POETAK KNJIGE KATA MUDROGA

Piem ove knjige sinu Katovu; ne samo sinu nego i svakome ovjeku koji eli
posluati i razumjeti. Prvu modrost Kat hvali koji god Bogu slui sa istim srcem i
trai kod njega prebivanje gdje eli uvijek prebivati. Taj ovjek je veoma mudar.
Poetak je uenju. Najprije je dobro prebivati u tim zemljama gdje su dobri
zakoni. A neki propovijedaju je bogastvo prva dobrota. Propovijeda Virjiliu: Od
zemlje te izlazi bogastvo. Neki propovijedaju : Tjelesna krotkost jest dobrota. Kad
najvee mudrosti hvali, dobre zakone (obiaje) uzvisuje. Ako hoemo mudrost i
dobre zakone, od loih se dijela uklonimo.
Kada si u nekom dijelu (ast), budi smiren u njemu da bude prozvan dobrim
imenom. Koji se na ovom svijetu ponizno dri, na onom svijetu se uznaa. Budi
dobar, zahvali se onome koji ti uini uslugu te mu tako i vrati. Bolje je umrijeti
nego biti u svai. Kada bude imao sluge ne koristi se njima. Slugu nazovi
drugom. Slugu ne ljuti, budi si dobar s njim. Roba kojeg kupi svojim novcima ne
nazivaj robom, nego slugom. Prvo dobro je dobar dogovor: Ono to dobro
dogovori, nemoj ponititi. Kada zao ovjek umre, vie se alosti nego veseli.
Dobar je onaj koji na cijelom svijetu dobro ini, onaj na onaj savjet bude imao.
Zao je onaj koji na savjetu prebiva te on savjet izgubi. (Ne razumijem najbolje)
Blaeni apostol ree : Svi umremo; i kako se voda povue u zemlju tako i mi.Kada
se s onoga svijeta ne moemo vratiti na pokoru, zato na svijetu na pokoru ne
idemo? Ako se desi da si veliki majstor (doktor) ne pravi se vaan, imaj potenje u
sebi; kada te tko god zamoli tvog nauka, rado mu ga daj i ne hvali se; budi
ponizan to najvie moe, kao da nita nema. Ui se dobro, uvijek ui ono to
jo nisi uio. Zloba je svoju sramotu imati te ljudsku otkrivati. Zloban jest svaki
ovjek koji ima nauk te drugoga ne naui. Kako je reeno, ivi kao da ep sutra
umrijeti.
Ako si u svai s drugom, budi mu ponizan; tim zakonom ga nadjaava. Zato
svaa nije dobra. Ako se sa starjeinom posvaa, grijeh ti je; ako se svaa s
gorim, sramota ti je. Ako se ali s boljim, potenje mu ne diraj, a s luim se ne
ali. Kada se pojavi bolji od tebe, ne budi zavidan, povjeri mu se. Kada pije s
boljim, ne dri au dugo u ruci govorei. Kada jede, ne posei u zdjelu prije od
onih koji su bolji. Kada iz dobrote i sa istinom prijatelja nae, ne daji mu lijepe
rijei, a zla miljenja. Kada moli prijatelja milost, ne prebivaj s njim nedostojno.
Ne smatraj gubitkom ono to da siromanom. Bogastvo ovoga svijeta je
prolazno; kako sveci injahu, ne skupljahu ni zlata ni srebra. Bogastvo davahu
zbog Boga, a tjela na muku da bi prili u carstvo nebesko. Uistinu bolje nam je
iskati carstvo boje nego bogastvo cijeloga svijeta. Nikada ne srdi onoga koga
mora moliti; srditost mrnju ini, ljubav ukorenjuje dobrotu. Kada ima vjerna
prijatelja, ne svaaj se s njim. Kada ima neku nevolju u svome srcu, ne ljuti se
na ovjeka; nisu ti ljudi krivi ako si ti ljut. Kako je pisano, dobar je onaj koji moe
pobijediti ljudske zale. Kada jednoga pobjedi, on bi u tvojoj milosti
prebivao.Velika dobrota je mir.
Ono to ima s pameu troi, sjeti se kako je bilo doi do toga. Siromatvo (treba
biti krtost) vodi na grijeh i porugu. Kada ima krasan (?) od blinjih, ne pravi se
vaan. Ako si bolji od drugih, ne oholi se; jer nijedan ovjek ne moe mrziti tijelo

