MLADI - ODGOJ ZA MEDIJE Odgojna kriza i ekspanzija suvremenih ovisnosti

postaje vaniji od prijatelja ili obitelji, da bi postigli zadovoljstvo, sve vie i vie
vremena provode uz internet. Zbog interneta je smanjena uinkovitost na poslu, li
Upute za pedagoge: praktina pitanja o
( preventivnoj zatiti pri ,koritenju inetrneta
J
obitelji, koli/fakultetu; vie su puta bezuspjeno pokuavali kontrolirati pristup
internetu (pokuaj smanjenja ili potpunog prekida koritenja interneta), ako im je I I I
'\ <, <,
onemoguen pristup internetu; osjeaju se nemirno, zlovoljno, potiteno ili /
Koliko vremena mogu to moram znati o
razdraljivo, esto im je internet nain bijega od problema i sl. Neka istraivanja su Kako mogu zatiti
pustiti uenika na opasnostima na
pokazala da vrsta aktivnosti na internetu pridonosi brem ili sporijem javljanju uenika?
internet? internetu?
./
ovisnosti. Tako e prije ovisnici postati osobe koje na internetu najvie koriste chat i
facebook.
Procjenjuje se da u ukupnoj populaciji korisnika interneta ima pet do deset posto
I I I <,
onih koje moemo nazvati ovisnicima o internetu. S obzirom na ozraje u kojemu se Kako mogu pratiti
Koje su ponude
Koji sadraji na uenika?
internet razvija u Hrvatskoj, ovisnost o internetu u nas jo ne predstavlja znaajan kompjutorskih programa
problem. Meutim, poueni iskustvima drugih, trebali bismo djelovati preventivno.
, internetu su
za djecu dostupne na Gdje se na internetu
primjereni ueniku?
-,
I

Dugorono gledajui, to je sigurno mnogo lake, jeftinije i bezbolnije nego otvarati

klinike za lijeenje ovisnika o internetu, kakve ve dulje vrijeme postoje u razvijeni-
I

f
-, internetu? moe nai neto
o ovoj temi?

jim zemljama svijeta (www.miljenko.inf0/osobno/read/54l). (zabrana prikazivanja odreenih web-stranica ...itd.), koja omoguuju zatitu od
Meu europskim zemljama u koritenju interneta vode Estonija (70,3 posto),
Slovenija (67,5 posto), Austrija (58,7 posto) te Litva (56,9 posto). Hrvatska se s oko
47,5 posto korisnika interneta u populaciji starijoj od 15 godina nalazi na 11. mjestu I neprimjerenih internetskih sadraja. Meutim, i zatieni program se moe staviti u
funkciju (npr. otvaranje pornografskih stranica ...itd.).
Savjet: Pitajte uenika o njegovim novim iskustvima na internetu!

!
izmeu 17 zemalja srednje i istone Europe - prema rezultatima istraivanja "Internet
Access and Usage in CEE Countries", koje je proveo GfK. u jesen 2009. godine na
gotovo 17 tisua ispitanika starijih od 15 godina u 17 zemalja Europe. U Hrvatskoj
Savjeti roditeljima:
1. Kad je vae dijete uz raunalo, povremeno pogledajte zaslon kako biste dobili
predodbu o tome to vae dijete od sadraja interneta najvie koristi (moe se

I
je u odnosu prema 2007. koritenje interneta u istraivanoj populaciji poraslo osam
posto to ju svrstava meu 17 zemalja sa znaajnijim rastom, Maarska i Poljska s vidjeti to je dijete posjeivalo u rubrici My history).
porastom od 12 posto; eka 10 posto, Slovaka i Ukrajina po 9 posto te Slovenija i . 2. Postanite "uenik" vaeg djeteta - ono e Vam ponosno pokazati to se sve
Rumunjska 5 posto rasta. Iz vlastitog doma najvie internetu pristupaju Estonci i moe uiniti na PC-u.
I 3. Pregledajte zajedno s djecom web-stranice i provjerite njihove funkcije i
Slovenci (74 posto), a u Hrvatskoj oko 47 posto korisnika, to je opet negdje u sredini.
Znatno loije Hrvatska stoji s pristupom mobilnom internetu, u emu je predzad- sadraje.
nja sa tri posto korisnika. Na zadnjem mjestu u tome je Bugarska s 2 posto takvih t
I
4. Postavite tehniku zatitu na internetu kako biste izbjegli svaku mogunost
korisnika, dok su prvi Latvijci (22 posto), a slijede Slovenci i Austrijanci (oko 19 fr, sluajne posjete neprimjerenim sadrajima za djecu.
posto). Najea usluga koja se koristi na internetu u svim zemljama je slanje i 5. Razgovarajte s drugim roditeljima, uiteljima i strunjacima o razvoju
I
primanje elektronske pote (e-mail), u emu je Hrvatska s 59 posto u donjem dijelu ~ internetskih stranica! Izmjenjujte iskustva i savjete!
ljestvice. Slinu poziciju ima i u koritenju usluge traenja novih vijesti na dnevnoj
bazi, 'chatu', internet bankarstva te kupnji putem interneta (izvor: www.suvremena.hr
t~ Da biste vidjeli je' li vae dijete ovisnik
slj edeu anketu!
o raunalu, odnosno internetu, ispunite

!10157.aspx).
f Anketa za roditelje: Je li Vae dijete ovisno o raunalu i internetu?
f
1.2.1.2. Prijedlozi za preventivnu zatitu od neprimjerenih sadraja na internetu I
Upute: Prema sljedeem kriteriju odaberite uestalost pojedinih sadraja i na
l kraju zbrojite bodove:
Ve od pete godine dijete poinje razvijati interes za internet. Djeca vole eksperi- t
mentirati; ona upijaju informacije i pod njihovim su utjecajem. Osobito su opasni NIKADA 1 BOD
sadraji self-r, referentan (hard pornografije), excesses nasilja ili sadraji ideoloke PONEKAD 2 BODA
mrnje, Mogunosti "skidanja" podataka zatienih autorskim pravima mogu dovesti ESTO 3 BODA
dijete do krenja zakona (npr. programima downloading). Postoje tehnika rjeenja VRLO ESTO 4 BODA
UVIJEK 5 BODOVA
MLADI - ODGOJ ZA MEDIJE
Odgojna kriza i ekspanzija suvremenih ovisnosti

* Napomena: Zaokrui te ili oznaite sa X samo jedan odgovor za svako 11. Koliko se esto Vae dijete zatvara u sobu, provodei svoje slobodno vrijeme uz
pitanje - prema vaoj procjeni raunalo i internet?
nikada ponekad esto vrlo esto uvijek
1. Koliko esto Vae dijete koristi online u slobodno vrijeme?
nikada ponekad esto vrlo esto uvijek 12. Koliko esto Vae dijete zovu na telefon ili mobitel novi poznanici ili "prijatelji"
koje je upoznao preko interneta?
2. Koliko esto, prema Vaem sudu, Vae dijete zapostavlja kune zadatke zbog nikada ponekad esto vrlo esto uvijek
vremena provedenog na online?
nikada ponekad esto vrlo esto uvijek 13. Koliko esto Vae dijete reagira ljutito kad je uz internet?
nikada ponekad esto vrlo esto uvijek
3. Koliko Vae dijete radije provodi svoje slobodno vrijeme uz online nego s
lanovima obitelji? 14. Koliko esto Vae dijete nakon koritenja interneta i !ili raunala izgledalo
nikada ponekad esto vrlo esto umorno?
uvijek
nikada ponekad esto vrlo esto uvijek
4. Koliko esto Vae dijete online stjee nova poznanstva?
nikada ponekad esto vrlo esto uvijek 15. Koliko esto primijetite da Vae dijete izgleda zamiljeno ili umorno nakon
koritenja interneta i/ili kompjutora?
5. esto se ljutite to Vae dijete provodi slobodno vrijeme online? nikada ponekad esto vrlo esto uvijek
nikada ponekad esto vrlo esto uvijek
16. Koliko esto ste u konfliktu s djetetom jer je koristio/la internet i/ili raunalo
unato vaoj zabrani?
6. Koliko utjee koritenje onlina na kolski uspjeh Vaeg dijeteta?
nikada ponekad esto vrlo esto uvijek
nikada ponekad. esto vrlo esto uvijek
17. Koliko esto Vae dijete provede slobodno vrijeme uz internet !ili raunalo,
7. Koliko esto Vae dijete otvara i pregledava E-mail prije negoli napravi neku
zanemarujui ostale aktivnosti ili hobije?
drugu radnju?
nikada ponekad esto vrlo esto uvijek
nikada ponekad esto vrlo esto uvijek

18. Koliko esto Vae dijete promijeni ponaanje poto ste mu govorili o zabranama
8. Koliko esto primjeujete da je Vae dijete je zamiljeno, "zatvoreno u svoj svijet"
i uputama koritenja online- interneta?
otkad je "ulo" u svijet interneta?
nikada ponekad esto vrlo esto uvijek
nikada ponekad esto vrlo esto uvijek

19. Koliko esto Vae dijete radije provede slobodno vrijeme uz internet negoli sa
9. Koliko esto dijete na Vae pitanje ne odgovora i/ili izbjegne pitanje?
svojim vrnjacima-prijateljirna?
nikada ponekad esto vrlo esto uvijek
nikada ponekad esto vrlo esto uvijek
10. Koliko ste esto konstatirali da je Vae dijete uz internet a da ste mu zabranili?
20. Koliko se esto djetetovo raspoloenje promijeni nabolje kad Vae dijete otvori
nikada ponekad esto vrlo esto uvijek internet?
nikada ponekad esto vrlo esto uvijek

m C"::l.
'~
MLADI - ODGOJ ZA MEDIJE Odgojna kriza i ekspanzija suvremenih ovisnosti

Rezultat/ukupno bodova _ primjena teorijskog miljenja u praksi, miljenje koje zna relativizirati uzroke i
posljedice, miljenje koje ispituje razlike u interpretacijama, istraivanja i testiranje
20 - 49 bodova: Vae dijete nema problema s internetom, iako katkad provodi svoje
hipoteza. Vaughn pak kae: ."Kritiko miljenje nije o tome to misli, ve kako
slobodno vrijeme, ali ima kontrolu kod koritenja interneta
misli." 1: "Misliti kritiki ne znai misliti negativno ... To je nepristran i objektivan
50 -79 bodova: Vae dijete katkad mijenja raspoloenje i ima izvjesne probleme kad proces koji evaluira tvrdnje i miljenja, tua ili vlastita" (2008: 4).
koristi internet. Porazgovarajte s djetetom o koritenju interneta, dajte mu upute ili Za suvremeni kurikulurn kole osobito je vaan razvoj kritiko-refleksivnog
korisne savjete. miljenja uenika. S obzircm na to da mediji nude informacije i nove naine uenja -
80 - 100 bodova: Vae dijete je u fazi ovisnosti O internetu i raunalu. Zatraite oni mijenjaju ulogu kole. Dakle, zadatak kole vie nije ponajprije da daje informac-
pomo strunjaka! ije, ve da razvije kritiko miljenje koje proizlazi iz kritike analize medijskih
sadraja i dekodiranja medijskih simbola, kako bi se umanjila i prozrela manipulativ-
Izvor: Farke, G. (2003.) Online Sucht- Wenn Mailen und Chatten
na uloga medija.
zum Zeang werden, Kreuz Verlag GmbH und Co. Kg Stuttgart
Medijske kompetencije stoga postaju vana sastavnica suvremenoga kolskog
kurikuluma to podrazumijeva novu paradigmu kole, pri emu njezina odgojno-
obrazovna uloga ostaje neupitna. Brojne mogunosti simbolikog izraavanja, koje
nude novi mediji treba kreativno povezati s novim temama u gotovo svim predmeti-
1.3. Medijski odgoj i obrazovanje - preventivni programi za ma. Kako se ovaj izazov ni zadatak moe implementirati integriranim medijskim
suzbijanje krize odgoja i suvremenih ovisnosti obrazovanjem u uvjetima odgoj ne krize kole?
U vezi s navedenim problemima preokupacije internetom, njemaki medijski pedago- Pretpostavke za medijske kompetencije
zi (Baacke, 2007; Aufnanger, 1997; Hoffmann, 2003; Moser, 2006; Sphanel, 2007;
Huher; Schrob, 2005; i Tulodziecke, 2000.) navode da se medijsko-pedagoke
koncepcije trebaju ukljuiti u suvremeni kolski kurikulum. Hug, T. (2007.) je
postavio tri pitanja za medijsku pedagogiju u uem znaenju: 1. Kako i na koji nain
se mijenja komunikacija mladih u obitelji, koli, socijalnom okruenju i meu
mladima (pri uporabi novih medija)? 2. Koje su posljedice medijskih ponuda
(digitalni mediji ... ) na ponaanje mladih? to predstavlja simbol, a to znak u
Infornmatika Razvoj
medijskoj komunikaciji? i 3. Na koje bi se znaajne aspekte medijski pedagozi trebali
oslanjati pri razvoju medijske kompetencije? znanja i shvaanje interpersonalne
Medijska kompetencijaje sredinji pojam u medijskoj pedagogiji. Ona ukljuuje ambivalentne uloga komunikacije
sve sposobnosti koje pojedinac unutar informacijskog drutva mora usvojiti: uporabu medija
medijskih proizvoda, razmjenu medijskih poruka, medijsku refleksiju (osobito u
analizama interkulturalnosti i medijsku kritike). Medijska kompetencija vodi razvoju
medijskog obrazovanja. Medijski odgoj nije samo pouavanje nego i istraivanje i
zauzimanje kritikog stava u stjecanju konanih ciljeva medijskih kompetencija .. Konstrukcija
Medijska pismenost nema dovoljnu mogunost kritike refleksije, s obzirom na metodikih i
brojne manipulativne ponude u medijima. M. Lipman je jedan od najglasovitijih didaktikih
suvremenih teoretiara kritikog miljenja u odgoju i obrazovanju, osniva je i instrumenata
ravnatelj Instituta za filozofije za djecu na Dravnom sveuilitu MontcJair u New
Jerseyju. U svojoj knjizi Thinking in Education donosi temeljne elemente za kritiko
miljenje: refleksivne miljenje, miljenje koje nam pomae rijeiti probleme,
miljenje koje omoguava donoenje samostalnih odluka, Zakljuivanje, logiko
rasuivanje, miljenje iji je cilj prevladavanje pristranosti, predrasuda i stereotipova,
miljenje koje nam pomae da se zatitimo od manipulacija, koncizno miljenje,
sposobnost preuzimanja odgovornosti, pojanjavajue i interpretativno miljenje,
 MLADI - ODGOJ ZA MEDIJE
Odgojna kriza i ekspanzija suvremenih ovisnosti

Berlinski model medijskog obrazovanja od prvog razreda osnovne kole do zavrnog ._-------- .. _----
razreda srednjeg stupnja obrazovanja
r'" -Uenici se suoavaju s
odgovornou pri
-Uenici istrauju koje -Uenici samostalno
probleme uz pomo izrauju male medijske

"" . ".," ""7Jr~"f'..

.-' -'0' , " :.::~:'~~~\~~\~2:1::;\{i~~~}t~t't~:~!1i~'i~i~~:~i] 5. i 6. razred
osnovne kole
koritenju medijskih
proizvoda.
-Uenici razgovaraju
medijskih proizvoda
mogu rije!ti, a kaje im
oni oteavaju.
proizvode.
- Foto sekcija

kolska godina
Suoavani
uocdav~nJ.es k tv I Suoavanje s aspektima
odgovornosti pri Produktivna medijska
I
I
mogu li se odreeni
medijski proizvodi
-Uenici spoznaju kako
- Uenici spoznaju
posebnosti medija i kako
d osa se realnost putem medija mogu neke od njih
(razred) asnprnd"IS us Ima
dook'h dd':"
osa asnprn ISkustvi
ustvirna diJea
I t nost . i interpretirati kao korisni i moe (re)konstruirati i
me IJSI sa rzaja s medijskim proizvodima I I tetni obrnuto.
koristiti kao pomo pri
uenju.
---------------J-----.---.----------.- !
-Uenici ispituju i
-Uenici se suoavaju s evaluiraju medijske
- Uenici na temelju I-uenici sije u vrijednostima koje sadraje i forme -Uenici samostalno
svakodnevnog sposobnost selekcije promoviraju mediji nasuprot njihovih elja i
-Uenici izraavaju koriste i prezentiraju
(iskustvenog) koritenja osnovnih naina interesa.
doivljaje s kojima su se 7. i 8. razred -Uenici navode primjere medije.
medija mogu razluiti koji medijskog izraavanja:
susretali pri koritenju osnovne kole kako su mediji utjecali na -Uenici istrauju kako se -Uenici su sposobni
medijski sadraji su za video-dokumentacije,
medijskih proizvoda. njihove odluke u
1. i 2. razred
djecu, a~oji ~aodrasle crtani filmovi... I osmiljavanju slobodnog
realnost putem medija primijeniti tehnike uenja
moe izmanipulirati (npr. novih medija (online-
-Uenici poinju ~npr. price PIPI duga -Uenici ue o funkcijama I
osnovne kole spoznavati koje znaenje carapa, crtani vremena i ivotnih film Kralj lavova, glazba, online knjige ..).
. razliitih medija i koriste situacija
i Ljepotica i zvijer,
~Imovl/comlc fllrnovi, PC- se metodom "uenje kroz

I
funkcije mogu imati reklame ... )
Igrice ... ). igru" (npr. dia-projektor,
mediji u svakodnevnom
-Uenici daju poticajne CD-rekorder, video -Uenici ispituju i
ivotu.
primjere u odgojnim I
kamera, osnove
-Uenicima je jasan vrednuju odabrane -Uenici znaju
Situacijama programiranja ... ). medijske produkcije
pojam medijska fikcija sredstvo(a) i produktivno
II 1.2. razred
srednje -Uenici samostalno
(rezepfiona-poaijifelj) i
rasprostranjenosti istih.
raditi uz pomo
odabiru medijske profesionalnog
etverogodin
proizvode kojeg su -Uenici su sposobni partnera/vrnjaka te
je kole
Uenici uoavaju one -Uenici su u pozici;:l odgojnog a kojeg medijske sadraje izraditi i prezentirati n~
-Uenici se suoavaju s
potrebama razlikovanja
bitnog od nebitnog i
emocijama koje mediji
sadraje u medijima koji
utjeu na promjenu
miljenja u svakodnevici
sami uz odreenu
tehniku medije koriste
.kao pomo pri pisanju
manipulativnog. selektirati u: a) moralno-
etiko i b) estetske i c)
obrazovne sadraje
montae, intervju,
moderator-igru. II
(npr. organizacija domaih zadataka ilili da ----j
izazivaju. Npr.
empatinost, tuga,
slobodnog vremena,
druenje sa svojim
ih sami uz pomou
medija prezentiraju.
1 I
I
veselje, strah, ljutnja ...
3. i 4. razred vrnjacima ...). -Uenici otkrivaju
-Uenici spoznaju kako -Uenici su sposobni, -Uenici su sposobni kroz
osnovne kole -Uenici ukazuju kroz posebnost tehnikih 3. i 4. razred
pojedini medijski sadraji kritiki spoznati sadraje -Uenici su sposobni produktivni medijski rad
primjere u medijima to medija kroz srednje
mogu utjecati na koji su najefektivniji za medijske produkte samostalno ostvariti (npr.
je fiktivno il to realno eksperimentalno etverogodinje
svakodnevicu pri odgovornost ponaanja i vrednovati. video
(npr. video-igrice, tv- djelovanje (npr. dia- kole
donoenju odluka, npr. medijskog manipuliranja reportae., videoIfilm-
emisije, reklama, lani projektor, kompjuter kao studio, audio-projekti. ..).
uenje kroz igru ilili
heroji u filmovima, tehniko pomagalo, vrste
zabava (npr. razliiti
asopisi za tinejdere, filma akustini mediji,
kompjutorski programi).
filmovi fantazije ...). funkcije "playbacka" ...).
(Izvor: Metlo; Retzlaff; Shifl; Thiele und Thymian, 2004, 12-13)
--

Im II'~ & I) (@l ~j ~fl ~ ro eh bJ 9 & ~ 'l t!E ~:t II! ~ & II IR~I J-"" ~ 181 21'J dz; ~ 9 & 'i1ll ~ l!:J ~:t II~
MLADI - ODGOJ ZA MEDIJE

Cilj medijskih manipulacija je da mijenja ukuse i potrebe ljudi. Bit propagande i

reklamiranja nije u tome da one kupcima nude ono to im doista treba i to (je)su P04LAVLJE
predmet njihovih interesa. One bude "uspavane" elje i podsvjesno., mijenjajui
navike (prehrane, odijevanje) ljudi. Kreatori medijskih manipulacija 'otvaraju put
suvremenih ovisnosti bez droga: za seksualnou, strau, imitacijom, hedonizmom,
imitacijom (nedostinom) ljepotom, kupovanjem ... (ire u: Sudar Josip, Ekonomska
propaganda, marketing, Zagreb, 1971, 16).

Pitanja za raspravu MEDI..!I KAO MANIPULATORI

Komentirajte s nastavnicima, vrnjacima ili u svojoj obitelji kojemu tipu odgoja
odgovara va kuni odgoj!
Je li to izrazito jedan stil odgoja ili je kombinacija vie tipova?
Navedite posljedice pojedinoga odgojnog stila- prema Vaem osobnom iskustvu kao
i iskustvu vama bliskih osoba! "itav ovjekov ivot ovisi o dva ili tri 'da' i dva ili tri 'ne' koje
Raspravite u kojoj mjeri je ovisnost o (s)tvarima povezana s dosadom ili izgovorimo u mladosti. U tom razdoblju oblikuje se ovjekov
dokoliarenjem, zabavom, utjecajem vrnjaka .... ! plan ... i kako li je samo t,eJkonadoknaditi sve te dane mladosti. "
Smatrate li sebe ili neke vama bliske osobe ovisnikom o navedenim stvarima u ovom Paul Claudel
djelu prirunika?

Pitanja za sve polaznike radionica medijskih kompetencija:

