:

dalje!", te

na rijeku od same
rijeke

okrenuo se

usta

vratio

smo

krvi.

kamenom

obali drugi sa

ovi?"

pa su mi njih dvojica

krenuli

tako

isli

meleka)

sredini rijeke stajao je jedan covjek, a na

ispred sebe. Onaj covjek sto je bio u sredini

htio izaci, pa ga je onaj drugi

onamo

(tj.

sve dok nismo naisli

gdje je

bio.

kamenom pogodio

tako svaki put kada bi pokusao da

izade.

Upitao sam: "Ko su

rekli:

"Nastavi

dalje!", te

ovi.?"

smo

pa su mi njih dvojica

krenuli

tako

isli

(tj.

meleka)

sve dok nismo naisli

na jednu zelenu bascu u kojoj je bilo jedno ogromno drvo na cijem su

stablu bili jedan starac djeca, a iza stabla jedan covjek koji je ispred
sebe lozio vatru. Njih dvojica (tj. meleka) su me potom popeli na drvo
i

u jedan dvorac od kojeg nikada nisam Ijepseg vidio. U

mladica. Zatim su me odveli u jedan drugi
staraca
njemu je bilo
dvorac, jos Ijepsi i bolji od ovoga.
i

uveli

me

Tada sam

rekao:

"Cijelu ste

me

noc vodali

smo

sa

mnom

ono sto sam

vidio?" - pa su rekli: "Dobro, hocemo! Onaj koga si vidio da mu se
probija vilica je lazov koji izmislja lazi pa se od njega svuda naokolo
prenose. Zato ce mu se ono sto si vidio ciniti sve do Sudnjeg dana.
Onaj koga si vidio da mu se razbija glava je covjek kome je Allah
dao da nauci Kur'an, pa niti ga preko noci od spavanja ima kada
uciti, niti preko dana po njemu radi. Zato ce se sa njim onako
postupati sve do Sudnjeg dana. One koje si vidio u provaliji su
bludnici, a onaj koga si vidio u rijeci je lihvar. Onaj covjek koji je na
stablu drveta je Ibrahim, a ona djeca su djeca svijeta. Onaj sto
obilazili.

Hocete

li

mi bar sada

potpaljuje vatru je cuvar

reci

gdje

dzehennemske
273

bili

vatre.

sta je

Prvi dvorac koji

si

dvorac obicnih vjernika,

vidio je zajednicki

dvorac je dvorac

a ovaj

sam Dzebrail, a ovo je Mikail." Zatim su mi rekli: "A sada

pa sam podigao glavu, kad ono iznad mene nesto
poput oblaka. Rekli su mi: "Ovo je tvoja kuca!" - pa sam rekao:
sehida. Ja

podigni glavu!"

me

"Pustite
ti

da (malo)

udem

u svoju kucu!"

zivota koji nisi do kraja

je jos

zavrsio, a

Na
da

to su rekli:
si

"Ostalo

sam

ga zavrsio

hi

dosao u svoju kucu."^"~

Navedeni
kaburske kazne

o drugim vrstama uzivanja

Poslanik,
je u

opis sta je

s.a.v.s.,

s.a.v.s.,

u vezi

sa rijecima

jednom casu noci preveo Svoga

On

jasan.

opisuje vrste

svome tumacenju

sve vidio u noci

patnji u kaburu.

Ebu

biljezi el-Bejheki, a prenosi

koji

islamski ga se ucenjaci u

drze. Poslanikov,

govori

je vjerodostojan

tekst

Hurejre,

r.a.,

Isra'a,

Tako

striktno

takoder

se u hadisu

kaze da je Allahov

Uzvisenog: Hvaljen nekaje onaj koji

roba... (El-Isra', 1.),

rekao da

mu je

doveden konj na koga je uzjahao

na kome je, u pracnji Dzibrila,
krenuo koracajuci dokle oko moze pregledati, sve dok nisu stigli do
Ijudi koji u danu siju a sutradan zanju, koliko god da pozanju, opet
i

ostane kao sto je

je odgovorio:

da je upitao: "Dzibrile, ko su

bilo, te

"Ovo su

pa

mu

borci na Allahovu putu, kojima se ucinjeno

dobro djelo uvecava za sedamdeset puta, kao

Uzvisenog: Sta god vi

ovi.?"

udijelite,

On

ceto nadoknaditi,

sto stoji u rijecima

On

najbolje opskrbljuje.

(Sebe, 39.)

"Zatim

dosao do

je

Ijudi cije se glave razbijaju

se svaki put kada se razbiju vrate kao sto su

"Dzibrile,

upitao:

ko su

sugavih

sprijeda

prije bile."

Na

to je

pa mu je rekao: "Ovo su oni cije se

namaz." "Zatim je - kaze - dosao do Ijudi

ovi.?"

glave tesko nakanjuju na

kamenjem, pa

pozada

vidio kako se o suha stabla drveta

Zekkum dzehennemske stijene, cesu drpaju kao sto se cesu sugave

zivotinje. Na to
je upitao: "Dzibrile, ko su ovi.?" - pa mu je rekao:
i

"Ovo su

oni koji ne daju zekat na svoj imetak. Allah im nije nepravdu

ucinio, jer Allah

robovima nepravdu ne

cini."

Zatim

je dosao

do

Ijudi

mesom; jedan sa lijepim, kuhanim

mesom, a drugi sa neskuhanim, pokvarenim mesom, pa su poceli jesti
ono pokvareno, a ostavljati ono kuhano
lijepo. Na to je upitao:
"Dzibrile, ko su ovi.?" - pa mu je rekao: "Ovaj covjek je kod svoje
kojih su stajala dva lonca sa

ispred

kuce

ima

lijepu,

pokvarenoj zeni

sa

halal zenu,

pa od nje odlazi drugoj ruznoj

njom provodi noc sve dok ne svane." (Hadis)

}\^\ (Tor

274

Y o

/r

lSjUUI

302
I_5j

Zakljucak

Ako neko

kaze:

"Mi

otkopavamo

grobove

u njima ne

nalazimo nikakvih meleka, niti kakvih slijepih gluho-nijemih Ijudi

koji umrle udaraju zeljeznim maljevima. Takoder, u njima nema
i

nikakve razbuktale

Na

ovakva

vatre.

provokativna

pitanja

moze

se

odgovoriti

na

nekoliko nacina:

Prvo

kucu na ovom svijetu

kucu na onom
(dunjaluk), kucu u zivot poslije smrti (berzahu)
svijetu (ahiretu)
za svaki od ova tri zivota dao razlicite zakone po
Uzviseni je Allah dao

tri

vrste kuca:

kojima se zivot odvija.

Drugo
Uzviseni Allah je onaj svijet

sve sto je za njega vezano ucinio

nedokucivim za stanovnike na ovom svijetu, sto uostalom govori o

savrsenstvu mudrosti Njegova stvaranja, jer se vjernici, za razliku od
drugih, odlikuju po tome sto vjeruju u nevideno.
i

Meleki se spustaju covjeku na samrti sjede u blizini njega.

Onaj ko je na samrti ih vidi sa njima razgovara dok mu drze cefine
balzam, vjerniku iz Dzenneta, a nevjerniku iz Dzehennema. Osim
cuvaju ih od zla.
toga, oni bdiju nad dovom prisutnih vjernika
Uzviseni Allah u tome smislu kaze: Mi smo mublizi odvas, alivi ne
vidite. (El-Vaki'a, 85.) tj. Mi smo mu preko svojih meleka - izaslanika
blizi od vas, ali vi to ne vidite. Ovo je prvi korak prema onom svijetu
covjeka koji je jos medu nama, na ovom svijetu. Zatim Melek smrti
ispruza svoju ruku prema onome ko je na samrti, razgovara sa njim
uzima mu dusu, u nasem prisustvu, ali mi nista ne primjecujemo, ne
vidimo niti cujemo. Zatim iz nje (duse) izlazi svjetlo poput suncevih
zraka, praceno ugodnim mirisom, ugodnijim od mirisa mosusa, a da
prisutni nista niti vide niti osjete. Zatim se spusta dusa prisustvuje
dok se tijelo gasuli, zamotava u cefine nosi. Dusa pri tome govori:
"Propustite me naprijed! Pustite me naprijed! ili: Gdje me to nosite.?"
- a da
to prisutni Ijudi ne cuju. Kada se umrli polozi u kabur zagrne
zamljom, zemlja nije nikakva zapreka pa da meleki ne mogu do njega
doci. Sve su to nevidene (gajb) stvari koje je Uzviseni Allah takvima
dao, kako bi se vjernici po tome odlikovali od nevjernika.
i

275

Trece
Vatra

zelenilo

ovosvjetska vatra

kaburu

nego onosvjetska vatra koja

svijetu,

kojima

zelenilo, pa da ih vidi onaj

vatre pa je niko od Ijudi na

ovom

je

ko

mnogo

svijetu

ne

se govori nisu
je jos ziv

na

kao

ovom

od ovosvjetske

jaca

osjeca. Isti je slucaj

sa

zelenilom.
Jos cudnije od ovoga je da dva covjeka

drugog,

da jednom jedno

pa

te isto

budu ukopani jedan do

mjesto bude dzehennemska

provalija, a drugom dzennetska basca

dzehennemske provalije prvog ne dopire

da do ovog drugog od
nikakva vrucina, niti do

prvog od dzennetske basce drugog nikakav miris. Svemoc Uzvisenog

Gospodara

nego

je visa

moze

sto se

zamisliti.

On nam je

na

ovom

pokazao, stalno pokazuje, bezbrojne znakove Svoje svemoci,

vece
zapanjujuce od navedenog, ali pokvarene duse su sklone
sumnjicavosti
pobijanju svega sto one svojom ogranicenom modi ne
mogu shvatiti. Toga su postedeni jedino oni kojima Allah pomogne
svijetu

jos

sacuva

ih.

na ovome svijetu smo svjedoci da dvije

postelju,

istu

dijeliti

probuditi se

iznurena

cila

jedna

lijep

tome

ni

osobe mogu

san, uzivati u

vesela, a druga uzasne snove

ispaccna, a da pri

sanjati

jedna ne zna

njemu

probuditi se sva

sta je

druga u toku

noci prezivljavala.

Allahov Poslanik,

(nakon

smrti),

s.a.v.s.,

je rekao:

zamolio bih Allaha da

vi

"Da

ne ukopavate
cujete kakva je kaburska
se

vi

patnja koju cujem."'"'^

Pored toga, Vjerovjesnik, s.a.v.s., je kazao da ce se Dedzdzal

nudeci dvije stvari: vodu
vatru - upozorivsi na to daje
njegova vatra voda, a voda razbuktala vatra. Hadisi o Dedzdzalu su
vjerodostojni - mutevatir, a ono o cemu oni govore jos je cudnije od
onoga sto je gore navedeno. Osim toga, Dzibril, a.s., je dolazio
Vjerovjesniku, s.a.v.s., pojavljivao se u Ijudskom liku, sa njim
razgovarao
slusao sta mu govori, za razliku od onih koji su bili u
pojaviti

drustvu Vjerovjesnika,
se pri

s.a.v.s., koji

ga nisu ni vidjeli ni

Ponekada

culi.

njegovu dolasku cula samo zvonjava poput zvona koju prisutni

nisu culi.

Bici na Bedru, na strani vjernika borili su se

odsijecali glave nevjernicima, a da

.(THA)

276

meleki

ih vjernici nisu ni vidjeli ni culi.

^U

v^.jf- fjiir

303

Sustina ovog pitanja lezi u tome da je Uzviseni Allah Ijudima dao

mogucnost da prate samo ono sta se na ovom svijetu odvija, za razliku

od onog svijeta koji je pokrio, kako bi za vjerovanje u njega bili
nagradeni srecom. Kada im se (sa smrcu) zastor skine, onaj svijet
postane

vidljiv.

Zakljucak

II

Ako neko
utopi se

odgovor

kaze:

"Kako ce onaj

raskomada, izgori,
kaznu za svoja djela?", nas

cije se tijelo

se objesi, osjetiti uzivanje

ili

je:

Onome

moze,

najmanje nije tesko dati dusi

mogucnost da bude u vezi sa svojim tijelom, bez obzira na to na
koliko je dijelova ono raskomadano
na kojoj su udaljenosti oni
razbacani, tako da
dijelovi tijela mogu osjecati sve vrste uzivanja
patnji, isto kao da su u jednom komadu.
sve

koji

ni

Osim
dao

toga, Uzviseni je Allah cak

neku vrstu

osjecaja

Gospodara.

Tako kamen

odranja

se,

na sedzdu

rastinje

Ga

slave

Ga

postoji nista sto

njihovo.

(El-Isra',

njihova, nije

ne

44.)

padaju planine

kao

sto stoji

velica, hvalect

Ga;

...

ali vi

drvece, a pijesak, vode

u rijecima Uzvisenog:

...

/'?z^

ne razumijete velicanje

ali vi

Dakle, njihovo slavljenje

bi rekao:

mogu slaviti svoga

Njemu puca

strahopostovanja prema

samo puki dokaz

ne

torn slucaju

Mu

hvale,

neorganskim materijama

spoznaje, tako da

iz

velicanje Gospodara

postojanja njihova Stvoritelja, jer u

ne razumijete velicanje njihovo.

Na drugom

mjestu Uzviseni veli: Zarne znas da Allaha hvale

na nebesima i Zemlji, a i ptice sirenjem krila svojih; svi znaju kako
ce Mu se moliti i kako ce Ga hvaliti. (En-Nur, 41 .) Prema tome, svako ko
ima imalo zdrave pameti, vidjece da se ovim nije htjelo ukazati samo

svi koji su

na postojanje Stvoritelja, vec

Gospodara,

to

na njihovo sljavljenje

velicanje svoga

na nacin koji zna samo Allah.

su svojim usima culi kako hrana koju su jeli slavi

kako suhi panj u dzamiji place jeca za Allahovim
Poslanikom, s.a.v.s. Ako su ove stvari mogle osjecati
ciniti
pomenuto, onda je manje cudo sto osjecaju dijelovi tijela koja su vec

Ashabi,

r.a.,

Allaha. Culi su

jednom

bila ziva.

Kada

bi se

drveca, opet bi

mrtvo

njegovo

tijelo

na udaru vjetra objesilo

tijelo iskusilo

277

zasluzeno uzivanje

na vrhove
ili

kaznu u

berzahu. Kada bi se mrtvo

krecane sa razbuktalom vatrom, opet

nagradu

zasluzenu

berzahu.

uzarenom vatrom. Sve materije

zrak

njegovo

bi

tijelo

Uzviseni

Stavise,

vjernicima uzarenu vatru uciniti hladnom

i

covjeka zakopalo na dno

tijelo cestita

Allah

spasonosnom,

dusa

uzivali

kadar

je

a nevjernicima

elementi na svijetu zajedno sa

svome Gospodaru koji ih je stvorio

kako On hoce. Njemu ni najmanje nije tesko mijenjati
oblikovati kako hoce. Naprotiv, one se pokorno
ih
poslusno
Njegovoj
volji
svenioci.
Onaj
ko
porice,
povinjavaJLi
to
porice
Gospodara svijeta i Njegovu bozansku moc.
svojim nalazistima poslusne su

koji ih mijenja

Zbog cega se umrii u svojim kaburima kaznjavaju?

Umrli se u svojim kaburima
bili

neznabosci, sto nisu

ono

sto

koja

im

Ga

On

je

Kaburska

Allahove zapovijedi

sto su cinili

zabranio da cine. Uzviseni Allah nece muciti dusu

je spoznala,

zabrana klonila.

izvrsavali

prije svega kaznjavaju zato sto su

Njegovim

voljela,

Isti je

slucaj

se zapovijedima pokoravala

tijelom koje je tu

sa

onosvjetska kazna znak su Allahove mrznje

dusu

nosilo.

gnjeva prema

Svome robu koji Mu je bio neposlusan nepokoran. Zato onaj ko na

ovome svijetu svojim postupcima protiv sebe izazove AUahov gnjev
i

manje

srdzbu,

ili

vise

mora

iskusiti

kabursku kaznu, vjerovao on

to

ili

poricao.