svoje. Kada bude poloen meu ljude, budi razuman u svojem bogastvu. Ljubi i
nadari onoga koji ti je slian. Dovoljno je bogatih i skupih s kojima bogastvo
vlada. Izbjegavaj svau, ne budi joj povod. Nikome ne kodi utjeti. Vie kodi
govorenje. Izbjegavaj brbljanja, brbljanja su laljiva, ona malo velikim uine.
Nikome ne kodi utnja; dobro su oni ljudi koji na vrijeme ute, a na vrijeme
govore. tetno je neuveno govoriti. Vie kodi onome koji ga govori nego onome
o kojemu se govori. udi se nemudrim rijeima kada ih netko govori.
Te stihovi ukratko Kat sloi da naui svoga sina. Poznato je kako svoju Kat svoju
mudrost sloi u knjigu te je ostavi svome sinu, ne samo svome simu nego i
svakome ovjeku. KI GA TE NA MISAL GA RAZMILJAJ (?9 te ga propovijedaj
svakome koji eli mudrost. Gotove su knjige Katove.

PITANJA I ODGOVORI
(Razgovori triju svjetitelja- Ivana Zlatoustog, Grgura i Vasilija)
Od koliko dijelova bijae stvoren Adam? Od sedam. Prvo mu bi tijelo od zemlje
stvoreno, kosti od kamena, kosa od trave, oi od sunca, misal (?) od oblaka; a
iznad svega, dua je od Duha svetoga stvorena i u ovjeje udi upuena iz ustiju
gospodina.

IZ FIZIOLOGA (Gr. Poznavatelj prirode)

1.ti priu o ptici evi, ti ne bore, ako razumije (TI? uj?)
Jest ptica eva. Pismo govori o njoj kako je ona sva bijela, nalazi se u kraljevski
dvorovima i, ako ptica svoje lice okrene prema nemonome, on ozdravi, i svaku
nemo koju ima nemonik (bolesnik) ta ptica primi u sebe i tada uzleti u zrak
sunani i uniti tu svu nemo koju je imao nemonik. Sada je dobro porediti tu
pticu s gospodinom naim Isusom Kristom koji je bio priao kod idova i otvrati
(?) od njih oe svoje, to jest svoje boanstvo, a priao je kod poganskih ljudi, to
jest kod nas. Sve grijehe i boleste nae uznese na nebo, to jest na drvo kria i
uzie na visinu. Zaplijenio je plijen i dao darove ljudima. I pak ree pismo o evi
kako veoma mono ljubi svoju djecu. I kada izlee svoje mlade i kada su mladi,
zbog prevelike ljubavi ponu njih roditelji kljuvati po licu i od tolike ljubavi njihova
djeca umru. I vidjevi da su mrti, plau po tri dana. Trei dan njihova majka
rastvori svoja rebra i istoi svoju krv na njih i oivi ih svojom krvlju. Tako i
gospodin na Isus Krist ree: Sinove rodih i odreknu se mene. Gospodin na,
roen se od djeve Marije, uzie na krinu muku, istoi svoju krv presvetu i vodu
za nae spasenje iz presvetih rebara svojih.
POGLAVLJE O ORLU
David prorok pie rijei : Obnovi se mladost tvoja kao u orla. Pismo o orlu ree:
Kada ostari i osljepi, to uini : trai izvor iste vode i tu se umij i poleti na
izlaz sunca i upali krila svoja i sljepou oiju svojih. I sie na zemlju i uroni se tri

puta u vodu i obnovit e se i opet vidjeti. (Sad nisam sigurna tko tu koga. Orao
ili ovjek.) I ti, ovjee, ako ima odjeu staroga ovjeka, to jest grijeh smtni ili
manji, ili oi razuma tvojega su slijepe, trai izvor boje svjetlost, to jest iste
ispovijedi te ini dobra dijela i ljubi pravdu koja je najvie Bogu draga i svuci sa
sebe odjeu, haljinu avlju, to jest ostavi se krivice i obuci se u novu, to jest ljubi
pravdu da se ispuni u tebe slovo proroansko: I obnovit se e tvoja mladost kao
orao i tako dalje.