1. to bih trebaofla prestati raditi? Mladi u naelu vjeruju medijima koji se obraaju upravo njima, a ostale medije (osim
2. to bih trebaofla nastaviti raditi? radija) gotovo u cijelosti odbijaju. Ubacivanje zabavnih, ali i manipulativnih sadraja
3. to bih trebaofla poeti raditi, a jo nisam? u medije ima dvojaki uinak: s jedne se strane pridobiva mlaa publika, a s druge se
strane i odrasli oputaju, odnosno sve manje nalaze i trae kritinije tekstove. Poznata
je uzreica loih urednika, kad se suoe s kritikom o nedostatku pozitivni(ji)h
tekstova - "to ionako nitko ne ita, slua, gleda ...", "jer to trae itatelji, sluatelji,
gledatelji". Ohrabruje, meutim, injenica (utvrena naim iskustvima) da mladi
reagiraju pozitivno kad im 'se razotkrije kakvo je ishodite takvih "argumenata" i
kako se esto iza njih kriju vjeti manipulatori u vidu profitom opsjednutih vlasnika,
podanikih urednika pa i nedovoljno obrazovanih novinara, zapravo priuenih na
slijepu egzekuciju "kad to urednik zaeli ..." U takvim se okolnostima i sami mediji
okreu "otkaenim", slobodnim i spontanim pojedincima "liberalnih" svjetonazora, a
na udaru su mogui kritiari skloni "moralizatorskim" pretjerivanjima. Ono to je
normalno postaje neprihvatljivo, jer je dobilo stigmu prosjenog ili nepoeljnog.
Mladima se izravno ili neizravno percepcija okree prema obitelji u kojima su "cool"
roditelji koji nemaju radna postignua, koji su prikovani uz televizor, koji toleriraju
da su im djeca satima uz internet, televiziju, mobitel. Ukratko to su indiferentni
roditelji ili roditelji koji odgovaraju spomenutom perrnisivnom stilu.
Najznaajnije su indicije medijskih manipulacija: I. povrnost je laka od dubine
sadraja; 2. krae teme lake je prenijeti nego dulje i sloene informacije; 3. bizarno
 MLADI - ODGOJ ZA MEDIJE
privlai vie pozornosti od "obinog" i 4. posredstvom medija alju se poruke o
potronji kao primarnoj ljudskoj potrebi. . prema Maloviu, mediji koji se temelje na fikciji poeli sve vie utjecati na medije
Medijske manipulacije su sredinja tema knjige Z. Milie Manipuliranje
potrebama mladih (2007.) i knjige Z. Milie i 1. Zlokovi Odgoj i manipulacija
djecom u obitelji i medijima (2008.), a ovdje se iz njih radikalizira teza "kako je
novinarstvo izgubilo ugled ponaajui se kao zvijer u kavezu koja jedva eka da mu
posjetitelji bace ostatke hrane".
Mediji postaju sve znaajniji initelj ti socijalizaciji mladog narataja, pa je vano
istraivati koje vrijednosti oni doista promiu. S obzirom na to da se vrijednosti
izraavaju kroz odreenu paradigmu ponaanja, one su vane u analizama medijskih
sadraja kojima se odailju snani simboli i poruke. Mediji, s obzirom na vrijednosne
poruke koje odailju, uvelike usmjeruju aktivnosti mladih a, osim to utjeu na
zauzimanje stavova spram relevantnih drutvenih problema, potiu na kvalitetu
komunikacije. Hug Theo (2007.) navodi da mediji, osim informativne, obrazovne i
zabavne funkcije, imaju jo est funkcija: 1. organizacija razmjene komunikacije; 2.
razumljivost informacija; 3. socijalna organizacija drutva; 4. kulturalna reprodukci-
ja; 5. transfer komunikacije i 6. demokratizacija obrazovanja s naglaskom na interkul-
turalnosti. Indikativno je da se u nama poznatim knjigama iz medijske pedagogije,
mediologije i komunikologije nigdje ne spominje manipulativna funkcija medija.
Knjiga kao "zastarjele" odgojno-obrazovne didaktiko sredstvo gotovo da ide u
ropotarnicu povijesti. Odgojne poruke iz knjiga veinu ne privlae, ne uzbuuju je.
Naime, pisana rije, tj. knjiga kao prva ali jedinstvena "roba" masovne proizvodnje,
koja takoer pripada u masmedije, ne ini od ljudi masu, naprotiv, svakome
omoguuje da sebe izrazi na jedinstven i neponovljiv nain. Budui da knjige nisu
najdjelotvornije sredstvo uvjeravanja i utjecaja, razumljivo je da se manipulatori
okreu monijim sredstvima: filmu, televiziji, listovima za tinejdere, raunalima ....
U knjizi Ribari ljudskih dua uro unji iznosi nekoliko injenica vanih u
medijskom odgoju, pa napominje da dijete pamti i nesvjesno ponavlja i ono to ne
razumije, ono ui i kad nije svjesno da ui, njegovo ponaanje kontroliraju i nesvjesni
imbenici, tj. usvaja poruke i prije negoli ih je kadra iskustveno provjeriti, a nesvjes-
no usvojeni sadraji izbijaju u odreenim stanjima (sna) u prvi plan (2004: 19).
U nas je 2006. prevedena sjajna knjiga engleske lijenice K Taylor Ispiranje
mozga. Temeljna je njezina teza da onaj tko se prihvatio "ispiranje mozga polae
monopol na istinu" (2006: 100). Sredinja ideja manipulatora je ruenje svakog
oblika razumnosti u ime neposrednosti, spontanosti, ugode ... Umjesto kreativne
uporabe slobodnog vremena, manipulator nudi dokoliarenje i prosjenost, a banal-
nost se uzdie u rang vrline. kola, posao, obveze shvaaju se kao kavez iz kojeg
treba pobjei, kao brana slobodi duha, kao prepreka koju treba zaobii. Odgajatelj
nudi mladima model "mentalne mape" u planiranju zabave pitanjima: "Zato
organizira zabavu? Koje e aktivnosti ukljuiti?" S druge strane, manipulator kae:
"Meni prepusti sve"! (Hoffmann, 2003: 198).
Mediji 21. stoljea su, dakle, krenuli prema novom podruju: izmiljenoj stvar-
nosti ivirtual reality). Sve bitne okolnosti su izmiljene: neka skupina ljudi stavlja se
Mediji kao manipulatori
u potpuno nestvarnu situaciju, a sve ostalo je stvarno - ljudi i njihovi odnosi. Zato su,
temeljene na injenicama. Naime, "izmiljena pria je mnogo zanimljivija i uzbudljiv-
ija od novinarskog izvjetaja" (Malovi, 2007: 12). Najpopularnija televizijska
voditeljica u SAD-li Oprah Winfrey se javno .ispriala miIijunskom gledateljstvu
poetkom 2006. godine kad je preporuila knjigu Jamesa Freya A Million Little
Pieces (Milijun malih dijelova) koji se u knjizi lano predstavio kao izlijeeni ovisnik
o drogama i alkoholu s debelim kriminalnim dosjeorn. Nita od navedenog nije bilo
tono, ali je lukavi autor zaradio milijune dolara na lakovjernim itateljima kojima je
godilo identificiranje sa "rtvom reima", "rekonvalescentorn" i temama koje su
razbuktavale njihovu matu,
ovjek dananjice sve vie postaje robom stvari koje je sam stvorio. Nekadanje
fotografiranje, uz nunu estetsku i etiku sastavnicu, sada se pretvara u poziranje.
Sada je in razmjena "fotki" koje (kasnije) trajno mogu diskreditirati mladu osobu.
Djevojke koje jo nisu ni postale punoljetne sanjaju da budu na naslov nicama kao
zavodljivi i uspjeni fotornodeli. Estrada je puna oskudno odjevenih maloljetnica u
zavodljivim pozama. Intimnost se internetski prenosi nepoznatirna. Sentimentalnost
i stid nestaju s biznisom. Manipulator ne vidi u radu uvjet ovjekova opstanka, nego
nudi mladima nain kako se osloboditi rada. Rad vie nije mjerilo vrijednosti, nego
predmet poruge onih koji se radom obogauju. U skladu s tim, manipulator ustraje na
I tezi da vrijednost ovjeka nije u tome koliko on sebe daje drugima, nego koliko moe
i primiti stvari, koje mu je uvijek (netko drugi) duan dati. "ivimo u svijetu u kojemu
istodobno pokuavamo drutvo uiniti predvidivim, a sebe nepredvidivima, osmisliti
[ generalizacije koje e obuhvatiti ponaanje drugih ljudi, a vlastito ponaanje obliko-
vati tako da bude nedostupno tuim generalizacijama" (Macintyre, 2002: 111). Sve
je vie argumenata za tvrdnju da je suvremeno doba, koje se nekritiki slavi kao
I! vrijeme u kojemu su sve vee mogunosti kreiranja ovjekovih sloboda, postalo doba
porobljavanja ovjeka u kojemu se gube potrebe za pripadanjem, (samo)potovanjem
I i ljubavlju.
Sve vie tzv. klasini mediji podlijeu zakonima trita, a novi mediji - internet-
tt ski portali i "ostale vrste internetskog izraavanja" - ak i u veoj mjeri. Komercijal-
izacija medija je pod utjecajem golemih profitnih sustava - korporacija, mjeavine
i poslovnih i politikih interesa, pa i velike amorfne mase potroaaJkorisnika inter-
I neta to sve vie stvara poeljne oblike ponaanja, razmiljanja i djelovanja. Ekspan-
zijom interneta otvorile su se nove mogunosti superbrzog informiranja i
I komuniciranja, ali su se otvorili i brojni zasad nerjeivi problemi s podruja etike -
~ od pornografije, neprovjerenih informacija, grubosti i okrutnosti do vulgarnosti
I (Rui, 2008.).
U "borbi" izmeu zastupnika (potpune) medijske slobode i onih koji se zalau za
kontrolu medija, stradavaju najvie mladi, odnosno adolescenti, Nezrelost,
maloljetnika dob, nesposobnost kritikog razmiljanja, nisu nikakva prepreka be-
skrupuloznim profiterima svih vrsta da, osobito na internetu, stavljaju u promet
patoloke uratke namijenjene djeci i mladima.
MLADI - ODGOJ ZA MEDIJE
Dugogodinja iskustva rada sa sudionicima seminara i radionica, okruglih stolo-
va i tribina svjedoe o tome da nije dovoljno odgajati mlade u duhu kritinosti, kao
ni pouavati budue novinare ili spisatelje kako pisati tekstove. Treba, naime, razgov-
or i pouku o etikim naelima struke uprilii ti usporedno s praktinim upoznavanjem
vjetina i pravila izrade serninarskog rada, znanstvenog, strunog, novinarskog teksta,
radijskog zapisa ili TV -emisije. U poetku stoga razgovaramo o implikacijama ope .
komercijalizacije, pa i trendu "utila" hrvatskih medija, polazei od uvrijeene
konstatacije "Samo je loa vijest dobra za objavljivanje", koja izaziva brojne kval-
itetne komentare mladih. Naa iskustva u radu s mladima potvruju da su mladi
izrazito kritini te da se ude nepostojanju sankcija, izostajanju kritinosti onih od
koje ju oekuju (znanstvenici, nastavnici, pa i roditelji), kao i preutno prihvaanje
(gledatelja, sluatelja) takva trenda ime se naputa humanistiki smjer.
S obzirom na to da se kriza odgoja prepoznaje po "znakovima unitenih vrednota"
(Ivani, 2008: 215), na je cilj razvijanje empatinosti, poticanje vrijednosti
suosjeanja i solidarnosti kao pokretakih imbenika odgoja, a sredstvo za ostvarenje
tog cilja je borba protiv predrasuda, odbaenosti ili neprihvaanja. Ako je odgoj put
od stanja heteronomije prema stanju autonomije, valja nam poi od uoavanja
temeljnih zapreka u komunikaciji, te uklanjati izvore nesigurnosti i moralne patnje.
U sagledavanju uzroka odgojne krize valja uzimati ukupnost utjecaja kojima su djeca
i mladi izloeni u svojoj socio-kulturnoj sredini. Ivica Ursi, urednik emisije "Uvijek
nedjeljnom - nikad nedjeljom" (Split) je 28. sijenja 2008. opisao situaciju
"izokrenutih vrijednosti" (u odgoju) .... Prepriao je jednu zgodu kad su se nakon niza
godina nali (bivi) uenik i (bivi) nastavnik. Ugledavi uglaenoga i raspoloenoga manipulacije - u nas nije prevedena) eksplicite se navode toke manipulacije: Mediji
biveg uenika, a sada odraslog ovjeka, umirovljeni profesor ga upita:
"Pretpostavljam da si uspio u ivotu jer si sav ozaren. Jesam li u pravu?" "Da" -
odgovori bivi uenik. No, odmah nakon toga mu je kazao formulu svog uspjeha:
"Uili ste nas kako (u ivotu) nisu bitne korice nego sadraj, a ja sam uvijek davao
znaaj vanjskom izgledu, jer to ljudi gledaju, cijene i na kraju nagrauju". Nastavio
je ... "Uili ste nas da valja biti iskren, a ja sam diplomatski zaobilazio iskrenost i
ugaao drugima i - uspio. Rekli ste nam kako se treba vraati korijenima. Ja se nikad
nisam vratio u svoje rodno mjesto; niti hou jer tamo nikad ne bih bio shvaen." Uzeo
je primjer Isusa Krista. On je ivio ivot duhovnosti, a ne forme, bio iskren i pred
svojim neprijateljima te se vratio u rodno mjesto. Epilog je da su ga u rodnom kraju
ti isti lani prijatelji zbog iskrenosti razapeli. Kakva li upozorenja svima koji su se
odluili za nojevski pristup mladima! Neemo valjda dopustiti da nam djeca postaju
uspjena na taj nain i ironizirati poziv uitelja kao i sam Isusov ivot!? "Odgajamo
djecu u rasputenosti i razvratu i to nazivamo progresivnim odgojem. Mi smo ogrezli
u pornografiji i bogohulnosti i to nazivamo slobodom izraza. Mi se izrugujemo
duhovnom naslijeu naih predaka i to nazivamo prosvjeenou'' (Platonov, 2002: treba biti shvaen i razumljiv, dakako zbog toga i njegov tekst treba biti zanimljiv
50).
Kako smo vidjeli, kriza odgoja se najbolje uoava u krizi identiteta - osobnog i
nacionalnog. Uoavajui ovu zakonomjernost, odgoj treba shvatiti kao proces kojim
nastojimo ostvariti ciljeve, norme i vrijednosti pojedinca i zajednice, pri emu je
Mediji kao manipulatori
dostojanstvo jedna od znaajnijih vrijednosti. A manipulatori djeluju upravo na
uruavanju sfere privatnosti i dostojanstva. "Ljudi odlaze lijeniku zbog depresije,
umora, anoreksije, stresa i ovisnosti, a to su bolesti smisla ... odijeljenosti od smisla,
od vrednota ... " (Ivani, 2008: 82.) Takav pojedinac je okrenut trenutanoj ugodi
koja je ista kao i svaka ovisnost: kratkotrajna ugoda i dugorono muenje. "Podivlja
li sloboda otkinuta od savjesti, ona poinje razarati ovjeka ... " (Ivani, 2008: 72).
Smisleni odgoj za poimanje slobode proizlazi iz etike odgovornosti u radu i odgoju.
Tek tada odgoj omoguuje socijalne aktivnosti kojima ljudi pokuavaju trajno
poboljati sklop psihikih dispozicija. S takvim odgojem se "oznauju radnje" kojima
ljudi pokuavaju unaprijediti osobnost i razvijati solidarnost u kolektivitetu.
Grafiti, kao reakcija na izokrenutu stvarnost, alju snane poruke u kojima se
velia dokoliarenje, ironiziraju i danas aktualne socrealistike parole ili se kritiki
intoniraju razlozi gubljenja ideala ili autoriteta ... Koliko ima blasferninog u poruci
grafita na jednom sakralnom objektu u Zadru "Tamo gdje umire autoritet, raa se
sloboda"! U Mostaru (prosinac 2008.) ... su zapisali: "Radim na crno, ivim od
bijelog"; u Osijeku: "Gdje je krvi, tu si prvi" ili u Puli: "Bilo kuda, strava svuda" ili
"Od kolijevke pa do groba prati tebe droga" (kojim se ironizira nekadanja parola "Od
kolijevke pa do groba najljepe je ako doba"). U Splitu je napisano "Nisam u krizi
ali mi je dosadno" (sluajno smo doznali da je autor tog grafita godinu dana kasnije
postao ovisnik O tekim drogama).
U dananje sofisticirane oblike manipulacije mladi ulijeu kao "muhe u podmet-
nuto ljepilo" (Fabrio, 1999: 17). U knjizi Filipa Bretona La parole manipule (Govor
koji su nekad jamili objektivnu i kritiku objekciju stvarnosti i sami su "dekodirali
manipulaciju", sada postaju najslabija karika u lancu demokratizacije zapadnog
drutva. Novinari, pod pritiskom vlasnika, postaju autocenzori, jer im (smatraju oni)
tekstovi ili prilozi nee biti objavljeni. Naime, urednik ili vlasnik prihvaa onog
novinara koji se ne treba sluiti argumentima, ako su njegov tekst ili izgovorena
misao u skladu sa stavom njegova nadreenog. I tako se stav plasira kao
"informacija"! To su najsavrenija sredstva demagoga koji svojim svjetonazorima
namee implicitnu poruku podreen om novinaru to se od njega oekuje, a koji s
vremenom postajenjegov glasnogovornik.
I ovdje na praktini rad u novinarskim radionicama, seminarima, okruglim
stolovima ... prua izravne ili neizravne odgovore najprije na pitanja o tome kako
medijske manipulacije - pa i one (naj)prozirnije - nalaze svoje "vjerne" sluatelje,
itatelje i gledatelje, kao i odgovore na to to se uope i na koji nain moe uiniti.
Naime, valja poi od toga da osnovna zadaa pisanja za masovne medije treba biti
povjerenje u autora teksta, slike ili izgovorenog. Ako novinar eli da mu se vjeruje,
(Malovi, 2005: 170). Polazite je preispitivanje sedam osnovnih kriterija dobrog
pisanja navedenih il djelu S onu stranu obmute piramide autora okupljenih u tzv.
Missouri Group (George Kennedy, Daryl R. Moen i Don RanJy, 1993.). Svi kriteriji,
odnosno pojmovi na engleskom poinju slovom C i lako se pamte: tonost (correct),
MLADI - ODGOJ ZA MEDIJE
dosljednost (consistent), saetost (concise), konkretnost (concrete), jasnoa (dear),
suvislost ili koherentnost (coherent) i kreativnost (creative). Polaznicima se precizni-
je i podrobnije obrazloe, ali uglavnom imaju jasan i snaan uinak - olakavaju
uoavanje odstupanja od navedenih kriterija u svakodnevnoj novinarskoj praksi,
meu rubrikama i tekstovima, emisijama ili TV-reportaama. Uglavnom iznenauje
spremnost i brzina mladih da trae i pronau sluajeve zlouporabe i odstupanja od
ovihkriterija. U poetku se s nekim pojmovima tee snalaze, ali im naputak da slina
pravila trebaju vrijediti i za govor u svakodnevnom ivotu ili profesionalnom radu
olakava dalji posao. Takoer ohrabruje injenica da mladi u praktinom dijelu, na
kraju interaktivnog pristupa, odmah u svojim i tuim tekstovimatrae jesu li zado-
voljeni kriteriji. Pitanje je koliko bi starijih kolega i profesionalaca uope pristalo na
ovaj nain "skeniranja" vlastitog teksta ili priloga, ne samo zbog esto nazonog ega
ve i zbog izostanka elje da uope ikad i ita dodatno naue? I ba stoga najporaznije
rezultate komparacije "sedam C" mladi nalaze udebije uokvirenim tekstovima,
komentarima i kolumnama dijela "uvaenih profesionalaca".
Svakoj je propagandi, kao sredstvu manipulacije cilj guenje slobode kritikog
dijaloga i izbora, pri emu stvari dobivaju ljudski lik. Manipulativna mo reklamiran-
ja nije u obavjetavanju o kvaliteti proizvoda, nego u promjeni ponaanja i
prihvaanju stava da su stvari vanije od ljudi. Djevojke "savrenog" izgleda su
zapravo anoreksine, a proizvodom koji reklarniraju alju izravnu poruku: "I ti e
kupnjom tog proizvoda izgledati poput mene". Metode suptilnijeg zavoenja se
naputaju te postaju sve izravnije i okrutnije, jer se i ljudsko tijelo tretira kao roba, a
forma postaje vanija od sadraja. Iz tih je razloga jo davne 1975. u Francuskoj
pokrenut projekt "Mladi aktivni televizijski gledatelji" s ciljem da se roditelje i djecu
zajedno ukljui u kritiku analizu televizijskih emisija. Temeljem toga je 1982.
osnovan Centar za odnose obrazovanja i sredstava informiranja (CLEMD sa zadaom
da se mladima pomogne u boljem razumijevanju ambivalentnosti medija i pripo-
mogne razvoju njihova kritikog miljenja, To je kasnije preraslo u projekt "kole za
demokratsko razmiljanje", koji se nastavio u skandinavskim i drugim zemljama.
Uenik postaje SUdionikom analize i kreiranja medijske komunikacije (primjer Belg-
ije), a u Njemakoj su sveuilita i .resorno ministarstvo poetkom 2009. godine
pokrenuli tiskanje prirunika za medijski odgoj ....
Dobar primjer medijskog odgoja je odabrano, zajedniko, obiteljsko gledanje
televizijskih programa, (kao to je National Geographic) iz kojih mogu mnogo
nauiti i osnovnokolci, ako im pritom roditelji pojanjavaju. Dakle, i roditelji se
moraju truditi i razmiljati o gledanju televizijskog programa i reducirati ga kad je to
nuno. ROditelji bi trebali katkad zajedno s djecom pogledati njihovu omiljenu
emisiju. Zajedniko gledanje etiki dvojbenih emisija je nuno kako bi se raspravilo
zato su one etiki upitne ili manipulativne. Vremenom e se, nadajmo se, i u nas
pojaviti posebni asopisi za roditelje, katalozi filmova namijenjeni roditeljima, de-
taljniji pregledi televizijskih emisija, web-stranice o medijima namijenjene roditelji-
ma. Brazilska televizijska postaja TV Educator u potpunosti je posveena odgoju. Na
toj se postaji (iji je vlasnik Fundacao Dom Bosco de Cominicacao) prikazuju
Mediji kao manipulatori
~. razliiti sadraji koji ukljuuju informacije, SPOlt, kulturu, emisije koje promoviraju
ii zdravi ivot, emisije koje pozitivno vrednuju kulturu pojedinih regija i potiu in-
i terkulturalnost. Ovoj je salezijanskoj televizijskoj postaji cilj ostvarenje
I. humanistikih i kranskih naela radi promicanja etikog razvoja u slubi svih
I graana Brazila. .
f Ve dulje vremena razumni korisnici medija primjeuju neravnoteu, tj. prevlast
I
tekstova ili TV-priloga o "otkaenim", nasilnim, neprilagoenim (polu)kriminalnim
osobama - uglavnom bez kritikog osvrta ili konteksta, bez kritike poruke ili
odmaka. S druge strane medijske vage, sasvim na marginama, su mladii i djevojke
"I koji se ele obrazovati, raditi neto svrsishodno i etinije od onoga to nudi svakod-
I nevica. No oni nisu zanimljivi, jer ne nude nita "sono" ili suludo, nita u skladu sa
I slikom o mladima koji slijede trendove, ne pitaju za drutvenu zbilju ili mogua
rjeenja aktualnih drutvenih problema. Stogaje svojevrsna srea i zahvalno iskustvo
razgovarati s mladima koji ele upoznati pravila i okvire po kojima djeluju. jedni od
najznaajnijih drutvenih pokretaa - mediji.
lako je ve dugo trendy priati o medijima, ali je jo premalo tekstova, okruglih
stolova, radionica, tribina i knjiga o odnosu medija i mladih. No, nade ima kad se
izravno i interaktivno upoznaju, primjerice, polaznici radionica u kojima postoji
svojevrsni trigram rada i ciljeva - kako kritiki promatrati medije i medijske sadraje,
kako ujedno i istodobno razvijati vlastitu kreativnost, te kako poboljati znanje o
medijima. U osnovi, mogue je saeto i jednostavno prikazati navedeni trigram, bolje
reeno obrazac, u kojemu bi mladi primatelji medijskih poruka imali mogunost
ispravno primiti, razumjeti i obraditi poruku. Prvi "vrh", odnosno ishodite takva
trigrama bila bi percepcija medija i (medijske) stvarnosti. Mogu li se injenice i
stvarni dogaaji, njihovi uzroci i posljedice pravilno percipirati? Usmjeravaju li ih
mediji tako prema itateljima, sluateljima ili gledateljima? Kako ih (mladi) pri-
matelji dobivaju i razumiju? Drugi dio radionice se odnosi na kritiko razmiljanje o
medijima uope, o pojedinim vrstama, te o konkretnom tekstu, emisiji ili reportai.
Kritike sposobnosti prema medijskim sadrajima valja stalno razvijati, jer je upravo,
uz navedenu percepciju, to mjesto na koje rnanipulator najprije "udara", tj. nastoji
sprijeiti da (mladi) primatelji prepoznaju njegovu skrivenu igru. Jaanje uloge i
utjecaja zabave i njezino "prelijevanje" u sve ostale funkcije masmedija - upravo je
to danas najbolji i moda najkoriteniji nain kojim mediji otupljuju kritiku otricu
javnosti. Stoga je vrlo bitno uvrstiti i trei kut trigrama radionice - kreativno
izraavanje. Naime, ako rad s mladima i prepoznavanje, analiza i zakljuivanje o
medijskim sadrajima nema treu sastavnicu - kreativno izraavanje - takav rad nije
svrhovit. Naime, u situaciji kad su mladi, budui novinari, uitelji ili sudionici u
komunikacijskom procesu sauvani od temeljnih naela manipulacije, tada mogu
uvjebavati ovladavanje raznim vrstama (novinarskog) izraavanja. Kad su im
"zamke" u medijima jasnije, kao i naini kako ih izbjei, mladi se mogu poeti
osposobljavati za ukljuivanje u procese prenoenja znanja o medijima. Dakle, ne
samo stjecati vjetine za mogui profesionalni novinarski rad ve i za svaku drugu
 MLADI - ODGOJ ZA MEDIJE

djelatnost u kojoj su sve znaajnije posljedice negativnog utjecaja medija na javno Odbacivanjem odgoja i etikih naela pribliavamo se sumraku kulture. Iz
mnijenje. Zbornika radova uenika zadarskih osnovnih kola pod nazivom Drogu moemo
U ve spomenutim okolnostima, u kojima se nalazi i hrvatski medijski prostor, i pobijediti (2005.) izdvajamo nekoliko citata koji oslikavaju problem frustracija i svih
ubudue e korporativne novinarstvo, prevlast interesa oglaivaa i nedostatak opasnosti kojih su mladi -svjesni ... "Problemi koji mue djecu esto su nebitni
kritike svijesti javnosti iskazivati sve veu bezobzirnost, posebno kad je rije o odraslima." "Dolo je vrijeme opranih ruku i okrenutih glava. Odjednom su svi
temama vezanima uz mlade. Slijedi sve vea globalizacija medijskog prostora u oslijepili i ogluili. Ne uju i ne vide to se oko njih zbiva a, to je najgore, vie i ne
kojemu e sve manje mjesta ostati za pridravanje etikih kodeksa ili skrbi za suosjeaju. Smrt mlade osobe od predoziranja nije posebna vijest, nego statistika."
adolescente i mladu generaciju. Meutim, to nije i nee biti samo problem medijske
sfere ve i gotovo svih drutveno-humanistikih djelatnosti i podruja. Stoga je
2.1.2. Manipulacije informacijama i injenicama
iznimno vano stei potrebna znanja iz sociologije ili pedagogije medija. Iako,
naalost, u Hrvatskoj ima vrlo malo literature o ovoj problematici, raduje i obeava Ako itate redovno dnevni i tjedni tisak, pratite glavne informativne emisije na javnoj
iznimni interes studenata, srednjokolaca, roditelja i djece u osnovnim kolama. i komercijalnim televizijama, posluate neke programe. Hrvatskog radija, sigurno
Nedopustivo je mlade nazivati izvoritern problema ili "izgubljenom generaci- mislite da ste informirani. Donekle imate pravo, jer ste sigurno natprosjena
jom". Mladi nisu zarobljenici predrasuda, stereotipa i datosti. Mladi su izgubili "nahranjeni" informacijama. Meutim; moda ste izgubili iz vida samo malu razliku
povjerenje, izigrani su i dezorijentirani zbog odraslih i zato se osjeaju izmeu informacija i injenica. Naime - injenice moraju biti informacije, ali infor-
"prognanicima ivota" ... (Ivani, 2008: 237). U svakodnevnom odgoju znamo da macije ne moraju biti injenice. Mo manipulacije nalazi se i u odnosu izmeu
djeci najtee pada odbaenost i neeljenost. Tada se njima najlake manipulira ilili injenica i informacija. No, jeste li prije uope mislili da razlika postoji? Moete li je
(ih se) poniava. prepoznati? Ako imate najmanje jedan odgovor "da", prosjeni ste itatelj. Dva
pozitivna odgovora ine vas vlasnikom medija ili spin doktorom. Oba negativna
odgovora, meu ostalim, ine vas dobrim kandidatom za posao novinara i/ili uredni-
ka. Da bi nam pojednostavniti situaciju, mediji esto stavljaju dvije iste ili sline
2.1. Odgoj i manipulacija vijesti zajedno, ali je njihova interpretacija ili namjera esto suprotstavljena
injenicama. Nedavno smo na Teletekstu mogli proitati kako farmaceutski div
Glaxosmithk.line planira obustaviti istraivanje i razvoj analgetika i antidepresiva, pa
Odgoj Manipulacija e smanjiti broj zaposlenih i zatvoriti laboratorije na est lokacija u EU i Kanadi,
Ukljuujui i Hrvatsku. Nita neobino, reklo bi se. Uostalom, ve se polako osipaju
Kritinost
pobornici svjetske pandemije svinjske gripe, medijsko-multinacionalno-korporaci-
Kritizerstvo jskog projekta koji je pokupio milijarde dolara. Jesu li krive ptice, svinje, mievi ili
Kreativnost
Imitatorstvo ljudi za ovaj izostanak profita, temeljen na velikoj medijskoj panji i moguem
Samostalno donoenje odluka
Ovisnost o odlukama drugih osoba izmiljanju problema? Medijski manipulatori raunaju na nau arnneziju kad su
Ljubav i potovanje vlastite i tue intime stvarali paniku i kaos u (Hrvatskoj) javnosti i zdravstvu povodom epidemije irenja
Voajerstvo
Marljivost, upornost, rad depresivnosti, ptije, svinjske gripe .... S druge strane, jeste li u ovakvoj medijskoj
Brza i laka zarada
Sloboda s odgovornou: uvaavanje, poti- igri s lijekovima prepoznali to su uope informacije, a to injenice? Ili ste zapamtili
Sloboda bez odgovomosti: neuvaavanje,
canje, pronalaenje specifinih interesa, samo to da nee biti problema s antidepresivima i analgeticima, a da e ljudi ostati
kanjavanje, sputavanje ...
potreba i vrijednosti
Sve je roba ili novac
bez posla? Problemi prijetnjama otkazima su tek "praina u oi", a potronja anti-
Ljudsko dostojanstvo depresiva mora porasti u suvremenom drutvu "gomile usarnljenika" (D. Rismann)
Dosada, dokolica i besmisao
Pronalaenje vlastitog smisla, nade, interesa ili "zbunjenog stada pasivnih promatraa" (W. Lippman). Sljedea vijest govori kako
Stanje pasivnosti i servilnosti
Intelektualna znatielja i postignue je prodaja Tamiflua, "virusnog lijeka protiv gripe" (je li to uope tono") lani
Memoriranje bez kritike analize poveana za 435 posto (I!!) "zahvaljujui pandemiji svinjske gripe". U svakom
Znanje i uenje sa smislom
Oril i "dresura" sluaju, farmaceutski sektor e biti poteen recesijskih problema. Medijske kampan-
Kritiko miljenje
Indoktrinacija - rasizmom, seksizmom ... je igraju na sigurni strah od bolesti.
Pozitivna povratna komunikacija
Grupa kao subjekt obrazovanja; pojedinac . Slovenska sociolog inja M. Ule je ispravno konstatirala da umjesto radnog ident-
Personalizacija, pojedinac subjekt odgoja,
svjestan svoje (su)odgovomosti u grupi
osloboen svake odgovornosti iteta, kao supstitucija suvremenog ovjeka dolazi ovisniki identitet. To je bio jedan
 MLADI - ODGOJ ZA MEDIJE
od razlog zato se 1991. godine, najprije u Danskoj, zapoelo s projektom "Piloti
kaosa" (Kaos Ploterne). Isti projekt je kasnije razvijen u svim skandinavskim zemlja-
ma. Danas ga realiziraju i SAD i Japan, s ciljem da se sprijei beznae i sveopa
dezorijentiranost. Programeri kaosa ele sve relativizirati, a osobito fikciju od stvar-
nosti i injenice od informacija. Vladari kaosa potiu kolektivnu histeriju s kravljirn
ludilom, ozonskim rupama, strahom od GMO-a, AIDS-a, ptije, svinjske gripe, sve
do zahlaenja pa zatopljenja i apokalipse potapanja priobalja. Plod farmaceutske
mafije je urodio plodom pa je svijet zahvatila epidemija tabletomanije. Poljska
ministrica zdravstva Ewa Kopacz je odbila kupnju cjepiva protiv svinjske gripe, jer
je u farmaceutskoj industriji vidjela opasnu industriju (pranja) novca. Koliko god
proizvede, farmaceutska industrija gomila dobit i mo. Rauna se da e ukupna
vrijednost cjepiva protiv svinjske gripe dosei gotovo sedamstotina milijuna dolara
zarade farmaceutske industrije. Tko je pitao graane ele li se cijepiti protiv svinjske
gripe? Pravo je pitanje jeli zavladala epidemija svinjske gripe ili je na djelu manipu-
lacija orkestri rana od strane farmaceutske industrije - mafije!? Kako inae objasniti
injenicu porasta nepouzdanih "cjepiva" i simbioze farmaceutske industrije i medi-
cine, gdje se "zamrauje" novac koji tek pokoji novinar i hrabri znanstvenik
istrauje? Ovako je to komentirao na svom blogu don Kaunko: "Ta gripozna
svinjarija pokazuje zanimljivost da svjetski moni lobiji u tono odreenim vremen-
skim razmacima siju paniku i na njoj masno zarauju." Zakljuuje da je medicina
toliko napredovala da je za svaki lijek pronaena bolest! Nije li metadonska, odnos-
no subutex terapija dilanje na "raun drave"? O zlouporabi metadona sve se manje
govori i istrauje. Nema istraivakog novinarstva o toj temi. Ne pie se da se
ovisnicima tee "skinuti" s metadona nego heroina! Kriju se podaci onih koji kom-
biniraju te supstitute i druge opijate, koliki ihje od predoziranja metadonom preminu-
lo ... ? Ove su "terapije" zanimljive samo farmaceutskoj industriji, a dugorono tete
ovisnicima i njihovim obiteljima. To je produena agonija. Farmaceutskoj industriji
ne odgovara tretman lijeenja (s benediktinskom maksimom "Ora et labora") u
terapijskim zajednicama (konfesionalnog tipa), jer bi tako gubili business. Ne gleda
se uinkovitost lijeenja i, to je najvanije, zdravlje ovisnika! Nisu samo narkomani
"ispranog mozga" nego i suvremeno ovjeanstvo koje potpada pod diktat vladara
kaosa. Zato determinirani kaos nije samo u kvantnoj fizici. Kaos nije u drutvu
sluajan, ve "orkestriran". Zato smatramo daje i sluajnost izmiljena rije kako bi slika ima prednost pred rijeju. Zato se moe rei da televizija "oblikuje miljenje"
se njome prikrila znaajnast poveznica izmeu ljudi ilili dogaaja.
etiri primjera o izokrenutim vrijednostima, o poticanju narcizma i konzumerizma
1. Izabrana "djevojka tjedna" u Jutarnjem listu (3. oujka 2000.) na pitanje kako
vidi svoju budunost odgovara da se vidi kao "bogata udovica". Jedna prostitutka,
inae majka traje rnalodobne djece, za Slobodnu Dalmaciju (28. listopada 2005.)
izjavljuje dajoj je nedovoljno mjeseno dvadesetak tisua kuna da bi preivjela te da
misli prestati s "najstarijim zanatorn" kad nae "situiranog ovika kojemu u biti
virna. to stariji to bolje, bre e odapet." Nakan poetne zateenosti ovim izjavama, potonjega na ta bri uspjeh i asovitu korist" (Bezi, 2005: 571).
Mediji kao manipulatori
naviru brojna pitanja: o samopotovanju, o odnosima meu spolovima, ljubavi ... ali
i o. etikom pristupu novinara i urednika.
2. Amerika tvrtka za proizvodnju igraaka My'Twin je kupcima u 2006. nudila
lutke s licem djeteta - sa 15 razliitih oblika lica, etiri boje koe, osam boja oiju i
isto toliko kose, a stilisti su na prodajnim mjestima oblikovah frizuru po izboru. U
Norvekoj je u modi narudba markica s vlastitim izgledom ... Budui potroai se
"regrutiraju'' od najranije dobi, pri emu se potiu egoizam i narcizam koji su rezultat
prevladavajue pedocentrine doktrine - roditelji su indiferentni i /ili djetetu
preputaju "inicijativu".
3. U izvrsnom, ali mranom trileru Sedam (Seven), redatelja Davida Finchera,
glavni "fighter" kroz osobna razmiljanja ukazuje na malignu duu suvremenog
svijeta: "Lake je izgubiti se u drogama, nega se suoiti sa i votorn, Lake je ukrasti
ana ta treba, nega ta zaraditi. Lake je istui dijete, nega ga odgajati. "
4. Junak novog romana Johna Grishama Skipping Christmas, ironinog imena
Luther Krank, slavodobitno izjavljuje kako.je za Boi potroio est tisua dolara na
darove, dosadne objede i veere. Tako je junak romana, zbog svoje malograantine,
boinim darovima lijeio svoje statusne komplekse. Roman je svojom ironinom
fabulom opisao Boi kao ruglo konzumeristikog spektakla. Grisham je poznati,
otri kritiar amerike kulture i takva stila ivota, Temeljna je socioloka paru ka
ovog romana da potroako drutvo utjee na proslavu Boia, a ne (to bi trebalo
oekivati) da religijske vrijednosti u vrijeme Boia utjeu na stil(ave) ivota.
Umjesto da potuju tradiciju, ljudi mijenjaju humane obrasce tradicije. Potroaka
groznica tako nadvladava etike vrednote, a profit se izdie iznad Boga.
Televizija je izniITU10djelotvoran medij jer gledatelja privlai u svoju prividnu
stvarnost, tako da ima osjeaj da je tamo, usred zbivanja. "Djeca i mladi promatraju
se kao. osobito prijernljivi za sugestije propagandista, zbog ega se pretpostavlja da
se u njih rano usauju klice potroakog ponaanja" (Iliin, Bobinac, Radin, 2001:
25.). Giovanni Sartori u knjizi Homo Videns tvrdi da pred televizijskim ekranom
dolazi do dubokih i radikalnih promjena, zbog kojih homo sapiens postaje homo
videns. Prema njegovoj tezi, "gledanje televizije osiromauje kognitivni aparat homo
sapiensa i homo videns je stupanj kad ovjek vie nije sposoban apstraktno misliti
(razumijevati pojmove)" (Sartori, 1999: Il). Isti autor naglaava da homo vidensu
(Sartori, 1999: 128) i odatle poveznica s manipuliranjern. "Dominantna funkcija
televizije je zabava publike, stoga je i struktura programa i koncipirana tako da
prevladavaju manje zahtjevni sadraji koje mladi najee gledaju na televiziji (Iliin,
1999.), "Velik dio. popularne kulture prua zadovoljstvo jednostavno zato jer ne
obrazuje" (Inglis, 1997: 154). Slikovni prikaz stvara svijet gdje arobni predmeti
odraavaju glamur potronje, te se sugerira da e ljudi, ako kupe te predmete,
zablistati istim sjajem. "Za veinu je ljudi najbolji mamac njihov interes, pa im se
interesi manipulanta prodaju kao probitak manipulanda. Pri tome pohota i urba tjera
MLADI - ODGOJ ZA MEDIJE
Mediji kao manipulatori

