92.

Predrenesansa supostoji s humanizmom, a temeljna je razlika u tome to su

pojedini autori umjesto latinskoga odabrali narodne jezike kao sredstvo
knjievnoga izraavanja. Posebno se istiu toskanski knjievnici: Dante Alighieri
(1265. 1321.), Francesco Petrarca (1304. 1374.) te Giovanni Boccaccio (1313.
1375.). Oni su, osim na talijanskome, napisali znaajna djela i na latinskome
jeziku. Smatramo ih stoga i predstavnicima predrenesanse i humanistikim
autorima.
Francesco Petrarca (1304. 1374.)
Petrarca je svoje najpoznatije djelo, zbirku pjesama Kanconijer, posvetio stvarnoj
eni, Lauri de Noves. Prvi ju je put ugledao u crkvi sv. Klare u Avignonu
(tadanjem sjeditu papa) 6. travnja 1327. te ostao u nju platonski zaljubljen.
uvena je zbirka podijeljena na dva dijela: na pjesme napisane za Laurina ivota
te one koje su nastale nakon njezine smrti. Lauru je, naime, 1348. usmrtila kuga
koja je harala Europom. Zbirka se sastoji od 366 pjesama (broj je najlake
zapamtiti po broju dana u prijestupnoj godini). Petrarcin ili talijanski sonet sastoji
se od dva katrena i dvije tercine. Rije je najee o jedanaestercima i rimi
Dante Alighieri (1265. 1321.)
Dante, tvorac talijanskoga knjievnog jezika, iako rodom iz Firence koju je
beskrajno volio, vei je dio ivota morao provesti u progonstvu. Osim ljubavi
prema Firenci Dante je, poput Petrarce, gajio platonsku ljubav prema jednoj eni.
Beatrice Portinari zauzela je poasno mjesto ve u njegovoj prvoj zbirci pjesama
Novi ivot. Nakon njezine smrti uslijedila je Boanstvena komedija, svevremensko
djelo u kojem e Beatrice postati simbol Boje milosti. Dante je Beatrice prvi put
ugledao kao devetogodinjak, a drugi put kada mu je bilo osamnaest. Ona se
udala za Simona de Bardija i umrla veoma mlada 1290. godine. Dante je pak
oenio Gemmu Donati s kojom je imao troje djece. Boanstvena komedija
religiozni je spjev pisan tercinama, tj. strofama od tri jedanaesterca. Sastoji se od
tri dijela, Pakla, istilita i Raja, po 33 pjevanja, a brojku 100 postie uvodnim
pjevanjem. Brojevi nisu sluajni (tri je sretan broj koji predstavlja Sveto Trojstvo,
sto cjelovitost, trideset i tri Isusove godine)Komedijom su se u srednjem vijeku
nazivala djela s tunim poetkom i sretnim zavretkom.
Giovanni Boccaccio (1313. 1375.)

Giovanni Boccaccio autor je oko ijega mjesta roenja biografi jo uvijek

raspravljaju. Spominju se Pariz, Certaldo i Firenca. Otac mu je bio trgovac,
a majka, kako tvrdi Boccaccio, francuska plemkinja. Najvei je dio ivota
proveo u Firenci koja, na neki nain, postaje i inspiracija za njegovo
najpoznatije djelo Dekameron. Zasluan je to je u navedenom
toskanskom gradu osnovana katedra za prouavanje Homera 1357., za
uvid u Danteov ivot (napisao je njegovu prvu biografiju) te za razvoj
novele kao knjievne vrste (njezin je zaetnik). Zanimljivo je da je Boccaccio,
ba kao i Petrarca i Dante, imao svoju muzu. Ona je bila nezakonita ki kralja
Roberta Anuvinskog. Zvala se Marija, a Boccaccio ju je nazvao Fiammetta.
Djevojka s tim imenom jedna je od pripovjedaa u Dekameronu.