Vjerovjesnik,

svojim

s.a.v.s.,

kaburima muce,

je ispricao slucaj o dvojici Ijudi koji se u

ni radi

cega drugog, nego zato sto je jedan od

njih prenosio tude rijeci, a drugi nije pazio na svoju mokracu.

ranije

navedenom hadisu

kazni lazova koji izmislja

lazi

prenosi

koji

oko sebe

ih

Semure govori

na sve strane

siri,

se o

kazni

onoga ko preko noci zanemaruje ucenje Kur'ana, kazni bludnika

kazni onoga koji jede kamatu, onako, kako je to Vjerovjesnik, s.a.v.s.,
i

vidio u Berzahu.

Vjerovjesnik, s.a.v.s., je ispricao slucaj sa jednim covjekom

njegovim ogrtacem koga je prikrio iz zajednickog ratnog plijena,
rekavsi da ce mu se na njemu pripaliti kaburska vatra. Ako je tako sa
onim u cemu se dijelimicno ima pravo, kakav li je tek slucaj sa onim
sto se bespravno otme od drugog i u cemu se nema nikakva prava.f"!
i

Buduci da vecina
umrlih ce ju

iskusiti.

grobovi spolja zemlja, a

svijeta zasluzuje

Malo

je

onih koji

iznutra nesreca

278

kabursku kaznu, vecina

ce je se spasiti. Zato su

patnja. lako spolja grobovi

mogu

oblozeni

biti

popriste muka, nesreca

najcesce

klesanim kamenom, iznutra su

ukraseni

nekadasnji prohtjevi
istima

onim

puste

od kojih kljucaju kao sto

onima sto su u njima. A tada,
nikome nece ni na pamet padati,

zaljenja,

kljuca kotao na vatri, zajedno sa

zelje,

koji su prije toga sve savjete odbijali

na upozorenja se

grade kucu koju, samo sto nisu napustili, a ruse drugu

oglusivali da

u koju, samo sto nisu

preselili,

da grade kucu za drugoga,

da

istovremeno svoju ruse.

Ukratko, ovaj svijet je kuca natjecanja, spremiste djela
za sijanja, a onaj

ili

dzennetska basca

Kako covjek moze

ili

sjeme

vatrena provalija.

izbjeci kabursku

kaznu?

Da bi covjek poslije smrti izbjegao kabursku kaznu, on

ovom svijetu mora cuvati onoga sto do nje dovodi.

se prije

svega na

Najbolje je da covjek, dok je jos na

prije

ovom

svijetu,

svaku vece

dobro se preispita sta je taj dan

pokaje Uzvisenom AUahu
tako
cvrsto odlucan da, kada se sutra probudi, vise nece

spavanja sjedne

zaradio, a sta

izgubio, te da se ponovo, iskreno

legne u postelju,

kao sto je do tada grijesio. I tako redom svaku vece, kako bi

bio siguran da ce smrt, ako ga tu vece zadesi, docekati unaprijed
pokajan od grijelia, a ako se ziv zdrav probudi, novi dan obaveze
koje ga cekaju, docekati spreman za nove poslove, u iscekivanju smrti
grijesiti

susreta

svojim

sa

nadoknadi ono

Evo

Gospodarom,

pokusavajuci

da,

eventualno,

sto je ranije propustio.

nekoliko

hadisa

konkretno govore o tome

sta

Allahova
sve covjeka

Poslanika,

moze

spasiti

s.a.v.s.,

koji

od kaburske

kazne:

*Selman, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao:

je kao borac jedan dan
noc provesti u pogranicnom
utvrdenju, nego mjesec dana postiti
klanjati kod kuce. Onome ko
tako umre
dalje mu tece nagrada, za djela koja je cinio, njegova
opskrba bice posteden od kaburskog iskusenja."''
"Boije

*Od Fudale
s.a.v.s.,

'Ubejda se prenosi da je Allahov Poslanik,

rekao: "Svakom umrlom se zapecacuju njegova djela, osim
b.

304

.iL^i(ri/n)

279

onome ko umre kao

borac na Allahovu putu u nekoj od pogranicnih

Njegova dobra djela se uvecavaju sve do Sudnjeg dana

posteden kaburske patnje."-"'^
tvrdava.

*Od el-Mikdama

bice

Ma'di Keriba se prenosi da je Allahov

kod AUaha imati sest prednosti:
bice mu oprosteni grijesi sa prvim sikljajem krvi i ugledace svoje
mjesto u Dzennetu, bice posteden kaburske kazne, bice posteden
strahota na Sudnjem danu, na njegovu glavu stavice se kruna
dostojanstva ciji je jedan dragi kamen vrijedniji od cijelog ovog svijeta
sa svim sto je na njemu, dace mu se sedamdeset dvije zene krupnih
crnih ociju
dace mu se mogucnost zauzimanja za sedamdeset osoba
od svoje rodbine."-'''^
Poslanik,

s.a.v.s.,

b.

rekao: "Sehid ce

*Ibn el-Kajim, Allah mu se smilovao, kaze: "Ebu Omer b.

Abdulberr je rekao: 'Vjerodostojno je da je Allahov Poslanik, s.a.v.s.,
rekao da u jednom poglavlju (Kur'ana) ima trideset ajeta koji se
zauzimaju za onoga ko ih uci sve dok mu ne bude oprosteno. To je
poglavlje koje pocinje sa: Uzvisen je Onaj u cijoj je ruci vlast. (El-

Mulk, l.r^
I

konacno, od kaburske kazne cuva

dovode do kaznjavanja u kaburu

a za koje

izbjegavanje uzroka koji

smo vec

vjerodostojno preneseni od Allahova Poslanika,

ranije rekli

da su

s.a.v.s.

# * *

^iJl

4iJl_j

J is..,.,^ J

280

(oM>h}

j^S'U-l

._jjS|I

(rVAT)

i^L. Ji'

SUDNJI DAN

smo

anije

ukazali na strahote

308

agoniju smrti, na strah od

toga kako ce se okoncati zivot na

strahote

ovom

svijetu, te

sebe izazvao Allahov gnjev

mrznja. Jos strasnije od svega toga je

iscekivanje trenutka kada ce se puhnuti u rog, prozivjeti

pred Svemoguceg

izaci

ovom

djela na

da

li

Gospodara

ce covjek

Za sva ova
cvrsto vjerovati

biti

iz

grobova,

radi polaganja racuna za ucinjena

vagu izvagana, zatim

cekati proziv da se saopci konacna presuda

svijetu koja ce biti stavljena na

prelaziti sirat-cuprija

vidi

na

opasnost od patnji u kaburu ukoliko se protiv

od onih sretnih

stanja

nesretnih.

uzase prvo se mora znati, zatim, u njih

konacno o njima neprckidno

razmisljati, s ciljem

da

u srcu pobudis motive za spremanje na takav put.

Nazalost,

ganulo

vecinu

srce, niti su

Ijudi,

vjerovanje u onaj svijet nikada nije

u dubini svoje duse u njega iskreno povjerovali.

Najbolji dokaz za to je njihovo toliko pripremanje za Ijetnju zegu

zimski mraz, zaboravljajuci na pripremanje za dzehennemsku zegu

mraz

koji ce

im

toliko patnji uzasa. Stavise, ukoliko ih

ako jezikom potvrde da u njega vjeruju, to
ce im poreci srce. Oni podsjecaju na onoga ko je upozoren da je pred
njim zatrovana hrana, pa onome ko ga je upozorio kaze da je to istina,
a onda potom, pruzi ruku prema njoj da jede, potvrdujuci istinu
jezikom, a poricuci je djelom, zaboravljajuci da je poricanje djelom

upitas za

pricinjavati

onaj svijet, cak

gore od poricanja jezikom.

Zamisli sebe da

od zestoke vriske
sav drugi svijet,

si
prozivljen i da ustajes iz groba, zaprepasten
da sav blijed od straha ocekujes poziv, nakon sto je i
na jedan zov ustao iz grobova, poslije toliko patnji,
i

uzasa, briga, neizvjesnosti

iscekivanja sta ce se na kraju desiti! Razmisli

dobro o rijecima Uzvisenog: / u rogcese puhnuti,

,-i-^l

281

JiiU-

utnrijece oni

Jj^l (TJ^

na nebesima

is^'^ <.^y^

AJi^t^

308

na

oni

Zemlji, ostace

drugi put puhnuti

oni

samo oni koje

ce,

biide Allah odabrao; poslije ce se

odjednom, ustati

Zamisli samo koliko ce svi

iscekivanju kako ce im
su

biti

(Ez-Zumer,

biti ponizni,

ti

biti

oni potisteni, uplasen, kao sto su

medu

68.)

uplaseni

presudeno; da budu

nesretnici! Zamisli da ces

vjeciti

i cekati.

u rogpo

nemocni u

vjeciti sretnici

ili

njima, potisten kao sto

oni uplaseni

zbunjen, kao sto

oni zbunjeni! Zamisli samo kako ces se osjecati, kada vise nista
i
ne bude kao prije; kada Zemlja bude zamijenjena drugom zemljom,
kada ni nebesa ne budu ona ista, kada se Sunce ugasi Mjesec sjaj
bosi, ukocenih
izgubi, kada Zemlja potamni, kada se Ijudi, goli
pogleda, pocnu gurati
kada im od straha budu pucala srca! Zamisli
siromahu jedan, koliko ce samo dug dan iscekivanje biti, koliko ce
stida pred Gospodarom Svemocnim od razotkrivanja sramote biti, dok
od cuda zapanjen,
go, bQS, jadan, ponizan, zbunjen, izbezumljen
budes iscekivao kakva ce ti presuda biti; da ti se kaze da si sretan ili
nesretan! Zato dobro razmisli o svemu ovome, jer su to isuvise
ozbiljne stvari! Pripremaj se odmah za taj veliki dan, koji se nece
moci izbjeci
koji je tako blizu, za dan: ... kada ce svaka dojilja ono sto
doji zaboraviti, a svaka trudnica svoj plodpobaciti, a ti gledati Ijude pijane,
a oni nece biti pijani, vec ce tako izgledati zato sto ce Allahova kazna strasna
biti. (E -Hadzdz, 2.), za dan kada ce nebo rascjepljeno biti, zvijezde
od straha razasute, nebeska tijela popadala, Sunce sjaja izgubljena,
planine pokrenute, steone kamile bez pastira ostavljene, divlje
zivotinje sakupljene, mora vatrom napunjena, duse sa tijelima
su

sparene,

Dzehennem

rasplamsat, a

Dzennet primaknut!

Buduci da ce se na Sudnjem danu

Allah je po svakom tom dogadaju nazvao

desiti
i

mnogi

dogadaji,

Sudnji dan, tako da za

znacenje. Zato se taj dan naziva: Danom stajanja,

Danom potresa, Danom dogadaja, Danom katastrofe,
nesvjestice, Danom strepnje, Danom nesrece, Danom
najvece nesrece, Danom zaglusujuce buke, Danom susreta, Danom
nagrade, Danom prijetnje, Danom smotre, Danom odluke, Danom
vjere Danom prozivljenja.

svako ime ima

Danom
Danom

zalosti,

Neka

je,

zato,

tesko

nemarnima!

Uzviseni

najodabranijeg Poslanika, objavljuje jasnu Knjigu, u njoj

Sudnji dan, a zatim nas upozorava na nas nemar pa

-

mare za

Ljudima
to.

se blizi cas polaganja

nam salje
nam opisuje

veli:

racuna njihova, a

oni, bezbrizni, ne

I ne dode im nijedna nova opomena od Gospodara njihova kojoj

se, slusajiicije,

ne podsmjehuju srca rasijanih. (El-Enbija', 1.-2.)

282

On

upozorava na blizinu Sudnjeg dana, pa

nas, zatim,

Mjesec se raspolutiol (El-Kamer,

Blizi se cas

Oni misle daje on dakko, a Mi znamo daje blizu. (El-Me'aridz,

ti

ne znas, mozdaje

Mjesto

bosi,

o planinama,

te

ni

se Ijudi

nakon

63.)

prozivljenja,

"Ona ce

ravnom ledinom

ostaviti, ni

udubina ni

(Ta-ha, 105.-107.)

vidjeti. "

Na

veli:

dan kada Zemlja bude zamijenjena

(Ibrahim, 48.). Ibn 'Abbas u vezi sa ovim

nebesa.

se povecavati

planina, dolina

sto Uzviseni veli:

pa ti red: "Gospodarmoj ce ih u prah pretvoriti i

Uzviseni, takoder,

drugom zemljom, a

kao

ni uzvisina vidjeti,

mjesto 7ia kojima su bile

uzvisina na Zemlji neces

kaze:

tome kako ce

udubina

neces

pitaju

Smak svijeta blizu! (El-Ahzab,

6.-7.)

neosuneceni, okupljati na jednom mjestu, na ravnoj

ledini, gdje

rasuti,

1 .)

nacin okupljanja

Razmisli, zatim, o
goli,

veli:

smanjivati.

svega sto je na njoj

Sa nje ce nestati drveca,

prostrijeti se

kao

sto se prostire

iz Ukkaza. Bice to sasvim drugacija zemlja, bijela

poput srebra, na kojoj nije prolivena krv niti pocinjen grijeh. Sto se,
pak, nebesa tice, sa njih ce nestati Sunca, Mjeseca zvijezda."

ustavljena koza

Vjerovjesnik,

s.a.v.s.,

je rekao:

"Ljudi ce se na Sudnjem danu

okupiti na bijeloj, do tada negazenoj zemlji,

bez oljupine

brasna

poput krfke od cistog

mekinja, na kojoj niko nece^^imati nikakav

orijentir."^"^

U
r.a.,

hadisu koji od Vjerovjesnika,

daje se opis okupljanja

Na

kaze:

s.a.v.s.,

prenosi

Ebu

Hurejre,

"Ljudi ce, bilo im drago

ili

ne,

trojica, po
po desetorica. Ostale ce tjerati vatra, preko dana odmarati
gdje se
oni odmaraju, konaciti gdje oni konace, osvitati gdje oni
osvicu vecer docekivati gdje je oni docekuju."-""

dolaziti

iz tri

cetvorica

pravca.

devi ce jahati po dvojica, po

Od
dosao
danu)

Katade se prenosi da

je

Enes,

rekao: "Allahov Vjerovjesnice,

ici

r.a.,

pricao da je jedan covjek

kako ce nevjernik (na Sudnjem

svojim licem okrenut prema zemlji.?"

283

pa

mu je

rekao: "Zar

Onaj ko

mu je

dao da na ovome svijetu ide na nogama

da na Sudnjem danu ide na

Katade

je rekao:

tome

se smislu

danu,

sakupiti,

lieu

nije

kadar dati

okrenutom prema zemlji?"

mi moci naseg Gospodara!" U
Mi cemo ih, na Sudnjem

"Jeste, tako

kaze u rijecima Uzvisenog:

licem zemlji okrenute, slijepe, nijeme

gluhe; boraviste

njihovo bice Dzehennem; kada god mu plamen jenja, pojacacemo

im

oganj.

(El-Isra', 97.)"'

Kolike

razlike

li

izmedu njihova dva

uzivanja

izmedu ove

Kolike

dvije grupe!

puta! Jedni ce dolaziti

jasuci

ulaziti

milosti Milosnika Milostivog, a drugi bid

okrenutim prema zemlji

ubacivani u

rijecima

Uzvisenog: Onoga

sakupimo

Dana kada cestite kao

b.

pjeske,

iduci

sedlima

izraz "iJij"

u vrtove

vatru,

bolnu

muciti, kao sto stoji u

uzvanike pred Milostivim

kada u Dzehennem zedne gresnike potjeramo.

Ibn Abbas kaze da

'Ali

razlike

vuceni licima

dzehennemsku

patnju gdje ce se neprestalno kaznjavati

li

{}Acx]em,9s5.-'^().).

znaci jasuci.

"Tako mi AUaha, nece se okupljati

svojim nogama, vec jasuci na kamilama sa zlatnim

Ebu Talib

je rekao:

na rasnim konjima sa sedlima od dragog kamenja, koji

ce,

kada zazele ici kasom, a kada zazele letjeti. Rijeci Uzvisenog: ... a
kada u Dzehennem zedne gresnike potjeramo. znace toliko zedne da ce im
od zedi gria pucati, ali opet nece do pojilista doci, nego ce u

Dzehennem, dzehennemsku vatru, gnoj kljucalu vodu, biti baceni.

U dugackom hadisu u kome se govori o zauzimanju (sefa'atu) se
izmedu ostalog kaze: "Reci ce im se: 'Sta ste pozeljeli.?' - pa ce
i

povikati:

'Vode, pocrkasmo od zedi!'