PRIA O SLAVUJU
Slavuj je malena ptica, veoma lijepo pjevo i ovakav zakon ima : Kada slavuj eli
pjevati, sjedne nasred drva zelena i pone veoma lijepo pjevati mirei oima
svojima i udei se glasu svome. Zmija jest njegov neprijatelj. Kada ga zmija
slua kako pjeva, dopuzi po drveu do njega i prodre ga. Slavuj razumejet (?)
svaki koji ivi u ljepotama ovoga svijeta; zmija razumejet (?) se avao. (NE ZNAM
TO ZNAI OVO) I kako slavuj miri dok pjeva, tako i bezumni grenik, imajui
veselje svega vijeka, zaboravi Boga svoga i zatvore oi svoje od njega. I tada
avao prie i uzme ga i uzme ga u muku vjenu.

LUCIDAR
(objanjenje uvoda, stranica 346)
Uenik pita : Na koliko dijelova je svijet razijeljen?
Uitelje ree : Na tri dijela jest razdijeljen. Jedna strana se naziva Azija, druga
Europija, trea Afrika.
37. Uenika upita: Priaj mi o toj zemlju imenom Azija.
Uitelj ree : Azija poinje od istoka Sunca i ide na jug do mora. U toj strani je raj,
a u raju je jedan izvor. Iz toga izvora teku etiri rijeke. Jednoj rijeci je ime Jion
(Gihon) , drugoj Pison (Pion) , treoj Tigra (Tigris), etvrtoj Eprata (Eufrat)
38. Uenik upita : Kako teku te rijeke?
Uitelj ree : Jion tee kroz Indiju i tee kroz jednu goru koja se naziva Karbazus ;
iz te gore tee druga rijeka koja se naziva Ekla i tee u jednu crvenu zemlju; i
Tigra i Eprat teku kroz jednu goru, koja se naziva Parkatra, i od tuda pak kroz
jednu goru imenuje se Normerija. I te vode ne teku iz raja, nego pod zemlju juno
do tih gora koje smo prije imenovali.
39. Uenik upita : Koja je zemlja najblie raju?
Uitelje ree : Kako nam Sveto pismo svjedoi da nitko u ivoti tamo doi ne
moe, jer su te gore velike, u njih lei zemlja silna i brane da nitko tamo ne moe
doi. Pored toga lei jedna zemlja, ime joj je Indija. I to ime je dobila po jednoj
vodi koja se naziva Indus. Ta rijeka tee iz jedne gore koja se naziva Karintaljus, i