Stoga upozorenje: "rnamci" rnanipulatora prema mladima su sve izraeniji, a "mrea"

manipulatora je razapeta:
"Nitko ne moe izgraditi most preko kojega mora prijei rijeku ivota, nitko
osim tebe sama." (Nietzsche, 2003: 6)
1. Temeljna zadaa manipulatora je razvoj pedocentrine doktrine u odgoju.
2. Listovi za tinejdere ne potiu samo stilove odijevanja nego i nain zabave i/ili .
.. "ja drim beskorisnim svaku napisanu rije iza koje ne stoji poziv na in."
(Nietzsche, isto, 80) "
ivota.
3. Svijet je otuen i zato je najbolje pobjei u svijet privatnosti i postati apolitian. "Prema ovjeku kao ovisnom primatelju se osnauje trend slobodnog vremena
kroz pasivnu zabavu ... " (Himanen, 2002': 79)
Manipulatoru je cilj stvoriti nemirnog, nesigurnog pojedinca jer je to odlina
podloga za manipulaciju. "Mladost je uasna; to je pozornica po kojoj u najrazliitijim kostimima hodaju
4. Mistina stanja duha podravaju i sve vrste ovisnosti o stvarima ili opijatirna djeca i izgovaraju nauene rijei koje tek napola razumiju, aJi kojima su fanatino
jer pridonose zaboravu "uasa" preivljavanja. odani." (Kundera, 2000: 107)
5. Politiki i drutveno angairane "zamijeniti" poklonicima hedonizma i svih "Ruenje naih ideala nastavlja se bez prosvjeda." (Coleman, 2004: 97)
onih koji znaju bez rada doi do "blagostanja". "Zajedno s kompjurorizacijom, mozgovi su nam gotovo potpuno oprani, a
6. Alternativa nasuprot etabliranoj znanosti ili religiji, meditacija umjesto sposobnost odupiranja nametnutirn promjenama nam je oduzeta." (Coleman, isto,
aktivnog angamana, skepticizam nasuprot svakom aktivizmu. 124)
7. Umjesto radnog postignua, nude se modeli kako pobjei od rada. "Budi faca i voli ivot" (natpis ispred kole u O. Gornjemu kod Trogira, koji je
8. Viak dosade, a manjak ambicija neki nazivaju novim porokom mladih. napisao upnik).
9. Poeljan ovjek novog doba je "religiozni bezbonik". "Gotovo sve veliko to je ovjek stvorio nastalo je neemu usprkos ... usprkos
1O. Nudi se potpuna sloboda izbora vlastitog postojanja. Najvanije je pitanje kako alosti, patnji, siromatvu, naputenosti, tjelesnoj slabosti, poroku, strasti i tisuu
ostvariti svoje "ja", a ne kako drugome pomoi i kako se angairati li drugih zapreka." (Mann, 2004: 15)
prosocijalnim aktivnostima. Osobni preobraaj se tolerira i u konzurniranju
droga, jer se tako lake dolazi do "nirvane".
"Samo ljubav vodi spasenju od tiranije ega." (Miller, 1986: 63)

II. Cilj je dokidanje svih zabrana i normi. Ideal je biti pojedinac "bez granica" u
"Ubojite su navike: kritizirati, okrivljavati, aliti se, prijetiti, kanjavati i
potkupljivati." (Glasser, 2002: 22)
kritici svega postojeega. Biti nesputani pojedinac je istoznanica za sretnog
pojedinca. Sloboda znai da se moe raditi sve to se hoe (bez ikakve "Djecu ne uimo da budu asni ljudi, a uimo ih svemu ostalom ... " (Glasser, isto,
odgovornosti). 27)

Sve ove nakane manipulatora trebalo bi pomno analizirati, uz navoenje konkretnih "Opis ovjeka: ovisnost i elja za neovisnou ... " (W. Glasser, isto, 91)
primjera, osobito sa srednjokolcima. Najekstremnije primjere medijskih manipulac- "Nije za ovjeka sramota podlei boli, ali mu jest sramota podlei ugodi ... "
ija navodimo u XV!. vjebi na kraju prirunika (Glasser, isto, 59)

Prilog za raspravu:
"Kako sam bila savreno dostupna, u ljubavi kao iu profesionalnom ivotu, a
nisam utvrdila nikakav ideal koji trebam dostii, okarakterizirana sam kao osoba
Komentirajte i argumentirajte primjerima teze nekih autora koje otvaraju brojna koja ne poznaje zabrane." (Millet, 2002: 25)
zanimljiva i intrigantna pitanja u suvremenom (medijskom) okruenju: "ivimo u svijetu u kojem istodobno pokuavamo ostatak drutva uiniti
Novi svjetski poredak je ponudio Pierre Joseph Proudon. "Nae naelo jest: predvidivim, a sebe nepredvidivim." (Macintyre, 2002: 111).
Ateizam u religiji. Anarhija u politici. Bez vlasnitva u ekonomskoj sferi."
"Novi svjetski poredak ukljuit e promjene: homoseksualni brakovi bit e
legalizirani, roditeljima nee biti dozvoljeno odgajanje djece (a dravne
institucije da), drava e se pobrinuti da ene ne budu domaice nego sve
zaposlene, amonogamni brakovi e se vremenom ukinuti." (Epperson, 1977: 18)
"Naa je teza da izumire pouzdan, odgovoran pojedinac. Umjesto vjere imamo
agnosticizam, odnosno relativizam. Umjesto optimizma imamo fanatizam,
umjesto vjere u napredak imamo sumnju. Umjesto snova imamo none more."
(Koch i Smith, 2007: 16)
 PO(iLAYLJt

TELEVIZIJA - "KUEPAZITELJICA"

Prema rezultatima istraivanja u Velikoj Britaniji, sedam posto gledatelja ima televi-
zor ukljuen itav dan, a 50 posto njih od 5 do 10 sati (Inglis, 1997.). Djeca esto
gledaju televiziju i uz neku drugu aktivnost - itanje, igru, razgovor, jelo i sl. Djeca
navode da televiziju gledaju iz navike i dosade, uzbuenja ili zbog popravljanja
raspoloenja ... Indikativno je da se broj sati gledanja televizije smanjuje s polaskom
djece u srednju kolu, kao i to da oni koji neki medij koriste iznad prosjeka koriste i
veinu drugih medija.
Rezultati slovenskih istraivanja (Koir, Zgrablji, RanfI, 1999.) pokazuju da
slovenska djeca najvie gledaju televizijske programe i sluaju radio, te da provode
vie vremena pred televizijom nego s vrnjacima ili u koli.
Pasivno promatranje i primanje medijskih sadraja dovodi do oponaanja i
otupjelosti estetskog i etikog doivljaja. To je kontrola uma u kojoj se otupljuje
intelekt i senzibilitet ilili zamagljuje svijest o svijetu. Svodei na minimum svako
drugo znanje, televizija osnauje ivot robnih artikala. Gledajui televiziju ljudi se
usredotouju na dogaaje izvan svojih ivota, ime se potie pasivnost. Vlatko
Previi istie da "pomou slobodnog vremena treba razviti smisao za njegovo
pozitivno iskoritavanje, tako da ljudi postanu kulturni korisnici slobodnog vremena,
koje se danas u obliku dobre i loe robe nudi na tritu svakodnevnog ivota"
(Previi, 1987: 3 I .).
Analizirajui sadraje na televiziji, Vlasta lliin otkriva da "televizija u slobod-
nom vremenu mladih uglavnom slui za zabavu i razonodu, a da tek povremeno
ostvaruje odgojno-obrazovnu i informativnu funkciju" (Iliin, 1999: 149). Djeca se
razlikuju od mladih i starijih po tome to ne prate informativno-politike emisije.
Potrebno je istaknuti injenicu da djeca najvie gledaju programe za odrasle koji
ukljuuju elemente uzbuenja (Iliin, Bobinac, Radin, 2001.). IIiin i suautori navode
da emisije s uzbudljivim sadrajima preferiraju djeca koja gledaju televiziju dulje od
tri sata, a djeca koja gledaju televiziju krae od toga vole gledati dokumentarne,
obrazovne, kulturne i znanstvene sadraje, te zakljuuju da djeca koja manje gledaju
televiziju selektivnije odabiru televizijski program.
MLADI - ODGOJ ZA MEDIJE
Poruke koje mediji alju mladima esto odreuju kriterije ponaanja, stavova i
estetskog. S televizijskih ekrana, naslovnica revija i oglasa svaki dan nas nagovaraju
idealno oblikovana, kirurki prepravljena, raunalno obraena tijela mladih, mravih
manekenki i miiavih manekena. U istraivanju koje je provela Metka Kuhar
(2005.) o tome kako mladi ocjenjuju utjecaj nekih imbenika na vlastite misli,
osjeaje i ideale o vlastitom tijelu, kao najvaniji utjecaj su naveli utjecaj vrnjaka, a
iza njih najvanijima ocjenjuju medije. Treina djevojaka istakla je utjecaj revija i
televizije, a petina oglasa.
"Kontrast izmeu predodbe o idealnom tjelesnom izgledu i samospoznate tre-
nutne tjelesne figure moe predstavljati izvor psihikog pritiska. Ako je velika,
pojedinac to moe osjeati kao dramatian mentalni sukob. To je vano za osobe s
bulimijom ili anoreksijorn, koje se patoloki trude dosegnuti ekstremni internalizirani
ideal. Internalizacija strogih medijskih normi vitkosti se, dakle, pokazuje kao
najvaniji imbenik koji pojaava nezadovoljstvo djevojaka vlastitim tijelom"
(Kuhar, 2005: 106.).
Smatra se da su modne preinake u definiranju onoga to je lijepo najvie pogodile
ene, barem na podruju zdravlja. ensko tijelo je suoeno s represivnim izborom:
biti lijepa i pothranjena ili zdrava i runa.
U izvjeu Britanske medicinske udruge iz 2006. navodi se da gotovo dva posto
enske populacije u Britaniji boluje od anoreksije, a jedan do pet posto od bulimije.
U istom se izvjeu navodi da vie od pedeset posto adolescentica redovno ita
modne asopise, a da petnaestogodinjakinje televiziju dnevno gledaju 3,5 sata.
Britanska medicinska udruga zakljuuje da mediji odravaju kulturu mravosti u
suvremenim zapadnjakirn drutvima jer su glavni izvor ideja o modi i poeljnom
tjelesnom izgledu. Mediji mogu pridonijeti niskom samopotovanju mladih ena jer
prikazuju mravost kao sredstvo drutvenog, seksualnog i poslovnog uspjeha
(primjerice lik Ally McBeal u istoimenoj seriji). U kulturi eksponiranosti, ako nisi
prisutan u medijima znai da ne postoji. "Televizija je postala ultimativni zemaljski
raj u kojemu jedni uivaju, dok ga se drugi, u elji da zaive, panino hoe domoi" mediji i novinari lau"), a isto ih tako znaajan broj ocjenjuje da mediji uglavnom
(Blagoni, Kova, Madarevi, 2004: 53.). Javlja se i egzibicionizarn koji se ogleda
i u "razotkrivanju ovjeka u udobnosti vlastitog doma, to mu pomae da se doku-
mentiranjem svog ivota priblii statusu kralja, kraljice ili neupitnog tvorca povijesti"
(McNair, 2004: 117). McNair nastavlja: "umjesto da postanu poznati jer su neto
uinili, sudionici koji se otkrivaju pred javnou dobivaju utjenu nagradu i postaju
poznati samo zato jer postoje" (McNair, 2004: 118).
Istraivanje Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) iz 2006. o ponaanju u
vezi sa zdravljem (HBSC) je pokazalo da je 24 posto l l-godinjakinja bilo uvjereno
kako je predebelo (realno, ako se uzme u obzir indeks tjelesne mase, problema s
teinom imalo ih je 14 posto). Isto je vjerovalo 28 posto 13-godinjakinja (realno, 10
posto ima problema s teinom) i 34 posto 15-godinjakinja (realno, 10 posto). Isto
istraivanje, koje u Hrvatskoj proveo Hrvatski zavod zajavno zdravstvo, je pokazalo
da je 2002. na dijeti bilo (ili su mislile da bi trebale smravjeti), 34 posto djevojica
Televizija "kuepaziteljica"
u dobi od Il godina, 42 posto djevojica u dobi od 13 godina i 54 posto djevojica u
dobi od 15 godina.
Seksualne slobode nerijetko postaju seksualni kavezom osobito mladih, osobito
kad djevojke svoje tijelo primamo promatraju kao sredstvo privlaenja drugih.
Naime, nove generacije djevojaka koje su uvjerene da im je njihovo (savreno) tijelo
jedini put do uspjeha, a stupanje u spolni ivot socijalno priznanje za zrelost. Na to
upozoravaNatasha Walter, britanska feministica i autorica knjige Living Dolls (ive
Iutke), koja je svoju iroku itateljsku publiku u Velikoj Britaniji okirala otkriem
kako je moderno drutvo postalo hiperseksualizirano i, zapravo, pornografsko. Suvre-
mena moda koju prate. brojne televizijske postaje diljem svijeta poniavaju
manekenke i mlade (koje ih slijede), jer se enska sloboda izjednauje sa seksualnom
objektivizacijom.
U interakciji s televizijom ovjek se previe usredotouje na sebe, otupljuje mu
se senzibilitet za druge i zamagljuje svijest o svijetu oko sebe. Pretjerano gledanje
televizije utjee i na slabije razvijanje samosvijesti te na sposobnost samostalnog
rjeavanja ivotnih pitanja, a potie i otuenje ovjeka od zajednice i od samog sebe.
Stavljajui se na mjesto zajednice, televizija postaje svaiji intimni savjetnik, uitelj
i vodi. U trendu su i tzv. predviditeljiJce budunosti koji lakovjernim gledateljima
govore o njihovim perspektivama u braku, obitelji, na poslu, uz to dulje razgovore
kako bi dobili vee naknade - sve bez zakonskih sankcija.
Gledanje televizije je dominantna dnevna aktivnost za veinu djece i odraslih. Ni
u jednoj se drugoj aktivnosti ne sudjeluje tako postojano. Budui da je dominantna
funkcija televizije zabava, i program je koncipiran tako da prevladavaju manje
zahtjevni sadraji.
U anketama, koje provode mladi, postavljaju se izravna pitanja o moguem
(negativnom i manipulativnom) utjecaju medija na drutvo, posebno na mladu
generaciju. Iz analiza njihovih izjava i razmiljanja je vidljivo da vrlo visok postotak
njih smatra kako mediji "uglavnom manipuliraju" (znaajan dio misli i kako "svi
negativno utjeu na drutvo. Mladi ocjenjuju negativnima naine kako mediji
podilaze njihovoj generaciji, izostanak jasnih drutvenih kriterija i vrednota u medi-
jskim tekstovima, prilozima ili emisijama. Takoer smatraju da su mladi openito
podloni negativnom utjecaju i manipulacijama. Meutim, kad se od njih traila
(samo)procjena vlastite izloenosti manipulacijama u medijima, spremnosti i znanja
da se suprotstave takvim zlouporabama stvarnosti i dogaaja, onda pokazuju
odr:enu naivnost. Veina ih smatra da upravo oni nisu izloeni manipulacijama, te
da Ih znaju vrlo uspjeno izbjei, iako u dobrom dijelu navode kako ne znaju tono
~ako se mogu suprotstaviti manipulacijama, prepoznati ih, tj. nisu razmiljali da bi
Im za to trebala posebna pouka. Izrazita ili pretena percepcija medijske stvarnosti
kao negativne i manipulacijske u svojevrsnom je raskoraku s preteno zadovoljnim i
samouvjerenim stavom o vlastitoj sposobnosti i imunosti na medijske trendove ili
zlouporabe. Individualni razgovori i grupne rasprave otkrivaju da je rije i o
mladalakoj samouvjerenosti, no uglavnom ima i svojevrsnog optimizma - naime,
 MLADI - ODGOJ ZA MEDIJE
Televizija "kuepaziteljica"

brojni priznaju da ipak razmiljaju "kako nije sve crno", odnosno "nema razloga?a
Zajedniko gledanje i kornentiranje kvalitetnih TV -sadraja razvija odgovornost
netko eli' namjerno kriti zakone ili nas loe odgajati" . Kad se OVakVI razgovori I
djeteta, to preporuuje i Gordana Buljan Flander (NaCional, 15. sijenja 2003.) te
ankete ponove ili prodube nakon radionica, rezultat je mnogo realistiniji pristup - preporuuje roditeljima i sljedee:
"mediji su sve vie odbojni, ali se tome treba suprotstaviti ... " .'.
1. Vrijeme koje dijete provodi pred TV-om, osobito u mlaoj dobi, ogranii te na
. U istraivanju pod nazivom Narratives and Mythical Structures In Croatian TV jedan do dva sata na dan.
News, koje je realizirano u Ljubljani u srpnju 2009. godine, u tjedniku Vijenac od 2~
2. Jasno naglasite u kojim se situacijama televizija NE GLEDA - tijekom obroka,
sijenja 2010. saeti su glavni rezultati ... Najnovija istraivanja u Americi i Slov:.nlJI pisanja zadae.
pokazala su pasivnost starijih pri gledanju TV-programa. N~~e, ka~ su se na t~Itu
3. Obratite pozornost na programe i sadraje koje dijete gleda (osobito do
pojavili digitalni videorekorderi, oglaivai su se uplaili da ce gledatelji pn adolescencije ).
odgoenom gledanju snimljene omiljene serije ili emisije jednostavno ~remotati
4. Izbjegavajte koritenje TV-a radi zaokupljanja djetetove pozornosti, tj. kao
reklamni blok. Ipak, gotovo 50 posto gledatelja u dobi izmeu 18 I 49 godina to ruje "dadilju",
uinilo .. Ovo istraivanje u Sloveniji je potvrdilo da televizija slui kao ideoloki
5. Nikad i nikako ne smjetajte televiziju u djeju sobu.
aparat drave, promiui politike ideje, neke partikularne interese, posebice one koji
6. Televiziju tijekom obroka iskljuite i to vrijeme iskoristi te za razgovor i
su po volji centrima moi (politikim ili ekonomskim).. .. .
druenje.
No vratimo se naem glavnom pitanju - kako razlikovati odgojne od manipula-
tivnih sadraja! - to je tema 3. poglavlja - tema ovoga je televizijska ma~ipulacija . 7. Ne dopustite da TV bude sredite u vaoj kui, to postignite i razmjetajem
namjetaja ako je potrebno.
Jo su osamdesetih godina u SAD-u istraivai doli do podataka da djeca I mladi
vie proborave dnevno uz televizor nego u koli. . V'"
8. Uz razgovor i komentare sadraja, nastojte to ee s djecom pratiti ono to
ona gledaju.
Rezultati najnovijih istraivanja u nas i u zemljama EU upozoravaju na cmjenicu
da se vrijeme mladih provedeno pred ekranima (televizora~ mobitela i raunal~) 9. Potrudite se i sami to manje gledati TV, jer djeca najvie ue oponaajui vas.
izjednailo (negdje i prekorailo) s vremenom boravka u kolama. To se moze
analizirati kao indikator nove ovisnosti, zanemarivanja djece, stupanj otuenosti, Jo je davno ruski pedagog K. Dimitrijevi Uinski ustvrdio da se za uruavanje
anomije, depresije ... U nas 90 posto mladih prati TV-program svaki dan (GFK - drave treba potruditi samo u jednoj stvari: osloboditi etike odgovornosti (dravne
svibanj 2006., www.gfk.hr). Gledateljstvo u Hrvatskoj u prosjeku p:ed !V-ekranom poglavare, mlade ili lanove obitelji). Time se otvara put u poroke i (auto)destrukciju.
provedu oko 260 minuta na dan, a u Sloveniji oko 170 minuta. Talijani pred .malIm Stoga je nuno intenzivirati nae napore u razvoju empatinosti, samoaktualizirajue
i socijalne usmjerenosti prema radu.
ekranima svakog dana provedu 210 minuta, Maari 260 minuta, a stanovnici Cipra
oko 160 minuta - stoji u izvjeu Agencije za istraivanje gledanosti televizije AGB Za kvalitetnu komunikaciju najvanije je pridobiti djecu odnosno mlade i njihove
Nielsen Media Research za 2007. godinu. Dakako, ako roditelji u Hrvatskoj imaju roditelje. S odgovornim roditeljstvom u Njemakoj je, primjerice, porastao interes za
ovakve uvrijeene navike, vjerojatno e njihovi potomci i poveavati taj prosjek. slobodnovremenske aktivnosti. Od 2000. godine su u ekspanziji teajevi za roditelje
Rezultati istraivanja koje je provedeno u svibnju 2008. u Zadru, na uzorku pod motom "Odgovorni roditelji - odgovorna djeca". Bez jasnih ciljeva, govorila je
uenika sedmih i osmih razreda triju osnovnih kola (N= 321), svjedoe o znatnom ondanja ministrica za obitelj Ursula von der Leyen, i djeca e biti dezorijentirana te
prekoraenju tog vremena, jer gotovo jedanaest posto uenika sjedi dnevno vie od je pokrenula projekt "Savez za odgoj", s ciljem jaanja roditeljskih kompetencija.
pet sati ispred raunala, jedna etvrtina je vie od sat i pol uz mobitel, a dvanaest Stogaje i u nas mladima potreban odgovarajui medijski odgoj i svijest o tome kako
mogu nauiti prepoznati medijske pritiske te im se suprotstaviti.
posto je' vie od pet sati ispred televizora. Optimistian je podat~ da 44,2 posto
uenika uope ne gleda Big Brother. Zabrinjava
jedanaestogodinjaka
podatak da Je za :? .~~to
privlana injenica to sudionici tog showa n:o~u rruti sto
poele, a jo vie podatak da tako misli 40 posto dvanaestog~dI~Jaka .. Meu
dvanaestogodinjacima ak ih 21 posto smatra dabi trebalo VI~pr:.kazIvatJ mtI,rnne
3.1. Reality show i manipulaCije
(seksualne) odnose. Dvanaest posto djece navodi da esto ~ roditeljima ~omentJraJu Najperfidniji nain manipuliranja mladima je onaj kroz elektronike medije s tzv.
sadraje u medijima; 63 posto ponekad, a ak 25 posto nikada, dok njih 67 posto reality show programima u kojima se uglavnom velia sebinost, prijetvornost, nerad,
raunalo ima u svojoj sobi, a ostali u dnevnoj sobi. voajerstvo, uspjeh bez muke ... Floskule o (rastuoj) toleranciji na takve emisije ne
smiju nas zavarati, jer tada postajemo taoci najradikalnijega moralnog relativizrna.
 MLADI - ODGOJ ZA MEDIJE
Drava koja nije u stanju jamiti dostojanstvo osobe i nepovredivo pravo privatnosti
nema dovoljno argumenta zvati se demokratskom.
Ove emisije koje (u nas) prikazuju dvije komercijalne televizije manipuliraju
gledateljima nudei avanturu, slavu i novac. Glavna im je poruka: "Sve irna cijenu,
nita vrijednost". U tim se emisijama odbacuje svaki stid, ironizira ispovijedanje i
promovira "striptiz-kultura", Njima se potire dostojanstvo ovjeka il ili pravo na
privatnost. Uz agresivne reklamne kampanje, kojima se privlae sudionici showa,
nudi se i velika zarada. U "Trenutku istine", ako budu "iskreni" - to znai - ako
otkriju okantne i intimne detalje iz svog ivota, zaradit e velike novce. Gledatelji
tih emisija, koje se prikazuju u najudarnijim terminima, od 20 sati, postaju hladni
promatrai tuih nevolja, nasilja, te sve relativiziraju ...
U Big Brotheru se potie psiholoki kanibalizam, "nominiraju" se kandidati s
obzirom na to jesu li ili nisu zanimljivi. .. Viene su tunjave, masturbacije,
(eksplicitne) scene seksa i prikrivenog nasilja, histerini ispadi, opijanja, kronini
nedostatak ope kulture, poticanje promiskuitetnih odnosa, trivijalizacija ivota, a
glavni pokreta je ideja - osloboditi se od odgovornosti u radu. To je emisija koja
prikazuje i stvara frustracije, a producenti jo i potiu sukobe. Od javnosti se kriju
ugovori u kojima se "stanari" obvezuju na utnju punih osam godina. Maltretiranje
(pojedinog) "stanara" prikazuje se kao dobra zabava. Taj kavez, zvan "kua", u kojoj
se "stanari" ue dokoliarenju, pohlepi, hedonizma, zlostavljanju drugoga ... postaje
od kue imitatora kua moralnih gladijatora, gdje se "dui otima diskrecija" (ivko
Kusti, Jutarnji list, Il. listopada 2008.). U njoj se sloboda nudi bez odgovornosti.
Najee teme su one o seksualnosti, raznim egzibicionizmima ili razgovori o
"grupnjacirna", mijenjanju partnera i lili dijeljenju "voljene" osobe s drugima. Poruke
su jasne: "to si spremniji na egzibicionizam - to si vie 'in'." Takve emisije alju
jasnu poruku: Novac je jedina vrijednost i nagrada (za sve egzibicioniste). Treba li se
onda uditi kad djeca i mladi (u stvarnom ivotu) priznaju da ubijaju iz dosade, da se
drogiraju iz dosade, da su sve to vidjeli na televiziji i kako je sve to "cool". I onda se
pitamo kako to da nasilje u drutvu postaje nain zabave?!
Nema toga to sudionici nisu spremni uiniti za novac (to je potvrdila i jedna
majka - sudionica u jednoj od emisija "Trenutak istine"). Intimnost je jednostavno na
(ras)prodaji. Sve najintimnije tajne se razotkrivaju naoigled svih, ime se ironizira
osobni ponos. Iako je injenica da je veina sudionika zaalila nakon tih emisija, o
tome su mediji rijetko izvjeivali. Mi smo se uvjerili, jer smo dobili vie usmenih
podrki nakon pisanja o odgojnoj pogubnosti tih emisija za djecu i mlade. "Rei za
ovakvu emisiju da promovira iskrenost, jednako je kao rei da prostitucija promovira
seksualnost... Okrenuti glavu i rei da su sudionici 'punoljetni', da su si 'sami krivi',
da 'svi imamo izbor' - znai negirati stvarnost u kojoj ivimo i u kojoj lobiji, kapital
i mediji zadiru ak u odgovornost i izbor svih nas."(Ana Karlovi u Jutarnjem listu,
28. rujna 2009.). U Njemakoj su studenti psihologije sa Sveuilita u Berlinu na
web-stranici (www.ioff.de/archive/index.php/htrol) protestirali protiv emisije Die
Wahrheitshow runter (u prijevodu: show Trenutak istine dolje). Licencirana game
show produkcija TV Nove prema originalu The Moment of Trutli se kao i Big Brother
Televizija "kuepaziteljica"
~ispoetka)vrazgranala u vi.e od dvadesetak zemalja. Ono to je nedopustivo jest
sutnja strune I znanstvene javnosti na te emisije uz "ope" odobravanje nacije toj
vrsti "zabave". .
Nakana svakog manipulatora je nametnuti pojedincu da se bavi drugima, a ne
sobon:. Cilj je mladim~ relativizirati sve vrijednosti, pa tako i ideale. Stvara se privid
?a se Idol moe postati za kratko vrijeme ilili ako se sudjeluje u emisiji Big Brother
Ih Trenutak Istine. One promoviraju voajerske strasti. Slava, bez obzira na cijenu
postaje sama sebi svrhom. '
U "Trenutku istine" se sve razotkriva. Tako jedna sudionica pred svima i su-
prugom ~riznaj~ da i~a pomo~u~adak s drugim te da razmiljala o razvodu - suprug
Je napustio studio, U tlm se emisijama bez svakog srama otkrivaju najintimniji detalji,
uz odobravanje publike (u studiju). Postavljaju se krajnje vulgarna i bizarna pitanja
"Bi li imao (istodobno) odnose s djevojkom i njezinom najboljom prijateljicom;'?
Pitanja drugom sudioniku (7. listopada 2008.): "Jeste li ikad pomislili da se nekome
od vaih prijatelja dogodi zlo?" Pitani odgovara potvrdno, a na pitanje zato je tako
Odgovo~~ ka.e: "Zato j~r se nisu uklapali u ekipu". Zatim je bez dvojenja pristao
od~~~ontl d~ je ..mastur~Irao na poslu, da mu je nadreeni bahat. ... Priznao je pred
n.ajmm audIt?nJem ?aJe spavao s prijateljevom enom. Na pitanje "Bi li primijenio
silu da ostvan spolni odnos" odgovorio je "da" (uz zduno odobravanje publike u
studiju). U istoj je emisiji 1. E., majka troje djece, rekla kako razmilja o razvodu a
uvi to suprug je demonstrativno napustio studio. Izvjesna Ana iz Buja (u stude-
~ome 2008.) je dola sa suprugom u emisiju i javno priznala da eli biti udovica, jer
Je on "udak, slab sa ivcima. Sto je stariji, to je lui". U emisiji od 27. sijenja 2009.
SUdIOnIkpnznaje da repetira pitolj u sljepoonicu. Priznaje da bi bio dobar svodnik ...
Sudionik u emisiji od 18. listopada 2008. godine odgovara potvrdno na pitanje "Jeste
11 se poigravali s osjeajima drugih kako biste se dobro zabavili?" Studentica, budua
odgajateljica (21. listopada 2008.) kae da je u emisiju dola radi novca, odnosno
slave i kako joj je to glavno u ivotu. Dobra osnova za rad s najmlaima!? Poligraf u
e~siji koj~m :e t~boe ~jerivistinitost je u rukama Ij~di iz produkcije koji mogu
nJI~e ma~IpulIratI kako bi sauvali novce, ako se neki od sudionika priblii preve-
likoj svoti novca.
U listopadu 2008. Vijee za elektronike medije je pokrenulo postupak za
sankcioniranje "nekih emisija koje vrijeaju ljudsko dostojanstvo", ali nije bilo
sankcija. Sumnjamo da e se bilo to ozbiljnije dogoditi, jer je rije o interesima
krupnog kapitala, a moda i "slobode medija i slobode izraavanja"?! Psiholozi su tek
poetkom 2009. godine pokrenuli kampanju "Ugasi lo program, upali svoj stav!",
traei u.kidanje ove emisije. Nita se, osim iskazivanja dobre elje, nije postiglo.
U NIzozemskoj je prva emisija Big Brother prikazana u rujnu 1999., ali je zbog
pada gledanosti ukinuta. Nizozemac Bart Spring, "pobjednik" prve emisije, nakon
?sam godina kae da je izgubio privatnost onog trenutka kad je uao u tu emisiju, te
Je .n.akon nje "pretrpio pet slomova ivaca". U Portugalu je pobjednik pokuao
SUICId... U prosincu 2005. godine, il drugoj godini prikazivanja Big Brothera, jedan
MLADI - ODGOJ ZA MEDIJE
od kandidata koji je ispao iz utrke za milijun kuna kazao je kako ga sada zovu
ravnatelji da doe u kole dijeliti djeci i mladima autograme! !
Od srpnja 2005. na TV Novoj poeo se emitirati reality show Bar, zatim Farma,
Dvornikovi ... sa slinom koncepcijom. Bar je bio prvi reality show u kojemu je
prikazan seksualni in i javno se propagiralo puenje marihuane (22. kolovoza 2005.
u 21 h). Nakon toga je pravobraniteljica za djecu i mlade odmah najavila (pri)tubu
takvu agresivnom reklamiranju droge i seksualnog ina pred oima najmlaih, kao i
brojnoga zapanjenog gledateljstva.
Dok se u jednoj dnevnoj novini u Hrvatskoj na naslovnici Hamdija ("pobjednik"
jedne od emisija Big Brothers slavio kao "nacionalni heroj u Hrvata" jer je kao Rom
i "pobjednik" pridonio irenju interkulturalizma (to je smijeno i niim utemeljeno),
dotle je rasizam uzbunio Veliku Britaniju, jer se jedna stan arka u Big Brotheru
potkraj 2006. izrugivala drugoj zbog njezina indijskog podrijetla. Tada je Britanija
percipirana kao rasistika zemlja a Big Brother je za to optuen, jer se ta emisija
percipira(la) kao zrcalo drutva. Izvjesni Tomo iz Braa, "stanar" u kui Velikog
Brata, u listopadu 2008. je za svoje "ispadanje" optuio izvjesnu Rinu, koja je, kako
je naveo, Srpkinja i stoga treba otii '''u svoju zemlju". "Kanjen" je time to ga
kasnije nisu zvali na Tajland kad su slavili pobjednika. Takvim apsurdima, banalnos-
tima, trivijalnostima ... se graani maltretiraju itavo vrijeme emitiranja navedenih
emisija.
Slovenski televizijski reality show "Farma slavnih" i dalje se moe prikazivati od
20 sati, po nepravomonoj sudskoj odluci, iako je Okruni sud u Ljubljani potvrdio
da emisija sadri pornografske elemente i elemente nasilja. Prvostupanjski sud
potvruje da je veina prikazan og u emisiji suprotna moralu veine ljudi, da je
uvredljiva, nasilna i seksualno eksplicitna, ali odredbom o njezinu emitiranju u
kasnijem nonom terminu previe bi se zadiralo u prava gledatelja, navedeno je u
izjavi odvjetnike kue, koja tvrdi da su takvom sudskom odlukom "prava medija"
stavljena iznad prava roditelja i djece za koju bi se trebale brinuti i dravne ustanove.
To je zoran primjer zamjene teza o slobodama, tj. kad su prava starijih za neselektivn-
im gledanjem iznad vjenih prava na privatnost i dostojanstvo.
P04LAVLJt
of: :
.-.
OPASNOSTI OD INTERNETA
Prema dostupnim podacima s kraja 2008. godine, u Hrvatskoj je registrirano neto
manje od dva milijuna korisnika interneta, to je oko 44 posto stanovnitva.
Najnaglaenije ili najsofisticiranije manipuliranje kojemu treba posvetiti vie pozor-
nosti je ono koje se pojavljuje kao internetsko maltretiranje djece i mladih, manipu-
liranje i nasilje... Internetski blogovi, forumi, servisi za komuniciranje poput
messengera i skypea, mree poput myspacea i facebooka, uz svoju glavnu funkciju
jaanja i produbljivanja komunikacije, postaju sve ee i dio ritualnih (internetskih)
"posjeta" osobito mlae generacije. Na stranicama facebooka posjetitelji stvaraju i
mijenjaju svoje profile, razmjenjuju poruke ... Mladi ude za predstavljanjem samih
sebe onakvima kakvi nisu u svakodnevnim odnosima i situacijama. Internetska
ekspanzija koristi on-line drutvenu mreu kako bi se doznalo to je s njihovim
bivim ljubavima, kolegama iz kole, posla ... "Surferi" iste mree koriste (i) da bi
pronali istomiljenike, nova poznanstva i prijateljstva, avanturu.
Video-igre i prekomjerno surfanje internetom, prema nekim istraivanjima
(primjerice onoga Marca Valeura u asopisu Mondne de I 'Education, 2005.) pokazu-
ju da su tinejderi introvertirani, inteligentni, ali s fobijama, koje im dodatno stvaraju
roditelji, kupuj ui im igrice koje pruaju prividnu sigurnost i zabavu, a zapravo im
otvaraju put u odlazak iz obiteljskog miljea u virtualnu stvarnost. Primjera radi,
Parika bolnica za rehabilitaciju ovisnika o raunalskim igricama je osnovana prije
pet godina, gdje se lakornislenirn roditeljima pokazuje kako i "dobronamjerne"
kompjutorske igrice mogu potaknuti tee psihike poremeaje. Ta bolnica godinje
hospitalizira etrdesetak pravih ovisnika o tim "igricama" . Istraivai upuuju na
opasnosti Blizzardove igrice World of Warcraft, koja je "preplavila svijet", a igra se
iskljuivo putem interneta. Sudionici su grupe igraa koji izvravaju zadatke, pri
emu se stvara timski pristup igri. Opasnost te igre je i u tome to ona nema stanke,
jer se izlaskom iz sustava unitava sve to je grupa ranije stvorila. Stvara se privid da
lik s kojim se igra identificira dobiva na snazi to je vremenski dulje s njim, pa mladi
bjee s nastave, izbjegavaju razgovore u obitelji .... Na takve trendove ovisnosti i u
nas upuuje i dr. N. Jakui iz Psihotraumatskog centra Djeje bolnice u Zagrebu.
MLADI - ODGOJ ZA MEDIJE
Dakle, vidimo da se i u nas sve vie mladih hospitalizira zbog ovisnosti o internetu,
o emu smo opirnije pisali u prvom poglavlju.
Facebook, u kojemu je najprisutnije virtualno druenje korisnika, uz pozitivnu
znaajku povezivanja ljudi, otvara i mogunost manipuliranja privatnou osobnih
podataka. Naime, facebook zadrava ne samo podatke ve i vlasnika prava nad
njima. Ameriki predsjednik Barack Obama se poetkom rujna 2009. obratio naciji i
napomenuo da pripaze na opasnosti facebooka, jer ak 42 posto poslodavaca u
SAD-u na temelju tih privatnih podataka provjerava potencijalne zaposlenike.
Internet je donio najsofisticiranije nefiziko nasilje meu vrnjacima. Na face-
booku se daju videosnimke premlaivanja vrnjaka ("skinutih" s mobitela ili You
Tubea). Cyberbuliying - zlostavljanje preko interneta dovodi brojne mlade do oaja.
Na "meti" su sve ee i nastavnici. Djeca-mrzitelji se kriju iza internetske anonim-
nosti i tako ire grupu koja maltretira nemone roditelje i njihovu djecu. Internetsko
nasilje je postalo epidemija, a posljedica je sve vea socijalna izoliranost rtava takva
zlostavljanja. Djeca zlostavljai misle daje to tek igra, kao i svaka druga. Nasilje koje
se snima i potom objavi na internetu izaziva najozbiljnije traume djece. Zbog internet-
skog nasilja djeca su izgubila sigurnost doma, jer nemaju vie mogunost sakrivanja
(od nasilnika) u obitelji (kao nekada).
Zadnji najbizarniji sluaj je samoubojstvo djevojice u Londonu, koja nije mogla
trpjeti svakodnevno omalovaavanje i verbalno zlostavljanje svojih "prijateljica" na
facebooku. Nakon traginog dogaaja njezini su roditelji rezignirano izjavili kako
njihova ki nije mogla izdrati pritisak koji sa sobom nosi virtuaIno druenje. Mladi
u svojim snimkama objavljenima na internetu znaju prikazivati brutalna iivljavanje
nad slabijima, nemonima, starijima, invalidima i ivotinjama. Takve snimke postaju
alosni trendovi.
Internetsko komuniciranje i e-pisma polako postaju "klasika", a blog je jedan od
onih alata koji trai posebnu ralambu. U vezi s tim bi novinarske radionice trebale
obuhvatiti i pisanje blogova, a ne samo analiziranje tuih blogova, internetskih
foruma, video-igrica ... Pisanje - anonimno pogotovo - mora biti argumentirano, a
blogovi se trebaju pridravati odreenih pravila ponaanja - to (nai) polaznici
dobro znaju. U Hrvatskoj je medijsku pozornost privukao sluaj kad je jedan bloger
iz Vukovara teko oklevetao prijanjega vukovarskog gradonaelnika, zbog ega je
dvaput osuen na plaanje vee kazne, a kako je nije dokraja platio prijetilo mu je i
zatvaranje (u listopadu 2009.).
Istraivanje Poliklinike za zatitu djece od medijskog nasilja o razmjerima
koritenja interneta meu mladom generacijom (iz svibnja 2008.). pokazuje da 73
posto djece u Hrvatskoj u dobi od 10 do 14 godina ima iskustvo u koritenju interneta,
58 posto djece se njime svakodnevno koristi, a 26 posto djece koristi ga jedanput
tjedno. Meutim, 18 posto djece bilo je rtva nekog od oblika nasilja posredstvom'
interneta, aak 11 posto njih je za sebe navelo da su "internetski nasilnici". To je
jedan od razloga zato valja pratiti djecu ve od ranog djetinjstva kad se koriste
internetom.
Opasnosti od interneta
Sigurnost djece i mladih na internetu: internetska ovisnost
Na internetskim stranicama se svakodnevno o stotinama javnih osoba objavljuju
uvrede I klevete, iri govor mrnje, rasistiki komentari, seksistike uvrede nebro-
jenih anonimusa, to se naziva "slobodom medija". Mladima treba objasniti da takav
"polerniki stil" nije nikakva sloboda (internetskog) izraavanja, ve je to najsof-
isticiraniji oblik nasilja i medijskog manipuliranja.
Roditelji i mladi trebaju biti upoznati o loim stranama interneta ... Treba us-
postaviti pravila ponaanja i time omoguiti sigurnost i zatitu privatnosti, jer nepos-
tojanje djelotvornog naina kontrole omoguuje zlouporabu interneta. Jedna od
najteih zlouporaba je pribavljanje, proizvodnja i distribucija djeje pornografije. O
zabrinjavajuem porastu seksualnog zlostavljanja djece posredstvom interneta govori
i podatak da je, prema Kaznenom zakonu, za posjedovanje, proizvodnju, nuenje,
distribuciju i pribavljanje sadraja koji prikazuju seksualno zlostavljanje djece
predviena kazna od jedne do deset godina zatvora. Pretpostavlja se da u svijetu
postoji oko 100.000 internetskih stranica s vizualnim sadrajima koji prikazuju
seksualno zlostavljanje djece, da je jedno od petoro djece koja koriste internet bilo
. izloeno seksualnim ponudama, da su djevojice pet puta ee rtve od djeaka, da
su zlostavljai uglavnom mukarci (i to, najee, djeci poznate osobe). Pretpostavlja
se da je posredstvom interneta izmeu 25 i 35 posto djece bilo izloeno seksuaInim
sadrajima.
Internetsko seksualno zlostavljanje se odnosi na zahtjev da se nepoznatoj osobi
poalju vlastite fotografije, video-isjeci koji prikazuju golo djeje tijelo, kao i
prijedlog da se dijete nae s odraslom osobom radi seksualnog kontakta. Ponude ili
zahtjeve seksualne naravi djeca najee dobivaju prigodom dobivanja aplikacija za
izravnu razmjenu elektronske pote, popularnih instant messangera, elektronike
pote ili prigodom igranja igrica on-line. Poinitelji seksualnog zlostavljanja otkriva-
ju djetetove osobne podatke u njihovim korisnikim profilima na najrazliitijim
aplikacijama za razmjenjivanje poruka. Oni esto trae od djece (koju upoznaju na
drutvenim internetskim stranicama ili stranicama s on-line igrama) da ih dodaju na
svoju listu prijatelja. Nakon upoznavanja djece na javno dostupnim internetskim
servisima, poinitelji potiu djecu da druenje nastave slanjem SMS ili MMS poruka
i izravnom razmjenom elektronske pote. Iz tih je razloga vano i ovdje podcrtati
neke vane savjete roditeljima:
1. Roditelji trebaju znati da djeca vole eksperimentirati i istraivati i da im je (i)
ovaj medij stoga izrazito zanimljiv. Igrice na internetu im, primjerice, slue kao
vid samopotvrivanja: "Ja sam mogu rijeiti probleme, mogu se obogatiti,
pobijediti u bitkama ..." Npr. mrenu internetsku igru (World of Warcraft) igra
vie sudionika, a dodatni imje poticaj "potvrda" koju e dobiti od drugih igraa
- da su pobijedili, da su najbolji .. .itd.
2. Juergen Fritz je u Spiegelu od 17. listopada 2009. (www.heise.de/newsticker/
meldunglMedienverwahrlosung-Gewalt-und-Spiele-Die-Angst_der_
Gesellschaft-vor-ihren-Kindern-208069.html) analizirao sluaj uenika koji je
 Opasnosti cd interneta