Dzehennem kao varku

zapravo ce

biti

(u kojoj ce

vatra koja

Na

im

im se pokazati na
ima vode), a

to ce

se uciniti da

se jedna na drugu obrusava,

reci:

'Zar se

necete napiti p"312

Slavljen

hvaljen neka je Allah! Allah je velik!

svijetu su bill ravnopravni, jednako je

opskrba, jednako su isli svojim nogama,

jednima

Na ovom

drugima stizala
jednako su
blagodati bile na raspolaganju
onima koji vole onima koji ne vole
Allaha, a kada im je dosla smrt, svako od njih je ugledao svoj put
svoje pocivaliste! Isto tako, dok su bili u berzahu, svako je ostao sam
i

odlazili

dolazili,

sa

svojim djelima

sa

onim

sto je uradio prije smrti!

dok budu

tako,

312

284

zacuce se zaglusujuci glas

pozvati

ih,

pa ce zacas

iz

grobova ustati

prema onome koji poziva pozuriti, jedni na rasnim konjima, drugi na

devama, treci pjeske, a cetvrti, puzuci na svojim licima. Jedni ce na
svjetlu gledati, a drugi ce u mraku slijepi biti, jedni ce Milostivom
hitati,
piti

u vatru

a drugi ce

cisto pice

od svoga Gospodara, a druge ce u okove

ledima udarati.

zebanije maljevima po stomacima

Jedni

jedni ce srebrene narukvice nositi

ulaziti,

haljine od dibe, kadife

ce

stavljati

materijala oblaciti, a drugi kosulje od vatre

Jednima ce njihov Gospodar

svakojakih skupocjenih

katrana.

"Mir

reci:

vama! Zato

sto ste

ceka vas najljepse prebivaliste!", a drugima: "Ostanite u

njoj prezreni i nista mi ne govorite!" oni iz Vatre nikada nece izaci.

strpljivi

bili

Tada

ce

istina

izaci

razdvojiti se dvije skupine.

na vidjelo,

Tada ce ono

se njihovi putevi

razici

sto je bilo

nevideno postati

videno, ono sto je bilo tajno, postati javno, ono sto je bilo pokriveno,

ono

postati otkriveno, a

Uzviseni Allah
-

koji

Zar cemo

veli;

postupiti s

prave nered na

klone isto kao

sto je bilo sakriveno, postati ocevidno.

sa gresnicima? (Sad, 28.)

Misle

da cemo s njima postupiti jednako

i dobra djela cine, da ce im zivot i smrt biti isti?

oni koji cine zla djela

li

kao sa onima koji vjeruju

Kako

onima koji vjeruju i cine dobro kao sa onima

zar cemo postupiti s onima koji se grijeha

Zemlji, Hi,

lose rasuduju! (El-Dzasije, 21.)

Koliko ce onih koji su na

ovom

svijetu svakojaku odjecu nosili,

toga dana, toliko dugo goli ostati! Koliko ce

svijetu

najrazlicitija

jela jeli, toga dana,

Koliko je onih koji su na

toliku

zed

ce toliki bijednici

Uzviseni Allah

a one koji se Allaha

Onaj ko

toliko

god su

onaj ko uradi zlo

trpjeti!

htjeli pili, toga

ovom

svijetu u

dana,

svemu

biti!

boje,

koji ne zele

da se na Zemlji

ohole

da

ceka sretan kraj. (El-Kasas, 83.)

ucini dobro djelo dobice desetorostruku

-

dugo glad

ovom

veli:

Taj drugi svijet dacemo onima

?iered cine,
-

svijetu sta

Koliko je onih koji su na

trpjeti!

uzivali, a toga dana,

ovom

onih koji su na

nagradu za

njega,

pa, oni koji budu zlo radili bice tacno prema zasluzi

kaznjeni. (El-Kasas, 84.)

285

Kako ce

izgledati strahote Sudnjeg

Uzviseni Allah

ti

nikako

dana?

veil:

7ie

da Allah ne motri na ono sto rade nevjemici!

ce im oci ostati otvorene, i kada ce zureci,
gledati, a srca ce im prazna biti. (Ibrahim,

misli

On im samo pusta do Da7ia kada

uzdignutih glava, neti'emice
42.-43.)

Uzvisenog "i> '^s "" znace zureci,

<jJ" uzdignute glave tj. svako ce toga dana dignute glave
"jv^
^jj
gledati prema nebu i niko nikoga nece vidjeti, "(-fs^ ^^ -^y. N"
netremice gledati, tj. pogledi ce im se od prenapetosti ukociti

kaze da

El-Hasan

rijeci

j_j

nikome nece ni padati na pamet da o drugome misli, a

srca ce im prazna biti. Katade kaze da ce im srca izaci iz grudi

"*iy> jv^"-^!"

nece moci

u grlu, pa

njima nece nista

prazni prostor

zastati

na svoje mjesto. U
Zato se ovaj isti izraz upotrebljava za
nebesa, kao za zrak.

ni izaci iz usta, niti se vratiti

biti

".

"sij

izmedu Zemlje

Dzubejr kaze: "Tj. kruzeci naokolo po unutrasnjosti,

ne mogavsi naci mjesto gdje ce se smiriti. U tome su znacenju rijeci
Uzvisenog: ... kada ce srca do grkljana doprijeti i poprijeciti se. (Gafir, 18.).
Katade kaze: "Kada ce srce u grkljanu od straha zastati, pa nece moci
Se'id

b.

ni

jer

izaci,

niti

moci

niko bez Allahova dopustenja nece

Begavi
"(,

se vratiti na svoje mjesto. Izraz " i><Jil5'" znaci cutljiva,

kaze: "Potistena

liS'"

nista progovoriti." El-

ispunjena strahom

znaci smjenjivanje bijesa, straha

zalosti

zebnjom,

jer izraz

u srcu sve dok se ne

stijesni."

Uzviseni Allah
Me'aridz,

10.)

tj.

veli:

Kada

bliznji nece bliznjega nista pitati. {^\-

kada svako bude zaokupljen svojom brigom

kada

bliznji nece imati vremena da se raspituje za stanje svoga bliznjega,

kao sto na ^xn<^\m^m]Q.'&\Am.2.ViZ'w\%Qx\\YcXv. Toga dana ce se svakicovjek
samo
sebi brinuti. {'Khese,2)l.)\Ako grijehovima pretovareni pozove da

tnu se ponesu, niko

mu ih nece ponijeti, pa ni rodak.

(Fatir, 18.).

Ikrime kaze: "Na Sudnjem danu komsija ce se uhvatiti za

reci: 'Gospodaru, upitaj ovoga zasto je preda mnom zatvarao

komsiju

svoja vrata.'" Nevjernik ce se hvatati za vjernika

daj
ali

mi
mi danas

svoju ruku! Ja

toliko trebas!' Vjernik ce se

za njega zauzimati da
nije bilo

znam kakav sam prema

namjenjeno,

ce
tj.

govoriti:

tebi bio

kod svoga Gospodara toliko

njega vratiti na mjesto koje

u Dzehennem. Otac ce se na

286

'O vjernice,

na dunjaluku,

mu

prvobitno

Sudnjem danu

i
govoriti mu: "Sine, kakav sam ja prema tebi kao
pa ce ga spomenuti po dobru. Na to ce mu on reci: "Sine,
danas mi je potreban makar jedan trun od tvojih dobrih djela da bih
se spasio od ovoga sto vidis." Na to ce mu njegovo dijete reci: "Oce,

drzati svoje dijete

otac bio?"

znam da

je malo to sto trazis, ali se ja bojim onoga cega se bojis ti,

ne mogu nista dati." Zatim ce se uhvatiti za svoju zenu reci joj:
"O ta ta, kakav sam ja prema tebi kao muz bio?" - pa ce mu
spomenuti ucinjeno dobro. Na to ce joj on reci: "Danas od tebe
trazim da mi posudis samo jedno dobro djelo, ne bih li se spasio od
ovoga sto sama Vidis." Na to ce mu ona reci: "To sto od mene trazis je
tako malo, ali ti to ne mogu uciniti niti bilo sta dati, jer se ja bojim
od istog onoga cega se ti bojis."

pa

ti

Od 'Aise, r.a., se prenosi da je Vjerovjesnik, s.a.v.s., rekao:

"Ljudi ce na Sudnjem danu ustajati pred Gospodarom svjetova. Neki
od njih kupace se u znoju do usnih skoljki."-'
Od

el-Mikdada

r.a., se prenosi da je cuo kada je

"Kada bude Sudnji dan Sunce ce se
iznad ljudi toliko nisko spustiti da ce od njih biti koliko jednu ili dvije
milje, pa ce ih Sunce topiti. Oni ce se prema svojim djeHma u znoju
obljevati.
Nekome ce znoj biti do koljena, nekome do pojasa, a
nekome skroz do usta.""""

AUahov

Poslanik,

Kako ce

b.

s.a.v.s.,

el-Esveda,
rekao:

izgledati sudenje?

Uzviseni Allah

veli:

Danas cemo im usta zapecatiti, njihove ruke ce Nam govoriti, a

noge njihove ce o onom sto su radili svjedociti. (Ja-sin, 65.)
-

A na dan kada AUahovi

prvi

bice zadrzani,

njihove,

da hi ih sustigli ostali,

svjedocite protiv nas!"

prvi put sPuorio

i Njemu ste se,

vase

saznati

u Vatru

biidupotjerajii,

kada dodu do

obdario je

darom govora i nas"

oni

nje, usi njihove, i oci

radili.

''Zasto

odgovorice.

"Onvasje

da ne bi usi vase
da Allah nece
koje ste o Gospodaru

evo, vratili. Vi se niste krili zato

koze vase protiv vas svjedocile, vec zato sto

mnogo

upitace oni koze svoje. "Allah, kojijedao sposobnost

bicu,

oci

- i

koze njihove svjedocice protiv njih o onome sto su

govora svakom

neprijatelji

stosta sto ste radili.

svomeimali, upropastilo vasje,

ste vjerovali

to vase uvjerenje,

sada ste nastradali."

{\\?,?,\\et,

19.-23.)
313

287

Od

Enesa,

Vjerovjesnika,

nasmijao?'
je

s.a.v.s.,

pa se nasmijao

rekao:

zar

rekli: 'Allah

me

sam

racun svidas

ja.'

da

rekao: "Zatim ce
'Govorite!'

'Ne slazem se da

pa ce

mu

'Daleko vam, daleko

'Aise,

reci:

protiv

mene bude

'Dovoljnoje da

se zapecatiti usta
pricati o

ti

svjedok iko

danas protiv sebe

On

(tj.

Poslanik )je

njegovim organima

reci

njegovim djelima."

se pustiti da govori, pa ce reci

bilo,

r.a.,

mu

pa ce odgovoriti:

plemeniti budu svjedoci.'

pisari

mu

pa ce poceti

rekao: "Zatim ce

Od

li

neces postedjeti nepravde?'

On (rob) ce red:

'Hocu.'

smo kod
cemu sam se

"Bili

upitao: 'Znate

Njegov Poslanik najbolje znaju.' Na to

'Prepiranju roba sa svojim Gospodarom. Rob ce reel:

smo

pa

'Gospodaru,
drugi do

da je rekao:

prenosi

se

r.a.,

On

tijela:

poslanik) je

(tj.

svojim organima:

tj.

pa ja sam se zbog vas prepirao."-"^

se prenosi da je Vjerovjesnik,

s.a.v.s.,

"Ko

rekao:

god bude ispitivan, bice kaznjen." pa sam rekla: "Zar Allah nije rekao:
Onaj kome bude knjiga njegova u desnu ruku njegovu data, lahko ce racun
-

(El-Insikak. 7.-8.)

poloziti.

pa je rekao: "To je samo izlaganje.

nikoga ko ce na Sudnjem danu

biti ispitivan, a

da nece

Nema

propasti."^'*'

Od Ebu

Berze, r.a., se prenosi da je Allahov Poslanik, s.a.v.s.,

"Covjekova se stopala na Sudnjem danu nece pomaci dok ne
bude upitan za petoro: U cemu je zivot potrosio, u cemu je mladost
proveo, kako je imetak zaradio
u sto ga je potrosio sta je radio po
rekao:

onome

sto je znao."'"

Od Ebu
rekao:

s.a.v.s.,

izravnati, dotle

Hurejre,

prema drugima na Sudnjem danu ce

"Prava

Uzviseni Allah

veli:

Mi

krivo nece

se prenosi da je Allahov Poslanik,

da ce se od rogate ovce uzeti

KaUva ce vaga

r.a.,

uciniti;

se morati

dati sukastoj."'"^

vaganje biti?

cemo na Sudnjem danu ispravne

kazniti Hi nagraditi.

terezije postaviti,

pa se nikome

zmo gorusice. Mi cemo za to

Mi racune ispitivati. (El-Enbija', 47.)

ako nesto bude tesko koliko

dostaje sto cemo

.AA_^l (\ <=

il\A) jj

.(\rv

288

i'i)

^'^
oljj

iv/n) A^i

dana
a oni

Mjerenje toga

oni ce sta zele postici;

bice pravedno: oni cija

cija

dokaze nase nisu priznavali, stradati. (El-A'raf,

tome

ce se zapravo na

sta

islamskim ucenjacima postoje

Da

1.

otjeloviti
koliko

Poslanik,

na jeziku,
"Slavljen

danii mjeriti

medu

da ce se covjekova djela

tj.

veli: Onaj ko bude uradio

a onaj ko bude uradio koliko trun zla - vidjece
hadisu koji prenosi Ebu Hurejre, r.a., stoji da je

s.a.v.s.,

rekao: "Dvije drage rijeci Milostivom, lahke

teske na vagi su:

Sudnjem

vidjece ga,

ga. (Ez-Zilzal, 7.-8.)

AUahov

zato sto

8.-9.)

na vagu. Uzviseni Allah

staviti

ce,

cetiri misljenja:

ce se mjeriti sama djela,

trun dobra

dobra djela prevagnu,

dobra djela budu lahka, oni

"(,

Ji^i ^\

d\:'^,

sJ

j hs uU^~v"

<^.

hvaljen neka je Allah, slavljen neka je Uzviseni Allah!"^'^

2.
Da ce se mjeriti same knjige u kojima su zapisana djela. Na
upucuje hadis u kome se govori o listicu, a koji prenosi Abdullah b.
'Amr b. el-'As, r.a.,
u kome stoji da je Allahov Poslanik, s.a.v.s.,

to

"Uzviseni

rekao:

Allah na

ce

Sudnjem danu, izmedu

svih Ijudi,

izabrati jednog covjeka od mojih sljedbenika

razviti njegovih
devedeset
devet smotaka knjiga, od kojih ce svaki smotak biti
dugacak dokle pogled dopire. Zatim ce mu reci: 'Porices li ista od
i

ovoga

pa ce

reci:

Moji cuvari - pisari kakvu nepravdu ucinili.?' 'Ne, Gospodaru!' Zatim ce ga upitati: 'Imas li jos kakvih

mislis

opravdanja

ili

li

dobrih

Na

Gospodaru.'

da su

ti

djela.?' -

to ce

On

pa ce se covjek uplasiti
'Naprotiv,

reci:

reci:

'Nemam,

kod Nas ima jedno tvoje

dobro djelo koje ti danas nece biti zaboravljeno, pa ce mu izvaditi

jedan listic na kome ce pisati: 'Svjedocim da nema boga, osim Allaha
svjedocim da je Muhhammed, s.a.v.s., Allahov poslanik.' Zatim ce
reci: 'Dovedite ga!' - pa ce ovaj upitati: 'Gospodaru, sta je ovaj listic u
odnosu na ovolike knjige.?' Na to ce mu reci: 'Danas ti nece biti
ucinjena nikakva nepravda.' Zatim ce knjige biti stavljene na jedan

tas,

listic

na drugi

tas vage,

pa ce

listic

pretegnuti knjige. Nista nije

teze od onoga sto je uradeno sa prethodno izgovorenim rijecima: 'U

ime

Allaha, Milosnika, Milostivog!""-"

jox^w^

(orH/^)^U-l

(ir-

o.u^i

,^_/ ^^.^

.jU^^i t^.,.^ J ij\y

(Tors

:ju_,

DU^

J')

ou-^i

(T^r/r)

mjeriti.

>

<^x.>Ji .ijj

-u-f j

^AJi

^^"

<iii_j

"Ovo je dokaz da ce vaga na kojoj ce se vagati djela imati dva vidljiva tasa da ce
To je sastavni dio vjerovanja sljedbenika islamske tradicije (4.^1 JaI). O ovome ima

El-Albani kaze:

se djela

(\.\l\

vise isprepletenih hadisa, iako, istlna nisu mutevatir."