tee u Crveno more. I tamo jest teko ui jer je s jedne strane Indus- ta rijeka- i
toliko velika pustinja da jedva u tri godinje mogao bi netko tamo ui ili doi. Azija,
ta zemlja, se prostire u 34 zemlje i u njoj su svi ljudi razliiti: jedni su tako dva
lakta visoki i ti ljudi vojuju (?) nasuprot nama. I u toj zemlji su 2 otoka. I imenuju
se Kria, a drugi Grilis. Ta imaju mnogo zlata, jesta (?) preko cijele godine zelene i
tu jesta za svakom naom godinom 2 godine (ne kuim). Pored toga su zlatne
gore, a toga zlata ne moe nitko uzimati zbog gmija i gmizavaca koji kod tog zlata
jesu; lee meu tom gorom koja se naziva Kaspius i meu morem. Tu je kralj
Aleksandar dvoje ljudi zatvorio. Oni su se nazivali Gog i Magog. Ti ljudi jedu samo
sirovo meso.
U drugoj Indiji- tu su ljudi- nazivaju se Makobi i ti si 12 lakata visoki i sprijeda su
nalik lavovima i perje imaju i pande kao kune. Pored toga u jednoj zemlju su
ljudi- ti ljudi se nazivaju Aktori i imaju u sebi veliku gorinu i kada se skupa nau,
tada se sami spale. I potom lei jedna zemlja, u toj zemlji ljudi ubijaju oca i majku
kada budu stari i kuhaju ih, i sazivaju sve svoje prijatelje i jedu ih i vesele se.
Pak jest jedna zemlja u kojoj raste papar i ta je puna gmizavaca. I kada taj papar
bude zreo tada stvori veliki oganj i poar, koji te gmizavce zapali i tako tada
papar sakupljaju i od toga ognja papar bude crn, a prirodno je bije; a ti ljudi bivaju
ivi nego do 8 godine,a do tree godine dijete imaju. U treoj Indiji su ljudi oni
su obratni, njima je peta naprijed, a prsti nazad i imaju 80 prstiju na nogama i 80
na rukama. I ti ljudi imaju pasje glave i odjevaju lesiemi (lisiji?) rep i kada ele
govoriti, tada vrte glavama zavijajui kao psi. Pored toga su ljudi- ti su u mladosti
slijedi, a u starosti crni. Potom jesu jedni ljudi koji imaju jednu nogu, stopalo te
obod reetni (?). I ti tre tako brzo kako ptica leti, i kada sjedu na sunce, tada nad
sobom uine hlad i sjenu pod nogama. Jedni ljudi imaju 1 rog na elu, a pod tim
rogom jedno oko.
40. Uenik upita : Jesu li ti ljudi zajedno?
Uitelje ree : Bog ih je tako razdijelio da su tako razdijeljeni i razlueni, da se
skupa ne mogu boriti ni sastati se.
41. Uenik upita : Evo nam ljudi i pismo propovijedaju da su svi ljudi od Adama
doli i kako to da su se ti ljudi promijenili?
Uitelj ree : Adam jest bio najmudriji ovjek na svijet i tako mudar nikada vie
nitko ne bude, osim mudroga Salamuna; i kada je iz raja bio prognana, tada sve
bilje i korenje mo i prirodu znade. I jedno bilje bijae, koje je ena okusa, tada je
odmah plod prirode promijenila. Tada Adam svojim kerima zabrani jesti to bilje, a
zato jedna nemudra ludica poe jesti to bilje i odmah plod promijeni, i to u toj
zemlji koja se zove Indija.
U toj zemlji ima jedna zvijer, kojemu je ime Gila, to jest sprijed izgleda kao lav, a
nazad kao djeva i ima 2 roga, svaki dug dva lakta, a kada se sa nekime svaa,
tada poloi jedan rok na hrpte (?), a drugim se brani i sijee; i kada njemu taj rog
bude umoran, poloi ga na hrbat, a drugim se brani. I ta zvijer ne boji se niega
osim crnila, jer jest crno, a mono je kao sva voda na zemlji. U toj zemlji je jo
jedna dvijer koja se naziva monstarius (monstrum). Ta ima glavu kao ovjek, a

tijelo kao konj, a rep kao svinja, i imat jedan rog na elu dug etiri nogi (?) i
svijetao je kao dragi kamen, koji se latinski naziva karbunkuljus, a otar je kao
britva. I ta zvijer je tako ljuta, sve koga sretne, ta sve svojim rogom ubija. Iz te
zemlje dolazi 1 kamen, koji se na latinskom naziva adamas (dijamant) jer je
jantar, koji privlai k sebi eljezo.
42. Uenik upita: Ve sam sluao o toj zemlji koja se naziva Indija. Priaj mi sada
o zemlji koja se zove Partija.
Uitelj ree : Partija poinje kod rijeke koje se zove Tigra; i u toj zemlji lei 1 gradnaziva se Persida. U tom gradu je poelo aranje. Iz te zemlje dolazi jedan kamen
koji ari kao kopriva.Tako je u toj zemlji jedan drugi kamen i taj svijeli nou kao
uganj i latinski mu je naziv sileus (kremen). Taj kamen raste i opada kao Mjesec.
44. Uenik ree : Priaj mi sada o toj zemlji koja se naziva Europija.
Uitelj odgovori : Europija pored mora ide do gore kroz jednu zemlju koja se
naziva Skorija, i Dacija, Armenija i ide pored rijeke Dunaj i opet do mora. U toj
strani lei zemlja Franaka, vabska, Bavori, Sasi i zemlja Mianska, Dirinska,
Karmelitska..... (nabraja zemlje, strana 349.)
U Grkoj je jedna kemlja koja se zove Dalmacija i u toj zemlji je jedan izvor od
koga se oganj upali i jest na niso taj izvor.
Opet je jedna zloba koja se zove Istija. I u toj zemlji je jedna gora koja se latinski
naziva Olinfos jer je Uka i na te gori visoko ide do pod oblake. I pored te gore
poinje jedna drava koja se naziva Italija. Od tuda preko mora u toj zemlji lei
Rim. Po tom lei Pula; po tom lei zemlja Lampardska i po tom Benetki: te odredi
kralj Enecius. Potom s udnevatih gora izvire rijeka Rejna i tee kroz Franaku
zemlju. Pored Rajne lee silni gradovi : Moguc, Kolona, Sraspinsk i mnogo drugih
gradova.
Pored Dunaja tako lei veliki grad Brea, Pasove, Be, Budin. Pored Rejni poinje
panska zemlja i ide ta zemlja do udnovatog mora. U toj zemlji su velike zemlje :
Taranija, Certanija, Ruikana, Kolacija, Vecira, Britanija, Anglija, Ibernija. Na tu
zemlju koja se naziva Slocija,tu u Ivanjudanu 30 dana traje dan i nema noi (ljetni
solsticij), a o Boiu isto toliko noi traje no i nema dana (zimski solsticij).
57. Uenik upita: Od kuda zima dolazi?
Uitelj ree: Kao vruina od ognja dolazi, tako zima od vode prilazi i jest tako kada
je Sunce blizu, tada ljudi zimu imaju. I tako se dijeli na ljeto i na zimu.
58. Uenik uprosi: Sunce biva u ljeto visoko, a u zimu nisko. Zato je u ljeto dan
dug, a u zimu kratak?
Uitelj ree: Cijeli svijet je okrugao, a mi smo kao jaje u sredini i kada nam je
Sunce najblie, kada najblie ide oko nas, tada je jako toplo u ljeto a dan je jako
dug, a kada vidimo sunce da nam je visoko i da nam u bok tee, tada je zima i
dan je kratak.