pobio svoje vrnjake jer je bio zaluen nasilnim igrama. Onje zakljuio: to su Zbog uestalosti zlouporabe komentiranja lanaka, on-line redakcija
video-igrice nasilnije to e i djeca biti agresivnija. Rije je uglavnom o Veernjeg lista odluila je postroiti uvjete komentiranja. Mogunost
djeacima "ukorijenjenima" u virtualni svijet, koji u takvim igrama provode komentiranja je uvedena u dobroj vjeri - kako bi itatelji dobili mogunost
vie od pet sati dnevno. Dok u Njemakoj strunjaci tu novu problematiku izrei svoje miljenje. No, pravo na iznoenje vlastitog miljenja ne znai i
tretiraju kao prijeteu bolest ovisnosti djece i mladih, u Hrvatskoj se jo nije slobodu vrijeanja ostalih. Stoga smo za komentiranje uveli sljedea pravila:
osvijestila ova problematika, pa nema ni preventivnih programa niti
odgovarajue literature. 1. U komentarima je zabranjeno otvoreno vrijeanje, bez obzira na to o
kakvu je vrijeanju rije i na koga se odnosi. Doputeno je argumentirano
3. Svaki roditelj treba postaviti pitanje: "Gdje se mogu nai s djetetom na
polemiziranje ali bez uvredljivih izraza.
zajednikoj temi (koju bismo zajedno analizirali i komentirali) s interneta?"
Odgovor ovisi o sposobnosti i razvoju vaeg djeteta., ali i o znanju roditelja. 2. Uvredljivi komentari bit e brisani. Svi korisnici koji uestalo pokazuju
Openito, djeca poinju ve od pete godine razvijati interes za internet. netoleranciju prema ostalima bit e izbrisani iz baze registriranih korisnika.
4. Postoje tehnika rjeenja (zabrana prikazivanja odreenih web-stranica ... itd.) Prethodna upozorenja su mogua, ali redakcija zadrava pravo brisanja
koja omoguuju zatitu od neprimjerenih sadraja s interneta, ali se zatieni takvih korisnika bez najave.
program opet moe "staviti" u funkciju (npr. otvaranje pornografskih stranica ... 3. Sva uvredljiva korisnika imena bit e brisana bez ikakva prethodnog
itd.). . upozorenja.
5. Pitajte dijete o njegovim novim iskustvima na internetu! 4. Uvjet za svakog novog korisnika je jedinstvena e-mail adresa. To znai
6. Povremeno pogledajte na zaslon kad je vae dijete uz raunalo! da s jednom e-mail adresom vie nije mogue otvoriti vie od jednog
7. Dopustite kao roditelj da budete "uenik". Vae dijete e biti ponosno da vam korisnikog imena.
pokae to se moe sve s raunalom. Postoje dobri razlozi za kombiniranje
5. Kako bi web stranice Veernjeg lista uinilo tolerantnijima, Urednitvo
zajednikih aktivnosti uenika, nastavnika i roditelja.
je zatrailo pomo itatelja da svojim angamanom prijave svako
8. Vano je djeci i mladima ponuditi alternativu. Aktivno promicanje kreativnih
neprimjereno ponaanje korisnika interneta i svoje kritike objekcije poalju
sadraja i zabava moe pomoi djeci i mladima da upoznaju i druge naine, na e-mail adresu-webabuse@vecernji.net.
osim rada na raunalu.
Savjeti djeci
L Nepoznatome ne davati osobne podatke: svoje ime i adresu elektronike pote,
korisniko ime i lozinku, brojeve telefona i kunu adresu te osobne podatke
svojih prijatelja i roditelja!
2. Osobe s kojima komunicira posredstvom interneta mogu lagati o tome tko su
i koliko imaju godina. Nisu sve informacije koje dobiva posredstvom
interneta istinite, a susret s osobom koju si upoznao/upoznala posredstvom
interneta moe biti opasan. S nepoznatim se moe susresti samo uz doputenje
roditelja, skrbnika ili uitelja i to iskljuivo u njihovoj prisutnosti.
3. Ako si dobioIla uznernirujuu poruku, ti nisi kriv/kriva. Iako ti je moda
neugodno, skupi hrabrost i o tome razgovaraj s odraslom osobom u koju ima
povjerenja (roditelji, skrbnici, nastavnici ...). Ako ti treba dodatna pomo,
moe obavijestiti policijsku postaju na e-mail adresi:policija@mup.hr

Treba pozdraviti odluku urednitva tiskanih medija koja su donijela pravila za

komentiranje tekstova na web-stranicama, kako bi se sprijeilo manipuliranje i
vrijeanje. Donosimo pozitivan primjer on-line redakcije Veernjeg lista kao ilus-
traciju.
 POC4LAVLJt

MANIPULATIVNA MO REKLAMA

Mladi su ljudi danas vie nego ikad taoci reklamiranja. Stvaratelj i reklama su
"majstori osvajajueg arma i gospodari nesvjesnoga" (Koir, Zgrablji i Ranfl, 1999:
82). Mladima treba objasniti da reklarne nisu u funkciji zadovoljavanja primarnih
potreba - one su usmjerene na stvaranje umjetnih potreba, a krajnji je cilj zarada, tj.
profit. Stvaraju se prividne razlike: oni koji piju pepsi drukiji su od onih koji piju
coca-colu, a potronja istih proizvoda stvara lani osjeaj solidarnosti i pripadnosti
skupini. Raunajui na sklonost djece da stvarima pridaju osobine ivih bia
(animizam), marketinki strunjaci u svojim Tv-reklamama "igraju na tu kartu".
Manipulator lako uvjeri najmlae da igrake hodaju, tre, lete, skau, govore itd.
Ne razlikujui stvarnost od vizualnih uinaka i trikova, djeca su nerijetko razoarana
kad se kupljene igrake ne ponaaju kao u reklamama. I tako se stvaraju frustracije,
a frustracije su osnova za manipulacije. Mo slike i zvuka zasjenjuje mo razuma.
Zahvaljujui reklamama, djeca sve manje odrastaju u svijetu samostalnih kreativnih
igara, ve postaju dio potroakog svijeta koji je matu zamijenio potroakim
mogunostima. Manipulatori u mladima izazivaju sve veu potrebu za posjedovan-
jem stvari, to u konanici vodi u pohlepu.
Najvea mo reklama je u njihovoj dostupnosti, privlanosti i uvjerljivosti. One
stvaraju kult novoga. Reklamna poruka uvijek nosi odreeni simbol ili znak koji
estim ponavljanjem postaje poeljan. Ti simboli i znakovi imaju odreeno znaenje,
tj. postaju statusni simbol. Primjerice, svjetski poznata modna tvrtka Fischbone,
promovirajui ljepotu, zapravo potie anoreksiju. Takoer se u reklamama polazi od
teze da seks prodaje sve - od automobilske gume, praka za robu, traperica, napi ta-
ka ... Ivica ola u Glasu Slavonije od 24. prosinca 2009. navodi ironine primjere
kako i Boi moe ugroavati prava ivotinja i ljudi, kad se manipulira simbolima.
Navodi na primjeru Boia ... Marija, djevica, majka i kuanica, moe povrijediti
osjeaje feministkinja i prava ena. Josip, kao vjerni mu i "papuar", moe povrijedi-
ti danas dominantni tip "macho" mukarca. Tri kralja su "udar na demokraciju".
Magarac i vol, pak, zatvoreni u "neljudskim" uvjetima u pilji, mogu se tretirati kao
udar na prava ivotinja. Dodajemo tome da i u vrijeme Uskrsa marketinke kue
MLADI - ODGOJ ZA MEDIJE
zlorabe simbol zeca, koji se u Playboyu tretira kao seksualni objekt - "ena-zeia".
Naravno, i sami proizvodi rnarketinkih kua imaju druge vrste prijevara. Na primjer,
ime proizvoda nekadanje britvice za brijanje "ileti" nose ime ovjeka koji ju je
izumio; zubna pasta "colgate" i "kalodont" su marke starih proizvoda, a sada' se tako
zovu sve zubne paste; mehanika olovka "penkala" (prezime njezina izumitelja),
friider je hladnjak od marke "frigidare", automobilska marka mercedes nosi ime
keri (Mercedes) stvaratelja tog vozila.
Manipulatori promoviranje proizvoda esto povezuju i sa sportskim dogaajima.
Na reklamama za karlovako i oujsko pivo s Europskog prvenstva u nogometu
moemo otkriti poruke koje nam nude identifikaciju (mladih) sa sportskim idolima,
to je pedagoki nedopustivo. U obje reklame su pojedinci ili mase zaokupljeni
nogometom, a glavni rekvizit im je pivo. Reklama za oujsko plasira ak i "zakone"
(Zakon br. 1, 2, 3 itd.), neto ega bi se slijepo trebali drati. Drugom porukom se
ukazuje da su pravi navijai samo oni koji piju hektolitre piva, a kako svi ne mogu
biti na tribinama, navijanje je prebaeno pred televizore kako bi se lake poistovjetilo
s idolima. U reklami sudjeluju i sami igrai, raunajui upravo s tim da su oni idoli
mladih generacija i kao takvi odlian objekt manipulacije. Ako oni piju pivo, onda ga
moramo piti i mi (rezoniraju mladi). Jo je gora poruka u kojoj "za svoj klub, svoj tim,
svoju zemlju i naciju" moete initi i nasilje, braniti "sveta imena" kluba i uprave.
Istraivanja pokazuju da tiskani mediji u Hrvatskoj ostvaruju 27 posto prihoda od
oglaavanja, a televizijske postaje ak 60 posto. U razvijenijim zemljama taj je odnos
uravnoteeniji, a u veini njih prevladava oglaavanje u tiskanim medijima. Takva
iznimna pogodnost u kojemu se nalazi televizijski medij - najutjecajniji u smislu
davanja informacija pa i posredstvom reklama i spotova - sam po sebi je primamljiv-
iji mladima koji ne prate u veoj mjeri tiskane medije. Usput reeno, velik broj tvrtki
u Hrvatskoj nema u dovoljnoj mjeri (kvalitetnih) web-stranica pa tako i ne ulae u
dovoljnoj mjeri u web-oglaavanje, premda u Hrvatskoj ve vie od 50 posto
stanovnitva ima pristup internetu, te o novim uslugama i ponudama doznaje i na taj
nain. Internet sve vie oduzima reklamni prostor televiziji upravo zbog sve veeg
broja korisnika interneta, dok su tiskani mediji na rubu rentabilnosti. To valja
povezati s klasinim spoznajama i naelima da reklame na televiziji traju odreeni
broj sekundi, u tiskanim medijima uglavnom 24 sata, dok je na internetu reklam~
dostupna 365 dana u godini. No, u Europskoj uniji su ministri zadueni za kulturu )
audiovizualnu politiku usvojili novu direktivu prema kojoj televizije mogu poveati
broj sati emitiranja reklamnih poruka sa dosadanja tri sata reklama (u 24 sata
programa) na 4,8 sati, to je porast od 62,5 posto!
Na radionicama i seminarima mladi pokazuju dojmljivu kritinost prema rek-
lamarna. Svjesni su injenice da u medijima reklame i oglasi zauzimaju previe
prostora, ali ih je mali broj zainteresiran za sociopsiholoke posljedice. Najvei broj
mladih smatra da reklame utjeu na ljude da kupuju i ono to im ustvari ne treba.
Svjesni su da reklame najvie utjeu na djecu i tinejdere,ali mnogi smatraju da one
nisu suvine. Svjesni (rastueg) utjecaja reklama na ivot, mladi prihvaaju suivot s
reklamama, smatraju ih dijelom ivota, ak i ako uljepavaju stvarnost. Znai li to da
Manipulativna mo reklama
se dio mlade generacije nema snage boriti s virtualnim porukama, koje obino
prikrivaju grubu izmanipuliranu stvarnost - ostaje za analizu. Prema rijeima B.
Disraelija, svijetom ne upravljaju oni koji su na sceni, ve oni iza kulisa (Epperson,
2002.), a tvrdnja da "marketinke kompanije ureuju medije nije daleko .od istine"
(Malovi, 2007: 68). Graanin svijeta, lan velike svjetske zajednice, zajednika
valuta - sve to mogu biti i parole kojima nas zavode, obeavajui nam bolju i
sigurniju budunost. Mi smo pritom toliko zaslijepljeni jer ne vidimo to nam ta
obeanja donose - svijet potpune drutvene kontrole. Zaglupljeni smo jednim kulturn-
im okom za drugim toliko da prosvjed izgleda kao uzaludan potez pa stoga logino
zakljuujemo kako od njega nema nikakve koristi. (Coleman, 2004.). Svaki dan u
potanskim sanduiima, na vjetrobranu automobila ... nalazimo reklamne poruke.
Agresivni oglaivai i reklameri pojedinih proizvoda nas nazivaju, zaustavljaju na
ulici ...
Reklarne su retuirana (poeljna) stvarnost. Zabluda je da se reklamama samo
nudi proizvod. One u prvom redu slue u manipulativne svrhe: "da bi stvarale potrebe
i redefinirale stvarni svijet s novim porukama i/ili vrijednostima" (Milia, 2006:33).
Bit reklame je u tome da proiri trite, proda vie robe i tako uvea profit, odnosno
bez reklame bi prodaja bila manja. Onaj tko reklamira neki proizvod ne kae ot-
voreno da se on kupi, ve uvjerava kupce da su njegovi proizvodi nuni da bi se
zadovoljile njihove potrebe. Stoga se mijenja redoslijed interesa - junaka proizvodn-
je zamjenjuje junak potronje, a proizvodnja se podreuje potronji. Reklame mogu
biti logiki nerazumljive, ali psiholoki uvjerljive. Budui da veina ljudi nije svjesna
svojih potreba, ili su one skrivene u podruju podsvjesnog, manipulator ih reklamom
"oslobaa" i potie da se ostvare kroz kupnju njegovih proizvoda. Pritom "djeluje
odreenim simbolima - rijeima, crteima, slikama, zvucima, a da ovjek toga i nije
svjestanv.eunji, 1990: 145). Svaka reklama se temelji na obeanju: ona ne prodaje
bolesnima lijek, ve nadu u ozdravljenje; ona ne koristi jake strane svojih proizvoda,
ve slabosti svojih potroaa. Fromm navodi primjer ... "S bocom coca-cole mi
pijemo sliku lijepog djeaka i djevojice koje osvjeava, mi pijemo veliku ameriku
naviku; a najmanje pijemo svojim nepcima ... " (Fromm, 1984: 105). Kad se govori o
reklamnoj industriji, ne moe se ne spomenuti propaganda. Fromm (1979.) smatra da
se u propagandi koriste metode ispiranja mozga koje nagone ljude da kupuju proiz-
vode koji im ne trebaju. "Zbog hipnotikih metoda koje se koriste u propagandne
svrhe, mi ne vladamo u potpunosti svojim umom" (Fromm, 1979: 204). On dalje
ukazuje na uinak sugestivnih metoda u oglaavanju, prije svega u televizijskoj
reklami: "Poseban uinak tih sugestivnih metoda je stvaranje osjeaja polubudnosti,
gubitka osjeaja za stvarnost" (Fromrn, 1979: 205).
U amerikoj drami Gia, snimljenoj 1998. godine, prikazuje se istinita pria o
istoimenoj manekenki koja uz bljetavilo slave upada u svijet droge. Pristala je na
lijeenje, a kad su je drugi ovisnici u tretmanu vidjeli u krajnje jadnom stanju, jedna
je narkomanka ljutito kazala da bi sada, kad ju je vidjela u ovakvu "izdanju", pokraj
njezine fotografije na reklami trebalo pisati: "Oprez, la"!
 MLADI - ODGOJ ZA MEDIJE
Kuhar (2005.) istie da suvremeno potroako drutvo sa sveprisutnim standardi-
ma ljepote istie znaenje vitkosti i drugih teko dostinih tjelesnih znaajki. To
posebno pogaa djevojke. One se u prvom redu optereuju zbog pritiska medijskih
ideala. Filmovi, televizija, revije i oglasi daju ljepoti sve vie prostora, to utjee i na
sve vei naglasak ljepote u naim ivotima i oblikovanje shvaanja o privlanosti
(Kuhar, 2005.). "Poveanje anoreksije i bulimije takoer je posljedica pretjeranog
uivljavanja u medijske uzore" (Zgrablji, Koir, Ranfl, 1999: 74), a pretilost odnos-
no gojaznost je esto povezana s reklamiranjern McDonaldsovih proizvoda.
Televizijska reklama kojom se oglaavalo pie Red Bull u prosincu 2008. je
izazvala graane da pokrenu akciju "Zaustavimo blasfemiju Boia", traei uklan-
janje te reklame, to su nacionalne televizije i uinile. Reklama, naime, prikazuje
likove koji predstavljaju Svetu Obitelj, a etvrti lik donosi Red Bull. Lik koji predstav-
lja Bogorodicu se "naali" na raun lika koji predstavlja sv. Josipa nazvavi ga
"volom".
U Hrvatskoj se mobilni operateri, npr. VIP-statusni simbol, reklamiraju poru-
kom: "Koristi se s ovom mreom i bit e "VIP-Person", a TELE 2 "Imam vezu
posvuda". S jedne strane promovira umreenu komunikaciju sa svijetom dok, s druge
strane, likovi u reklami asociraju na mafiju, s implicitnom porukom: "Glavno da ima
vezu". Iako je reklamiranje u osnovnim kolama zabranjeno, zaposlenici Tele2 su u
jednoj zagrebakoj koli (poetkom listopada 2009.) uenicima dijelili start-pakete
uz odobrenje ravnatelja.
Iz ranijih smo analiza vidjeli kako je iznimno malo pedagoke literature koja
ukazuje na negativne posljedice reklama. Veliki je nerazmjer izmeu mnotva rekla-
ma i premalog broja pedagokih analiza glede njihove manipulacije, kao to su pravi
raritet reklame koje imaju odgojne poruke. U tekstu emo analizom sadraja
razliitih asopisa, portala, televizijskih reklama, te literature s takvom tematikom,
ukazati na naine manipuliranja posredstvom reklama. Ovo je osobito vano ukazati
djeci, a za to moramo postati medijski kompetentni (Milia, Toli, Vertovek, 2009.),
a to e biti mogue ostvariti kad se stjecanje medijskih kompetencija ugradi u kolski
kurikulum. Pozitivan primjer se, primjerice, moe nai u itankama Krila rijei 5-8
(skupina autora, 2007.). Kroz nekoliko se tekstova (Baci staro, kupi novo; Ne
nasjedaj reklarni; esej Dubravke Orai-To1i o Coca-Coli; Pria o novcu; Jesti ili ne
jesti) razvija kritiki odnos uenika prema potroakom mentalitetu. To su prvi
pozitivni pomaci u itankama, jer su ranija podruja medijske kulture bila uglavnom
svedena na medijsku pismenost, a to je znatno ui okvir medijskog odgoja. Glavni
zadatak medijskog odgoja je stjecanje medijskih kompetencija u zauzimanju
kritikog stava, posebno prema manipulativnim sadrajima. U tom cilju emo ovdje
analizirati najreprezentativnije i najuestalije oblike manipulacije mladima u reklama.
Analizom manipulativne uloge reklama mladi moraju stei znanja o tome kad
ljudi postaju manje vani od proizvoda koji se nudi. Treba im kroz brojne primjere
objasniti kada manipulator, pomou reklama, izaziva umjetne potrebe, a prezentira ih
kao potrebe svih ljudi. Reklama ima dvostruku zadau: najprije navodi na kupnju a
[YQ.;l AA lW1 P,-""
, ~ <G I~J
Manipulativna mo reklama
potom stvara uvjerenje o nunosti tog proizvoda. Krajnji je cilj manipulatora stvoriti
od pojedinca potroaa kojemu e hedonizam ili konzumerizam postati ivotni stil.
Reklama se slui najrazliitijim sredstvima da dopre do potroaa. "Porast
ekonomskog znaaja reklame, pa zatim njezinog drutvenog i kulturnog utjecaja,
uvjetovalo je osnivanje mnotva institucija u kojima timski rade, na istom zadatku,
ekonomisti, psiholozi, sociolozi, antropolozi, stilisti ... Istrauje se trite, odnosno
psihologija potroaa prije svega. Ti 'ribari ljudskih dua' uvjeravaju nas da nam treba
upravo ono u to nas oni uvjeravaju. I tako nas za kupnju predmeta ili konzumaciju
drugih sadraja ne motivira naa autentina potreba, ve umjetno izazvana potreba.
Ponavljanjem, stalnim pritiskom na najintimnije u pojedincu, on, pojedinac, "postaje
ontoloki manje vaan od objekta za koji se odluuje da ga posjeduje, troi, koristi"
(Martini, 1994: 27 i 28).
Ameriki istraivai nas upozoravaju da su mJadi od ranog djetinjstva izloeni
gledanju oko 20 tisua reklama godinje, a da je glavna uloga medijskog pedagoga
uiti mlade prepoznati kad ih netko pokuava manipulirati (Lammiam, Syrett, 2005:
17-18). Ponovimo konstataciju iz ranijih razmatranja: zabavno-revijalni tisak ima
velik utjecaj na stavove i vrijednosni sustav mJadih. Naime, revije i asopisi usmjere-
ni samo na zabavu i razonodu, trae okantne i bizarne teme, te postaju glasila
iskri vljenih oblika shvaanja zabave i razonode (Plenkovi, 1993: 153). Manipulatori
reklamama pomno biraju svoju publiku i "zavode je" na nain da se kupnja odreenih
proizvoda ne osjea kao nametnuta.
Prema Parry Aftab, djeca su na internetu izloena sljedeim vrstama simbolikog
nasilja i/ili reklamiranja (Aftab, 2003: 85-86):
neprimjerenim informacijama - pornografija, materijal koji potie na mrnju,
nesnoljivost ili diskriminaciju, krvave i nasilne prizore, lane uzbune,
dezinformacije, te preuveliane vijesti;
informacijama o sudjelovanju u aktivnostima ili kupnji proizvoda koji su za njih
opasni - izrada eksplozivnih naprava, oruje, alkohol, otrovi i narkotici, stranice
namijenjene kockanju;
popunjavanjem obrazaca ili sudjelovanjem u raznim on-line natjecanjima mogu
objaviti vane ili osobne podatke (svojih roditelja) i zahvaljujui tome postati
metom rnarketinkih strunjaka - manipulatora, koji se slue nedoputenim
tehnikama zavoenja djece i mladih;
mogu postati rtvom prijevara ili trikova prigodom kupnje na internetu.
Mo reklame je u manipulaciji, koju unji definira kao "smiljen, sistematski i
kontroliran postupak ili skup postupaka pomou kojih manipulator, koristei sredstva
u za njega pogodnim psihosocijalnim uvjetima, odailje u masu, preko sredstava
komunikacije, odreene poruke, s namjerom da utjee na uvjerenja, stavove i
ponaanje velikog broja ljudi, tako da bi se oni, u stvarima o kojima ne postoji opa
suglasnost, a za koje su ivotno zainteresirani, usmjerili prema uvjerenju, stavovima
i vrijednostima manipulatora, a da toga nisu ni svjesni" (unji, 1984: 29). Manipu-
lator vjeto zamjenjuje vanost forme sa sadrajem. Reklamiranjem proizvoda