289

(Si

ivh

is>,~^^\).

Da

3.

hadisu en-Nuvasa
je

Allahov

za ucinjena djela, kao sto stoji u

ce se mjeriti nagrada
b.

Poslanik,

Sem'ana

el-Kelabije,

r.a.,

koji

kaze da je cuo da

"Na Sudnjem danu

rekao:

s.a.v.s.,

doveden

bice

oni koji su po njemu radili. Naprijed ce biti poglavlja "El"Ali 'Imran". Njih dva je Allahov Poslanik, s.a.v.s.,
Bekare"
uporedio sa tri primjera koja jos nisam zaboravio. On je rekao da su
ona (tj. poglavlja El-Bekare Ali 'Imran) "kao dva crna oblaka ili dva
hlada, a izmedu njih istok, ili kao dva jata ptica koja kruze
zagovaraju onoga ko ih uci."-*^' Et-Tirmizi, Allah mu se smilovao,
kaze; "To znaci da ce biti dovedeni sevabi njegovog ucenja."

Kur'an

Da

4.

hadis

ce se mjeriti sami Ijudi koji su

Ebu

koji prenosi

Poslanik,

Hurejre,

covjek pa kod AUaha nece

necemo

dati.

kome

stoji

Dokaz
da

je

doci krupan

za to je

Allahov
i

debeo

koliko je krilo komarca." dodavsi:

na Sudnjem danu im nikakva znacaja

teziti ni

Uzvisenog):

"Procitajte (rijeci

r.a.,

"Na Sudnjem danu ce

rekao:

s.a.v.s.,

cinili djela.

...

(El-Kehf, 105.)

Na osnovu

gore navedenih tekstova vidi

se, a to, opet,

Allah

najbolje zna, da ce se na

Sudnjem danu zajedno

njegova

u kojima su ona zapisana. Zato izmedu

djela,

navedenih

knjige

tekstova

mjeriti

nema nikakva nepodudaranja.

covjek

Allah,

opet,

najbolje zna!

Kakva ce

U
se

biti

rekao:
i

Muslimovu

"...

Sahifiu

od Ebu Hurejre,

r.a.,

zauzimanju, prenosi da je Allahov

pa ce se izmedu dva kraja

moji sljedbenici

cemo

Dzehennema

biti prvi koji

ce ju preci.

dopusteno nikome da govori, osim poslanicima. Toga Dana

"Boze, spasi! Boze, spasi!"

poslanici ce moliti:

kuke poput
vidjeli

cuprija?

hadisu o videnju

s.a.v.s.,

postaviti cuprija. Ja

Nece

Buharijinom Sahihu

dugom

Poslanik,

biti sirat

bodljiki

kako izgleda

od sa'dana
sa'dan.''"

"One

(bot.

pa su

U Dzehennemu

ce

biti

Neurada procumbens). Jeste

rekli:

li

"Jesmo, Allahov Poslanice."

kuke) su poput bodljiki od sa'dana, samo

su. One ce za sebe kaciti
Ijude prema njihovim djelima. Medu njima ce biti onih koji ce zbog

Zatim
sto

je nastavio:

(tj.

niko osim Uzvisenog AUaha ne zna kolike

svojih djela propasti, onih koji ce biti okovani, onih kojima ce zapinjati
i

padati na tie

onih koji ce

mimo

njih proci

290

itd."-^^"

U dugackom, merfu' hadisu koji prenosi Ebu Se'id el-Hudri,

izmedu ostalog stoji: "Zatim ce se donijeti cuprija postaviti
iznad dva kraja Dzehennema." Upitali smo: "Allahov Poslanice, a
kakva je cuprija?" - pa je rekao: "Skliska jako klizava sa hvataljkama,
r.a.,

kukama

siroko otvorenim kukastim bodljikama, slicne kao sto su

one na sa'danu koji raste u Nedzdu. Vjernik ce preko nje preci kao
pogled oka, kao munja, kao vjetar
kao jahac na najboljem rasnom
konju. Spasice se
musliman onaj ko se malo ogrebe. Ostali ce sve
do jednog propasti u dzehennemsku vatru vukuci za sobom jedni
i

druge."^-^

hadisu koji navodi Muslim u jednoj verziji

Se'id rekao:

"Cuo sam da je

cuprija tanja

Znaj da ce se od opasnosti na
ko se na ovome svijetu stalno sam sa
svoja djela, rijeci, korake
poglede
Vjerozakona. Samoobracunavanje je
i

prije

stoji

ostrija

da je Ebu

od

sablje."

medu protivnicima

Sravnavanje racuna

grcske

od dlake

onome

svijetu spasiti

sobom obracunava,
mjeri

samo

onaj

preispituje

odmjerava jedino vagom

neophodno kako

bi se

covjek

smrti iskreno pokajao za svaki ucinjeni grijeh, uvidio svoje

AUahu,

u izvrsavanju obaveza prema Uzvisenom

nedosljednost

pomalo

malo

nepravdu,

oduzio

se

prema onima

kojima je nanio

zatrazio halala od svih onih koje je na bilo koji nacin

rukom

uvrijedio; bilo to jezikom,

pogresnim misljenjem u sebi,

ne ostajuci
covjeka, bez polaganja racuna, uvodi u
ili

tako da bi prije nego sto umre, pridobio njihova srca,

nikome duzan. To

je

ono

sto

Dzennet.

suprotnom, ako covjek umre, prije nego sa svakim izravna

racune, na Sudnjem danu ce se oko njega okupiti svi oni s kojima je
bio u sporu, pa ce ga jedni tegliti za ruku, drugi cupati za kosu, treci
se pribiti uz

mu je

nepravdu ucinio, peti da

sedmi da ga je u kupoprodaji
prevario itd. Ako tako ne uradi, bice onih koji ce govoriti da mu je
pod mahanom prodao robu, da je prikrio mahanu, da je varao na
cijeni, da ga je vidio siromasna pomoci potrebna, te da mu, iako je
bio bogat, nije pomogao, da je vidio da mu je nepravda ucinjena i da
mu, iako je mogao, nije u pomoc pritekao
nepravdu otklonio.
njega, cetvrti govoriti da

ga je opsovao, sesti da

mu

se rugao,

j.^^ cuiJ^ Q^

i,jS'\

ijjj

:|_5-aJJl

Jli J

Ol'V^I

291

t^ J^ ji-w5

Jli J

Jly^l (oa/I)

323
j^-TU-I

ol

JJ

Ukratko, oko tebe ce se okupiti

ostao

traziti

svoje pravo, a

nemocan da im

se odupres

prema kojima

svi oni

si

nesto duzan

ces zbunjeno gledati koliko ih

ti

suprotstavis. Jedino ce

nadas u svoga Gospodara, nece

te

li

On

iz

ti

je,

preostati da se

njihovih ruku iscupati.

Medutim, usi ce ti zacuti poziv Svemoguceg: Danas ce svaki covjek

prema zasluzi kaznjen Hi nagraden btti; Danas nece nepravde bitil (Gafir,
17.) Tada ce ti srce, od straha, htjeti iskociti. Tada ces se sjetiti da te
je Allah

preko Svoga Poslanika,

upozoravao

s.a.v.s.,

opominjao: A

nikako ne misli da Allah ne motri na ono sto rade nevjernici!

piista do

dana kada

ce

glava, netremice gledati;

Kako

ti

je

im

oci ostati otvorene,

a srca ce imprazna

samo danas drago

biti.

kada

ce zureci, uzdignutih

(Ibrahim, 42.-43.)

pretresati tude brige,

njihovu Imovinu zakidati

jesti! Kako ce ti tesko
kada se
danu kada sve izade na vidjelo pravde
i

biti

sramote

nevaljali postupci!

izazoves Allahov bijes

ustrajan na

ovom
i

mu

druge

tracati

na Sudnjem

razotkriju tvoje

Zato se dobro pazi da protiv sebe ne

Njegovu boinu kaznu. Budi

gnjev, a time

pravome putu,

svijetu, bice

spasiti se.

ti

On im samo

jer

ko bude ustrajan na pravome putu na

lakse preci preko sirat-cuprije na

onom

svijetu

Onaj ko na ovome svijetu skrene sa pravoga puta, bice mu

onom svijetu, koje nece moci

leda pretovarena teretom grijeha na

izdrzati,

nego ce pokleknuti

pasti u provaliju vatre

na prvom koraku kojim kroci preko sirat-cuprije.

292

dzehennemske

DZENNET I DZEHENNEM'^'
OPIS DZEHENNEMA I NJEGOVIH KAZNI

ISTRAHOTA

pisujuci

kaze:

Dzehennem

"Hej

ti

mu

el-Gazali, Allah

koji o sebi

se smilovao,

ne vodis racuna

koji

si

se

zaokupio ovosvjetskim poslovima osudenim na propast

nestanak, prestani razmisljati o

na svoje buduce odrediste, jer

Dzehennem

za sve odrediste

onome

ti

sto napustas

se u rijecima Uzvisenog

biti:

svu paznju posveti

pomcuje da ce

I svaki odvas ce do njega

stici!

Gospodai^

tvoj se sigurno tako obavezaol Zatim cemo one koji su se grijeha klonili spasiti,

a nevjemike cemo da u njemu na koljenima klece ostaviti. (Merjem, 1\.-1Z).

Sigurno ces i ti do njega stici, a u pitanju je da li ces se spasiti. Zato u
srcu dobro razmisli o strahotama odredista, jer, mozda ces se poceti
spremati kako ces se od njega spasiti?! Zamisli samo kako ce Ijudi
izgledati, na Sudnjem danu
nakon sto su prodeverali ono sto su
prodeverali. Zamisli da ce, dok u strahu
nesreci budu stajali,
iscekujuci sta ce se dalje desiti i hoce li se ko za njih zauzeti, grijesnike
tmina u tri pramena razdvojena obuzeti i prema njima se rasplamsala
vatra pomoliti. Zamisli samo prizor, kada ce od straha, svi Ijudi na
koljenima klecati, da ce cak
nevini od zla svrsetka zazirati! Zamisli
samo kakav ce strah biti, kada se pomoli neko od zebanija i upita: 'Gdje
je taj
taj, koji se na dunjaluku previse nadao, sve odgadao
koji je cio
svoj zivot u nedjelima proveo?! Zamisli samo kako ce strasno biti, kada
ga gvozdenim maljevima pocnu udarati, zastrasujucom kaznom mu
prijetiti,
u zestoku patnju ga voditi
strmoglavacke ga na dno
Dzehennema bacati, rekavsi mu: Okusaj, ta ti si, uistinu, 'mocni'' i
'postovani'. (Ed-Duhan, 49.) Zamisli samo kako ce im biti kada se u
tijesnu kucu sa svih strana nakrcaju, kucu sa mracnim prolazima,
zastrasujucim nesrecama, kucu u kojoj ce vjecno zarobljenici ostati,
ispod koje ce se vatra razbuktavati, u kojoj ce im pice kljucala voda biti.
i

293

Dzehennem

maljevima po
okupljati!

stanistem postati, kucu u kojoj ce ih Zebanije zeljeznim

glavi udarati

smrt

njoj ce

noge ce im za kosu
iz

svojih boravista

nama

se na

okovi im se nikada nece skidati,

vezati, lica ce

im od

na sve strane kukati

obistinila!

grijeha pocrnjeti.
i

necemo

Dozivace se

pomagati: 'O Malik, prijetnja

Malik, koze su

nas odavde, nikada vise

izvedi

gdje ce se u dzehennemskoj provaliji

prizeljkivati,

nam

ciniti

ono

se

ispekle!

sto

smo

O Malik,

cinili!'

Na to

ce im zebanije odgovoriti: 'Daleko od toga da cete vise ikada mira

Nema vam

kuce ponizenja! Ostanite u njoj prezreni i

opet bi isto, kao i ranije, ono sto
vam je bilo zabranjeno cinili.' Tada ce svaku nadu izgubiti zato sto su
u grijesenju prema Allahu pretjerali, zazaliti. Ali, od kazne ih nece
im pomoci zaljenje, nego ce se, porazeni,
spasiti kajanje, niti ce
strmoglaviti
vatra ce ih sa svih strana okruziti; iznad, ispod, zdesne
imati!
nista

ne govorite!

izlaska iz

kada

bi iz nje izasli,

i,

slijeve njihove strane, pa ce se

pice,

odjeca

postelja.

vatri gusiti.

Kuda god

po ponorima

ce

im

biti

hrana,

se okrenu, cekace ih gomile vatre,

kosulje od katrana, zeljezni maljevi

tjeskobi, krhati se

Ona

biti

teski lanci.

Tako

udarani do

besvijesti.

ce pomagati u

Gorjece

kao sto kljucaju lonci, kukati i cviliti, svaki put kada

na
njihove ce se glave odozgo sruciti kljucala voda, od
zamole
koze njihove. Bice mlaceni
koje ce im se topiti trbusi njihovi
gvozdenim maljevima kojima ce im se razbijati cela njihova, pa ce na
usta gnoj povracati, a od zedi im jetre pucati. Niz obraze ce im se
zjenice proljevati, a sa jagodica lica meso otpadati, tako da ce smrt
kljucati

na

vatri,

propast,

prizivati, ali

im nece

biti

dato da umru.""*"^

Dubina Dzehennema i zestina njegove vatre

Od Utbe

Gazvana se prenosi da je Vjerovjesnik, s.a.v.s.,

ce se baciti ogromni kamen i kroz njega
propadati sedamdeset godina dok ne padne na njegovo dno."^"''
rekao: "Sa ivice

Od Ebu

b.

Dzehennema

se prenosi da je rekao: "Bili smo kod

kada se (iznenada) zacuo tup udar, pa je
Vjerovjesnik, s.a.v.s., rekao: 'Znate li sta je ovo.''' - pa smo rekli da
Allah
Njegov Poslanik, s.a.v.s., najbolje znaju. Na to je on rekao:
'Ovo je kamen koji je Allah u Dzehennem poslao prije sedamdeset
Ijeta,
upravo je sada zavrsio na njegovu dnu.'"^"^

Hurejre,

Allahova Poslanika,

r.a.,

s.a.v.s.,

.(V^AA - r^^^)

sL^i

^.-Oi {._^

326

^jU-yi.
.aha,

..II

'~^ji^

294

|-^^^

^^. *.^l s-'^

^"^/^ ^) r^

hj

Dzehennem ima sedmora

kao

kaze u rijecima
Uzvisenog Allaha: On ce sedam kapija imati i kroz svaku ce odreden broj
njih proci. (El-Hidzr, 43.) Neki smatraju da se pod izrazom "sj1_>jI" /
"kapije" misli na sedam katova Dzehennema.

Od

Abdullaha

Uzvisenog:

Mes'uda,

b.

gorivo

cije ce

...

vrata,

se

r.a.,

biti Ijudii

sto se

prenosi da je u vezi

rijeci

kamenje. (El-Bekare, 24.) rekao:

"da je to kamenje od sumpora koje je Uzviseni Allah na nama

najblizem nebu stvorio, jos onoga dana kada je stvorio nebesa

da je ono pripremljeno za nevjernike." U Buharijinom

u Muslimovom Sahihu u vise verzija se navodi da je Allahov
Poslanik, s.a.v.s., rekao: "U Dzehennem ce se neprestano ubacivati, a
on ce cijelo vrijeme govoriti: 'Ima li jos.^', sve dok na njega Svemoguci

Zemlju
Sahihu

ne savije ga, kada ce on

Gospodar ne stane Svojim stopalama
Dzehennem) reci: "Dosta, dosta, tako mi Tvoje moci!" "^
i

Od
On

ce

one

biti

Ibn Mes'uda,

kao kule bacati

da

se prenosi

je

u vezi

rijeci

Hurejre,

r.a.,

Uzvisenog:

kazem da ce

gradovi."

se prenosi da je Allahov Poslanik,

vatra koju potpaljuje covjek,

ima samo jedan

vreline od sedamdeset dijelova koliko ih ima

dzehennemska

rekao:

s.a.v.s.,

Na

"Ova vasa

"Allahov Poslanice, tako nam Allaha on je

pa je dodao: "Ona je od ove (dunjalucke) jaca za sezdeset
devet puta. Svaki od njenih dijelova je poput njene vrucine."^''^

vatra."

dovoljan."
i

r.a.,

(El-Murselat, 32.) rekao: "Ja ne

kao drvece, nego kao tvrdave

Od Ebu
dio

iskre.