59. Uenik upita: Od ega imamo no?

Uitelj ree: Kada je Sunce pod nama, tada je no.
60. Uitelj upita : Kako to da Sunce doe pod nas i da nam tri u bok?
Uitelj ree: Ispriao sam ti kako je svijet okrugao kao jaje, a iznad njega su
Sunce i Mjesec i zvijezde koje visoko od njih idu svojim putem. I kada sunce ide
na bok, tada zvijezde idu ravno, zato kada bi zvijezde skupa sa Suncem ilemeusobno bi si pakostile i tako bi se sve sruilo.
61. Uenik ree: Kolika je udaljenost Mjeseca do zvijezda?
Uitelj ree: Kolika je udaljenost od Zemlje do Mjeseca, tri puta toliko je Mjesec
udaljen od zvijezde i zato zvijezde imaju preveliku mo, jer budui da su nebu
najblie, u njemu sam Bog prebiva.
62. Uenik upita : O planeti?- zato je toliko planeta koliko i dana u tjednu? I
Mjesec je najmanji planet meu njima, a potom je Sunce i te 2 najvee sluita (?)
i potom ostalih 5. Jedna se zove Satornus, druga Venu, to jest Danica jo.
63. Uenik upita: Kako to moe biti jedna zvijezda Danica i Zvernica?
Uitelj ree: Tako nam kazivaju nae knjige da jedno ljeto Danica ide pred
Suncem, a drugo za Suncem. I kada ide pred Suncem, tada se zvijezda zove
Danica, a kada ide za Suncem, tada se zove Zvernica. etvrta zvijezda, koja se
zove Mars, ta je toliko Danici slina da njih nitko ne moe razlikovati. Neke knjige
govore da ta zvijezda ide tako visoko da ju teko moemo ugledati ujutro pred
Suncem i naveer za Suncem. Peta zvijezda zove se Jupiter i ta zvijezda- kako na
govore uitelji- vlada mudrou. I opet je jedna koja se naziva ovis i ta tee
(letiti, hititi? Kak ve...) 12 godina prije nego svri svoju putanju i ta tee po
aturnu najvie.
64. Uenik upita: Koliko su zvijezde velke?
Uitelj ree: Uitelji govore kako je Mjesec toliko velik koliko va svijet od mora i
opet do mora, a Sunce je dva puta vee, a svaka planeta je toliko velika kao
Sunce.
65. Uenik upita: Zato se zvijezde ine tako malo?
Uitelj ree: To je zbog velike visine, jer kada bi Sunce bilo tako visoko kao i
zvijezde, i Sunce bi nam se inilo malo.
68. Uenik upita: Priaj mi o Mjesecu.
Uitelj ree: Mjesec je najmanja planeta i najblie je zemlji i zato ljudi uzimaju
razum od Mjeseca.
69. Uenik upita: Kako to dolazi?