MLADI - ODGOJ ZA MEDIJE
namee nam kao posebno vrijedno ono to ak nema ni minimalnu oekivanu
uporabnu vrijednost i samim time manipulira. Manipulatoru odgovara razvijanje
malodunog ozraja, aneminosti i socijalno izoliranog pojedinca. Manipulator eli
uvjeriti da su dobro odgojena djeca dosadna (Milia, Zlokovi, 2008: 56.).
Kao sredstvo manipuliranja, reklame su smiljeno, organizirano informiranje
sredstvima masovnih medija i plansko populariziranje industrijskih proizvoda i
razliitih usluga (Milia, 2008: 71). One pomno biraju svoju "publiku" i uz pomo
vjetih strunjaka i suradnika uvelike na nju djeluju.
Tena Martini u knjizi Postmoderna svakidanjica komunikacija navodi da svaka
reklarnna poruka mora udovoljiti standardnim zahtjevima: "dostupnost, privlanost,
razumljivost, zanimljivost, uvjerljivost" (Martini, 1994: 27.). Reklame sve manje
govore o kvaliteti proizvoda, a sve vie nude iluzije, tj. mogui nain ivota. Cilj
reklame je da potie elje, da ih izvodi iz potronje proizvoda i da ih ukorijeni u
potrebe. Krajnji rezultat reklame je da se pojedinac potvruje kupnjom, a ne djelovan-
jem (Martini, 1994: 28).
Ameriki istraiva Packard navodi skrivene potrebe koje se prodaju zajedno s
robom, kao to su emocionalna sigurnost, uvjerenje u vlastitu vrijednost, zadovoljen-
je ega, osjeaj moi. Na to moemo dodati jo nekoliko apela pomou kojih se mogu
pridobiti kupci: ljubav, ljepota, zdravlje, roditeljska ljubav, superiornost, razonoda,
udobnost, itd. (Martini, 1994: 28). Istraivai upozoravaju na poseban pristup
rekJamnih poruka motivima pojedinih grupa potroaa. Primjerice, pri rekJamiranju
motocikla - gdje je muki spol glavni kupac razliitih marki - oblikom se eli
sugerirati brzina, mo, sportska strast i sl. Ako se rekJamiraju sladoledi, iji su
potroai uglavnom djeca, u reklamne spotove se "ubacuju" njihova ozarena lica i sl.
(Martini, 1994: 28).
Reklamiranje razliitih kozmetikih preparata i mirisa za ene dosegnulo je
gotovo mitoloke razmjere. Reklama od predmeta ini dogaaj, ona ih, zapravo
uobliuje eliminacijom njihovih bitnih znaajki nudei spektakularnost. Reklama ne
trai da se neto razumije, nego da se prihvati, budi nadu i oekivanje i upravo je u
tome njezina uinkovitost. inei od svog objekta pseudodogaaj, ona postaje realna,
nuna injenica svakidanjice. Od nas se rijetko izravno trai da kupimo "ovo ili ono"
nego nas se zaobilazno uvjerava da elimo upravo "ovo ili ono". Reklama potie
uurbani ritam proizvodnje i potronje. Da bi se jeftino prodavalo, valja proizvoditi
u velikim serijama; da bi se proizvodilo u velikim serijama, treba raspolagati masom
kupaca, a da bi se, pak, njima raspolagalo valja potroae zasititi proizvodima koje
ve posjeduju. U osnovi svega je "upakirana" podvala. Kult "novoga" uvjetuje
proizvodnju stvari za bacanje. I tako se kratkotrajnou uporabe proizvoda izazivaju
nove (lane) potrebe.
Reklame koje u prvi mah izgledaju dobronamjerne, pa donekle i simpatine,
zapravo su sve vie samo primjeri vrijeanja ljudskog dostojanstva, spola, ivotne
dobi, socio-ekonomskog statusa i sl. Starije se osobe u brojnim reklamama prikazuju
kao zabavne, dementne, nedovoljno pokretne, zbunjene, bolesne. Mlade ene i
mukarci predmetom su seksualiziranja. Seksualiziraju se stvari koje prije reklame
Manipulativna mo reklama
nikad ne bismo povezali sa seksom. Veina tih reklama poiva na ideji kako seks
pro~aJe sve: od automo~ila, automobilskih guma, strunih asopisa (Geo), slatkia,
praska za robu ltd. (Milia, Zlokovi, 2008., 72).
.. Ni ljudski hendikep nije zabranjeno podruje, pa tako u Lewisovoj reklami
slijepac ~a~ue traperice i kae kako osjea da mu dobro stoje. Ono to reklame
predstavljaju su mladim~ "vodii" kakvi bi oni trebali biti. Priznata ljepota je ona koja
Je stand~rd svima, ~ to lzazlv~ ~ta~nu elju za promjenom izgleda i frustraciju zbog
nemogunosti promjene sebe i/ili Izgleda. Najbizamiji trendovi javljaju se i u nas:
mladi se obraaju agencijama da bi postali "hodajue reklame", nosei istetovirane
ponude razliitih tvrtki. Jedna takva ponuda je glasila "Prodajem elo za 250 tisua
kuna" (Jutarnji list, 23. svibnja 2009.)
U ~ajbizar'n~~i~ scenarijima manipulatora nasilje i smrt postaju zabava. lade
?ody,. zvijeza bntanskog reality showa, znajui da boluje od karcinoma, dopustila
Je da JU, nakon BIg Brothera, kamere prate "u stopu" do smrti. Gledanost i porno-
darstvo postaju kriterij .uspjenosti i mjerilo vanosti. Sve uestalije su pojave da
djeca na facebooku osnivaju grupe protiv uenika/ce koji nije/su "u trendu" jer je
pretil(a), "treber(ica)" .... '
Umjesto u igri, djeca sve vie vremena provode ispred raunala, televizije ili na
pozormci. Umjesto movatorstva nudi im se svijet fikcija i imitatorstva. Umjesto
uenju empatinosti i snoljivosti, djeca se udaljuju od drutvenosti i svoju frustriran-
ost prepoznaju sve vie u medijskim ovisnostima (o emu smo detalj no pisali u knjizi
Mladi I medij I - prevencija ovisnosti o medijskim manipulacijama). Sve su to
pojavnosti na koje se navikavamo, umjesto da razvijemo kritiku svijest i graanski
nep'osl~h do te mjere da traimo zabranu tih emisija ili maksimalne sankcije za one
koji vrijeaju dostojanstvo djece i mladih.
L.istoviza linejdere natjeu se u estetizaciji tijela i potrebi za savrenim izgle-
d~m i, sarru~.tl~e, name.u (mladima) stav daje osobnost bez drutvenog priznanja
rnstavna. Nai 1 strani listovi za tinejdere nevjerojatno su sadrajno podudarni.
Obiluju savjetima o estetiziranju ili erotiziranju tijela i promiu hedonistiku kon-
cepciju ivota. Gotovo svi listovi za tinejdere reklamiraju sve vrste mobitela, cool
?etalJe, mo?~~ .. U njima se mladi zavode lanim potrebama i moralno posrnu lim
idolirna (Mlhsa~ 2006.). Urednitva listova smatraju da tinejdere najvie zanimaju
poznata lica, pitanja seksualnosti (pa odatle suradnice lista preporuuju kako se
"upucavati" dekima ili curama, kako nagovoriti roditelje da ih puste u none izlaske,
kako biti u trendu i imati najsuvremenije modne detalje ...) Oita je zamjena teza -
nameu se sadraji koji se zatim plasiraju kao elje mladih.
O posljedici takva medijskog manipuliranja britanski je enski magazin New
Weiddings potkraj 2005. objavio rezultate vlastitog istraivanja na uzorku od 2000
djevojaka, gdje je veina izjavila da se ne eli udavati prije tridesetih godina, a do tog
doba ele provesti ivot u zabavi ili razonodi, to Ukljuuje mijenjanje veeg broja
partnera. U njemakom listu Bravo postoji stalna rubrika s pitanjem "Kojemu tipu
mobitela pripada?" Od talijanskih asopisa za tinejdere najpoznatiji su Young 18 i
Top Girl. Udarne teme su moda (savjeti o make-upu), ljepota, seks, "pikanterije" o
MLADI - ODGOJ ZA MEDIJE
slavnima i svijet glazbe. asopis Young eighteen je tematski iskljuivo vezan uz
traeve i ivot slavnih osoba, a u savjetima estetskih kirurga teme su uklanjanje
celulita, suvinih kilograma i tjelesnih "nedostataka". Top girl kao daje specijaliziran
za borbu protiv celulita, jer reklamira razne preparate protiv te "deformacije".: . ljudi, a svaka od njih definira onu drugu posredstvom razmjene znaenja u reklami i
Judith Williamson u svojoj knjizi Decoding advertisements: ideology and mean-
ing in advertising navodi da svaka reklama sadri znak jer zamjenjuje neto nekome.
Znakovi su ovisni o sustavu vjerovanja i imaju odreeno znaenje za svakog pojedin-
ca te, dakle, ovise o naoj suradnji, o naem prihvaanju. Mo je u transformaciji
simbola (o tome vie u knjizi Mediji i mladi, 2009.). Williamson ukazuje i na
ideologiju skrivenu u reklamama koje nas uvjeravaju da smo mi potroai ljudi koji
slobodno kupuju proizvode, u skladu sa svojim sustavom vrijednc;>sti. I tu smo
"ulovljeni" u privid slobodnog izbora. "Sloboda" je postala dijelom ideologije, koja
reklamiranje opravdava na sljedei nain: proizvoai su slobodni da se nadmeu, a
mi smo slobodni da odaberemo izmeu proizvoda toga nadmetanja. Zamisao o
slobodi je nuna za odravanje ideologije. Reklarne nas zovu da mi "stvaramo sebe",
ali u skladu s nainom na koji su nas one ve stvorile (www.jedinstvo.hrllibral
lindex.php?object=judith-williamson-dekodiranje-reklama).
U svakodnevnom ivotu je na djelu inverzija vrijednosti, a sve se okree vrijed-
nosti novca. Time se upuuje da je novac ono to odreuje vrijednost, jer se samo
njime mogu razmijeniti stvari; on je univerzalni "jezik". To dovodi do zakljuka da
vrijednosti nisu "fiksne", ve se javljaju u razmjenama ili zamjenama. A budui da
znak ukljuuje zamjenu, on mora ne samo predstavljati nego i preuzeti, odrati i.
stvarati vrijednost onoga to je zamijenio, ma to to bilo. Na takav nain, kao to
novcu pridodajemo vrijednost putem onoga to emo i koliko za njega kupiti - odjee,
hrane i ostaloga - tako i znakovi dobivaju svoju vrijednost posredstvom naeg
prepoznavanja onoga to predstavljaju.
Mi smo ti koji stvarima koje se nude u reklami dajemo znaenje, zato to nam ono
ve neto znai i u svijetu izvan reklame. Reklama ne moe tvrditi da je stvorila to
znaenje, jer je ono nama ve od prije poznato, iako mi ne znamo da to znamo sve
dok se to znanje ne iskoristi u reklami. Vrijednosti nisu u stvarima, nego u njihovu
prenoenju. Mi ne sudjelujemo u nekoj ideologiji sve dok ne postanemo aktivni u
njezinu stvaranju. Paradoksalno je da ideologija znai da smo mi sudionici, subjekti,
tj. pokretai djelovanja u skladu s naim (slobodnim) zamislima. No, upravo kao to
se te vrijednosti koje posjedujemo javljaju jedino zbog toga to ih smatramo ve
postojeima, slino tomu i mi funkcioniramo kao subjekti. Reklama nam se obra~a
kao nekome tko slobodno raspolae odreenim znanjem, te kao nekome tko Je
sposoban misliti i djelovati, tko je sposoban odigrati aktivnu ulogu u stvaranju neega
na temelju svog slobodnog raspolaganja znanjem ili vje~ov~nJem
(http://www.jedinstvo.hrllibral/index .ph p ?object=judith- williamson-dekodlranJ e-
reklama).
Mi sebe razlikujemo od drugih ljudi po proizvodima koje kupujemo i u tom se
procesu poistovjeujerno s njima (svojevrsni totemizam). No predmeti koji nas
razlikuju, razliite marke cigareta ili automobila, predmeti koji stvaraju te totemske
Manipulativna mo reklama
skupine nisu prirodni, niti su prirodno razliiti, iako se njihovim razlikama daje status
prirodnosti. Njihovo im znaenje daju skupine ljudi za koje se pretpostavlja da ih
konzumiraju. Tu je rije o dvije vrste lanih razlika: izmeu proizvoda te izmeu
posredstvom razmjene novca kupnjom (http://www.jedinstvo.hr/librallindex.php?
object=judith-williamson-dekodiranje-reklama).
Stvari i proizvodi mogu za nas imati znaenje: tako od njih bivamo otueni; time
to zaboravljarno materijalni proces stvaranja u drutvenim procesima, a takoer
bivamo otueni od sebe samih jer smo predmetima dopustili da "govore" umjesto nas
te smo se na kraju s njima poistovjetili. Tako se stvari personaliziraju, a ovjek
depersonalizira. Predmeti postaju nadomjestak za stvarnost i stvarne emocije.
Osjeaji se povezuju s proizvodom. Proizvod izaziva ili kupuje odreeni osjeaj. On
nam takoer daje osjeaj pripadnosti, jer se kupnjom upravo tog proizvoda svrstava-
mo u odreenu skupinu. Odluka o kupnji odreenog proizvoda donosi se prije
odlaska u kupnju. Da bi imala uinak, reklama nas mora podsjeati da smo posebni i
odnositi se prema nama kao prema neponovljivu subjektu. I tu je vidljivo proturjeje,
jer nam se reklama istodobno obraa kao razliitima ali i slinima drugim ljudima
I
I koji su nam isti po statusu. Status opet odreuju stvari. Mi postajemo tek dio skupine
I koja konzumira odreeni proizvod.
I1iin u svojoj knjizi Djeca i mediji govori o utjecaju reklamnih poruka na djecu,
posredstvom televizijskog oglaavanja, koji ovisi o nizu initelja: osobinama pri-
matelja, sposobnosti procjene razliitih izvora informacija, obiteljskom statusu i
standardu, utjecaju vrnjaka, potroakim navikama ... Demistificirati manipulatora
moemo lako kad utvrdimo da reklamirani proizvod ne ispunjava eljena oekivanja.
Tada on nee biti ponovno kupljen bez obzira na koliinu reklamiranja. Uspjenost
manipulativnog reklamiranja omoguuju razni stereotipi, kao i nametanje proizvoda
kao statusnih simbola. Naime, razmjerno je mali broj gledatelja koje e reklame
potaknuti na kupnju tono odreenog proizvoda, ali je velik broj onih koji e
nesvjesno interiorizirati, primjerice, poruku da samo ene usreuje novi svemogui
deterdent, a mukarce novi model automobila ili sugestiju da biti uspjean znai
odijevati ba odreenu marku odjee (200 I : 25-26).
Najlaki plijen reklama su djeca, jer ona reklame doivljuju prihvatljivima.
Struktura reklamnoga teksta za djecu nije zarnrena, Nekoliko sekundi nudi dovoljno
akcije, nastupajusimpatini, veseli, naklonjeni im junaci, ljupke ivotinjice, te
djevojice i djeaci njihovih godina, a i boje su toliko privlane da jednostavno
"prikae" djecu uz ekrane. Manipulatori su gospodari emocionalnog koji medije
koriste kao potroaki vodi. Manipulatori znaju kome su poruke namijenjene. Oni
poznaju ivotni stil ljudi koji bi reklamirani proizvod trebali kupiti. Reklamna
industrija intenzivno komunicira s djecom i mladima. To je razlog to ima tako
mnogo specijaliziranih listova za djecu i mlade. I tu je poveznica reklama - mediji i
djeca. Djeca su neiskusna, lakovjerna i na njih se lako utjee. Nita ne znaju o tome
kakve namjere imaju oglaivai i nekritiki se predaju onome o emu reklama govori.
Djeca su i dobri reklamni agenti, jer imaju iznimno uspjene tehnike prisiljavanja

roditelja na kupnju upravo onoga to im reklama nudi. Onaj tko pogodi djeji ukus i
tko ih uvjeri svojom reklamnom strategijom - tomu je dobit zajamena. "Rano
pozicioniranje robne marke i uspjeno traenje trinih odjeljaka - tako se struno
naziva reklamni pritisak na djecu. Zlatno pravilo marketinkih strunjaka glasi:' svoju
robnu marku utisni djetetu u glavu do njegove desete godine" (Koir, Zgrablji, RanfI,
1999: 8S). No, nije rije samo o utiskivanju robnih marki ve o nametanju ivotnih
stilova. Mladi ne primjeuju da reklama ne nudi samo, npr., sredstvo za pranje nego,
prije svega, legitimizira stereotipne spolne uloge: ene neka peru sue, skrbe o
kuanstvu i posluuju mukarce. U tom smislu je pravo oglaivako i vrijednosno
osvjeenje oglas za Viriana - tampone gdje je na crno-bijelom portretu Jonasa ., koji
zauzima cijelu stranicu, ispisan slogan: "Priznajem, kupujem tampone!'' a ispod
fotografije pie "Djevojke su u te dane osjetljive; zahtijevaju vie pozornosti i
njenosti, a prvenstveno trebaju sigurnu zatitu. Novi tamponi Viriana potpuno su
pouzdani. Novi oblik i prirodna vlakna od kojih su napravljeni, osiguravaju vee
upijanje. Dostupni su u novoj ambalai u tri veliine: super, normalni i mini. I deki
bi o tome neto morali znati" (Koir, Zgrablji, RanfI, 1999: 87).
Neto sasvim drukije nudi nam Calvin Klein koji u jednoj od svojih reklama, a
. one su uvijek na granici erotike, provokacije i opscenosti, u kojoj opisuje asopisni
prilog u boji - prikazuje djevojku odjevenu u kratku jeans suknju koja sjedi sa iroko
rairenim nogama tako da joj se vide gaice, te ne drugoj deka u jeans potkoulji i
gaicama s oitom erekcijorn, U televizijskoj reklami pred kamerom stoji
"pubertetlija" kojega glas starijeg mukarca pita za godine, hvali mu tijelo, itd.
Amerika obiteljska udruga je optuila Kleina za promoviranje djeje pornografije. I
dok su Kleina prosvjedi i bojkotiranje njegovih reklarnnih spotova prisili na prekid
oglaavanja, onje ve do tada postigao ono to je htio - njegova se robna marka ve
nala u glavama mladih. Uporabom fotomodela Kate Moss, koja u ekstazi stie
svoje grudi, pozira gola s velikim psom i dri se za usta kao da ju je netko upravo
udario, Klein ne radi samo reklamu za svoje novo rublje, nego i za nasilje, te za danas
i tako rairenu anoreksinost (Koir, Zgrablji, Ranfl, 1999: 87-88).
Istraivai upozoravaju i na maginu snagu tzv. sublirniranih reklama - rije je o
tehnici tajnog zavoenja. Uz vidnu i slunu poruku, prisutna je jo jedna nevidljiva,
neizreena. Novo vozilo u nedirnutoj prirodi sa sloganom "Ovo je udesan svijet"
posreduje poruku da vozilo ne teti okoliu, te sugerira ljudima da ga mirne savjesti
kupe, iako svi znamo da se i zbog masovne uporabe vozila zatitni zrani sloj svake
godine stanjuje. Ili, reklama za cigarete u kojoj drutvo mladih ljudi veselo uiva u
ljepotama bezbrinog ivljenja. Tu bi sublirnirana poruka bila: puite i uvijek ete biti
u najboljem drutvu koje ne zna za dosadu. Tako je uivanje nikotina u medijima
predstavljeno kao normalni, legitimni oblik drutveno poeljnog ponaanja. Slike
lijepih, zdravih mladih tijela pobuuju osjeaj da puenje nije tako tetno kako inae
upozoravaju lijenici.
Zahvaljujui reklarnama djeca vie ne ive u svijetu igre i mate, u svijetu tajni,
nego s odraslima dijele potroaki svijet u kojemu je sve rasporeeno, otkriveno i
pristupano. Djeca se od zaigranih, kreativnih, solidarnih bia pretvaraju u egoistine
Manipulativna mo reklama
potroae. Svoju unutarnju prazninu ele ispuniti uvijek novim proizvodima i, kada
ih konano iznude od roditelja, onda su razoarani. "Sve vie djece i mladei crpi
samosvijest iz potroakog mentaliteta, moraju drati korak s drugima i to mijenja
vrijednosni sustav" (Koir, Zgrablji, RanfI, 1999: 89). No, reklama, unato iznim-
nom uinku na najmlae i malu djecu, ne moe nadglasati utjecaj roditeljskog
primjera, koje djeca ee oponaaju nego reklamirano ponaanje. Ako je obitelj u
cijelosti potroaki usmjerena i mjeri svoj status posjedovanjem, dijete e se "utopiti"
u grabljenju uvijek novih proizvoda poznatih marki. U drukije usmjerenim obitelji-
ma gradit e svoju sarriosvijest na temelju kritikog stava.
Vei dio ovjekovih reakcija odvija se bez svjesne kontrole, to manipulatoru daje
slobodan put za utjecaj koji se odraava na ponaanje. "Dubinski rnanipulator" koristi
znanja psihoanalize o podsvjesnom i nesvjesnom sloju psihikog ivota ljudi.
Znaajno za rnanipulatora nije to to on mijenja stvarnost, jer to u osnovi i nije
mogue, ve on mijenja percepciju te stvarnosti i time utjee na stavove ljudi.
Reklamni strunjaci tvrde kako se bilo to moe prodati, uz uvjet da se ispravno
reklamira. Kvaliteta nije bitna. Iako e veina ljudi kad kupi proizvod rei da im on
zapravo i nije bio potreban, reklama je uinila svoje. Manipulator hvata kupca u
zamku - pruajui mu privid da moe posjedovati sve i jo se kroz kupnju razonoditi
- i tako kupac postaje uvjeren da mu je odreeni proizvod doista potreban. Manipula-
tor posredstvom TV-reklame ostvaruje dvostruku zadau: najprije navodi na kupnju
a potom stvara uvjerenje o nunosti tog proizvoda. Reklamni spotovi za mlade o
zabavi esto su praeni grickalicama i pivorn, to upuuje na to da je dobra zabava
vezana uz lagano "dopingiranje" . Reklame su poeljna stvarnost i one u prvom redu
slue u manipulativne svrhe - da bi se stvarale potrebe i redefinirale stvarni svijet s
novim porukama i vrijednostima. Umjesto inovatora nude se imitatori, "a umjesto
kreativne uporabe slobodnog vremena, dokoliarenje, prosjenost i banainost se
uzdiu u rang vrlina" (Milia, 2006: 19-37).
Manipulator posjeduje mo koja ga stavlja iznad primatelja njegove poruke, kako
u pogledu pristupa bitnim informacijama, tako i li pogledu selekcije, distribucije,
iskoritavanja i kontrole informacija.
5.1. Kritika reklama - kroz primjere
Kao primjer navodimo reklame za Diesel, jednu od popularnijih modnih marki
suvremenog stila odijevanja dananje mladei. Rek1amirajui tu marku marketinki
tim je svjestan da je seksualiziranje sjajno sredstvo koje jami veu prodaju. Dakle,
moe se pretpostaviti da e svaka sljedea Dieselova reklama biti "slobodnija". Jedna
od njih prikazuje mukarca koji istodobno opi sa tri ene, a druga kako rane na tijelu
izazvane bolnim udarcima bia vie ne izgledaju toliko bolne. Te reklame promovira-
ju (i) mazohizam ilili nasilje kao neto normalno. Slogan "Ljudi prije svega" trudi se
naglasiti da su i oni koji nose ovu marku "obini" ljudi, ali ipak odskau od prosjeka
- jer odijevaju jedinstvenu marku. Slogan "Za uspjean ivot" navodi na to da emo
MLADI - ODGOJ ZA MEDIJE

kupnjom te marke rijeiti sve (nae) probleme - poveat e nam se bankovni raun, nisu namijenjeni samo ljepoticama nego i enama obilnijih dimenzija i razliite dobi,
postat emo popularni u drutvu i, naravno, biti sretni u ljubavi, obitelji i svemu pa su upravo takve ene modeli ureklami.
ostalom. Reklame nam se obraaju kao da smo ve "dozvani u subjekte". Kad reklama
No, kako tim manipulatorima dananjice nije bilo dovoljno prikazivati ene samo poruuje: "Hej, vi znate to Catherine Deneuve ili Rolls Royce znae?" - manipulator
kao objekte koje se slue vlastitim tijelom da prezentiraju neto to zapravo i nema se obraa nekome tko toboe slobodno raspolae odreenim znanjem ili nekome tko
poveznice s tijelom, otili su i korak dalje. Poznata modna marka D&G prikazuje je sposoban misliti i djelovati, tko je sposoban odigrati aktivnu ulogu u stvaranju
enu i nekolicinu mukaraca oko nje u takvu poloaju da moemo zakljuiti samo vrijednosti. Mo na koju se aludiralo u procesu deifriranja jest da smo "mi subjekt
jedno - da je siluju. Prihvaanjem te reklarne dajemo (implicitno) odobrenje (ja se koji odluuje" (Wil1amson, 2002: 4i4). Ako veza izmeu osobe i stvari koja se
takvi postupci nekanjeno dogaaju u stvarnom ivotu. Ovdje se opet vraamo tezi reklamira nije jasno postavljena, time to mi postajemo jednim od predmeta razmjene,
da se u reklamama potie nasilniko ponaanje. tada smo tek puki objekt transrnisije elja rnanipulatora. Time dobivamo status
U reklami za BMW je vidljiva uporaba enskog tijela kao predmeta na koje objekta. Ulogu dvostruke razmjene koju igra proizvod mogue je vidjeti u reklami
stavljaju svoj logotip. Implicitna je poruka: Ima li uope svrhe oslovljavati se vie primjerice za Birds Eye. Graakje zamjena za prehrambenu potrebu. Takvi proizvodi
meusobno imenima, jer ionako - svi smo postali samo hoajua reklama odreene stvaraju "auru znaenja i kazuju neto o svojim kupcima a zapravo postaju njihovi
modne marke. tovie, taj trend se nastavlja jer mladi rado imaju tetovae, pa tako za pridjevi" (Willamson, 2002: 419). Manipulator nam namee stav da oni koji piju
minimalnu naknadu pristaju biti "hodajua reklama". Primjeri navedenih reklama se pepsi nisu isti kao oni koji piju coca-colu. Osvijeteni subjekt uvia da su ti proizvodi
mogu nai na internetskim stranicama (napominjemo da je njihovo distribuiranje iste ne-kvalitete. Manipulator zna da je uspio kad pojedinci sebe diferenciraju od
zabranjeno, ali bi bilo dobro raspraviti o tome s vrnjacima i strunjacima). drugih ljudi po tome koje proizvode kupuju. U tom se procesu pojedinac
Televizijska reklama za hit seriju Seks i poistovjeuje s proizvodom koji ga diferencira, a to je primjer manipulacije. I premda
grad promovira iskrivljene vrijednosti. S to na prvi pogled ne izgleda, sama reklama proizvoda, stavova, ponaanja, naina
jedne strane, seksualni ivot, koji bi zapravo ivota, interesnih lobija ili pojedinaca postaje sve vie nasilna.
trebalo predstavljati intimnost pojedinca, dis-
Poticaj za vjebu
tribuiranje u obliku marketinke propagande.
No, s druge strane, istoimena reklama eli Pronaite na internetu reklame koje manipuliraju i odgojno poticajne reklame!
promovirat tzv. obian svijet enskog spola, to se sve oglaava i reklamira u dnevnim novinama i koliko prostora zauzimaju
koji se u seriji zapravo, itekako predstavlja te reklame spram podruja koja zanimaju mlade - slobodno vrijeme, kulturni,
sve osim ivot "obinih" ljudi-enskog spola obrazovni i znanstveni prilozi. ..?
koje kupuju statusne simbole (npr. cipele
Manolo Blahnik, torbe Prada itd.) i
Komentirajte zato je veina reklama zatiena za javno prikazivanje i u ijem
interesu? Zato ima malo analiza negativnih uinaka reklama u medijima?
poistovjeuju se s istim i alju poruku
"Kolika je cijena toliko vrijedi". Da li ovakva pozitivna reklama protiv puenja izaziva i kakve loe posljedice na
psihu dijeteta?
Reklame za Axe, dezodorans za
mukarce, poput kratkih erotskih filmova iz .. 1.r[:I3
"epizode u epizodu" postaju sve agresivnije i
izravnije.
U "moru" svih reklama koje na svakoja-
ke naine seksualiziraju, omalovaavaju i
zavaravaju na povrinu je "isplivala" rekla-
ma za Dove. Zahvaljujui neem novom i
drukijem, nadasve pozitivnom nainu prika-
zivanja svojih proizvoda - ona je u svemu
originalna i odgojno poticajna. Dove je
odluio prikazati kako njegovi proizvodi

......
.'. !~
 POC.LAVLJE

(PRE)POZNAJU LI MLADI

ZAMKE LOEG NOVINARSTVA?