( tj.

to su upitali:

Hrana stanovnika Dzehennema

Uzviseni Allah
-

utoliti.

ga, ni

Kada drugog

veli:

jela osim trnja nece imati, koje nece ni ugojiti ni glad

(El-Gasije, 6.-7.)

Pomenuto

kada su najgladnije, nece

-

nesnosne.

Bice u

Nas

dosta okova

(El-Muzzemmil,

trnje

"i^.j-i'"

ni zivotinje koje
i

ognja,

12.-13.).

i jela

vezi

je toliko

odvratno da

pasu travu.

koje u grlti zastaje

Uzvisenog:

rijeci

patnje

...

ijela

Ibn Abbas, r.a., je rekao da se pod time misli na

kada se pode da proguta, zastane u grlu, pa ne moze ni
nazad da se protjera.

koje u grlu zastaje.

trnje koje,

naprijed ni

J-uL|

U^

(^ Ai/"!

|J-~- J

j>-oiJl

(o'\i/a

lSj^'

328
'jj

329

295

.kH^

'iiw>

(oa/\

iJlJ^jJl

/ tada

cete vi, o zabludjeli, koji poricete ozivljenje,

sigurno s drveta

zekkum jesti, i njime cete trbuhe puniti,pazatim na to,vodii kljucalupiti,

poput kamila koje ne mogu zed ugasiti, to ce na onom svijetu biti goscenje
njihovo. (El-Vaki'a, 51.-56.), a u opisu drva zekkum Uzviseni kaze:
-

To je drvo koje ce usred Dzehennema

sejtanskih
to s

biti.

kljucalom

Oni

ce se

vodom

njime hraniti

a potom

izmijesati,

rasti;

plod ce

mu popiit glava

trbuhe ce svoje njime puniti, zatim ce

ce se, sigurno, opet

uDzehennem

vratiti. (Es-Saffat, 64.-68.)

Od

Ibn Abbasa,

r.a.,

proucio sljedeci kur'anski

se prenosi da je Vjerovjesnik, s.a.v.s.,

ajet: Bojte se

Allaha onako kako se treba bojati

"Kada

samo

umirite samo kao

jedna kap od (dzehennemskog) zekkum drveta kanula na ovaj svijet,
pokvarila bi sve namirnice stanovnicima ovog svijeta. Kako li ce tek

muslimani! {k\\ 'Imran, 102.)

onome kome

ce on hrana

Uzviseni

Allah

rekao:

je

kaze da se pod izrazom

rekao:

bi

biti.'^!"^''

ni druga jela osim

prijatelja,

splacina.

"oil-"i^"

on danas ovdje 7iema prisna

(El-Hakkatu, 35.-36.) Ibn Abbas

Zato

misli na krv, sukrvicu

gnoj koji ce

curiti iz njihovih tijela.

To

sto se na

jednom mjestu u

rijecima Uzvisenog Allaha kaze

(El-Gasije, 6.), na drugom

da ce njihova hrana biti: ... samo
mjestu: ... zekkum drvo. (El-Vaki'a, 52.), na trecem mjestu: Oni u trbuhe
trnje.

svoje ne trpaju nista drugo do vatru. (El-Rekare, 174.)

moze

se razumjeti

biti hrana, ili da ceXrana u zavisnosti od vrste kazne

da ce jedni jestf same trnje, drugi zekkum drvo, treci
vatru, odnosno da ce svaka vrsta stanovnika Dzehennema imati svoju

da ce im
biti

to

razlicita,

sve
tj.

hranu.

Pice stanovnika

Dzehennema

Uzviseni Allah kaze:

-

/ on

ce biti pojen

ali je nikako nece

nece

odvratnom kapljevinom, mucice se da je proguta,

moci prozdrijeti

smrt ce

umrijeti; njega ce teska patnja cekati.

mu sa svih strana prilaziti,

(Ibrahim, 16.-17.)

ali

on

bice pojen

tj.

gnojem koji ce mu iz tijela curiti koji ce neprijatno zaudarati, pa ga

zbog pokvarenosti gustoce nece moci prozdrijeti.
i

-i_Ss~ Ijjii

296

:Jli

(o t/
J ^4^ ii.^

i^-UjJl otjj

topice

vodom

Uzavrelom

(Muhammed,
se

ono

Od

15.)-

ce

se

koja

pojiti

im

ce

ove uzavrele vode na

vatri

crijeva

kidati.

dzehennemskoj,

im crijeva raspadati
Odnje ce se istopiti ono stoje
a gvozdenim maljevima bice mlaceni; kada god

sto je u trbusima njihovim, izlaziti

se koza, kao sto stoji u rijecima Uzvisenog:

u trbusima njihovim,

koza,

pokusaju da zbog teskogjada

iz nje izidu, bice

u nju vraceni: "Iskusite patnjii

u uzarenoj vatri!" (El-Hadzdz, 20.-22.)

a ako zamole pomoc, pomoci ce im se tekucinom poput rastopljene

kovine koja ce lica ispeci. Uzasna li pica igrozna li boravista! (El-Kehf, 29.)
-

...

Odjeca stanovnika Dzehennema

Uzviseni' Allah veli:
-

Toga Dana

im od katrana

ces vidjeti gresnike povezane

a vatra

biti,

Rijeci Uzvisenog:

...

ce

kosulje

im

lica

u zajednicke okove; kosulje ce

njihova obavijati. (Ibrahim, 49.-50.)

ceim od kat7'ana biti. zn^iCC dace

\vaod']QC'2i

od katrana koji ce prziti njihove koze, tako da ce i one izgorjeti

pocrnjeti kao kosulje od katrana. Ovdje je uzet katran zato sto je u
dodiru sa vatrom brzo zapaljiv, sto ima neprijatan miris ruznu boju. Za
biti

katran se kaze da su njime odavnina mazali sugom zarazenii kamilu. U

torn se smislu od Ebu Malika el-Es'arija prenosi da je Allahov Poslanik,

"Ako
ce brti-pro2ivlJena u
s.a.v.s.,

rekao:

ne pokaje, na Sudnjem danu

u oklopu od sugave koze."^""

se narikaca prije smrti

kosulji

od katrana

veli: Onima koji ne budu vjerovali bice

od vatre skrojetia, a kljucalavoda bice na glave tijihove Ijevana. ElHadzdz, 19.) tj. bice im odijela skrojena prema velicini, jer se odijelo
kroji prema velicini onoga kome je namijenjeno. Ima misljenja da se
pod tim podrazumijeva od bakra koji se rastopio pa postao kao vatra.
Medutim, ispravno je vjerovati onako kako je receno u kur'anskom

Uzviseni Allah, nadalje,

odijela

tekstu.

Od Semure
s.a.v.s.,

rekao:

pojasa,

neke do

Dzunduba,

b.

"Neke od
vrata, a

r.a.,

se prenosi da je Vjerovjesnik,

njih vatra ce obuzeti

neke do kljucne

do koljena, neke do

kosti.""-

(xri cTro/i

;juii

En-Nevevi kaze; "Ovaj hadis

jednoglasnog misljenja.
ucini prije

U njemu

je

jj

oi

jj

je dokaz da je naricanje zabranjeno, o cemu su islamski ucenjaci

takoder potvrda da je za taj grijeh pokajanje ispravno, ukoliko se

nego sto dusa dode do grkljana."

.

297

iJ^I (^

A./\V) |vJ

"'
l_5j

Od

Ibn 'Abbasa, r.a., se prenosi da je Allahov Poslanik, s.a.v.s.,

rekao: "Od svih stanovnika Dzehennema najblaza kazna ce bid Ebu
Talibu. Obuzimace ga dokle mu hvata obuca
od nje kljucati
mozak."^"
i

Dzehennema

Posteija stanovnika

Uzviseni Allah kaze:

tj.

U Dzehennemu ce im lezaji ipokrivaci odvatre biti.

im

posteija ce

biti

od vatre

(El-A'raf, 41.)

pokrivaci od vatre, neka nas Allah od

nje sacuva.
-

Zumer,

Nad
16.)

njima

od

ce biti naslage

pokrivaci, posteija

tj.

"hladovi" ovdje

je upotrijebljen u

vatre,

aiispod njihnaslage. (Ez-

krovovi od

vatre. Izraz "Jib"

ironicnom znacenju,

jer

hladovina

od vrucine, za razliku od ove njihove koja ce ih prziti, kao sto na

drugom mjestu stoji u rijecima Uzvisenog: Idite prema onome sto ste
neistinom smatrali, idite prema dimu u tri prama razdvojenom. (Elstiti

Murselat, 29.-30.)
Velicina

obim stanovnika Dzehennema i odvratnost

njihova izgleda

Od Ebu
rekao:

Hurejre,

"Izmedu

jahaca"^''''

Od

se prenosi

r.a.,

nevjernika

plecki

da je Vjerovjesnik,

bice

njega se prenosi da je Allahov Poslanik,

rekao: "Kutnjak nevjernika je kao (brdo) Uhud,

da bi trebalo) tri dana hoda (da se prede).""^

El-Hafiz

el-Munziri

pojedinaca koji ce

je rekao:

Dzehennemu

"I

s.a.v.s.,

a bora

takoder,

na kozi (tolika

ovom Ummetu ce

ogromni kao

biti

s.a.v.s.,

dana hoda za brzog

tri

sto su

biti

ogromni

nevjernici."

Ibn Madze, el-Hakim

neki drugi, navode hadis koji prenosi
Abdullah b. Kajs u kome stoji: "Jedne noci sam bio kod Ebu Burejde
kada je kod nas dosao el-Haris b. Ukajs, r.a., pa nam je te noci eli

.JU."^!

.ijLl

(..ipr

En-Nevevi

kaze:

"Ovo

to sve u Allahovoj moci.

s.a.v.s., koji je

same

istinu

sve zato da

to se

U^

Ul^ (iA
bi

mu

mora

(^Al/V

|vi J

iiv/'\ ) cSX-jOl J

bol

patnja

bill

govorio."

298

{i\o

iJrl <Jl^ (^

Iw

333

(Ji-

'

JJ
"

tijUUl

An/\ V) iJ-

i\jj

335
i'

JJ

U ovo se ne smije sumnjati, jer je

o tome saopcio licno Vjerovjesnik,

veci.

vjerovati, jer je vijest

jlijJl

(Ao/r)

Haris ispricao da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: "Zahvaljujuci

njegovu zauzimanju (-upUj^) u Dzennet ce od mojih sljedbenika uci
vise (Ijudi) nego sto ih ima u Mudaru. Medu mojim sljedbenicima
bice
onih koji ce radi Vatre toliko narasti da ce zauzeti jedan od
i

njenih uglova.""*

Opis jos nekih

Od Enesa

Malika,

b.

dunjaluku najvise uzivao

jedan put umociti u vatru
dobro.?

Jesi

prenosi da je Allahov Poslanik,

se

r.a.,

"Na Sudnjem danu ce

rekao:

s.a.v.s.,

vrsta kazni

li

se prici covjeku koji je na

od stanovnika

a bice

upitati: 'Covjece, jesi

ikada osjetio kakvo uzivanje?'

vatre,
li

ikada vidio kakvo

pa ce odgovoriti:

'Nisam, tako mi Allaha, Gospodaru!' Zatim ce se

stanovnika Dzenneta koji je na

mu

ovom

pa ce se samo

prici

jednom od

svijetu bio najnesretniji covjek,

samo jednom oproba Dzennet upitati: 'Covjece,

jesi li ikada vidio kakvu bijedu.^ Jesi li ikada osjetio nestasicu.?' - pa ce
odgovoriti: 'Nisam, tako mi Allaha, Gospodaru! Nikada nisam osjetio
poteskocu, niti sam je kada vidio.""'
pa

ce

rekao:

mu

se dati da

Od Ebu Hurejre, r.a., se prenosi da je Allahov Poslanik, s.a.v.s.,

"Nema nikoga ko ima riznicu blaga, pa na nju ne daje zekat, a da

se ona na

Sudnjem danu nece

sam

tvoja

riznica.'^-^"

bjezati, a ovaj ga goniti

zaloziti

savladati

to

u celava junaka koji svojim

koji ce mu reci: 'Ja sam tvoj imetak.

U drugoj verziji jos stoji: "pa ce od njega poceti

vilicama gricka dva zrna grozdica

Ja

pretvoriti

mu

od njega se

braniti, a ovaj ga

svojom rukom

o vrat objesiti.", a zatim je proucio ovaj

Ne^a oni koji skrtare u onom

da je to dobro za njih; ne, toje zlo za

ajet:

sto im Allah iz obilja Svoga daje, nikako ne misle

njih.

Na Sudnjem danu bice im o vratu

objeseno ono cime su skrtarili. (Ali 'Imran, 180.)

Od Nu'mana
s.a.v.s.,

biti

ce

rekao:

"Od

covjeku ispod

mu

kljucati

Besira,

b.

r.a.,

svih stanovnika
cijih

se prenosi da je Vjerovjesnik,

Dzehennema

najblaza kazna ce

peta ce gorjeti dvije glavnje zeravice od kojih

mozak kao

sto

na suhom granju kljuca kotao.""'

im

Od

el-Hasana

da je

prenosi

se

el-Basrija

vezi

rijeci

Kad im se ko%e ispeku, zamijenicemo im ih drugim kozama da

pravu pafnju." (En-Nisa', 56.) rekao: "Vatra ce ih svaki dan
sagorjeti po sedamdeset hiljada puta, i svaki put ce kada sagore, bid
receno: "Vratite se ponovo kao sto ste bile!" - pa ce se vratiti."
Uzvisenog:

osjete

Kaznjavanje stanovnika Dzehennema u moraino

-

psihickom smislu

ovu vrstu

Dzehennema

spada

kaznjavanja

da

to

ce

stanovnike

u dzehennemsku vatru meleki ucutkivati,

prije ulaska

u rijecima Uzvisenog Allaha: Kad god se ^ojagomi/a u nj

strazari u njemu ce je upitati: "Zar nije niko dolazio da vas

kao sto
bad,

stoji

opominjeP"
"a mi

"Jest,

dolazio

namje onaj koji nasje opomtnjao"- odgovorice

smo poricali i govorili: 'Allah nije objavio nista. "

ovu vrstu

spada

kaznjavanja

8.-9.)

sto ce jedni

to

(El-Mulk,

-,

druge

u rijecima Uzvisenog: //^/^^/^o^/^^i?

za kojim se u nevjerovanju poveo. (El-A'raf,
38.), zatim i to sto ce se tlacitelji odreci od potlacenih, pa ce im
potlaceni, kao sto veli Uzviseni, reci: ''Da nam je samo da se vratimo,pa
prokUnjati

psovati,

kao

sto stoji

narod

ude, proklinjace onaj

da

se

mi

njih

odreknemo kao

njima djela njihova po

sto

sii

se

oni nas odrekli!" Eto, tako ce Allah

kobnim pokazati

njih

oni

iz

vatre nece izlaziti.

(El-Bekare, 167.)

U
vidjeti

njihov moralni poraz

svojevrsnu kaznu spada

da ce vjernici koje su na

ovom

ruglu ih izlagaU, zasluziti Allahovo zadovoljstvo

Allahove srdzbe

ismijavaliP Da

nam se nisu

iz

da govore.

"Stanovnici

Dzehennema

Allah odazvati na

cetiri,

htjece uputiti

u rijecima

zle ubrajali i koje

to

sto

Muhammed

b.

kad dodu do pete zanijemice

moci

izgovoriti, niti poslije toga bilo

rijeci:

''Gospodaru nas"

smo u

stoji

im nece biti
Ka'b kaze:
pet molbi, od kojih ce im se

kaznu spada

torn smislu

ali

vida izgubili?" (Sad, 62.-63.)

njihov moralni poraz

dozvoljeno

Ijude koje

to sto ce

nagradu, te spas od

gnjeva kojima su oni izvrgnuti, kao sto

Uzvisenog: / govorice: "Zasto ne vidimo

smo

vrijedaH, ponizavali

svijetu

red ce oni

nas ozivio; mi priznajemo grijehe

sta progovoriti.

To su

nece

je

njihove

"dvaputa si nas usmrtio i dvaputa si

nase, pa ima li ikakva naana da se

izader{G2irn,n.)
Uzviseni Allah

vam

ce,

odazivajuci se na njihovo molenje, reci: To

je zato sto niste vjerovali kada se pozivalo Allahu Jedinom,

300

vjerovali

ste

ako bi Mii se neko dnigi smatrao jednakiml Odluka pripada jedino

Uzvisenom

Allahu,
nas,

vidjeli

smo

(Gafir, 12.)