Uitelj ree: Nebeska priroda je veoma mona tako da nadmauje zemaljsku mo.
Ve sam rekao kako je mjesec irok koliko i sva zemlja i nadmauje ljepotu Sunca
i svijetlost i zato nije udno da se ljudi i more i sav svijet ravna po Mjesecu, zato
jer je stvoren od etiriju elemenata.
70. Uenik upita: Kako to da Mjesec raste i nestaje?
Uitelj ree: Mjesec ima u sebi zemlju i vodu i zato nema svijetlosti nego je samo
uzimati od Sunca i kada je daleko od Sunca tada je pun, a kada je blizu, tada je
malen, zato to svojom svjetlou njega Sunce nadjaava, a kada opet daleko
ode, tada bude pun.
71. Uenik upita: to je crno na Mjesecu?
Uitelj ree: Zemlja i voda i studenost (?), kada je Sunce daleko, tada to na
Mjesecu vidimo.
72. Uenik ree i upita: Zato se mjesec mijenja?
Uitelj ree: Kada je Mjesec star dvije nedjelje, tada Mjesec bude s jedne strane, a
Sunce s druge: jedan nasuprot drugome. Tada Sunce ima tu mo da otima
svjetlost Mjesecu i tada se promijeni i potamni i ljudima se ini da pokvario.
73. Uenik upita: to o kometu govori?
Uitelj ree: Kometa je ta zvijezda- ta se nikada ne javlja, nego samo kada se kralj
ili kraljica moraju promijeniti ili umrijeti ili kada se velika krv prolijeva, tada se ta
zvijezda ukae i pusti svoje zrake, ali ne tee meu onim zvijezdama.
74. Uenik upita: Kako to da vdimo zvijezde kako lete?
Uitelj ree: Rekao sam ve kako je zvijezda visoko, vie nego Mjesec i zato
moemo oznaiti: da kada bi jedva zvijezda pala, pobila bi najmanje pola svijeta;
ona dolazi da bude tiho na zemlji, a pod oblacima bude vjetar i velika borba
vjetrova i zraka. Onda se mijeaju vatrai zrak i kada zrak pobijedi vatru, ona pada
i kada prolijee pokraj zvijezda i tada ljudi misle da to zvijezde padaju.

CVIJET KREPOSTI
(cvijet svake mudrosti)
355. strana- poetak
Aritotil pie: Nag dooh na svijet, nedovoljno ivjeh, a do kraja saznah da nita
ne umijem. Sveti August pie kazavi: Ti koji trai mir, hoe li da te nauim
kako e ga imati?
Ohrabri srce svoje u ljubavi bojoj, vidi da nitko ne moe uzvien dok drugi nije
ponien; jedan ne moe biti bogat ako drugi nije siromaan. Sav svijet se moe
porediti s dvama drugovima kada sjede za velikim stolom, a na njemu mali