Prihvatimo li injenicu da je etinost doista stvarna i eljena bit dobrog novinarstva

(Malovi, S., 2005: 85) nije, naalost, teko prihvatiti i priznati injenicu kako
situaciju na hrvatskoj medijskoj sceni oslikava stalna silazna putanja u kojoj se
pozivanje na etiku i potovanje etikih normi gotovo svrstava u "konzervativno"
shvaanje. ak i kad se pozivaju na etika naela, pojedini novinari svojoj redakciji
ili svom mediju pripisuju "rajske" osobine, uvijek spremni kritizirati one koji govore
o krenju ljudskih prava u medijima. Koliko se postupno upada u blato svakodnevne
politike ili ispraznih tema vlasnicima i oglaivaima esto i nije bitno, ve ih
ponajvie zanima hoe li se odreeni novinar uspeti ili spustiti na ljestvici monih,
bili oni politiari ili "moji ljudi u centrali" ...
No, pustimo odrasle medijske djelatnike da uivaju u vlastitoj samodopadnosti,
a pogledajmo kako mladi reagiraju na oiti uzmak etikih normi pred globalizacijom
lokalnih i nacionalnih medija! Mladi, kao "zrcalo drutva", ne doputaju uvijek da im
na njihovo zrcalo padne (medijska) praina, ma koliko mi mislili da se to dogaa, a
medijski manipulatori to eljeli. Naravno, s obzirom na to koliko pojedine dobne
skupine mladih, s kojima smo imali prigodu raditi, imaju uope mogunosti pojaviti
.se u medijima.
Koliko se mladima govori o sedam "smrtnih grijeha novinarstva"? To su, valja
navesti: plagijat, podmiivanje, sukob interesa, zadravanje informacija, prijevara,
povreda privatnosti i sudjelovanje u vijestima. Mladima treba na primjerima ukaziva-
ti na navedene "smrtne grijehe". S obzirom na ono to se objavljuje u tabloidima (pa
i ostalim novinama), treba ih upozoriti na sudjelovanje u vijestima kako ne bi,
primjerice, mobitelom snimali nesreu ili neije stradanje umjesto da pomognu
unesreenom ili pogoenom. Kad se svaki od navedenih pojmova detaljnije obrazloi
i podupre primjerima iz novinarske i medijske prakse - za to su esto dovoljne
dnevne novine - naglo poraste njihova kritinost, pa su u stanju navesti i koji dodatni
"smrtni grijeh". Primjer koji zasluuje posebnu pozornost, jer pokazuje koliko je malo
MLADI - ODGOJ ZA MEDIJE (Pre ipoznaju li mladi zamke loeq novinarstva?

potrebno da bi se naputanje etinosti u novinarstvu i medijima barem ublailo, jest prihvatljivo i razumljivo, ak i bez posebnih razloga. Mlade, tu posebno ranjivu
dio praktinog rada Novinarske akademije Veernjeg lista koji, recimo najkrae, skupinu, praktiki se pouava da naputanje nekog uz kojeg ih vee nekakva odgov-
moe posluiti za (samo)preispitivanje svih buduih novinara i poetnika, ali i starijih, ornost zapravo znai - "oslobaanje"?' Pritom je vrlo znaajno kako svoj sud o
. izuzev onih koji su svojim pisanjem, govorom ili emisijama, naravno prema vlastitim javnosti, javnom mnijenju u svezi sebe, okoline i obitelji mladi najee' oblikuju na
ocjenama, dosegli akademske razine i (p)ostali imuni na manipulacije i rnanipulatore. temelju promatranja svoga okruenja. O tome govore gotovo svi sudionici i polaznici
Malo ironije nije na odmet! Ukratko, rije je o uinku koji se postie analizom iIi novinarskih i medijskih radionica koji upravo i zbog toga ele sudjelovati u medijima
skeniranjern vlastitoga medijskog rada i proizvoda, odnosno odgovaranjem na tzv. 10 i, kako istiu, "nauiti medijski jezik". Tu su, dakle, kljuni mediji koji posreduju
pitanja za dobru etiku odluku (autor Bob Steele). Znaaj, vrijednost i, konano, izmeu stvarnosti, odnosno injenica i razmiljanja. Od njih i dobivamo glavne
mudrost pitanja koja svima mogu clakati profesionalni ivot, zasluuju da ih nave- poruke kako se ponaati, to misliti i to je poeljno.
demo u cijelosti: Ovaj se proces opisuje i pojmom "spiralne utnje", posebno u radovima znan-
I. to znam? to trebam znati? stvenice Elisabeth Noelle-Neurnann: "Ljudi ne ele biti izolirani, neprestano promat-
2. to je moja novinarska namjera i cilj? raju svoju okolicu, te mogu vrlo osjetljivo registrirati koje miljenje postaje
3. Koje su moje etike brige? prihvaenije, akoje neprihvaeno. Tko vidi da je njegovo miljenje ilili ponaanje
4. O kojim organizacijskim problemima i profesionalnim smjernicama moram prihvaenije, osjea se jaim, govori javno i sve je manje oprezan u izraavanju. Tko
voditi rauna? vidi da njegovo miljenje gubi, zapada u utnju. Dok jedni glasno govore, pokazuju
5. Kako u taj proces odluivanja mogu ukljuiti druge ljude, s razliitim se u javnosti, te djeluju jaima nego to doista jesu, drugi stjeu dojam da su slabiji
perspektivama i drukijim idejama? nego to doista jesu. Dogaa se optika i akustika varka u pogledu istinskih odnosa
6. Tko su zainteresirane strane koje su pomagale u mojoj odluci? Koji su bili u broju i snazi pristalica nekoga miljenja, i tako jedni potiu druge na govor, a druge
njihovi motivi? Koji su od njih bili legalni? na utnju, te je mogue da jedno miljenje posve nestane" (prema: Lice, 2007: 121).
7. to bi bilo da su uloge obrnute? Kako bih se ja osjeao da sam u koi jedne od Iako postoje razni oblici "spiralne utnje", ona medijska je za nas iznimno vana
zainteresiranih strana? jer ju mediji svakodnevno prakticiraju. U njima se svjesno proizvode brojne spirale
8. Koje su mogue posljedice mog djelovanja? Kratkorono? Dugorono? utnje i time za odreene sadraje i miljenja pridobivaju i oni koji se vie za to inae
9. Koje su druge mogunosti da maksimalno poveam odgovornost za iznoenje ne bi mogli pridobiti. Vezano je to uz jednu iru temu o nasilju i agresivnosti medija,
ali ovdje istiemo situaciju u kojoj oni koji itaju, sluaju i gledaju medije, kad su
istine i umanjim tetu?
upoznati s procesom i zamkama spiralne utnje, postaju oprezniji, manje izloeni
10. Mogu li jasno i potpuno opravdati (braniti) svoje razmiljanje i svoju odluku?
Pred kolegama? Pred zainteresiranom stranom? Pred javnou (itateljima)? manipulaciji i kritiniji spram ispraznosti odreenih medijskih poruka. Put je to i
prema kritinijoj svijesti mladih koji, u osnovi, ne ele biti prevareni (ali e pristati
Vrijednost ove matrice je oita, uz napomenu da svaka analiza koja se temelji na na prijevaru ako pomisle da je to stvar veine ili svih s kojima su u doticaju). U
ovakvim ili slinim pitanjima o smislu i ciljevima etinosti medijskog posla, zahtije-
medijskim se radionicama analiziraju konkretni primjeri manipulacije djecom i
va malo vie vremena i prakse. mladima, a ovdje donosimo primjer kako se u medijima zaboravlja dijete.
Jedno od osnovnih pitanja su analize manipulacije medijima i medijske manipu-
Kako su mediji popratili dogaaj od 16. studenoga 2008. u Splitu, kad je pijani
lacije. Perniola o tome kae: "Iluzija je da proturjeje u kojem ostaje uhvaen ovjek
32-godinjak (1,76 promila) svojim mercedes om "oborio IS-godinjaka i otetio jo
dananjice nema nekog uinka i svi posrednici mogu biti pokorni, javnost postaje sve
etiri automobila meu kojima i renault twingo naelnika OKC-a splitske policijske
vie neuka i nesposobna kritikog duha, kao i to da su akrobacije i neumjesnost
uprave ... " (Slobodna Dalmacija). Vijest je objavljena gotovo u svim medijima sa
medijske komunikacije prihvaene kao manipulacije" (2004: 28). I doista, bit e
znakovitim naslovom u kojemu se istie kako je pijani voza sletio na automobil
mjesta optimizmu kad sve ove analize postanu udnja onih kojih se najvie tie:
policijskog efa. U svim je medijskim izvjeima istaknuta upravo ta injenica, dok
manipuliranih. . je u tiskanim medijima uglavnom naslov zauzeo vie prostora od nevelikog teksta.
Osjeaj nemoi manipuliranih moe se, meutim, vratiti i kao oruje manipula-
Na prvi pogled vijest je u potpunom skladu s naelima izvjetavanja, gdje se najzan-
torima o emu svjedoe i polaznici novinarskih i kreativnih radionica. Iako prepozna-
imljivija injenica stavlja odmah u naslov i po tome bi na komentar bio gotovo
vanje manipulacije, ak i one "prozirne", nije tako lagano, kad se jednom prepoz~~,
suvian. No, kad se ne bi zaboravila isto tako van(ij)a injenica da je prigodom
moe se, iskustvo govori, preokrenuti upravo prema onima koji olako siju nemo II!
divljanja vozaa teko ozlijeen IS-godinjak. Ovo je stajalo samo u jednom izvjeu
osjeaj da se nita ne moe uiniti. Manipulatori u medijima upuuju po~ku da ~e
i to na samom kraju teksta. itatelji i sluatelji ostalih medija tu injenicu nisu imali
mladi trebaju potruditi oko vlastite sree i da se ne iscrpljuju u odgovornost! za srecu
prigodu ni upoznati. Svima je glavna vijest bila daje vozilo policijskog efa oteeno

.'~
drugih. Tako ostavljanje drugog - prijatelja, roditelja ili djeteta - postaje gotovo
MLADI - ODGOJ ZA MEDIJE

- zanimljivija od ranjavanja djeteta. S druge strane, iako se Zakonom o medijima PO~LAVLJ[

(Narodne novine, 59/2004., l. 7. i 16.) zabranjuje objavljivanje identiteta djeteta,

ipak se dogodi da se u medijima pojave podaci o maloljetniku/ci, a novinar koji ih
objavi esto se skriva iza floskule "da to itatelje zanima", premda bi mu (i) etiki
kodeks trebao sugerirati da nita nije vanije od zatite prava djece i mladih.

MEDIJSKI PRIMJERI
SEKSUALNE FIKSACIJE
I

Poetkom ezdesetih poeo je izlaziti asopis pornografske naravi Playboy. Njegov

nakladnik Hugh Hefner je izjavio: "Moj asopis je prestao biti samo tiskovina te je
postao nain ivota kojim su se oduevljavali u cijelom svijetu." Ubrzo je Amerika
bila preplavljena milijunskim nakladama brojnih asopisa (LIfe, Fox, Magazine,
Penthouse ... ) u kojima se sugeriralo daje seksualna sloboda najvanija stvar u ivotu
suvremenog ovjeka.
U svojoj knjizi Vrli novi svijet Aldous Huxley je objasnio kako seksualne slobode
nisu u neskladu sa zamislima planera: kako opadaju politike i ekonomske slobode,
seksualna sloboda postaje sve vea. A diktator e dobro uiniti ako tu slobodu
potakne. Uz slobodu sanjarenja pod djelovanjem droge, uz filmove i radio, seksualne
slobode e mu pomoi da svoje podanike svede do poniznosti koja je zapravo njihova
sudbina (Epperson, 2003: 426). Andrea Dworkin u svojoj knjizi Pomography: Men
possessing women (Pornografija: mukarci posjeduju ene) pie kako je brak instituc-
ija nastala na silovanju kao praksi (prema: Buchanan, 2003.). Brak postaje sporedna
ili nepotrebna forma ivljenja, gotovo anarhina u nekim segmentima zapadnog
drutva, gdje je ideal samosvjesna ena koja ivi sama (Vukman, 1998.).
Brojne serije iernisije upravo to sugeriraju: Ally McBeal, Seks i grad, Seks
inspektor. Favorizira se samohrana majka koja funkcionira bolje nego kad je u vezi
sa suprugom. Ljubav je ostvariva kroz koliinu pruenog zadovoljstva, a svako se
seksualno ogranienje shvaa kao uskraivanje slobode. Krajnja posljedica moe biti
"drutvo bez obitelji" (Buchanan, 2003: 38) i 1 ili porast permisivnog odgoja gdje je
djeci sve doputeno. U porastu su "fast food" obitelji kao sintagma koja se nudi za
brze, povrne i nezdrave pa ak i ugovorno komprornisne odnose meu lanovima
obitelji (Milia, Zlokovi, 2008: 42). Pojam seksa gubi na nekadanjem znaenju
intimnosti s emocionalno bliskom osobom. Sve vie oznauje inicijaciju da bi se
obznani lo vrnjacima da se ulo u svijet odraslih i u osnovnokolskoj dobi. Seks
postaje in socijalizacije, jer se tako stjee pripadnost skupini, a u svrhu razon ode,
MLADI - ODGOJ ZA MEDIJE
stjecanja novog iskustva, pa i zarade. tovie, sve se vie prakticira voajerstvo u
seksu i ivotu. Seks, kao i posjedovanje stvari, postaje stvar prestia.
Freudovu i Scheleskyijevu tezu o seksualnoj fiksaciji potvruju najnovija saznan-
ja da tinejderi, i u osnovnokolskoj dobi, da bi postali "popularni" i/ili prihvatili
pravila drutvene inicijacije, stupaju u spolne odnose ak i u prostorijama svojih
kola, a moda postaje snimanje prvih porno "uradaka" .
Institut za drutvena istraivanja iz Zagreba je objavio rezultate istraivanja u
knjizi Mladi: problem ili resurs (2007.) prema kojima 92,4 posto mladih prihvaa
spolni odnos prije braka, razvod njih 60,5 posto, pobaaj 66,2 posto te uvoenje
seksualnog odgoja u kole 88,6 posto.
Suvremene bizarnosti sve vie opravdavaju tezu da danas sve ima svoju cijenu, a
gotovo nita svoju vrijednost. Nekad se ubojstvoili silovanje smatralo najodvratnijim
inom, a danas se kriminalni i seksualni delikti tretiraju samo kao brojke u porastu,
bez ope osude javnosti. Profesor (s Braa) koji je imao pedofilske snimke u tisuama
primjeraka (snimljenih na CD-ovima) za jedne je dnevne novine izjavio da su mu
trebale radi "strune analize".
Mlade generacije e odrastati uz videonadzore u kolama, ispred kola, u banka-
ma, trgovakim centrima ... i onda se pitamo odakle potreba za voajerstvom. Stvorili
smo frustracije, nesigurnost, otuenost. ... a sad djecu titimo zatitarima, videonad-
zorom ....
Porno-uradak nekolicine maloljetnika s otoka Hvara, pod nazivom "Mala Mare",
prenesen je brzinom munje posredstvom mobitela. Mladii koji su sudjelovali u
grupnom seksu su Hvarani Jure S. i Duko F. te dva Splianina koji su sve ovako
komentirali: "Nita nismo napravili protiv Marine volje. Bilaje ponosna na snimku i
sama ju je drugima pokazivala" (Slobodna Dalmacija, 5. listopada 2006.). Prije su se
takvi filmovi pojavili u Bjelovaru, Puli, Karlovcu, Zagrebu ... Pravo je pitanje gdje
nisu postali "hit"]? U oujku 2007. najprije je mobitelima, a onda elektronskom
potom "kruio" kratki "filmi" zagorskih tinejdera pod nazivom "Mladi, bludni,
topli" (Slobodna Dalmacija, 7. oujka 2007). U tom "uratku" djeak od petnaest
godina ilustrira, a potom i nagovori djevojicu nafellatio, a ona je potpuno svjesna
da kamera sve "biljei". Iako je snimka brzo skinuta s videoportala You Tube (gdje
je imala svoju "premijeru "), odmah je meu mladima "lansirana" vijest kako doi do
novih porno "zvjezdica". Indikativno je da je poetkom oujka, odmah nakon te
scene, na nekim radio-postajama putana pjesma pod nazivom "Da mi je biti porno
zvijezda".
Pritiskom na, primjerice, GooglIe porni u "rubrici" erotika. blog. hr se otkrivaju
erotske prie i fantazije: lezbijske i gay prie, oraina iskustva ... Naravno, to je samo
jedna od stotina mogunosti "posjete" istim sadrajima. Nevjerojatnaje "glad" za tim
sadrajima u spomenutoj "rubrici", jer su na vie od dvije stotine stranica, iz arhive
(2005.) prie erotskog sadraja. U tom "elektronskom romanu" spominju se "ponori
nesluenih uitaka", iskustva "seksi kraljice", "umjetnice seksa", grupni seks - kako
bi se "razbuktale strasti" (jer tko to ne eli "pun je predrasuda"). Tu je i pria "prljave
strasti" kao istoimeni dugometrani film. Potreba za voajerstvom postaje formula -
Medijski primjeri seksualne fiksacije
biti vien i poznat. Brend je "Zre" na otoku Pagu jer je sve pod video-nadzorom a
mogunost manipulacije sa snimkama nitko vie i ne dovodi u pitanje. Tamo su
"grupnjaci" toliko puta vieni i opisani daje sve to postala normalna stvar.
U ~~ljai 2007. nakon predavanja "Uloga medija u formiranju svijesti i ponaanja
mladih (prof. Z. Milia za maturante i nakon toga za iru javnost u Pukom
otvorenom uilitu) moglo se uti od vie osoba da u Rabu tinejderice za "samo"
jednu tablet~~u ekstasyja "opsluuju" svoje vrnjake erotskim uslugama. (Jedna
tabletica stOJI 15 kuna, to je potvrda teze da se lake drogirati nego napiti). Na
autobusnom kolodvoru, u istome mjestu, mogli su se vidjeti grafiti svi fokusirani na
istu temu: "Fuck ~s Good, Fuck is Funny, Everybody Fuck for money".
S malo ironije mogli bismo komentirati da bi nam sada trebala biti model
primitivn~. d.rutva; primjerice ona u Novoj Gvineri koje je opisala M. Meead je u
SVO!oJ knJIZI Seks z temperament u tri primitivna drutva. Tamo odabrani stariji
mukarac IZ plemena pred svima obuava djeake i djevojice spolnom inu i
penetrac.iji. No ova ~r~.?ina i~~ja je ~a svojevrstan nain realizirana _ na jednoj naoj
komercijalnoj te1~VIZIJIu senJ~ Sex Inspektor (2007. godine). U jednoj od tih emisija
prikazuje se brani par kOJI Je svoje mtimne trenutke snimao kamerom, kako bi
seksualn~.te:apeuti pred cijelim gledateljstvom pomogli u rjeavanju njihova problema.
U ~Jlzl.Hakerska etika P. Hirnanen, zagovara tezu da sve treba biti programirano,
p~.tako I mtimnr O?~~SI ~ trajanju od deset minuta "povremeno, jer vode optimaliza-
CIJI ivota u dokolici (Himanen, 2002: 20). Epperson, primjerice, navodi kako su u
Kubi heteroseksualni odnosi, pedofilija, neobuzdani promiskuitet postali dio
turistike atrakcije. "Tamo brigu o djeci preuzima drava. Institucija braka je gotovo
izgubila na znaenju" (1997: 229).
Drugi primjer iz jedne obiteljske "slikovnice". Britanka je otkrila kako je mu
vara s drugom enom i zatraila, nakon tri godine braka, razvod. Bizarnost ove
situaci~e je ~ inje~ici ~to je preljub zapravo bio virtualan, jer je nevjerni suprug enu
prevano s. vI~~~IDlm l.lkom iz internetske igre Second Life. Igrai u toj igri stvaraju
~va~~re, .IzmIslJe~e likove, koji se u toj igri interaktivno usreuju s drugim
1Z~sIJ,eDlm .lIkovlma, plau, smiju se, putuju, zapoljavaju, kupuju, pa i ljubuju ...
Sljedeca Je. bl:arn?st u tome to je navedena supruga pokrenula razvod kad je doznala
(unajmila Je cak I pnvatnog detektiva) da je u virtualnoj igri umjetno stvoreni lik
njezina supruga imao seksualne odnose (?) s isto tako virtualnim likom druge ene.
"Do~atn~)e tovka ironije u ovo~ priici u tO.me da su se navedena supruga i njezin
nevjerni muz takoer upoznali preko Iste mternetske igre u kojemu ljudi odlino
glum~ pravilvirtualni drugi ivot. Ova je tema postala hit u svjetskim novinama i
medijima, Jedan hrvatski dnevnik joj je posvetio cijelu stranicu ali bez ikakva
ko~e~ta:a ili opaske,jedino prenosei dodatne detalje otkrivanja "seksualnog odnosa"
te cmJeDlc~ da se par konano razveo - mu se potom zaruio sa svojom ljubavnicom,
odnosno likom Iza kojega stoji ena koju nikad u ivotu nije vidio u stvarnosti a
"prevarena" ena je partnera nala u drugoj (ratnikoj) internet igrici. Bilo kakav
komentar o kakvoj otuenosti i po(r)ukama iz ovakve prie u medijima je izostao.
 MLADI - ODGOJ ZA MEDIJE
Doista je raritet pronai kritiki intonirani lanak o opisanome, u kojemu bi se,
ako nita drugo, trebalo osuditi iznoenje imena i prezimena osoba koje su se
pronale u paklu internetskag svijeta - prava na privatnast i dast~janstva su ,temeljna
ljudska prava, Ona se u nas tite Ustavnim odredbama gdje se u cIanku 35, izrijekom
navodi da se svakame jami potovanje i pravna zatita privatnog ivota, dostojanst-
va, ugleda i asti. Zakonom o elektronikim medijima je regulirano da se ne. smiju
objavljivati sadraji kaji "tete fizikam, psihikam ili moralnom razvoju djece, a
eksplicite je naglaena zatita identiteta djece te zabrana irenja mrnje i vrijeanje
dastojanstva osobe (l. 15., Narodne novine, 122/2003. i 7912007.) I Zakonom o
Hrvatskaj radiateleviziji su propisane iste zabrane (l. 15 ., Narodne novine, 25/2003.),
Na, gotovo su sve televizijske postaje detaljna prenosile osjeaje boli r.odit.elja
ubijene Ivane Hodak, ta svakako nije bio interes javnosti ~eg~ grubo zadiranje u
privatnast njezine obitelji i njezina deka. Jednako tako je bll? I pn u.~oJstvu L~k~
Ritza, gdje ni tka nije kamentiraa krenje etikog kodeksa n~vmara kajl.su obavljali
razgovore i snimali neposredno paslije tih traginih dagaaj~ .. Premda j~ z~anada-
vac predvidia visoke novane kazne, prema naim saznanjima ad sVlb~ja 20~4.
gadi ne do listapada 2009. nadleni Visaki prekraj~i sud.u Zagreb~. nije doma
presudu o kanjavanju nakladnika, novinara niti urednika koji su prekrili propise o
privatnosti i dastajanstvu. , . .. . .
Ta je i bio razlog zato srna se u ovom priruniku oslamli na jedino uinkovito
sredstva - prevenciju o medijskim manipulacijama.
"!iiiii. _
POGLAVLJE
KOME (NE)TREBAJU INJENICE,
A KOME FIKCIJA?
Upravo su injenice i odnos prema injenicama sadraj na koji se roditelji, pedagozi,
kao i vaditelji radianica trebaju usredatoiti u borbi protiv manipulacija. Mladima je
najvanije objasniti da je slika stvarnasti kaju pajedini mediji prikazuju nerijetka u
suprotnasti sa stvarnim stanjem, preferencijama ili patrebama. Zanimljivo je da
veina polaznika novinarskih radionica, koji da tada nisu imali kontakt s obradom i
analizam medijskih sadraja, u paetku ne razumije osnavne postavke i smisaa
osnovnih medijskih pitanja (Tka? ta? Gdje? Kada? Zato? - 5 W na engleskam).
Ne vrednuju sadraje postavljajui ta pitanja, ve se slue frazama, opeprihvaenim
stavavima ili tuim miljenjem. Ta je na prvi pogled pomalo pesimistina (i vrlo
ohrabrujue za manipulatore), ali s vremenom, uz trud i rad voditelja, jaa kritika
svijest mladih prema medijima. Kad bi na damaoj medijskaj sceni postajala
poduzetnika i trina konkurencija, tada bi podizanje svijesti mladih primatelja
medijskih poruka bila pazitivna i paeljna u oima medijskih vlasnika koji ele
kako-tako objektivno razvijati i etinost novinarske rije, zvuka i slike. Meutim, u
situaciji kad je, primjerice, 92 do 96 pasta dnevnih medijskih tiskavina u rukama
samo dvije glavne izdavake kue - W AZ-a i Styriae - slabodna novinarstva je sve
vie iluzija. U situaciji kad jedan vlasnik posjeduje meusobno "konkurentske"
novine i kad oglaivai u jednim ili drugim uglednim novinama uglavnom i ne znaju
da navac ide u istu blagajnu, pasve je normalno da isti novinari piu i pomalo razliite
tekstove za dvije naizgled konkurentske navine. I tu se vraamo spomenutoj injenici
o ograniavanju navinarskih sloboda pred prvim "filtrom" (Chornsky, 2002.) korpo-
rativnog vlasnitva nad medijima, a drugi je "filtar" reklamiranje i oglaivanje. Uz
tako ograniavajue imbenike lagina je posljedica pisanje po diktatu vlasnika i/ili
politike. A kad su u takvim raljama i zamkama i odrasli iskusniji itatelji, to anda
mladi mogu oekivati nega u elektranskam i pisanam mediju istag vlasnika prornat-
rati uzdizanje neije karijere i misliti da je taj i takav pjeva ili knjievnica chick-
literature zaista neto posebno kad o njemu svi "piu i govore",
 MLADI - ODGOJ ZA MEDIJE
Kome (ne) trebaju injenice, a kome fikcija?