Velikom.

culi

Gospodaru

reci:

smo, pa nas povrati da dobra djela cinimo, mi, doista,

(Es-Sedzde,

cvrsto vjerujemo!

Oni ce zatim

Uzviseni Allah ce im odgovoriti:

12), a

Zatim
od
onih koja smo cinili. (Fatir, 37.) - pa ce im Uzviseni Allah reci: A zarvas
nismo ostavili da zivite dovoljno dugo da bi onaj koji je trebao da razmisli
imao vremena da razmisli, a bio vamje dosao i onaj koji opominje? Zato
iskiisite patnju, nevjernicima nema pomocil (Fatir, 37.). Zatim ce zamoliti:
Gospodaru nas, nasi prohtjevi su bili od nas jaci, te smo postali narod
zalutali. Gospodaru nas, izbavi nas iz nje; ako bismo ponovo zlo radili,
sami bismo sebi nepravdu, ucinili. (El-Mu'minun, 106.-107.). Na to ce
im Allah reci: Ostanite u njoj prezreni i nista Mi ne govorite! (ElMu'minun, 108.) Poslije toga nikada vise nece progovoriti ni jednu
jedinu rijec, a to je, samo po sebi, uzasna kazna."

Zar

se prije

niste zaklinjali

da

necete

na onaj svijetP (Ibrahim,

ce zamoliti: Gospodaru nas, izbavi nas, cinicemo dobra

Od Malik

44.)

djela, drukcija

Enesa se prenosi da je Zejd b. Eslem u vezi sa

sljedecim kur'anskim ajetom: Zalili se mi Hi trpjeli, svejedno namje,
spasa

nam

b.

vise nece

biti.

stotinu godina, zatim

(Ibrahim, 21.) rekao da su prethodno: "Trpjeli

zalili

stotinu godina, pa

godina, a tek onda rekli: Zalili se mi Hi

trpjeli,

ponovo

trpjeli stotinu

svejedno namje, spasa

nam

vise nece bin. (Ibrahim, 21.)

Od
rekao:

Ibn Omera,

r.a.,

"Na Sudnjem danu

runom,

zaklati

izmedu

se prenosi da je Allahov Poslanik, s.a.v.s.,

se smrt dovesti u liku ovna sa bijelim

ce

Dzenneta

stanovnici Dzenneta, od danas

stanovnici

je vjecnost

Dzehennema, od danas

Ovoliko,

ukratko,

Dzehennema

je vjecnost

objaviti:'

nema smrti!
nema smrti !"^*"

vise

vise

dzehennemske kazne,

vrstama

O
O
sa

napomenom da ima jos mnogo detalja o njima. Pored navedenih vrsta

patnji stanovnici Dzehennema ce imati jos jednu vrstu kazne, a to je
da nikada nece moci prezaliti sto su propustili priliku da uzivaju u
dzennetskim blagodatima, susretu sa Allahom
da steknu Njegovo
zadovoljstvo, iako ce biti svjesni da su to sve zrtvovali za jeftinu robu
kratkog
od svega nekoliko dirhema radi svojih niskih prohtjeva
uzivanja na ovom svijetu. Shvativsi, konacno, da je to sve kratko
trajalo
da im, cak, ni uzivanje na ovom svijetu nije bilo cisto, nego
i

ponekad

pomuceno gorcinom, u
ij~\

(\

At/^V)

,J-~- j

301

sebi ce pomisliti:

Sj^l

jLJi
,

jiijJi

"Kakva

(S^o/^

^)

steta!

i^ji^i

aijj

Kako smo mogli

zbog neposlusnosti prema

Gospodaru nasem, sebe upropastiti?! Kako se nismo uspjeli strpjeti
tako spasiti?! Da smo se tada strpjeli, prosli bi
odredeni broj dana
dani
danas bi bill u blizini Gospodara svjetova uzivali u Njegovu
sebi tako zlo nanijeti

zadovoljstvu!

Kakve
ono

iskusili

blagodati

sto su iskusili, a da

im

nista

ono sto su propustili

od dunjaluka, njegovih
i

uzivanja nije ostalo. Znaj da je Allah

njegove 'strahote stvorio

povecava

Propustili su

zalosti za njih!

niti

za

Dzehennem

tacno odreden broj stanovnika koji

smanjuje, te da je sa tim gotovo, kao sto

stoji

niti

se

u rijecima

ih na Dan tuge kada ce biti s polaganjem racuna

a ont su ravnoduini bilii nisu vjerovali. (Merjem, 39.) Zaista,
ovdje se misli na Sudnji dan unaptijed odredenu sudbinu. Ono sto
zaokupljas bezvrijednim stvarima na
cudi je da se smijes, veselis
ovom svijetu, a ne znas kakva ti je sudbina unaptijed odtedena.

Uzvisenog: / opomeni

zavrseno,

Ukoliko

"Da mi
Kuda idem cemu

konacno odrediste?
sudbina

zapitao:

se

bi

kakvo li je moje
nadam? Kakva li je moja

je znati

se

vidio bi ptedznake koji potvrduju optavdanost tvoga

si.?"

nadanja. Dakle, ptvo motas tazgledati oko sebe, vidjeti u

kakvom

se

kakva su tvoja djela, jet je svakom olaksano ono za sta

je stvoten. Ukoliko ustanovis da si na pravom putu da cinis dobra
djela, blago tebi jet si daleko od Dzehennema, a ukoliko ustanovis da
si na kfivom putu, da ne cinis dobta djela, da staino nailazis na nesto
sto te navtaca na zlo, znaj da te
sto ti ne da
da cinis dobto
Dzehennem ceka, jet to na njega upucuje kao sto dim upucuje na
vatru. Uzviseni Allah u tome smislu veli: Cestiti ce sigurno u Dzennet, a
stanju nalazis,

grehiici sigurno

se

u Dzehennem. (El-Infitar, 13.-14.) Prema tome, postavi

prema ova dva

ajeta,

pa ces vidjeti kakva

ti

je

sudbina na oba

svijeta. Allah, opet, najbolje zna!

Opts Dzenneta

bogatstva njegovih blagodati

Ovdje cemo ukratko navesti

mu

sta o

ovome kaze

el-Gazali, Allah

se smilovao:

"Znaj da
ovdje

iza

upoznao,

blagodatima, sreci

ovog

dolazi
i

svijeta,

drugi

cije si brige,
svijet!

Zato,

teskoce

dobro

nedace, vec
razmisli

uzivanjima koja na njemu cekaju, jer sve sto se

vise na drugom.
duzim razmisljanjem o uzasima Dzehennema

vise zrtvujes za jedan od ova dva svijeta, dobijas

Pobudi

strah u srcu sto

302

jedne,

nadu u vjecno uzivanje u dzennetskim blagodatima,

Neka

strane.

na pravi

te

nada u Dzennet,
carstva

spasiti

jer ces

put

od Dzehennema

tjera bic straha

se jedino na

taj

druge
i

vodi

nacin domoci dzennetskog

bolne dzehennemske kazne. Razmisljaj o stanovnicima

Dzenneta, o vedrini njihovih lica sa kojih se prepoznaje radost sretna

zivota, koji zapecaceno pice piju, naslonjeni na mindere, postavljene
na obalama rijeka od vina

djevicama krupnih
rubina

godina

istih,

meda, okruzeni mladicima

nude
ukusnog

djecacima,

crnih ociju, sve Ijepoticama naravi divnih, poput

covjek ni dzinn nije dodirnuo,

bisera, koje prije njih, ni

se

slicni

u satorima skrivenim! Razmisljaj zatim, o tome kako im

case, ibrici

pehari puni pica

iz

izvora tekuceg, cistog

za one koji ga piju, kako oko njih obilaze sluge

djecaci,

biseru u skoljkama skrivenom, kao nagradu za ono sto su radili!

Razmisljaj o tome kako ce biti na mjestu sigurnom, u vrtovima sa

hladnim izvorima, kroz koje ce rijeke proticati, na mjestu u kome ce
biti zadovoljni, kod Vladara Svemocnoga, na mjestu gdje ce, ozareni
srecom, gledati lice Vladara Plemenitog, gdje im lica tama sjeta
nece prekrivati, nego ce biti robovi postovani, od Gospodara svoga
najrazlicitijim darovima nagradeni, vjecno uzivati u onome sto im se
dopada, gdje nece ni straha ni zalosti osjecati, gdje ce varljivosti srece
i

biti

postedeni, jesti

mlijeka, vina
Ijepote kuce

uzivati u najrazlicitijim jelima

piti sa rijeka

meda. Velika li cuda od onoga ko vjeruje u sve ove

stanovnici nece pomrijeti da one koji su u njegovom
nece nedace zadesiti
da se njihovo kolo srece nece

ciji

dvoristu odsjeli

Moze

mijenjati.

biti

zadovoljan

sa

onim

sto je Allah dozvolio

da

propadne
sa zivotom koji je pripremio mimo njega! Tako mi AUaha,
da u Dzennetu nije zagarantirano nista drugo do to da ce tijelo uvijek
biti zdravo, da nikada nece umrijeti, niti trpjeti glad zed, covjeku bi
bilo bolje da se u njega preseli sa ovog svijeta da onaj svijet vise voli,
jer se jedino na taj nacin moze postedjeti ovosvjetskih nedaca
surovosti. A sta tek reci kada se zna da ce svi njegovi stanovnici biti kao
vladari bezbjedni, u svakojakim blagodatima lagodnog zivota uzivati,
da ce u njemu imati sta god pozele, da ce u dvoriste Arsa navracati u
lice
AUaha Plemenitog gledati, da se pored uzivanja u gledanju u
AUahovo lice na druge blagodati nece ni osvrtati, da ce u dzennetskim
blagodatima neprekidno uzivati i da one nikada nece prestati?!
i

tom smislu

Poslanik,

s.a.v.s.,

Dzenneta,
bolesni

od

biti.

Ebu Hurejre, r.a., prenosi da je Allahov

"U tom ce se zacuti glas: 'O stanovnici

se od

rekao:

danas cete uvijek

Od

danas

cete

zdravi

vise nikada necete

vjecno zivjeti

vise nikada necete

biti

303

umrijeti.
ostarjeti.

necete

Od
Od

danas

mladi

uvijek

cete

biti

danas cete u izobilju uzivati

osjetiti.

tome su znacenju

"Taj Dzennet ste

ce se doviknuti:

vise nikada necete

vise nikada nestasicu

Uzvisenog Allaha: /;2/Vw(2

u nasljedstvo dobili za ono sto ste cintli!"
i

rijeci

(El-A'raf,43.r'

Dzennet je daleko od toga da se njegove blagodati mogu

zamisliti Hi na urn pasti, jerje i samo jedan njegov dio kol'iko
bic moze prekn'ti boiji od cijelog ovog svijeta i svega sto je
na njemu

Od Ebu
s.a.v.s.,

Hurejre,

pripremio ono sto

palo.

r.a.,

se prenosi da je

AUahov

Poslanik,

rekao: "Uzviseni Allah veli: 'Svojim dobrim robovima

kao nagrada za ono

Od

oko vidjelo, ni uho culo niti na Ijudski urn

Uzvisenog Allaha: / ni^o ne zna kakve ih,

niti je

Potvrda za to su

sam

rijeci

sto su cintli, skrivene radosti cekaju.

(Es-Sedzda,

17.)'''*"

predajom prenosi da je
rekao: "Nista od onoga sto je u Dzennetu, osim naziva, nema na
ovom svijetu. Ovosvjetski med nije kao dzennetski med, ovosvjetsko
dzennetsko vino, niti je ovosvjetsko grozde kao
vino nije kao
Ibn Abbasa,

r.a.,

se vjerodostojnom

dzennetsko grozde."
Koliko god citao o opisu dzennetskih blagodati
zamisljao,

nego

one su

sto su

Hurejre,

nego

razmisljajuci

ti

r.a.,

Ijepse

sto

na

si

Sunce izade pa dokle zade.

koliko god ih
i

ugodnije

um padale. U tome smislu se od Ebu

prenosi da je Allahov Poslanik,

koliko je luk nekog od vas,

ih citajuci zamisljao

s.a.v.s.,

rekao:

"Duzina

u Dzennetu je bolja nego sto je odakle

'"'''

Ibn el-Kajjim, Allah mu se smilovao, je rekao: "Kako se moze

zamisliti kuca koju je Allah Svojom rukom stvorio,
ucinio je
prebivalistem

plemenitoscu
najvise sto se

za
i

Svoje

prijatelje,

zadovoljstvom,

moze

postici,

ispunio

njene

je

Svojom miloscu,

blagodati opisao kao nesto

njeno bogatstvo sa velikim bogatstvom,

304

On

dobrom

ocistio od svake mahane

kada ce ti se, ako upitas od cega
safrana, ako upitas za njen krov, reci
joj je pod, reci da je od mosusa
da joj je krov 'Ars Milostivog, ako upitas za njen malter, reci da je od
mirisnog mosusa, ako upitas za njen sljunak, reci da je od bisera
dragog kamenja, ako upitas za njene zidove, reci da im je jedna cigla
od zlata, a druga od srebra, ako upitas za njeno drvece, reci da joj je
stablo od zlata ili srebra, a ne od drveta, ako upitas za njene plodove,
reci da su oni meksi od maslaca, a sladi od meda, ako upitas za
njiiiovo lisce, reci da su Ijepsi njezniji od svile, a ako upitas za njene
rijeke, reci da su od mlijeka nepromijenjena ukusa, od vina prijatna
onima koji ga piju od meda procijedenog."

koju je sam
i

ispunio svakojakim

Kako

nedostatka?!

se

moze

zamisliti
i

Dzennetske kapije

Od

b.

Sa'da se prenosi da je Allahov Poslanik,

"U Dzennetu ima sedam

rekao:

Na

Sehia

nju ce uci

samo

Od Ebu

oni koji su

Hurejre,

kapija.

s.a.v.s.,

Jedna od njih se zove Rejjan.

postili."-**^

r.a.,

se prenosi da je Allahov Poslanik,

"Ko u ime Allaha dadne dvoje od svog imetka (dva

da ude na sve dzennetske kapije. Dzennet
konja
si.), bice pozvan
ima osam kapija. Ko bude redovno obavljao namaz, bice pozvan da
ude na vrata namaza, ko bude postio, bice pozvan da ude na vrata
posta, ko bude davao sadaku, bice pozvan da ude na vrata sadake, ko
se bude borio na AUahovu putu, bice pozvan da ude na vrata
dzihada." Na to je Ebu Bekr, r.a., upitao: "Tako ti Allaha, ima li iko
da ce sa svih kapija biti pozvan.?" - pa je odgovorio: "Ima, nadam se
rekao:

s.a.v.s.,

da ces

ti

biti

jedan od

njih."'''*''

Stepeni Dzenneta

svome Sahihu Muslim u svome Sahihu navode da

"U Dzennetu ima stotinu
je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao:
stupnjeva. Izmedu svaka dva stupnja je koliko izmedu nebesa
Zemlje." To znaci da su stupnjevi Dzenneta veoma visoki, a koliko,
to zna samo Allah. Postoji jos jedna verzija ovog hadisa u kojoj stoji:
"U Dzennetu ima stotinu stupnjeva. Izmedu svaka dva stupnja je
Buharija u

305

koliko izmedu nebesa

bore na Njegovu

Zemlje. Allah ih je priredio onima koji se

putu."'*''

Ibn Tejmijja je skloniji ovoj verziji, ne

mogucnost da je dzennetski stupanj visi od toga, slicno
u drugom, takoder, vjerodostojnom hadisu kaze: "Allah

Sejhu-1-Islam,
iskljucujuci

kao sto se
ima devedeset

devet

(lijepih)

Ko

imena.

ih

nabroji,

uci ce u

Dzennet."-^*'

Na

ispravnost ovakvog tumacenja ukazuje

polozaj naseg Vjerovjesnika,

s.a.v.s.,

ukupno

stotinu

stupnjeva

koji svaki pojedinac

borbom na Allahovu putu. Dzennet je

je Firdevs, a

krov

'Ars,

kao sto

stoji

daje

cinjenica

Dzennetu iznad koga nema drugih stupnjeva,

stupnju
zasluzuje

iznad svih ovih stiipnjeva,

njegova

tj.

na

a to je

Ummeta

kupolast, sredina

mu

u vjerodostojnom hadisu Allahova

"Kada Allaha molite, molite Ga za Firdevs, jer je to

sredina Dzenneta najvisi dio Dzenneta, iznad koga je Ars Milostivog
iz koga izviru dzennetske rijeke.'"''*' Ovu
verziju navodi Ibn Kesir,
Poslanika,

s.a.v.s.:

Allah

mu

se smilovao!