ubrus: Kada koji potegne ubrus, tada drugu stranu stola otkrije. Zato ohrabri srce
svoje u ljubavi bojoj i uvijek bude ivio u radosti.
POGLAVLJE 21. VIENJE (TEN'JE O ISTINI)
O istini pie sveti Augustin: Istina je isto govoriti i pravo i ne pomijeati istini
nijednu la. I istina se moe porediti s jarebicama, jedna drugoj jaja kradu, ali
kada se izlegu mladi, po prirodu, po pjevanju svaki pozna svoju majku i potri kod
nje. Tako je i s istinom: moe ovjek pokrivati istinu laju koliko eli, a istina uvijek
ostaje na svom mjestu. Aritotil pie: Koji ljubi istinu, istina e ljubiti njega u
svakoj stvari.
O istini je pisano u ivotu svetih oeva da jedan veliki gospodin ostavi mnogo
zlata i sreba i svo imanje svoje, elei Bogu sluiti u poe u jedan samostan i
onda poe sluiti Bogu. Opat, mislei da on zna vie od drugih posla ga na trg
poslati nekoliko magaraca koji u samostanu na mogahu sluiti do starosti, a da bi
kupio mlade koji bi mogli nositi teret.
On poe na trg veoma alostan, a nije se osudio prekriti njegovu zapovijed.
Ljudi ga na trgu pitahu: Jesi li dobro (ti magarac?)
O pak odgovori: Nisu. Mislite li vi da je onaj samostan prial (?) na toliko
siromatvo, da bi bili dobri, da bi se prodavali? Nego se prodaju zato to su zli i
stari. Jo ga pitahu : Zato im je rep izgubio dlaku? Zato to- ree- od velike
starosti padaju, i onaj koji s njim hoda ga uzme za rep i tako ga podigne
Budui da se vratio u samostan i nije prodao niti jednoga, komveras (laik koji ivi
u samostanu, ali je bez crkvenih redova) koji bi s njima ga opkoli (obidi?) opatu, a
obad posla po njega i pone se veoma srditi na njega. On pak ree njemu:
Gospodine, ne ljuti se na mene, misli li da sam doao u samostan za propast
due moje i da ne bih istinu govorio i da bih laju ljude varao? Ja sam ostavio
mnogo zlata i sreba svoga, imanje veliko, elei sluiti onome koji je istina i htijui
ostaviti lai cijeloga svijeta. I datim ti znati, oe, da sve dane ivota svoga neu
govoriti drugo nego osim istinu, zato to prije u gospodstvu mi ne bi draga la
Slujui to opat ne imade ta odgovoriti.
POGLAVLJE O LAI
La je protivna istini. O lai pie mudrac: La, to je kada se skriva istina i i eli se
pokriti la bojom istinitih rijei, a to radi onaj koji misli ostale prevariti. Ima vie
vrsta lai: neki lau za zabavu, a to onaj koji rado propovijeda; neki lau da
izbjegnu svoju totu, a da pritom drugome ne kodi, ali to ne brani Dekret
(crkveni zakon), na le (?) dobro je kada se ovjek moe uvati; neki lau elei
druge prevariti, a ta je la puna navjere; neki lau kada neto obeaju, a onom
to je obeao ne odri obeanje; neki lau krivo priseui, a to Boga boli.
I porediti se moe la s krticom koja pod zemljom prebiva i nema oiju, a kada
doe na svjetlost tada umire. Tako je kada se la pokriva bojom istinitih rijei, ali
kada svjetlost od istine la otkrije, tada umre la kao i krtica.

Solomun pie: Od tri rijei se boji srce moje, a od etvrte uzburka se misal : prvo
od govorkanja grada, drugo od smrti- a to je nad svim, tree od usta laljivih.
Pisano je : Koji lae duu, ubija. Bolje je ljubiti razbojnika nego laca. Sveti
Augustin pie: Lacu teko istina bude vjerovana. Mudri Platon pie: Onome koji
esto lae istina ne moe b iti vjerovana.
O lai je pisani u Povijesti rimskoj da Jorina, ki cara Anastasia, zaljubila se u
jednog junaka imenom Ameno, a on ne elei zgrijeiti s njom zbog straha prema
njenom ocu, Anastasia ga pomisli napraviti mrtvim. Kada je jedan dan junak
doao pred vrata sobe, ona velikim glasom pone vapiti, trgati odjeu sa sebe,
govorei: Pomagajte, Ameno mi je u hotel na silu uao. Car bi veoma srdit i
zapovijedi da se Amena dovede preda njega. Pita ga car je li to istina. A on ree :
Gospodine, nije. Car zapovijedi da mu se dovede njegova ker i pita ju kako se
to zbilo. A ona ne odgovori. Potom ju poe mnogo puta pitati, a ona nita ne
odgovara. A vitez okolo stojei ree za njenu glumu : Ona jezika nema.
Sluajui to, car zapovijedi da joj se otvore usta i ne naoe u ustina jezzik.
Vidjevi car to udo, odlui njega pustiti, a njoj se tada vrati rije. I svjedoi da je
govorila la. A poslije zbog toga poe u samostan, poe sluiti Bogu i moliti toliku
pokoru da do konca svijeta i uini mnogo uda (?) meu kojima djevojka koja se
rodi bez jezika (poroditi u tom smislu?) i preporui se umiljno toj svetici i prie
pred njen obraz i pomoli se i odmah joj se vrati rije i pone govoriti.