Koliko je samo trajalo maltretiranje graana "sluajevima" Vlatke Pokos, Ante i itet osobe i krili ~ravo na privatnost i temeljna ljudska prava i slobode". Ova'
Simone, Nives Celzijus, Severine Vukovi, Dolores Lambae ... Zanimljivo je i recimo .pomal~ Iron.lno, :'pov.ijes~i datum" pokazuje da alata i oruja protiv medijsk~'
intrigantno to feministike udruge nisu javno progovori Je o tome. Mladi se zapre- bezobzl.mos.tl Ipak Im~, tlm Vie sto Je (ipak) rije o simbolinom kanjavanju dviju
paste kad doznaju da sva ta potpora zapravo dolazi iz istog medijskog stoera. Nije komercijalnih TV ~kuca koje su. u nekim emisijama opetovano kri le granice (ne
udno da medijski vlasnici ne vole nikakve novinarske radionice u kojima mladi ~amo) .dobrog medijskog ukusa, ali rije je i o kritici emisije javne (dravne) TV k .
stjeu, uz ostalo, barem osnovna iskustva u borbi protiv manipulacije. Osim kad ih d b b I b" "k oja
Je sv~~e o no tre a ~ Itl a.te~rala duha". Bilo bi dobro da ovakva (zakasnjela)
sami organiziraju, uz za njih logiko objanjenje da oni najbolje znaju to im je initi. reakcija na ope m.ed~jsko stanJ~ I to ne s~mo u TV-kuama i elektronikim medijima
Meutim, pozitivno se iskustvo stvara i zbog koncepcije novinarskih radionica koje ne ~stane sa~o pnmJer - zabiljeka sa Sjednice tog Vijea, kao i to da se ustanovi i
nisu samo upoznavanje s osnovnim vrstama novinarskog izraavanja, osnovama svojevrsno vIJec~ za praenje i sankcioniranje medijskog izraavanja s obzirom na
pisanja ili stvaranja radio i TV -ernisija. Tri su glavne sastavnice koje ine kvalitetu vrijeanje dost~janstva djece i mladih. Znakovito je, a to jaa optimizam to zbog
radionica - prva je spoznaja i analiza injenica u medijima kao podloga za razumi- pada gledanosti BIg Brother u 2009, nije emitiran!
jevanje (medijske) stvarnosti. Drugo to se nastoji razvijati jest kritiko miljenje, a ~vo dva tipina primje~a me~ijskih.~ani~u~acija s naslovima koji ne odgovaraju
treaje sastavnica poticanje kreativnog izraavanja. Sve to dovodi do jaanja svijesti sadrzaJ~ teksta .... U m~gaz~nu Elite, kOJI prati ivote slavnih, od 22. veljae 2006. na
o poloaju mladih u medijima, utjecaju medija na mlade generacije, te stjecanje naslovnici Je poznata pjevacica Ivana Banfi, a na naslovnici je naslov "I " f
. d . " M . mOja mirna
znanja i vjetina da se mladi znaju oduprijeti manipulacijama kao glavnim Je na pro, "". . e ~t~~, u razgovor~ pjeva~ica kae da joj smeta "to se medijski
znaajkama suvremenoga korporativnog novinarstva, u kojemu urednici novina usko prodaje nJ~~a 1n~,lma.'. papara~zl kOJl~e natjeu tko e prvi slikati novog mukarca
surauju s voditeljima marketinga. O politikim savjetnicima i ulozi medija u svakod- u njezinu zrvot u . Tipini primjer medijske manipulacije je i zamjena teza, U dnevn-
nevnom politiziranju da i ne govorimo. Im novinama 24 sata od 26. veljae 2006 na naslovnici je pisalo "Gib . .
di . " .' . I onm proSIO
Mladi su, u pravilu, vrlo osjetljivi na socijalnu nepravdu. Naime, mladi se najvie tu u Je:,oj,ku ',a n,~ 18, s~. Je podnaslov glasio: "Gibo na koncertu pomagao mladiu
pitaju i ude to se odreeni neprimjereni sadraji uope mogu pojaviti u medijima, ~aprosJtI djevojku". Eto sto sve glavni urednici mogu uiniti u kompromitsamo
a da potom ne uslijede nikakve sankcije. Stvaranje opeg miljenja u kojemu je sve javnih osoba!!! J
doputeno naizgled odgovara mladima ali je bitno naglasiti svijest dijela mlade Zato djeci i mladima treba najvie pomoi jer, kao to je navedeno, "do etvrte ili
populacije koji ne eli "apsolutnu slobodu", a ne pripada ni jednoj slubenoj pete g~~n.e ne znaju razlikovati stvarnost koja ih okruuje od medijske slike" (Koir,
politikoj ili drutvenoj grupaciji. Mladi zapravo ele vjerovati u postojanje etikog Zgrablji ..1 Ranfl, 1999: 68),. Pet Je temeljnih pitanja, koje isti autori preporuuju
(ne politikog) drutvenog okvira za slobodu u kojoj se vlastitim slobodnim postupci- odgajateljima u komentiranju medijske slike svijeta: "Kada dogaa'
V ? M . V" J pos t aje
.
ma ipak ne ugroava sloboda nekog drugog. Ovo je vano izrei nasuprot dijelu clnjemca.? o~u li v~Inje~lce posto) ati. izolirano? Jesu li injenice razumljive bez
"javnosti" i medijskim monicima koji mlade privlae upravo sirenskim "zovem ko~~eksta. Ko~e s~ cI?Jem.ce sel~kclOmrane? Koje su injenice previene" (isto, 71).
slobode". Naravno da je ovo opa primjedba i ne doputa generalizaciju za sve ~ascl~mba OVih pitanja pridonosi razlikovanju svijeta fikcije i manipulacija stvarnih
sluajeve ili medije, kao to je posve upitno i postojanje stvarne mogunosti za cmjernca.
odgovornije medijsko ponaanje u sadanjem drutvenom okruenju. Mladi, os-
jetljivi na (drutveno i ino) licemjerje jo reagiraju, ali nove generacije odrasle na
"novim" medijima sve vie gube osjeaj za druge, bolje reeno za odgovornost prema
drugima, bilo rijeju, milju ili djelom. Stoga smatramo da je razvoj empatinosti
najvanija zadaa i u odgoju za medije. Zanimljivo je da i europske zemlje (koje su
jo donedavno za ukidanje internetskih sloboda optuivale islamske zemlje ili Kinu)
sve vie razmatraju potrebu postavljanja blokada za one najgrublje sadraje koji
vrijeaju ljudsko dostojanstvo.
U Hrvatskoj je Vijee za elektronike medije 11. prosinca 2008. zbog emitiranja
neprimjerenih programskih sadraja odluilo podnijeti prekrajne prijave protiv
nakladnika RTL-a (Zvijezde extra) i Nove TV (Trenutak istine), dok je HRT-u za
seriju Bitange i princeze izreklo opomenu. U priopenju je navedeno da "su nakladni-
ci u spomenutim programskim sadrajima vrijeali dostojanstvo ovjeka, objavili
priloge nemoralnog i pornografskog sadraja, odnosno nedoputeno otkrivali ident-
 POCiLAVLJt

NASILJE U MEDIJIMA I NASILNI MEDIJI

Analizirajui pisanje medija o djeci u 2008. godini, Kaniaj je izdvojio etiri najzas-
tupljenije teme: izvjetavanje o nesreama i kriminalu, djeca kao rtve, strunjaci i
novinari u pomoi rtvama nasilja te pozitive prie o djeci i mladima (Kaniaj, 2009:
67).
to mladi misle o medijskom prikazu (samo)ubojstava, kao i o (samo)ubojstvima
mladih tematika je koja u zadnje vrijeme ne zanima samo sociologe, pedagoge ...
Katkad urednici i novinari angairaju prave i ugledne strunjake u analizama
(samo)ubojstava mladih, mobbinga i zlostavljanja (iako samo nekoliko stranica prije
ili poslije takva teksta slijede opisi detalja, slike malodobnih, po mogunosti u lokvi
krvi, zaglupljujue ankete, velianje ludovanja i zabava ... ) Premda je poznato da
pisanje o samoubojstvima mladih moe potaknuti malodobnike na razmiljanja o
tome, te da uglavnom ne pridonosi rjeavanju problema neprilagoenosti ili
mladenakog nesnalaenja (kojima prije svega treba roditeljska i/li struna pomo, a
nikako pretjerano medijsko duebrinitvo zainjeno profitom), ipak pojedini novi-
nari, urednici, pa i mediji u cjelini, posebno vole "obraivati" ovakve teme. Neki im
se vraaju periodino, neki pomno i kontinuirano prate broj samoubojstava po
godinama, neki pripremaju posebne priloge o najzanimljivijim i najmonstruoznijim
ubojstvima u odreenom gradu, regiji ili Hrvatskoj u cjelini. Na mnogim portalirna,
kao u kakvoj sarnoposluzi ili hipermarketu, uz uobiajene savjete i preporuke glede
raznovrsnih seksualnih sklonosti, sve su ei i morbidni sadraji posveeni upravo,
da budemo sarkastini do kraja, ve pobijenim mladima ...
U zabavnom nedjeljnom prilogu za djecu i mlade jedan je hrvatski dnevni list,
iz pera dvaju novinara, dugo vremena objavljivao "neuobiajene i zanimljive" priloge
o nainima ubojstava kroz stoljea, o masovnim ubojicama u Americi i svijetu,
profile i presjeke ivota i "djelovanja" najpoznatijih svjetskih ubojica, najvee pogib-
ije u svjetskim ratovima.
No, analiziranje ovih tema sa studentima i sudionicima radionica doputa nam
neto optimistiniji zakljuak - ovakva se novinarska i urednika "remek-djela"
gotovo stopostotno odbacuju, uz obvezno pitanje zato se to ne sankcionira. Jedan od

).:t
 MLADI ODGOJ ZA MEDIJE
komentara: "kad se tjelesno zlostavlja djecu kanjava se, a ovakvo mentalno zlostav-
ljanje nitko ne kanjava ..." Naprotiv, novinar vjerojatno dobiva onaj poznati epitet
"udaka koji pie ono to prodaje novine", a time i posebnu blagonaklonost urednika.
Mladi istiu kako su im odvratni blogovi i web-stranice na kojima se mladi (oni 0(/,
primjerice, osam do 14 godina) pozivaju na samoubojstvo te im se preporuuju
najbolji i bezbolni naini takva ina. Premda bi se takve stranice mogle svrstati uz
one pedofilskih sadraja i ponuda, mediji i javnost se ba o tome ne izjanjavaju.
Mediji pak dok piu o nasilju ine to upravo nasilno. Primjer je jedan ugledni urednik
koji je, branei tezu da su njegove novine morale objaviti desetak slika (s detaljima)
autom pregaenog, suho rekao: "To bi drugi napravili da mi nismo ...", preuujui
injenicu da je cijelu stranicu fotografija objavio samo zato to je "njegov" fotoreport-
er bio jedini na mjestu nesree dok nisu stigli djelatnici Hitne pomoi i prekrili tijelo.
to u tom sluaju rade ili bi trebali raditi novinari i fotoreporteri? - jedno je od stalnih
pitanja mladih koji analiziraju ovakve i sline konkretne sluajeve krenja osnovnih
etikih pravila radi obine i bezobzirne manipulacije u kojoj nagrade dobivaju
uglavnom urednici koji objavljuju tekstove "to prodaju novine" (iako je ova uzreica
u klasinom novinarstvu imala svoje pozitivno znaenje).
Autori ovog prirunika su prije nekoliko godina svjedoili jednoj prometnoj
nezgodi u kojoj su lake stradali jedan strani dravljanin i djevojica. Kad smo
pritekli u pomo, ostali smo zateeni scenom: dvoje srednjokolaca je pritralo
unesreenima kako bi sve snimili mobitelom i to proslijedili jednoj dnevnoj novini,
koja (i) za takve uratke plaa nekakve honorare.
Poznata je injenica da su internetski forumi sa svojim komentarima postali prava
"bojna polja". Tu se vrijea, prijeti, "spolno opi" s rodbinom potpisnika lanka, itd.
Sve preko tipkovnice, virtualnim putem. Najlascivniji komentari, u kojima ima
seksualne perverzije i difarniranja "protivnika", zasluuju ne samo psiholoka ve i
psihijatrijska objanjenja.
Kao to je ve reeno, danas se u raspravama esto zamjenjuju teze, pa umjesto
da se trae uzroci nasilja nad mladima, istrauje se nasilje meu mladima (u kolama),
implicirajui tako da mladi generiraju sukobe u drutvu. Umjesto odgovora na pitanje
kako raditi i vratiti dignitet ovjeka u procesu rada, mladima se nudi temeljna
vrijednosna matrica s pitanjem: kako zaraditi? Umjesto oslobaanja rada, nudi se
oslobaanje od rada. Imperativ je imati, a ne biti. Sloboda se shvaa kao bijeg od
odgovornosti, iako se zna da nje nema bez odgovornosti, jer je to onda anarhino
stanje. Pohlepa se interpretira kao "odmor za duu". Stvari se personaliziraju, a
pojedinac depersonalizira.
Analize nasilja mladih useljenika u Francuskoj 2005. godine upuuju na njihovu
odbojnost "prema simbolima zapadne kulture" (Lali i Zlatkovi-Winter, 2006: 33),
primjerice policiji (kao represivnom aparatu), automobilima i prodavaonicama
(statusni simboli). Vandalizam mladih useljenika usmjeren upravo na te simbole
moe se interpretirati kao nagomilani bijes to oni nisu u posjedu tih simbola. U
tadanjim su nemirima stradale i kole i djeji vrtii "to se moe objasniti injenicom
da izgrednici cijelu svoju okolinu doivljavaju kao stranu i nepodnoljivu" (Lali i
Nasilje u medijima i nasilni mediji
Zlatkovi,2006: 132). Nasilje se moe shvatiti i kao oblik neverbalne komunikacije
koju mladi koriste kao "najuinkovitiji nain stjecanja drutvene vidljivosti" (Lali i
Zlatkovi, 2006: 132). Nasilje uz pomo medija (koji nekritiki piu ili objavljuju
nasilne scene) postaje model drutvene inicijacije (meu dijelom mladih). Ruski
predsjednik Vladimir Putin je potkraj 2004. zatraio od Dume da odustane od dopuna
Zakona o sredstvima javnog informiranja, kojima bi se zabranilo prikazivanje scena
nasilja u zabavnim, dokumentarnim i igranim filmovima, objasnivi to stavom da su
scene nasilja "za dobrobit djece". Prema njegovu miljenju brojni crtii, ratni fil-
movi ... jaaju psihu mladih u razlikovanju dobra i zla. Ne zabrinjavaju ga utvrene
pSihologijske spoznaje da iznimno brutalne scene na elektronskim medijima potiu
(auto)destruktivnost. Nisu ga zabrinuli ni trendovi porasta suicidnosti mladih i u
njegovoj zemlji.
Dvije dnevne novine su 14. studenoga 2007. objavile tekst da su dva djeaka pala
pod vlak s fotografijama i identitetom stradalih te informacijama o njihovim obitelji-
ma. Treba li ovdje spomenuti da je u nas Zakonom o elektronikim medijima
zabranjeno prikazivanje onih sadraja koji mogu tetiti osobito djeci i mladima. Kad
bi se izbacili iz programa svi sadraji u kojima se prikazuje nasilje, kriminal, reklame
koje potiu na uporabu duhanskih i alkoholnih pia, pitanje je to bi ostalo. to e
nam Nacionalna strategija zatite od nasilja u obitelji i Nacionalni program zatite
promicanja ljudskih prava od 2008. do 2011. godine? Koga one obavezuju? Kakve
su imali posljedice? I zato se pitamo: emu slue ti zakoni kad nitko ne odgovara niti
se podiu optunice? Zato, spomenimo jo jedanput, preostaje jo jedino prevencija
medijskih manipulacija kao uinkovito sredstvo i u prevenciji nasilja.
Primjeri za vjebu...
Komentirajte neke najnovije primjere nasilja u medijima! Dovedite te primjere u
vezu sa svakodnevnim primjerima nasilja u stvarnosti! Koji bi primjeri trebali biti
pravno sankcionirani (prema Zakonu o medijima)?
Glavna pitanja za novinare, kao i za mlade u pisanju tekstova ili u njihovoj analizi
su ista, (komentirajte ih s konkretnim primjerima):
1. Odabir sadraja - S kojim ciljem?
2. Redukcija - Do koje mjere?
3. Selektivnost - Poslije ega? - Prema kojem kriteriju?
4. Perspektivno? Nasuprot emu?
5. Interesno? Zbog ega i s kojom svrhom?
6. Koje djelovanje ima na svijest i ponaanje?
(Izvor: Hoffmann, 2003: 198)
 POC4LAVLJt

PEDAGOGIJSKAANALlZA (LISTOVA)
ASOPISA (TISKOVINA) ZA TINEJDERE

Pri pedagogijskoj analizi polazimo od sljedeih hipoteza:

1. Tinejderski listovi uvelike utjeu na formiranje svijesti i ponaanje mladih.
2. Nema znaajnih razlika u odabiru tema koje obrauju razliiti listovi za
tinejdere.
3. Takve tiskovine, s ciljem postizanja to vee tirae, propagiraju seksualnu
slobodu i poistovjeivanje s poznatim osobama i (s)tvarima.
4. Ne postoji znaajnija razlika u obradi tema hrvatskih i inozemnih listova za
mlade.
esto od starijih generacija moemo uti kako mladi ljudi imaju mnogo vee
mogunosti od onih koje su oni imali. To je tono, ali s veim brojem mogunosti
dolazi i vei broj opasnosti. Na mlade ljude se pokuava utjecati na razne naine -
neizravno - utjecajem na njihovo okruenje, u prvom redu na roditelje, te izravno -
posredstvom specijaliziranih informacija namijenjenih upravo njima. Adolescente se
upuuje kako bi trebali izgledati, kako se ponaati, s kim se druiti, to konzumirati
i slino, pa se esto ini da mediji nastoje zamijeniti roditelje, tj. postati univerzalni
roditelji irokoga globalnog utjecaja. Budui da knjige nisu najuinkovitija sredstva
uvjeravanja, razumljivo je da se manipulatori okreu monijim sredstvima: filmu,
telefiziji, listovima za tinejdere, internetu ...
Utjecaj medija koji se bave adolescentskom problematikom ima svoje pozitivne
i negativne strane. Pozitivno je u svakom sluaju to to su se aktualizirala brojna
pitanja koja su prije bila svojevrsne tabu-teme, primjerice seksualne teme, zane-
marivanje djece i nasilje nad djecom i mladima.
Namjerno ili ne, norme prezentirane na stranicama Teen-a, OK-a i drugih postaju
opeprihvaenim normama meu adolescentskom populacijom i sve to od njih
odudara odbacuje se ili negira.
Koje su posljedice toga kao i brojnih sociolokih priloga koji govore o sve veoj
marginalizaciji poloaja mladih? "Skeptini prema vlastitoj budunosti, mladi nasto-
 MLADI - ODGOJ ZA MEDIJE
je prvenstveno osigurati svakodnevne ivotne interese. Otuda i njihova skeptinost u
'I odnosu na mogunost brzog nadoknaivanja zaostataka u osobnim postignuima u se"; "Prijateljica me napala noem"; "Moj profesor i ja: pogrena ljubav";
usporedbi sa zapadnim vrnjacima. To mlade u Hrvatskoj orijentira na sadanjost i
kratkorone zadatke, to dodatno pridonosi poveanju rizinosti njihovog drutvenog
odrastanja." (Tomi Koludrovi, Leburi; 2001: 148)2
Sva recentna istraivanja u nas u i svijetu pokazuju da su mediji postali primarni
agens u socijalizaciji mladog narataja. Mediji imaju ambivalentnu ulogu: iako oni
mogu, na primjer, destigmatizirati problem ovisnosti, mogu i poticati na ovisnost o
(s)tvarima; iako ne utjeu a priori na agresivnost, mogu izravno utjecati na nasilno
ponaanje ... "Djeca imitiraju ono to vide. Vie od 60 posto mlae djece je reklo da
oponaa junake koje gleda na televiziji. Najee i najlake je oponaanje uoiti kad
se irni tira neto vieno na malom ekranu (ili na filmu), iako to oponaanje u 90 posto
sluajeva nije doslovno. Primjerice, kad djeaci ele letjeti kao Superman, najee
ne skau s prozora nekog nebodera, nego s naslonjaa u dnevnom boravku, ali ima i
sluajeva, poput onoga u Ivanigradu, kad je djevojica od est godina htjela ubiti
svoju sestru od etiri godine, imitirajui omiljenu junakinju iz sapunice! Gledajui
televiziju, djeca vide brojne modele ponaanja. S obzirom na to da su negativci vrlo
esti privlani, a i u medijima se ubojice i nasilnici vrlo esto prikazuju na zabavan i
simpatian nain, te uzimajui u obzir mo i privlanost samih medija kao modela,
oponaanje nasilja iz medija ne mora biti doslovno i izravno, ali je uvijek potencijal-
no mogue" (Zgrablji Rotar, 2005.).
Vanu ulogu u tome imaju i kole koje tijekom obrazovanja usmjeruju mlade na
njihovu ivotnom putu. "Roditeljima i nastavnicima treba medijska pismenost kako
bi razumjeli djecu i pravilno ih odgojili. Mediji imaju vanu ulogu u ivotu djece i u
ivotu obitelji, pa bi roditelji trebali osvijestiti svoje osobne medijske navike, ali i
medijske navike svoje obitelji. Na taj e nain bolje razumjeti medijske navike svoje
djece i kompetentnije s njima razgovarati o medijskim sadrajima" (Iliin, 2003.).
U vedskoj i Danskoj je zabranjeno televizijsko reklamiranje i oglaavanje za
djecu ispod dvanaest godina. U Grkoj se od jutarnjih sati do 22 sata zabranjuje
reklamiranje igraaka za djecu, dok je u Belgiji, makar simbolino, desetak minuta
prije i poslije emisija za mlade zabranjeno reklamiranje odreenih proizvoda za
mlade. Zato ne slijedimo ova pozitivna iskustva!?
List DK za tinejdere - nakladnik Europapress Holding - 90.000 primjeraka.
List reklamira sve vrste mobitela, RTL televiziju ...
Navodimo rubrike i uestalije teme i/ili sadraje u 2003. i 2004. godini.
Rubrike:
2 Prema empirijskim istraivanjima u Hrvatskoj pokazano je da obrazovaniji ispitanici pokazuju vei
stupanj slaganja s vrednotama poput ljudskih i graanskih prava, visokom ivotnom standardu te
zajednikom ivotu pripadnika razliitih naroda, vjera i ukusa nego oni nie obrazovani (Prema Tomi-
Koludrovi, Leburi, 2001.).
Pedagogijska analiza (listova) asopisa (tiskovina) za tinejdere
1. Stvarni ivot (u koli i oko nje): "Hoda la sam sa slavnim pjevaem i razoarala
"Ljubav me odvela u kriminal"; "Kako preivjeti moru kolovanja?"; "Moja je
prijateljica umrla u koli"; "Obiteljski problemi"; "Obitelj ski pakao";
"Zlostavljao me mamin deko" ...
2. Iz ivota medijskih zvijezda - "TV -stars'' (ili "face godine" meu pjevaima,
glumcima, sportaima, serije) "Najseksi ena i mukarac"; "Kad slavne 'pukne'
pubertet"; "U koli sam bio mali debiI" (top liste i ispovijesti tih zvijezda);
"Vrue ljetne ili ljubavne seanse" ...
3. Mala ljubavna enciklopedija i/ili tajne srca: "Napravi prvi korak"; "Kako su
slavne cure ulovile slavne deke"; "Totalno sam zaljubljena''; ljubavni "jadi" i
"praktini" savjeti li ljubavnim jadima: "Kako osvojiti svoju simpatiju za samo
14 dana?"; "Kako pronai pravu ljubav?"; "to deki oekuju od cura?"; "Kako
odabrati poklon za Valentinovo?"; "Kako pobijediti sram?", Male tajne
zavoenj a" ...
4. Otvorena pisma
5. Prvi seks: ispovijedi o prvom seksu esnaestogodinjakinja i sedamnaestogodi-
njakinja; iskustva tinejderica koje su prvi put otkrile da imje deko nevin (iz
radoznalosti ... ); Kako osvojiti deka, djevojku; erotski snovi, erotizirani
doivljaji koji se nisu sretno zavrili; Savjeti strunjaka za probleme tinejdera
(avanture, kako lukavou doi do cilja - kako trikom prevariti roditelje ... )
6. Najljepe prie
7. Modni hitovi i kola ljepote
Kao to je vidljivo, seks je najzastupljenija tema, pogotovo u rubrici "Stvarni ivot".
Potom su zastupljene teme iz ivota poznatih osoba, najvie iz svijeta glazbe i
TV -idola, pri emu se ne analizira kako se dolo do popularnosti, kakvim radom i
odricanjima. Poruka je obratna: svejedno je to se mora raditi za cijenu popularnosti;
gubljenje morala i vlastitog identiteta nije bitno.
Samo se u jednom tekstu ne opisuju ivoti "slavnih" poput bajki i analizira se
koliko se mladih ljudi ne zna nositi sa slavom, ije su posljedice depresija,
dokoliarenje i ovisnost. ("Je li slava opasna?", sijeanj 2003.) U tom se tekstu
navodi da slavu najtee podnose tinejderi, a u onome pod nazivom "Iza kulisa" se
citira izjava idola mladih Robbija Williamsa (lana grupe "Take That" ... "Slava i sjaj
postoje samo na povrini, sve drugo je manipulacija"!) U treemu tekstu - ispovijedi
jedne tinejderice koja je hodala s jednim idolorn, a kasnije je nala smisao ivota s
"obinim dekom", kae ... "Nauila sam da nije vano koliko je netko slavan ili bogat,
nego kako se ponaa i to mu je u srcu". To su doista rijetki, ali ipak kvalitetni prilozi
s pozitivnim odgojnim porukama.
Zanimljivo je da su dr. Sofija Vrcelj i dr. Jasmina Zlokovi pratile pedagoke
poruke lista OK i zakljuile dalist "obiluje savjetima koji estetiziraju tijelo i promiu
hedonistiku koncepciju ivota" (objavljeno u zborniku radova "Savjeti u medijima",
2004: 552).
MLADI - ODGOJ ZA MEDIJE Pedagogijska analiza (listova) asopisa (tiskovina) za tinejdere

List Teen (Teen - mjesenik za mlade, koje te u tren u mogu izbaciti iz takta i ... zato doznaj kako im moe doskoiti",
nakladnik: Revije d.o.o., gl. urednica Slella Bogdani) Unato injenici to tinejderi eksperimentiraju s raznim opijatima, o tome se u tim
listovima najmanje pie. Pie se samo o lagodnom ivotu, a vrlo malo o teretu slave
Pregled rubrika i udar~ih tema (2003.-2004.): i odricanjima koja su prethodila uspjehu. Mladi ljudi su danas vie nego ikad taoci
1. Parlaonica: "Kad je vrijeme za prvi seks?"; "Metroseksua1ci su pravi uas"; reklama. Imitirajui neke idole koji se agresivno medijski promoviraju, mladi i sami
"Sama na more?" postaju oholi i netolerantni.
2. Zabave, TV idoli, dokoliarenje ("Koliko love treba za dobar provod?" - Listovi za starije, npr. Cosmopolitan (koji najvie itaju studentice i mlae
anketa; "Uporno! Poela je kola"; "Kako provesti najlue praznike?"; "Kako zaposlene ene) i Klik nevjerojatno su sadrajno slini tinejderskirna pa se moe
potroiti mjeseni deparac?"; "Ludi tulurni, lan grupe 'Hladnog piva'"; pomisliti da su itateljice "zakasnjele adolescentice". Sadraji su tra-teme iz ivota
"Najdrai mi je bio profesor koji je uvijek dolazio pijan"; "Zaljubljujem se tri- slavnih, uz savjete kako izgledati (ak i pod cijenu da se izgubi zdravlje), kako biti u
etiri puta na dan" - Ivana Brki (pjevaica) ili najbolje kompjutorske igrice za trendu, tekstovi o kozmetici, o markarna mobitela ... i sl,
ubijanje dos ade. Dakle brojni magazini nude gotovo identine teme - modu, ljepotu, ivot
3. Stvarni ivot iz dnevnika tinejdera: "Ukrala sam joj simpatiju"; "Bila sam poznatih, njihovo dokoliarenje ... Glamurozne scene iz ivota slavnih, poput tv-
zaljubljena u krivog"; "Imam dvije simpatije"; "Prijateljica hoda s mojim sapunica stvaraju nerealnu sliku, koja obinog ovjeka makar na kratko odvodi u
bivim"; "Zaljubila sam se u zavodnika moje mame"; "Uas - moj deko pui virtualnu stvarnost.
travu!"; "Ljubljenje s mononukleozom"; "Na internetu sam nabasala na
pedofila"; "Zaljubljena u krivog deka"; "Doivjela sam dvije avanture"; "Moj Poruke u inozemnim listovima za finejdere
prvi poljubac"; "Sestra mi je preotela deka" ...
Gotovo je bizaran podatak da u SAD-u svaki drugi tinejder od svojih roditelja poeli
4. kolska zona - predstavljaju se pojedine kole, ali se sadraji uglavnom odnose
za svoj 18. roendan dar - plastinu operaciju (poveanje grudi, stavljanje silikona u
na aktivnosti izvan kole, jer "odmor je nadrai dio nastave" (cool detalji -
. usne, stranjicu, operaciju nosa ...) samo da bi izgledali poput svojih idola (Spiegel, 5.
-tenisice, srebrni sat, break-dance, remeni, naunice za deke, motori, ali i
sportski sadraji). veljae 2004.), a u Njemakoj je takvu elju izrazio svaki trei tinejder (Spiegel, 17.
sijenja 2004.). Tome su u znaajnoj mjeri pridonijeli listovi za tinejdere. Tako
5. In tima i dogadaji: "Nala sam ljubav preko interneta"; "O emu priaju deki
njemaki list Bravo (18. kolovoz 2004.) u rubrici ivotni stilovi doslovce navodi
kad nisi u blizini?"; "Vrui tulumi u tvom gradu"; "Iskoritava te ili ne";
pravila kako e tinejder postati poput svog idola (lanak "Budi poput idola").
"Doivi i ti ljetnu romancu"; "Prvi seks dan poslije"; "26 vruih pitanja o seksu";
"Zato se pali na otkaene deke"; "Istina o deki ma i seksu". Roditelji tinejderica su bili okirani kadje 2005. u listovima za mlade reklamira-
na maturaina haljina, kao zadnji "modni krik", koja je jedva pokrivala intimu s dvije
6. Savjeti i cool moda: "Zna li biti poeljna?"; "Kratki vodi za !lert sa
tanke vrpce. Neke prodavaonice su uvele obvezu roditeljskog doputenja prije proda-
strancima"; "Skidajte se do kraja"; "Vrui poljupci za hladne dane"; "Zivot je
je takve haljine tinejdericama (rije je o jednom od najprodavanijih artikala tvrtke
lunapark!"; "Isposluj svoj prvi izlazak"; "Oslikaj svoje tijelo"; "Kako da te
primijete u odijevanju"; "Sve o kontracepciji"; "Zato se deki boje Kcitei, a ak su i oni koji su je proizveli izjavili da nikad ne bi svojoj keri dopustili
ljubljenja?"; "O pritiima": "Pronai pravi grudnjak"; "Odaberi svoje da odjene neto takvo (Spiegel, 16. veljae 2005.).
.najtraperice", Vidjet emo i u nastavku kako su dominantna pitanja o seksualnosti i spolnosti
tinejdera, prikazi ivota poznatih osoba te svega trendovskog u potpunosti zasjenila
7. Zvijezde - indiskretno: "Holivudski magneti za cure"; "Deset najtunijih
slavnih prekida"; "to sve zvijezde ine za izgled?". pitanja obrazovnih postignua ili temeljnog problema - kako se rnarketingom manip-
ulatora ostvaruje temeljni cilj - kupnja stavova i uvjerenja mladih. Urednici tih
K~o to smo vidjeli, analizirani mediji mladima uglavnom ele uiniti zanimljivom
listova znaju da mladi ele biti u trendu i nude im vrijednost trita u zamjenu za
irnitaciju. Mladi, traei svoj identitet, oponaaju idole. Manipulatori to znaju te ih
vrijednosti samopotovanja. Osnovna su pitanja: kako biti zavodljiv, u modnom
odvode u svijet virtualne ovisnosti i time im prividno umanjuju krizu identiteta. trendu, biti "faca'' __ No, zadovoljstvo treba biti kratkotrajno, jer se stalno nude nove
o