Od Ebu
s.a.v.s.,

rekao:

AUahov Poslanik,
"Stanovnici Dzenneta ce sobe jedni drugih medusobno
Se'ida el-Hudrija

gledati kao sto se sa horizonta

se prenosi da je

na istoku

ili

zapadu vidi zvijezdama

osuto nebo, kako bi se izmedu njihovih polozaja vidjela

razlika."''*^

Dzennetske zgrade
Uzviseni Allah
odaje, sve jedne

veli:

one koji

se

Gospodara svoga boje

iznad drugih sagradene. (Ez-Zumer, 20.)

cekajii

Ovim ajetom je

nedvosmisleno

receno

sagradene

su to stvarne gradevine, kako se ne bi mislilo da je to

da

da su dzennetske sobe jedna iznad druge

receno u prenesenom znacenju

Od Ebu Musa'a
s.a.v.s.,

rekao:

da tamo

nema

gradevina.

el-Es'arije se prenosi da je Vjerovjesnik,

"Vjernik ce u Dzennetu imati sator od iskruzenog

34(5

^LJl

306

JJ

tUi-bLl

lT

bisera,

dugog sezdeset

obilaziti, a

milja.

da jedna drugu nece

Od

'Aise,

r.a.,

njemu ce vjernik

imati zene koje ce

vidjeti."-""

se preko

Ebu Hurejre

prenosi da je Dzibril

Vjerovjesniku, s.a.v.s.: "Prenesi Hatidzi selam od njena

Gospodara
obraduj je sa kucom u Dzennetu od trske u kojoj nece
bid nikakve buke ni umora!"''^'
Pod trskom se ovdje misli na
oljupinu od svjezeg supljeg bisera. Kaze se da je ona prva povjerovala
u ono sto je govorio Allahov Poslanik, s.a.v.s., pa joj je zbog toga kao
nagrada u Dzennetu dat dvorac od trske.

rekao

Od

Enesa se prenosi da je Vjerovjesnik, s.a.v.s., rekao:

"Uveden sam u Dzennet, pa sam se iznenada nasao ispred jednog
dvorca od zlata. Upitao sam: 'Ciji je ovo dvorac.'" - pa mi je receno:
'Jednog mladica iz (plemena) Kurejs.' Pomislio sam da sam to ja, pa
sam upitao: 'Ko je on.?' - pa mi je receno: 'Omer b. el-Hattab."^^^

Hrana stanovnika Dzenneta

Uzviseni Allah

veli:

/ vocem

koje ce

sami

birati

mesoin pticijim

dzennetskog voca, o
se iz ttjih da
kakav plod, oni ce reci: ''Ovo smo i prijejeli" a bice im davani samo njima
slicni. (El-Bekare, 25.) Ibn Dzerir, Allah mu se smilovao, kaze da se
pod rijecima Uzvisenog: Svaki put kad im se da, misli na plodove
dzennetskog voca. Tj. oni ce reci da su takve plodove vec jednom jeli
na ovom svijetu. Takoder se kaze da se pod rijecima Uzvisenog: Ovo
smo i prijejeli, misli - prije u Dzennetu zbog slicnosti u izgledu, a pod
rijecima Uzvisenog:... a bice im davani samo njima slicni, i]. sWcmpo
kakvo budu

zeljeti.

(El-Vaki'a, 20.-21.) Sto se tice

njemu Uzviseni na drugom m]csuive[r. Svaki put kad im

izgledu.

El-Hasan kaze: "Zar niste primijetili kako se pojedinih

plodova na ovome svijetu zasitite
kako su kvarljivi, za razliku od
dzennetskih plodova, za koje Uzviseni veli: Usred voca svakovrsnog
kojeg ce uvijek imati i koje nece zabranjeno biti. (El-Vaki'a, 32.-33.) tj. koga
ce biti stalno, a ne samo povremeno, u sezoni, koje nece biti, onome
ko ga zazeli, zabranjeno. Na drugom mjestu Uzviseni veli: I blizu ce im
i

307

biti, a plodovi njegovi ce im nadohvat ruke stajati. (JL\Abbas kaze: "Kada neko pode da neki plod dohvati,

hladovina njegova
Insan, 14.) Ibn

on ce se sam nadohvat ruke primaci."

Od
-

Malika se prenosi da

b.

Allahov Poslanik,

s.a.v.s.,

odgovorio:

je,

upitan: "Sta je to Kevser?"

"To je

rijeka u

Dzennetu koju

Allah meni dao. Bjelja je od mlijeka a slada od meda.

je
i

Enesa

ptica

ciji

su vratovi poput vratova deva."

"Znaci da su kao ugojene prepelice?"

rekao:

"Ukus im

Od

Na

to je

ce

biti

Onmer rekao:

pa je Allahov Poslanik,

s.a.v.s.,

je jos Ijepsi."-*^^

Dzabira,

r.a.,

se prenosi da je Allahov Poslanik, s.a.v.s.,

rekao:

"Stanovnici Dzenneta ce

nuzdu

vrsiti.

sto

U njoj

Samo

ce se

jesti

podrigivati

piti,

ali

mirisati

se

nece

sliniti niti

na miris mosusa. Kao

se nadahnuto disanjem oni ce stalno izgovarati Subhanellahl

Allahu ekberF*

Od

Sevbana, oslobodenog roba Allahova Poslanika,

prenosi da je rekao: "Bio

mu

je

dosao jedan jevrejski rabin

kraju nije upitao:

rekao:

sam kod Allahova

"Ko ce

Poslanika,

poceo ga

ju prvi preci.'^"

"Siromasni Muhadziri." Jevrej

prvo ponuditi kada udu u Dzennet?"

je,
-

pa

s.a.v.s.,

zapitkivati,

se

kada

s.a.v.s.,

dok ga na

Sirat-cupriju- pa

mu je

zatim, upitao: "Sta ce

im se

od

riblje

- tj.

je rekao: "Okrajci

jesti.''" - pa mu je
po njegovim obroncima
pasao." Zatim je upitao: "A odakle ce piti.-*" - pa je odgovorio: "Sa
izvora zvanog Selsebil." Na to je (rabin) rekao: "Istinu si rekao."''"^''

dzigarice."

rekao:

Zatim

"Zaklace

je upitao:

"A

sta ce poslije toga

im se dzennetski bik

koji je

Pice stanovnika Dzenneta

Uzviseni Allah

veli: Cestiti ce iz pehara piti

kamforom zacinjeno

samo Allahovi sticenici piti i koji ce kiida hoce bez

muke razvoditi. (El-Insan, 5.-6.) Izraz pehar je posuda iz koje se pije,
premda se cesto koristi u znacenju vina, kao sto je primjer u rijecima

pice sa izvora sa koga ce

pjesnika:
i^edcm sam pehar slatko popia,

A. dmffim

C-OJl

(YT cTYi/^o) 4^1 ^y;

J csy^l

se

od ptvc?^

'^"i j

308

-Jji

Ipecio.

^ "L,_h ^^M-' (TTV

lYYl/r)

^X-

<

')J

Rijeci Uzvisenog:
kamforom zacinjeno, znace pomijesano sa
kamforom. Mukatil kaze: "Ne misli se ovdje na ovosvjetski kamfor.
Tako je nazvan samo zato da bi vam to predocilo pobudilo zelju u
Rijeci Uzvisenog Allaha: ... / koji ce kuda hoce bez muke razvoditi,
srcu."
znace da ce ga moci razvoditi kuda god hoce njime se koristiti kada
god zazele.
...

Uzviseni,
zendzebilom

takoder, u istom poglavlju veli:

U njemu ce iz case pice

(El-Insan,

vino ponnijesano sa

zacinjeno piti.

17.)

tj.

Arapi su prije Islama, zbog posebno lijepog mirisa,

zendzebilom.
voljeli mijesati

vino sa zendzebilom

tako ga pomijesana

piti.

Uzviseni, nadalje, kaze: / dace im Gospodar njihov da piju

pice.

(El-Insan, 21.)

ovosvjetskog vina,

To

znaci da ce dzennetsko

potpuno

biti

cisto.

cisto

pice, za razliku

od

tome smislu Ebu Kilabe

Ibrahim en-Nah'i kazu: "Prvo ce biti sluzeni svakojakim jelima, a

onda ce im se na kraju donijeti cisto pice od koga ce im se sleci hrana
poceti izlaziti znoj iz tijela koji ce mirisati na miris
u stomaku
mosusa." Od Zejda b. Erkama, r.a., se prenosi da je rekao: "Jedan
sljedbenik Knjige dosao je Vjerovjesniku, s.a.v.s., upitao ga: 'O Ebu
Kasime, ti tvrdis da ce stanovnici Dzenneta jesti piti?' - pa mu je
odgovorio; 'Jeste, tako mi Onoga u cijoj je ruci Muhammedov zivot,
svako ce od njih imati stotinu puta veci nagon za jelom, picem
polnim odnosom (nego sto je na ovom svijetu)." Zatim je rekao:
"Onaj ko jede
pije ima potrebu za nuzdom. Medutim, u Dzennetu
nece biti necisti. Zato ce njihova nuzda biti u vidu blagog znojenja
koze koje ce mirisati na mosus, pa ce im se tako stomaci opustati."''-'^
i

Ebu
biti.

Derda',

u vezi

r.a.,

rijecima Uzvisenog: Ciji ce pecat mosus

(El-Mutaffifun, 26.) je rekao:

ce na kraju

piti.

Ono je

"To

kada

bi

u njega zamocio ruku pa je poslije izvadio, ne

ostalo zivo bice, a da ne bi taj miris osjetilo."

Abdullah
s

vodom

iz

Mutaffifun,

b.

Tesnima

Mes'ud,
ce biti,

27.-28.) rekao:

Allahu bliski ce ga

cista

r.a.,

je

poput srebra koje

neko sa ovog svijeta

je pice bijelo

toliko mirisno da,

u vezi

rijeci

bi

na

"Onima sretnim ce

309

piti."

svijetu

Uzvisenog: Pomijesano

sa izvora iz kojeg ce Allahu

nepomijesana

ovom

biti

bliski piti. (EI-

pomijesano, a

Odjeca stanovnika Dzenneta

Uzviseni Allah

yzXv.

U kojima ce se zlatnim narukvicama,

biserom

a haljine ce im u njima, od svile biti. (Fatir, 33.), zatim U

njima ce se narukvicama od zlata kititi i u zelena odijela od dibe i kadife
oblaciti, na divanima ce u njima naslonjeni biti. (El-Kehf, 31.)
ukrasenim,

kititi,

Neki mufessiri kazu da

a

pod izrazom

izrazom

tkanu

se

pod izrazom

"^->-^" misli na tanku,

na debelu svilu. Drugi, pak, kazu da se pod

ne misli na grubu i debelu tkaninu, vec na gusto
Ez-Zudzadz kaze: "U svakom slucaju, pod ova dva izraza,

"i3>:

svilu.

"ii>^

--t"

-'"

misli se na najbolje dvije vrste svilenog platna.

zelena boja, a
svile

najnjeznija odjeca je svilena.

odlikuju najljepsim bojama za oko,

najmeksim

najprijatnijim za tijelo,

hadisu

Poslaniku,

prenosi

koji

s.a.v.s.,

s.a.v.s.,

el-Bera'

jednom je prilikom

jedne,

najbolja boja je

pomenute
i

bila

ovoga." *" Tj.

brisati ruke, Ijepsa je

vrste

najudobnijim,

b.
'Azib stoji: "Allahovu
poklonjena svilena haljina,

mekana, na

sto je Allahov

Mahrama Sa'd
mahrama kojom ce

rekao: "Divite se ovome.^

u Dzennetu je Ijepsa od

Dzenneta

se

druge strane."

pa su se poceli diviti kako je njezna

Poslanik,

Tako

b.

Mu'aza

stanovnici

od najluksuznije odjece koju na ovom

svijetu nose vladari.

Allahov Poslanik,

s.a.v.s., je

u vezi dzennetske odjece, takoder,

rekao: "Ukras ce vjerniku sezati dokle je

Od

uzimao

abdest."-''''

Harba se prenosi da je Allahov Poslanik, s.a.v.s.,

rekao: "Ko jednom ude u Dzennet vjecno ce uzivati vise nikada
nece nestasicu osjetiti, niti ce mu se odjeca pohabati, niti ce mu
Zuhejra

b.

mladost

proci.""*^'

Opis stanovnika Dzenneta

Od Mu'aza
s.a.v.s.

dlaka

b.

Dzebela,

r.a.,

se prenosi da je Vjerovjesnik,

Dzenneta ce u Dzennet uci golobradi, bez

surmom podvucenim ocima u dobi od trideset tri

rekao: "Stanovnici

po

tijelu

sa

godine.'

.iji^Wi

^'U'Vl

310

cir/i) j\~J\ J

Sj^JsJi

(m-It)

^^^

(O--

oijj

U
Adema

hadisu koji prenosi

Ebu

Hiirejre stoji jos:

"U

liku svoga oca

koji je bio visok sezdeset arsina."'"''

Od Ebu

Hurejre,

AUahov
u Dzennet bice

takoder, prenosi da je

se,

r.a.,

Poslanik, s.a.v.s., rekao: "Prva skupina koja ce uci

poput Mjeseca u noci ustapa. Oni koji budu ulazili iza njih blistace
poput najsjajnije zvijezde na nebu. U njemu nece ni malu ni veliku
nuzdu obavljati, niti se oseknjivati niti pljuvati. Cesljevi ce im biti od
zlara, a znoj ce im mirisati poput mosusa. Mengele ce im biti od
alojeva drveta. Zene ce im biti djevice crnih krupnih ociju. Bice
imace lik njihova oca Adema, sezdeset arsina
slozni svi kao jedan
visokog od zemlje."^''"
i

O
sjedjeti.

njihovom drzanju Uzviseni veli: / Mi cemo zlobu izgrudi

oni ce kao braca na divanima jedni prema dnigima
(El-Hidzr, 47.) tj. sloznih srca jedni prema drugima okrenuti

licem u

lice.

njihovih

istisnuti,

U
da

Buharijinom Sahihu

Allahov Poslanik,

je

razilaziti niti mrziti.

AUaha

jutrom

Muslimovu

s.a.v.s.,

Sahihu, takoder, se biljezi

rekao: "Oni se nece

Njihova srca ce

biti

medusobno

slozna kao jedno srce. Slavice

navecer."-"'''

Najnizi stupanj stanovnika Dzenneta

Od Mugire

b.

Su'be,

r.a.,

da

se prenosi

je Vjerovjesnik, s.a.v.s.,

Gospodara da mu kaze koji je

Dzenneta, pa mu je rekao: 'Stupanj
covjeka koji ce doci, kada ostali stanovnici Dzenneta vec budu usli u
Dzennet, pa ce mu se reci: 'Udi u Dzennet!' - na sto ce on upitati:
zauzeo svoje
'Gospodaru, kako cu uci kada je svako prije usao
mjesto?' Na to ce mu se reci: "Hoces li biti zadovoljan da imas ono
sto vladari imaju na dunjaluku?' - pa ce reci: 'Hocu, bicu zadovoljan,
Gospodaru!' Zatim ce mu se reci: 'Imas to jos toliko, jos toliko, jos
toliko.' - pa ce reci: 'Zadovoljan sam, Gospodaru.' Na to ce mu se reci:
'Imas to
uz to jos deset puta toliko. Imas sve sto ti dusa pozeli za
oko zapne!' - pa ce reci: 'Zadovoljan sam, Gospodaru.' Na to je (Musa)
upitao: "Gospodaru, a koji je najvisi stupanj.?' - pa ce mu reci: 'To su
rekao:

najnizi

"Musa,

stupanj

a.s.,

je upitao svoga

stanovnika

31

oni

sam Svojom rukom pocasti priredio zapecatio ih, tako da

nije vidjelo, uho culo, niti kome na pamet palo."^*''

za koje

to nijedno

oko

Dzennetske zene
Uzviseni Allah

veli:

one koji vjeruju

dobra djela cine obradtij

dzennetskim bascama kroz koje ce rijeketeci; svaki put kadim se iznjihda

kakav plod, oni ce

''Ova

reci:

U njima ce ciste zene imati,

smo

i prijejeli" -

u njima

Tumaceci gore navedeni

smilovao, kaze:

Zajedno

"U ovom

navodi

bice

im davatii satno

ajet,

Ibn el-Kajjim, Allah

ajetu Uzviseni Allah na

sve vrste uzivanje,

to

slicni.

(El-Bekare, 25)

ce vjecno boraviti.

mu

se

jednom mjestu

prvo tjelesno uzivanje u

bascama prepunim svakojakih plodova, ispod kojih ce rijeke teci,

zatim u nasladivanju prohtjeva sa cistim zenama, zatim uzivanje srca,
zatim uzivanje ociju, te neprekidnom zivotu bez smrti neprekidnim
dzennetskim blagodatima. Dzennetske zene nazvane su cistim jer za
razliku od ovosvjetskih zena nece imati mjesecnog pranja, niti nifasa
nakon porodaja, nece obavljati malu ni veliku nuzdu, nece sliniti, niti
pljuvati. Uz sve to, nece imati ni moralnih mahana, losih osobina,
nece ruzne svakakve rijeci govoriti, a pogotovu nece nikada pozeljeti
drugog covjeka."
i

Uzviseni, nadalje, u poglavlju ed-Duhan, kaze:

hurijama, krupnih ociju

zenama,

zeniti.

bijela tena, crnih

hurija dolazi

od

Najispravnije

krupnih

je misljenje
i

ociju.
i

tj.

ih

tanke koze

da ovaj izraz dolazi od korijena

izrazito crnu zjenicu oka, tako

izrazom obuhvacena dva kontrasta

Mi cemo

mladim
lijepim
Mudzahid kaze da izraz

54.)

ocaran zbog njeznc

"jU^:" biti

izrazito bijelu bionjacu

(Ed-Duhan,

ciste boje.

"j^"

imati

da su jednim

Pored njih ce biti hurije, istih godina,

koje ce preda se gledati. (Sad, 52.) tj. koje nikoga drugog do svojc
muzeve nece gledati, niti ce mimo njih druge muskarce zeljeti. Ibn
Abbas, r.a., neki drugi mufessiri kazu da se pod izrazom 'Vy'" misli
na njihovu istovjetnost u godinama da ce sve biti mlade, u trideset
trecoj godini kao njihovi muzevi."
Uzviseni Allah, takoder,

veli:

Od Enesa

b. Malika se prenosi da je Allahov Poslanik, s.a.v.s.,

"Odlazak u borbu na AUahovu putu ujutro povratak iz nje
navece, bolji je od cijelog ovog svijeta svega sto je na njemu. Prostor

rekao:

JLc'^l

(in iIo/t)

X-^

312

_5

jlijl

(n

'\\\

) \j-.=i^

oUjt.lSjUJI

oI

JJ

u Dzennetu koliko obuhvaca luk

bic nekoga

od
ovog svijeta
svega sto je na njemu. Kada bi se neka od
dzennetskih hurija pojavila na Zemlji, sve bi izmedu Dzenneta
Zemlje ispunila mirisom. Pokrivac na njenoj glavi vredniji je od
cijelog ovog svijeta svega sto je na njemu."-"'''
cijelog

ili

od vas,

bolji je

Od Ebu
rekao:

Hurejre,

r.a.,

se prenosi da je Vjerovjesnik,

s.a.v.s.,

"Prva skupina koja ce uci u Dzennet je poput Mjeseca u noci

ustapa, a oni koji

sii

odmah

iza njih bice

kao najsjajnija zvijezda na

Svako ce od njih imati po dvije zene,

potkoljenica vidjeti kroz meso. U Dzennetu nece
nebii.

Gledanje u
Uzviseni

Gospodara svoga

lice

hurije, cija ce se srz

biti

neozenjenih."^**

Uzvisenog Allaha

Allah

veli:

ce gledati.

Toga Dana

ce

neka

lica blistava biti,

(El-Kijame, 22.-23.)

One koji cine dobra djela ceka nagrada, i vise

i vise od toga" misli se na
gledanje u lice Uzvisenog Allaha. Sama rijec "^y...-J-l" znaci Dzennet. U
torn smislu se od Suhejba prenosi da je AUahov Poslanik, s.a.v.s.,
proucio: One koji cine dobra djela ceka nagrada, i vise od toga a zatim
rekao: "Kada stanovnici Dzenneta udu u Dzennet, a stanovnici
Dzehennema u Dzehennem, zacuce se poziv: 'O stanovnici Dzenneta,
vi kod Allaha imate jos jedno obecanje koje hoce da vam sada ispuni.'
Na to ce upitati: 'Kakvo je to obecanje.? Zar nam nije dao da nam tezina
dobrih djela pretegne? Zar nam nije dao da nam lica budu bijela.? Zar
nas nije uveo u Dzennet izveo iz Dzehennema.?' On (tj. Poslanik) je
Uzviseni, takoder,

od

toga.

(Junus, 26.)

Pod

veli:

rijecima Uzvisenog "

rekao: 'Zatim ce

se podici zastor pa ce ugledati lice

pa im nista sto im je dato nece

To

ce

biti

biti

Uzvisenog Allaha,

draze od gledanja u Njega.'"^^'^

nagrada nad svim nagradama

vrhunac uzivanja.

Na

smo do sada govorili, naspram ove, ce se

zaboraviti. Ne samo da ovom susretu stanovnika Dzenneta sa svojim
Gospodarom nece biti kraja, vec nijedna druga dzennetska blagodat
sve druge blagodati o kojima

toj

nagradi nece

biti ni slicna, a

kamoli ravna!

A'

.A.

-A"

313

.A,

SADRZAJ

PREDGOVOR DRUGOM IZDANJU

PREDGOVOR PRVOM IZDANJU
ISKRENOST SLIJEDENJE SUNNETA

.11

_13

ISKRENOST .
SMISAO NAMJERE: ._
ZNACAJ NAMJERE:
SLIJEDENJE SUNNETA

,.

14

17

._

.18

._

POKUDENOSTI NOVOTARIJA I ONIH KOJI IH UVODE

20

,23

ZNACAJ ZNANJA I UCENJAKA

ODGOJ ONOGA KO TRAZI ZNANJE

_27

ODGOJENOST UCITELJA
STANJA I VRSTE SRCA

_41

VRSTE SRCA
Zdravo srce

Mrtvo

_38

43
44
44
45
45
_46

srce

Bolesno

srce

Jos jedna podjela_

46

SEJTANOVI PRILAZI SRCU^

ZNACIBOLESTI SRCA

.52

ZNACI ZDRA VA SRCA

54

UZROCI BOLESTI SRCA I NJEGOVI STETNI OTROVI

PREKOMJERNI GOVOR JE "NESRECA JEZIKA

"

.60
63

.66

Islamsko predanje:

GOVOR KOJI SE NE TICE

67

OGOVARANJE

69

Motivi koji navode na ogovaranje:_

71

Lijek protiv ogovaranja:

71

Iskupljivanje za ogovaranje

72

315

PRENOSENJE TUDIH RIJECI

72

74

Islamsko predanje

HVAUENJE
PREKOMJERNO ZAGLEDANJE__

75

76
77

Poroci preqeranog zagledanja

PRETJERANO DRUZENJE

81

83
83
83

Pn'a vrsta

Druga

vrsta

Treca vrsta

84
84

Cetvrta vrsta_
Tradicija

PRETJERIVANJE UJELU

85

PRETJERANO SPA VANJE_

KAKO SE ODRZAVA ZIVOT SRCA STA JE NJEGOVA

KORISNA HRANA
?

SJFiCANJE NA UZVISENOG ALLAHA

UCENJE KUR'ANA

_ 90

91
_ 96

spominjanja Allaha / zikra

Vrste sjecanja na Allaha
Koristi

Vrline ucenja Kur'ana

onih

koji ga znaju

napamet

97

_ 98

Tradicija

_ 99

TRAZENJE OPROSTA (ISTIGFAR)

Izreke

iz

_90

tradicije

o vrlinama trazenja oprosta

DOVA

103

PRAVILA LIJEPOG PONASANJA PRILIKOM UPUCIVANJA

BLAGOSIUANJE VJEROVJESNIKA.
Pohvaljenost Vjerovjesnikova,

s.a.v.s.,

DOVE___

'
.

blagosiljanja

se Vjerovjesnik, s.a.v.s., blagosilja?.

Koristi

plodovi od blagosiljanja Poslanika,

s.a.v.s.

Najodabranije prilike za blagosiljanje Poslanika,

Kako je Vjerovjesnik, s.a.v.s., obavljao nocni namaz?

Kako koliko je Vjerovjesnik, s.a.v.s., nod provodio u namazu?
U koje doba je Vjerovjesnik, s.a.v.s., ustajao na nocni namaz.'
Olaksavajuci faktori za obavljanje nocnog namaza_

116

118
119
120

121

121

121

Vanjski faktori
Unurrasnji faktori
Sta tradicija kaze o

112
113

114
115

koju vrstu propisa spada nocni namaz?.

Ill

s.a.v.s.

NOCNINAMAZ (KIJAMU-L-LEH.)

106
111

S.A.Y.S.

Sta znaci blagosiljanje Vjerovjesnika, s.a.v.s.

Kako

103

nocnom namazu?

STANJA DUSE I ISPITIVANJE NJENE SAVJESTI.

Smirena dusa

___^

Dusa

^_^

koja kori

316

122
123

.124
.

125
127

Dusa

koja na zlo navodi

___^_

28

ISPITIVANJE SAVJESTI DUSE

129

KORISTI OD PREISPITIVANJA SA VJESTl DUSE

BOLEST LICEMJERSTVA
Sta je licemjerstvo

Zbog cega su

u cemu

se pokazuje?

137

^^___

137
1 38
1 39
1 39

Ijudi licemjerni?

se lijeci srce

od

bolesti licemjerstva?

hbjegavanje poboznosti u strahu od licemjerstva

greska

je

BOLEST OHOLOSTI
U cemu se oholost najces'ce ispoljava?__
Kako

se lijea oholost

141
142

postize skromnost?

146
147

Opasnosti bolesti samoljublja

Ukratko o lijecenju bolesti samoljublja

_ 147

149

POKAJANJE
Preduvjeti za valjano pokajanje
specificne vrste

151

pokajanja____

153
56
56
1 58

Nedostaci valjanosti pokajanja

Znaci valjanosti pokajanja

U cemu lezi tajni smisao

pokajanja?

.^

DOBRO ODVRACANJE OD llA

POZIVANJE NA

164
168
1 68

vrline pozivanja

BORBA NA ALL\HOVU PUTU

Vrijednost borbe na Allahovu putu

Hadisioborbi
Jedan primjer

iz

islamske tradicije

75
1^5

___^

77

78
179

s.a.v.s.

ZUHD / ODRICANJE

181

Allahov Poslanik, s.a.v.s. ?

bila hrana Allahova Poslanika, s.a.v.s. ?
bila odjeca Allahova Poslanika, s.a.v.s. ?

zivio

Kakva je
Kakva je
Kakva je

bila postelja Allahova Poslanika, s.a.v.s.

Kako su

zivjeli

ashabi,

borbe drugova Allahova Poslanika,

71

72

Vrline pogibije na Allahovu putu

Svijedi primjeri

64

na dobro i odvracanja od zla

Obaveznost
Ko su oni koji traze da se cine dobra djela?
Ptavi put u pozivanju na dobro i odvracanju od zla .
Motivi podsticanja na dobra djela odvracanja od nevaljalih
i

50

1
.

Iskreno pokajanje_

Kako je

44

BOLEST SAMOLJUBLJA

Neke

36

Skriveno licemjerstvo

Kako

33

r.a.

317

__

___^

Stepeni zuhda

183
183
1 84
184
1 4
"5
1

185

Kako su zuhd tumacili raniji ucenjaci?

Opasnosti od privrzenosti ovom svijetu

191

STRPLJIVOST I ZAHVALNOST

196

STRPUIVOST
Znacaj

196

smisao

Islamska

1 98
200

strpljivosti

tradicija

o vriinama

strpljivosti

Islamska tradicija

__^

Vrste strpljivosti

Covjeku

je

potrebno da u svakoj

situaciji

bude

strpljiv

ZAHVALNOST

213

STRAH
Stupnjevi straha
Pozitivnosti straha

Ostrahu

___^

NADA
Razlika izmedu opravdane nade

praznih

iluzija

213

214
21

217

220
221

223

Vrline polaganja nade u dobro

ONADI

225

Uzajamna povezanost

straha

228

nade

OSLANJANJE NA ALLAHA
Ljudska djela

dijele se

na

tri

230
232

vrste

ZADOVOLJSTVO
LJUBAV PREMA UZVISENOM ALIAHU
Motivi koji kod covjeka izazivaju osjecaj Ijubavi

Allahova Ijubav prema Svojitn robovitna

Znaci Ijubavi prema Uzvisenom Gospodaru

GUBITAK NADE U DUG ZIVOT PRIPREMA ZA SMRT

I

Razlozi koji ulijevaju laznu

nadu u dug

Pozurivanje sa dobrim djelima

izbjegavanje odgadanja

stanja

242
243
244

247
253

255
257
257

^__

u dva pogleda

TRI NEDACE SMRTI

258

Smrtnaagonija

Zestina Vjerovjesnikove,

238

254

Smisao smrti

Smrt je promjena

234

251

zivot

NA SMRT

Pohvalnost sjecanja na smrt

1.

202
203
207

STRAH I NAPA

SJECANJE

201
,

s.a.v.s.,

smrti

318

258
259

videnje sa

melekom

2.

Susret

3.

Strah od loseg svrs'etka

ili

260
263
264
265

melekima smrti

nagovjescaj grijesnicima patnje u vatri

Sta je pohvalno ciniti na samrti?

Sa

su na samrti rekli neki vladari, namjesnici

dobri Ijudi?

UZIVANJE I KAZNA U BERZAHU

269

Hadisi o ispitivanju u kaburu

271

Zakijucakl^

275
277
278
279

.
.

Zakljucakll

Zbog cega se utnrli u svojim kaburima kaznjavaju?

Kako covjek moze izbjeci kabursku kaznu?

SUDNJI

DAN

Mjesto

Kako
Kako

281

nadn

okupljanja^

ce izgledati

ce izgledati sudenje?

Kakva ce vaga vaganje bin?

Kakva ce bid Sirat cuprija?
i

Sravnavanje racuna

DZENNET
OPIS

283
286
287

strahote Sudnjeg dana?

288
290

.^

.^

medu protivnidma

291

DZEHENNEM^

293

DZEHENNEMA I NJEGOVIH KAZNI I STRAHOTA_

Dubina Dzehennema zestina njegove vatre

Hrana stanovnika Dzehennema
Pice stanovnika Dzehennema
Odjeca stanovnika Dzehennema
Postelja stanovnika Dzehennema
Velicina obim stanovnika Dzehennema odvratnost njihova
i

.^

293

Opis

jos

nekih vrsta kazni_

samo jedan njegov

svega sto je na njemu

jer je
i

Dzennetske kapije
Stepeni Dzenneta
Dzennetske zgrade

dio koliko bic

moze

psihickom smislu
,

mogu

___^

pasti,

svijeta

304
305
305
306

Odjeca stanovnika Dzenneta

Opis stanovnika Dzenneta
Najnizi stupanj stanovnika Dzenneta
Dzennetske zene
Gledanje u lice Uzvisenog Allaha

ili

na urn
od cijelog ovog

zamisliti

prekriti bolji

.^

Dzenneta

se njegove blagodati

Hrana stanovnika Dzenneta

Pice stanovnika

izgleda

Kaznjavanje stanovnika Dzehennema u moralno

Opis Dzenneta i bogatstva njegovih blagodati

Dzennetje daleko od toga da

_^

___^_

__ 312
313

___^___
-

319

307
308
310
310
311

SADRZAJ

294
295
296
297
298
298
299
300
302

315

Za Izdavaca:
Abdulmedzid Nezo

Na osnovu

misljenja Federalnog ministarstva obrazovanja,nauke, kiilture

proizvoda

sporta

osnovu clana 19. tacka 13. Zakona o porezu na promet

usluga na ciji se promet ne placa porez na promet proizvoda.

broj 02-15-2962/99, a na

ISBN 9958 - 9622

- 1 -