Mladi postaju pasivni oponaatelji tuih elja. "Imati" se nudi kao jedini izbor svakog
pojedinca, to je prva zamka u procesu manipuliranja potrebama mladih.
U anketi u Teenu (kolovoz 2004.) djevojke i deki su pokazali da su svjesni svih
rizika odmora (droga,alkohol, vonja na motorima, cigarete, autostopiranje, nesmo-
trene sportske akrobacije) i koliko im treba vlastite odgovornosti. I zrelosti! A
urednica u broju od listopada kae: "Vjerujemo da su mama i tata jedne od onih osoba
stvari. Primjer je lutka Barbika koja ima posebne haljine, frizerske potreptine i sve
ostalo to ju ini posebnom. Ona je sama, nema obitelj, samosvojna je i eljna stvari.
No, i ta se ideja uglavnom potroila, nastupili su novi trendovi i nova potroaka
groznica koja od djece ini ovisnike o stvarima od najranije dobi.
Najpoznatiji talijanske listovi za tinejdere su Young 18 i Top Girl (znakovito je
da su im nazivi na engleskom) a njihove su udarne teme: moda, ljepota, borba protiv
MLADI - ODGOJ ZA MEDIJE
celulita, seks, "pikanterije" o slavnima i svijet glazbe. Dobra strana lista Young 18 je
pregled najitanijih knjiga i asopisa u Italiji i drugim dravama, a Top girl to
postavlja poticajna pitanja o razlozima autodestrukcije mladih, te im predlae fil-
move koje vrijedi pogledati.
I drugi listovi za tinejdere, primjerice, Bravo i Chica, se najvie bave poznatim
osobama, njihovim ludosti ma, prvim seksualnim iskustvima ... Urednici znaju da
mladi ele biti u trendu i da su snana potroaka skupina, te im nude kupovanje, seks,
modne trendove, mobitele, sofisticirana raunala ....
Za usporedbu s naim listovima za mlade, u nastavku emo analizirati sadraje
nekoliko talijanskih najtiranijih listova za mlade objavljenih od travnja do listopada
2006. godine. To su:
Top Girl- mjesenik za mlade, uglavnom za djevojke od 14-19 godina
Tu - tjednik za mlade, uglavnom za djevojke od 16-20 godina
Cioe - tjednik za mlade, uglavnom za djevojke od 13-18 godina
Ragazza moderna - tjednik za mlade, uglavnom djevojke od 15-19 godine
Rubrike u listovima:
Ljubav
Postizanje potpune spolne zrelosti ne znai i izlazak iz burnog razdoblja adolescenci-
je. Problemi s kojima se adolescent susree i situacije koje mora rjeavati bitno su
razliiti od onih s kojima su se susretali u djejoj dobi. Ve i seksualna zrelost sama
po sebi donosi niz problematinih i konfliktnih situacija. Dananji adolescenti ive u
vremenu, s jedne strane velikih nada i perspektiva, a s druge strane kriza i neizvjesnosti.
Najei su uvjeti svakodnevnog ivota mladih zajedniki ivot vie generacija u se treba pridravati kao statusnog simbola. Najei naslovi ovakvih rubrika:
istom prostoru, produeno vrijeme kolovanja koje odgaa ekonomsku neovisnost i
emocionalno sazrijevanje, uskraivanje informacija vezanih uz seksualnost ili pri-
manje zbunjujuih poruka vezanih uz seksualnost (dok drutvo ignorira adolescent-
sku seksualnost ili ju pokuava nadzirati, s druge je strane mediji promoviraju
eksploatiraju). Zapravo je cijela mudrost odrediti granice tih poruka koje se alju
mladima.
Iz sljedeih je naslova vidljivo kako ti listovi tretiraju ljubavne odnose i kakve
poruke alju mladima:
"Izlet, ljubav ... preokret!; Ja i bivi deko moje najbolje prijateljice; Prevario te,
pokajao se, hoe li mu oprostiti?; Volim ga, ali on me smatra samo prijateljicom;
Seks nam je katastrofa!; On ne razgovara sa mnom dok vodimo ljubav; Ne znam
uvati tajnu; Koliko si hrabra u krevetu; U krevetu misli vie na mene nego na sebe;
to nikada ne smije priznati svome deku; Moja prijateljica me gui; Da li nakuplja
bijes u sebi; Izgubila sam mjesenicu zbog njega; Tijekom seksa on uvijek eli biti
gore; Kontroliraj njegov mobitel; Bez njega jedva ivim; U modi je otkrivati svoju
intimu."
Pedagogijska analiza (listova) asopisa (tiskovina) za tinejdere
Vodei rauna o svojoj nakladi i podilazei mladima, ti listovi alju pedagoki
nedopustive poruke: da je sramota biti samla kad svi drugi imaju partnera, da treba
traiti partnere s kojima se slae u sek~u, da i takvu partneru treba preutjeti
prijevaru ili neke "grijehe" iz prolosti itd. Stvara se ozraje isforsirane vizije
mladenakih odnosa i onoga kako bi oni trebali izgledati dok se u pozadini krije
dobro proraunata kampanja medija koji misle samo na svoje profite.
"Istinite" intrigantne prie
Najee izmiljenim "istinitim priama" atraktivne tematike pokuava se privui
vrlo osjetljive mlade, no time se naravno popularizira vlastiti asopis i poveava
profit to je jedini cilj. U ovakvim rubrikama prevladavaju naslovi:
"Moj deko se drogira; Srnravila sam 30 kg i osjeam se ponovno roena; Na
kratko sam pokuaja biti porno-zvijezda; On je presJadak ali jednostavno nije do-
voljno macho; Zlostavljala sam svoju prijateljicu; Nakon jedne provedene noi s
njim; Volim runo pae l; Prijateljica me izbjegava; Kao da sam nevidljiva; Zal-
jubljene smo u istog deka; Da li da napravim prvi korak? Previe sam straljiva;
Kako da ga ponovno osvojim; Zbrkane misli; Volimo se ali ivimo u razliitim
gradovima; Suparnica na vidiku!; Kako je teko bez prijatelja ... ; Uspomena na
biveg; elim mu se svidjeti pod svaki cijenu; Naui ga osvojiti; Vratio se bivoj;
Muke strategije koje treba znati; Moja prijateljica je u nevolji; Jo uvijek ga volim;
Ostavio me bez razloga; Zaljubljena sam u biveg svoje najbolje prijateljice; Kako
pobijediti konkurenciju u ljubavi?"
Moda i ljepota
Uz seksualnost, moda je najistaknutiji segment u svim listovima za tinejdere, koje
"Vodi za shopping; ivjela kolska moda; Gotika strast je in; Manija za
izmama; Vodi za blagdanski shopping; Budi trendy - dandy; Yappiji; Mladi u New
Yorku; Staro+novo=glamurozan look; Mladi i moda u Barceloni; Crveno je u modi;
i Budi poput poznatih zvijezda; Jesenski look: crvena usta su "in"; Street look - nije
jeftin kao to izgleda; Budi najmodernija djevojka od svih; Lijepa i u jesen; Ljetna
ljepota: kako se ne udebljati niti grama!"
Sve je posveeno formi a ne sadraju. IndividuaJnost u potpunosti nestaje te se
forsira imitiranje u photoshopu obraenih lica koja nas svakodnevno gledaju s raznih
naslovnica. Na ljepotu pozivaju i naslovi: "Neka tvoja koa procvjeta; Crno je
romantino; to jesti pod odmorom u koli; Kako imati prekrasne zube; Zanosne
kovre; Okrijepi se, a da u svoj organizam ne unese niti jednu kaloriju! ; Tajne
izgleda pravih zvijezda; Sjajna kosa; Make-up; tri pogreke koje si nikako ne smije
dopustiti; uh ... kako lijepi miris l"; Budi trendy na uzvien nain; Star look - budi kao
one ... "
MLADI - ODGOJ ZA MEDIJE
Idoli mladih
Kao ivotni uzori postavljaju se poznate javne osobe, lijepe i bogate, s pozivom "budi
kao on ili ona". Narav.no da to izaziva frustracije jer su to toliko razliiti, svjetovi da
je svaka usporedba besmislena.
Mladi su prisiljeni itati o poznatima, na koji nain oni ive, to rade, ime se
bave, gdje izlaze,kako se odijevaju, koga vole ... Samim takvim pristupom od njih
se oekuje da ih imitiraju - to je pogubna implicitna poruka kojom se trai identifikac-
ija, a koja je u realnosti nemogua. Bizamosti poput onih kad se tjednima pie o tome
kako je za ivota pjeva Michael Jackson troio milijune dolara kupujui igrake i
stvari koje su mu potpuno nepotrebne ili tekstovi o Britney Spears koja od umiljate
pop zvijezde postaje ovisnica o drogama i alkoholu, brije i tetovira glavu, bjeei iz
centra za rehabilitaciju- negativna poruka koja se tim putem eksplicitno odailje
mladima ostaje zanemarena,
Primjera je uistinu mnogo. Ilustrativan je primjer izjava mlade djevojke koja je,
postavi hrvatska Miss Universe 2008. godine (u svim dnevnim i tjednim listovima)
izjavila: "Moj ivotni san je napokon ostvaren". Upravo se u toj reenici oituje
glavni problem dananje mladei to im se sve veim napretkom i sve veom
dostupnou informacija nameu pogreni ideali: umjesto da oni kao mladi i zreli
ljudi ele postati kreativni, njihovi ivotni snovi se svode na to da pobijede ni manje
ni vie nego na jednom od stotine istih izbora ljepote.
Nezaobilazna tema svih asopisa za mlade su estradne zvijezde, primjerice:
Robbie Williams, .Alda, Giovanni i Giacomo, Vin Diesel, Ronaldhinno; Gianna
Nannini, Madonne, Tom Cruise; Pearl Jarn, Shakira, ... No dok je u visokotiranim
asopisima mnogo vie mjesta posveeno raznim konflikti ma, ljubavnim vezama i
intrigama poznatih, u listovima za tinejdere naglasak je na nainu na koji su do njih
doli mladi i time odailju poruke da i oni mogu biti zapaeni ako su vjerni imitatori
uz savjete: "Napravi identinu frizuru kao Beyonce, Kako biti glamurozna poput
Christine Aguliera, usta poput Mille Jovovich, biti uspjena kao Scarlet Johannson ili
kao show princeza Hillary Duff; Budi chick poput Beatrice Borrorneo; Blijeda poput
Nicol ili preplanula poput Mellisse ...u
Testovi
Testovi koji se esto nalaze u takvim asopisima nemaju nikakvu utemeljenost, a
najmanje pedagoku vrijednost. Ti su "testovi" zapravo odreena vrst manipulacije
temama uz pomo kojih urednitvo nastoji dirigirati potrebe i davati "savjete" mladi-
ma koji su etiki i pedagoki krajrlje upitni. Naslovi su vie-manje svi slini, na
primjer: "Koji je tvoj idealan tip deka?; to o tebi misle drugi?; Zna li uvati tajnu?;
Kojemu tipu ljubavnice pripada?, Kakvom tip 'zvijezde' najvie odgovara?; Koliko
si 'vrua' ljeti?; Jesi li si spremna napraviti prvi korak?; Kojemu tipu mobitela
odgovara?; Je li mu se stvarno svia?; Ljeto te baca u izazov?; Je li te stvarno voli?
Ima li drugu ili si mu ti jedina?; to voli na tebi? Kako ga osvojiti?"
Pedagogijska analiza (listova) asopisa (tiskovina) za tinejdere
Razvidno je iz naslova tih testova da se temelje na trivijalnim aspektima zal-
jubljivanja, dopadljivosti, naina zabave a ne potiu ono to je potrebno - vjetine
komuniciranja i nenasilno rjeavanje sukoba i sline teme.
Ipak, postoje i iako, doista rijetki, vrlo impresivni tekstovi sa snanom porukom.
Izdvajamo pismo jedne mlade itateljice pod naslovom "SEKS? NE HVALA /"
(Cioe', 2006: 43) koja kae: "Imam 15 godina te smatram da va asopis previe
prostora daje seksu. Mislim da djevojke moje dobi uope ne zanima seks niti ita o
njemu. Iako se vremena mijenjaju, smatram da nekakav sram jo uvijek postoji. Ne
mislim pritom da biste u potpunosti trebali izbaciti tu temu no nain na koji o njoj
piete dovodi do zakljuka da je svaka djevojka obvezna izgubiti djevianstvo prije
negoli dosegne punoljetnost. Ja bih eljela vie lanaka o prijateljstvu, ratu u svijetu,
o tome kako biti odan.Jer nitko ne uspijeva biti u potpunosti odan II dananje vrijeme.
Tamy"
U odgovoru urednici asopisa govore Tamy kako ona nije nita duna initi, bez
obzira na to to se o tome pie te da na taj nain oni mladima ele pribliiti neke
injenice za koje su sigurni da ih zanimaju. Pri kraju, uz pohvalu za predloene ideje
za lanke o prijateljstvu, ratu i odanosti, u odgovoru navode: "Kako bilo, ako ti takva
vrsta lanaka stvara nelagodu, preskoi te stranice i posveti se drugim temama. Vidjet
e da e za koju godinu ti takoer s uitkom itati ba to, kao i ostale super djevojke
malo starije od tebe!"
Potaknuti ovim lankom te smatrajui odgovor urednitva djevojci neprimjere-
nim, odluili smo doznati kako ove tekstove doivljuju talijanski tinejderi. Nekoliko
smo dana na chatu intemetske stranice www.giovani.it te na teen forumu Italije
komentirali ovaj lanak s mladima u dobi od 15 do 19 godina. Dali smo im da
proitaju lanak, pismo i odgovor, potom ih zamolili da to komentiraju, uz navoenje
svojih godina. Mnogi su se odazvali, a ovdje izdvajamo neke karakteristine odgo-
vore:
+ Na sreu jo postoji normalan svijet! U potpunosti se slaem s petnaestogodinja-
kinjom, nikako s odgovorom urednitva, (16 god)
+ lako mislim da su joj se malo "pomijeali lonii", moda cura u nekom smislu
ima pravo. (17 god)
+ Potpuno se slaem s djevojkom ... (16 god)
+ Nisu mogli dati bolji odgovor! (15 god)
+ Ja ipak mislim daje prevencija dobra stvar. Naime, iako postoje petnaestogodi-
njakinje koje seks jo ne zanima, postoje i one druge koje su i vie nego
radoznale. Ako neku djevojku takva vrst lanaka ne zanima uvijek moe
preskoiti stranicu. A onima koje to zanima bolje da barem donekle dobiju
predodbu to je ustvari seks i u koje se rizike uputa, bez obveze da i on to mora
raditi ako ne eli. (19 god)
+ Nemam to drugo rei nego da djevojka koja je napisala pismo ne zna razliku
izme!u a~opisa i kols~ih ~njiga - tekstovi u kolskim knjigama imaju funkciju
poucavanja dok tekstovi u casopisima ele zabavi ti ljude. (17 god)
MLADI - ODGOJ ZA MEDIJE

Ako to netko eli raditi slobodno to moe. No mislim da je vei problem u tome
PO(lLAVLJt
to djevojku vjerojatno svi zadirkuju te se osjea glupo. Takoer mi se ini dajoj
se i gospoa koja je pisala odgovor izruguje. (16 god)
lako se ne slaem s onim to je djevojka napisala, mislim da te nitko ne moe
prisiliti na ono to ne eli. Po mom miljenju seks je ljubav i neovisno o tome da
li pravu ljubav nae sa 14 ili 21 godinom to je osoba s kojim bi to trebala
napraviti. No ti mora biti sama sigurna u to! potom ti vie nee biti vano to to
drugi rade ili to misle o tome (komentari poput "Ima 20, a to jo nisi
napravila???" ili "Zaista si to napravila kad tije bilo samo 14???" su sporedne GLAVNE TEME I/ILI PORUKE
stvari). (17 god)
IZ NAiH I SVJETSKIH BESTSELLERA
Ovako glup i povran odgovor djevojci od 15 godina nikako se ne bi smio dati.
Odgovor u biti kae "Tek kad bude spavala s nekim, postat e ena ". Kakva
glupost ... (19 god)
Djevojku iz teksta u potpunosti razumijem jer ja imam 17 godina i jo nikad to
nisam uinila. Nasuprot tome, skoro svi moji prijatelji i prijateljice ve su odavno
to uinili ... ali mislim da njima svima to ionako nije nita znailo ve da su to
napravili samo da bi se hvalili ... (17 god) Zagrebaka teatrologinja Sanja Nikevi u knjizi Nova europska drama ili velika
obmana vrlo zorno opisuje nasilje kao dominantni oblik i/ili trend, navodei pritom
Odgovor je opravdan koliko i pitanje - mislim da su obje strane u pravu. (15 god)
brojne drame u kojima se favoriziraju incestuozni odnosi, ivoti prostitutki, patnje
Potujem odgovore onih koji daju savjete onima koji imaju problema na ovisnika, nasilje na sceni, mnogo psovki ... Tako i drame (kao i spomenuti komercijal-
seksualnom podruju. Mudar, precizan i toan odgovor katkad donosi rjeenje
ni listovi za mlade) imaju gotovo iste sadraje. Prema New Playwirght Trustu
onome tko ga treba. (19 god) sredinom devedesetih se u Britaniji nametnuo trend (u spomenutim dramama) takoz-
vane in-your-face drame (drama koja udara u lice), to znai da je za izbor i
Samo uz nekoliko odgovora, koji su se podsmjehivali mladoj autorici ovog pisma,
postavljanje drame najvanije izazvati ok gledatelja (kako bi se privukla medijska
veina tinejdera smatra kako je odgovor redakcije bio neprimjeren. Neozbiljno je i
pozornost).
krajnje nepedagoki ismijavati mladu djevojku koja se usprotivila unificiranom i/ili
Kritiari takva trenda su prozvani kao protivnici liberalizrna, nazadni i konzerva-
nametnutom ponaanju, jer su mladi svakodnevno "bombardirani" takvim sadrajima
tivni, pa ak i desniari.
s raznih strana. Naime, upravo listovi za tinejdere prikazuju seks kao imperativ i
A to je s najitanijim romanima? Glavne teme svjetskih bestselIera su preljub,
kriterij uspjenosti. lanci u listovima za tinejdere perfidno nameu norme
voajerstvo, promiskuitet, oslobaanje od rada... O takvim knjigama se pie u
ponaanja. No, esto mladi ljudi zbog niza ogranienja (ekonomskih, drutvenih,
dnevnom tisku, pa tako, primjerice, Jutarnji list prikazuje knjigu psihoterapeutkinje
kulturolokih, obiteljskih, privatnih) ne mogu pratiti nametnute obrasce poeljnog,
Meri Kirshenbaum u kojoj ona otkriva razloge za preljub i zato nevjeru nikad ne
pa dolazi do niza psiho-socijalnih problema (anoreksija, bulimija, seksualna fiksacija,
treba priznati.
eksperimentiranje, zdravstveno rizino ponaanje i sl.) .
U nastavku se donosi pregled knjiga koje potiu tenju ka nastranostirna ili
Primjeri za praktinu analizu ... (ne)kritiki i lascivno piu o izopaenostima bogatih ili poznatih osoba.

1. Komentirajte vama dostupne (posljednje komercijalne) listove za djecu i mlade
i usporedite razlikuju li se po sadraju i porukama koje su ovdje izloeni!
Komentirajte lane testove u istim listovima?
2. Usporedite sadraje u nekim kolskim listovima i u komercijalnim listovima!
3. Otvorite raspravu o postojeim kvizovima znanja s pitanjima: Koliko su
podloni komercijalnom (zaradama), koliko se svode na "gomile informacija",
a ne objektivnog znanja? Koliko su kvizovi obrazovnog sadraja i po emu su
umnogome pozitivniji od nekih drugih zabavnih emisija?
l.Alex Kava (2004.) Zlo (Das B6se) Izdava: Cora Verlag.
TEMA: Masovni ubojica siluje i ubija maloljetnike. za ta je zlodjela optuen nevin
ovjek i osuen na doivotni zatvor gdje pogiba. Masovna ubojstva nad tinejderima
se nastavljaju ....
2. Ljudmila Ulitzkaja (ruska autorica u Njemakoj) Putovanje u sedmo nebo.
Izdava: Kurier der Zarin.
MLADI - dDGOJ ZA MEDIJE
TEMA: Roman - dnevnik u kojemu autorica opisuje razna seksualna iskustva i daje
savjete kako se vodi grupni seks. za nju je "sedmo nebo" vrhunski seksualni uitak,
a grubijanstvo u ljubavnom inu izazov ...
3. Anaisis Nin (Francuska) (2005.) lncest (Dnevnik ljubavi II). Izdava: Profil.
TEMA: Autorica je svojim romanom-dnevnikom okirala mnoge. Objavljenje nakon
njezine smrti (da ne bi povrijedila supruga), a u njemu opisuje svoje seksualno
oslobaanje izvan braka - u sreditu je njezina ljubavna veza s Henryjem Millerorn,
kao i incestuozna veza s ocem, poznatim pijanistom ...
4. Nicole Bailey (Njemaka) 69 Heij3e Sexualische Ratschlage. Izdava: Graefe
und Unzer Verlag
TEMA: Knjiga je, kako navodi autorica, najvie namijenjena parovima, koje poziva
na razliita eksperimentiranja s drugim parovima i na grupni seks. Opisuje pojedine
scene, popraene crteima uz detaljne opise.
5. Alina Reyes (Njemaka) (2005.) Sedma no. Izdava: BU Berlin Verlag.
EROTSKI ROMAN napisan u obliku dnevnika. Sedma no (nedjelja) autorici
oznauje vrhunski seksualni uitak koji postie grupnim seksom. Ako ga ne ostvari
tijekom radnog tjedna ima histerine napade. Opisuje sve svoje dosadanje sedme
noi.
6. Dai Sijie (Kineskinja) (2005.) Kompleks suca Dija. Izdava: Profil.
TEMA: Ovaj svjetski bestseller preveden na 29 jezika (u original u je objavljen na
francuskom jeziku), govori o bizarnim, nadrealnim, gotovo apsurdnim zapletima koji
zabavljaju, ali su istodobno i kritika suvremenog drutva. Glavni junak oslobaa
svoju zarunicu koja je uhiena zbog zabranjenih fotografija, te mora pridobiti
naklonost okrutnog suca. Roman je nagraen prestinom francuskom nagradom 2003.
godine.
7. Nikki Gemrnell (Australka) (2005.) Anonimna gola mladenka. Izdava: AGM.
TEMA: Bestseller u Velikoj Britaniji, SAD, Njemakoj, Francuskoj. to se krije iza
naizgled savrenog braka? Zatiena anonimnou, autorica se smjelo uputa u
razotkrivanje najintirnnijih elja mlade ene: od opisa brane ljubavi, koju izdaja
pretvara u mrnju, do nesputanih fantazija i seksualnog buenja ene. Roman poinje
sluajem nestale ene: njezino vozilo je naputeno na udaljenoj litici, a tijelo joj nikad
nije pronaeno. Iza nje je ostao samo dnevnik koji opisuje njezin put prema seksual-
nom osloboenju pri emu je nadahnjuje neobina heroina iz pranjava, rijetkog
rukopisa koja se jo u 17. stoljeu usudila progovoriti o tome to ene doista ele.
8. Mavis Cheek (Britanka) (2005.) Seksualni ivot moje ujne. Izdava: Profil.
TEMA: Zavist, zajedljivosti u obitelji, koja se iz bijede uzdigla do bogatstva. Otkriva
sirove strasti i brojne obiteljske tajne.
(I
.:
1~"Ul IL.
ll!!:!I ~
.-:I
aJ
[vl
I!~~I
Glavne teme i/ili poruke iz naih i svjetskih bestselIera
9. Steven D. Levitt i Stephen 1. Dubner (SAD) Frikonomija - zato dileri droge
rade za minimalac 7
TEMA: okantne autorove teze kojima propituje ekonomska naela poticaja i inici-
jative u svakodnevnim situacijama. Zato je u Americi devedesetih godina naglo pao
kriminal? Zato to je 1973. zakonski doputen prekid trudnoe. Logika je jednostav-
na: neeljena djeca se ee odaju kriminalu kad narastu, legalizacija abortusa
smanjuje broj neeljene djece, pa je dakle i manje kriminala. Autor, meu ostalim,
analizira poslovanje lokalne bande trgovca crackom. Pokazalo se da voa bande
zarauje razmjerno dobro: oko 100 tisua dolara godinje (na koje ne plaa porez).
Ulini dileri, meutim, zarauju samo oko 3,30 dolara na sat (to je manje od
'minimalne nadnice u SAD-u), a za taj sitan novac izlau se riziku 1:4 da budu ubijeni
na ulici. Budui da nemaju dovoljno novca, moraju stanovati kod mame. Zato onda
rade takav slabo plaen i opasan posao? Zato, kae autor, to je trgovina drogom, kao
i sline "glamurozne" profesije, nalik natjecanju: mora poeti od dna da bi mogao
pucati prema vrhu.
10. 1. T. Leory - Udarci i poljupci. Izdava: PROFIL.
TEMA: U ovome potresnom svjetskom bestselIeru glavni junak pria o svojim
skrbnicima i trenucima kad je vraen svojoj majci Sari, prostitutki i narkomanki.
Bjeei od obitelji vjerskih fanatika, luta od drave do drave, doivljujui stalno
nova traumatska iskustva. Poruka romana je potresna: postoji samo jedan nain
'opstanka - muenje mora postati ljubav, a bol uitak.
11. P. Melisia (Italija) 100 poteza etkom prije spavanja. Izdava: Profil
TEMA: esnaestogodinjakinja u svom dnevniku otkriva potragu za vlastitim ident-
itetom kroz seks i iluziju da e ga pronai u odnosu s mnotvom mukaraca.
12. Nives Celzijus (2008.) Gola istina - autobiografija s grupnim iskustvom.
TEMA: Autobiografija jedne hrvatske bive manekenke, danas supruge biveg
nogometaa Dinama, majke dvoje djece, u kojoj detaljno opisuje svoja maloljetnika
i ostala seksualna iskustva, grupni seks, nemoralne ponude tajkuna i sl. Najprodavan-
ija knjiga 2008. u Hrvatskoj.
Vjeba:
1. Komentirajte sadraje nekih najnovijih TV - filmskih hitova
2. Dovedite u vezu poruke iz nekih svjetskih bestselIera i komercijalnih listova za
mlade!
.
. (~
'~
r
POGLAVLJE

STJECANJE MEDIJSKIH KOMPETENCIJA

Medijska kompetencija je sredinji pojam u medijskoj pedagogiji. Ona ukljuuje sve

sposobnosti koje moraju usvojiti ponajprije uitelji, roditelji i uenici. Te se sposob-
nosti odnose Ila izgradnju kritike svijesti s obzirom na izazove novih medija.
Kontroverze u tumaenju medijske kompetencije proizlaze iz dvosmislenih interpre-
tiranja pojmova medijska pismenost i medijska kompetencija. Medijska pismenost je
ui pojam i odnosi se na razinu stjecanja vjetina vezanih uz neki konkretni medij,
primjerice raunalna pismenost, filmska umjetnost, ili uz grupe medija kao to je
tehnoloka ili digitalna pismenost, dok medijska kompetencija Ukljuuje sve ove
razliite vrste pismenosti; ne samo vjetine nego i znanje i upuenost za sprjeavanje
medijske manipulacije. Medijska kompetencija znai sposobnost kritike analize
medijskih ponuda, pri emu su mediji sredstvo kreativnog izraavanja.
Poznato je da mediji imaju tri najvanije funkcije: obrazovnu, informativnu i zabavnu.
Pungente nabraja osam kljunih postavki i razloga za stjecanje medijskih kompetenc-
ija (Pungente, 1989: 38):
mediji stvaraju realnost i nisu samo "preslika" realnosti;
mediji imaju sirnbolika znaenja za (o)ponaanja;
mediji imaju komercijalne implikacije: kako na medije utjeu komercijalni
imbenici, kako oni utjeu na sadraj, tehniku i distribuciju komercijalne ponude;
mediji sadre i prenose eksplicitne ili implicitne ideoloke i vrijednosne poruke
te imaju snaan komercijalni utjecaj na proizvodnju odreenih vrsta sadraja;
mediji imaju drutvene i politike implikacije: mediji imaju veliki utjecaj na
politiku i na formiranje socijalnih promjena;
razliiti mediji razliito izvjeuju o istom dogaaju;
mediji imaju svoje estetske sadraje, pa je jedan od zadataka medijske pedagogije
otkrivanje simbolikih poruka kroz estetski sadraj.
MLADI - ODGOJ ZA MEDIJE

Nekoliko je dimenzija medijskih kompetencija: 1. kognitivna koja se odnosi na POGLAVLJE

znanje, razumijevanje i analizu sadraja u medijima, tj. dekodiranje simbolikih
poruka omoguuje razumijevanje medijske poruke uope; 2. etika - medije treba I
analizirati s etikog aspekta; 3. socijalna dimenzija se odnosi na medijsku politiku za I
razliite segmente drutva; 4. estetska dimenzija medija - izraavanje ukusa i I
doivljaja ljepote. Ovu dimenziju najvie koriste medijski manipulatori, djelujui I
posredstvom estetskog sadraja (slike, boje) na emocije korisnika (posebice djece i
mladih) i 5. dimenzija djelovanja su, prema nekim strunjacima,
paradigme za poboljanje interaktivnog uenja u dvosmjernoj ulozi medija. Baacke
nove vizije ili
I DESET DANA BEZ EKRANA
i
(2007.) ih naziva i "novom filozofijom obrazovanja" u informacijskom drutvu .
. Konkretni nastanak razliitih medijskih kompetencija, koje su shvaene kao nove
paradigrne medijske pedagogije, vezan je uz uporabu inovativnih medija (Doelker,
1997: 53). Medijska kompetencija nije nikakva opa forma, ona je bitna za kritiku
raspravu o medijima (Doelker, 1997: 55). Ova nam se konstatacija ini kljunom u
poimanju razliitih pristupa i!ili znanstvenika u interpretacijama uloge suvremenih PRO,IEKT KAO OGLEDNI PRIMJER ZA PRIMJENU U OSNOVNIM
medija.
Moser je usvajanje razina medijskih kompetencija poeo primjenjivati u Zurichu
KOLAMA DILJEM HRVATSKE
posljednjih desetak godina (Moser, 2006: 97). Izdvojio je tri polja djelovanja za koja Na pitanje (iz istraivanja u svibnju 2008. godine u Zadru) jesu li uenici (zavrnih
su se uenici morali kvalificirati u osnovnim kolama: 1. uporaba medijskih proizvo- razreda osnovnih kola) voljni sudjelovati u programu "Igrom dva tjedna bez televi-
da, 2. razmjena medijskih poruka (komunikacijski mediji) i 3. medijska refleksija i zije, interneta i mobitela", dobili smo ohrabrujui podatak da ih je 32,9 posto izrazilo
medijska kritika. spremnost za sudjelovanjem, a od njih je ak 93,4 posto uvjereno da bi dobili
Medijska kompetencija podrazumijeva sposobnost orijentacije, umijee vredno- odobrenje roditelja za sudjelovanje u projektu. To je najoptimistiniji podatak, jer
vanja i konstruiranja znanja (npr. putem PC-a), sposobnost da se svijet medija govori o zdravom obiteljskom ozraju, jer je to znaajan indikator povjerenja djece i
(posebice elektronikih medija: raunalo, internet. .. ) u kojemu vladaju znakovi i roditelja. U listopadu 2008. odabrali smo 22 najzaineresiranija uenika i njihove
simboli, dekodira, razumije i pedagoki primijeni. Stjecanje medijskih kornpetencija roditelje koji su odluili zajedno sudjelovati (s djecom i voditeljima projekta) u
je glavni cilj medijskog odgoja, a medijska pismenost je "prvi korak" u stjecanju pilot-projektu u Hrvatskoj "Deset dana bez ekrana".
medijskih kompetencija, jer "omoguuje razmiljanje o medijskim sadrajima i
oblicima; ona ui kritinosti prema ponuenim proizvodima, prema kanalima koji
CILJ:
ove proizvode omoguuju i prema vlasnicima koji ih odreuju" (Koir, Zgrablji, Projekt je imao cilj predloiti uenicima osrnih razreda apstinenciju od neselektivnog
Ranfl, 1999: 29). koritenja medija u razdoblju od deset dana. To znai da e uenici apstinirati od svih
Medijski odgoj se bavi usvajanjem medijske pismenosti i ovladavanjem medi- medijskih sadraja, osim obrazovnih.
jskih kompetencija. Cilj medijske kompetencije je i zatita privatne sfere, razvoj
Nositelj: Udruga CINAZ (Udruga za izvannastavne i izvankolske aktivnosti) iz
(samojkritinosti, interkulturalnog dijaloga, usvajanje analitikih, refleksivnih i
Zadra na ovom projektu surauje s Xavierom Remyem, direktorom kole Ec Ziegel-
etikih dimenzija, pravo na informiranost, instrumentalu i estetsku dimenziju, razvoj
was ser i administratorom Sredinje slube Bas Rhin te Hrvatsko-francuskom
sposobnosti za koritenje inovativnih medija, na primjer novih raunalnih softvera,
Udrugom u Zadru.
itd. S medijima treba graditi partnerske odnose radi ernancipacije i uvianja manipu-
lativnih medijskih ponuda. Cilj je znati ivjeti s medijima, a ne da mediji zavladaju ZADACI:
nama (putem industrije zabave, fetiizacije odreenih reklamnih proizvoda, kulta
izgleda i/ili ljepote, virtualne stvarnosti ...). U tome je smislu medijska pedagogija 1. Smanjiti vrijeme provedeno uz ekrane kako bi se poboljala komunikacija
"intelektualni menadment" osobnih i drutvenih kompetencija vrijednosti.medijske, meu uenicima i izmeu roditelja i djece.
komunikacijske i kulturne kompetentnosti. Ona mora biti kritik~. analiza k~lture 2. Kroz navedene radionice stei adekvatnije kompetencije za razvijanje
odnosa ovjeka i medija. Samo tako medijska pedagogija nee biti strano tkivo u kritikog stava prema pojedinim medijskim sadrajima.
analizama razliitih strunjaka suvremenih medija i novih vidova komunikacija. 3. Kvalitetnije osmiljavanje slobodnog vremena.

'~
('~
 MLADI - ODGOJ ZA MEDIJE

VODITELJ PROJEKTA: kolski dan je podijeljen u S dijelova, a slobodan dan u 7. Svaki dio (kvadrati
praznog prostora) nosi 1 bod. Istaknuta je uloga praznih kvadratia za upisivanje
Mirela Toli, prof, predsjednica udruge CINAZ te voditeljica Medijske radionice; bodova:
Ivana Drobac, prof, tajnica Udruge i koordinatorica projekta; mr. Patrick Levai,
koordinator za Francusku; mr. Nenad Zekanovi, predsjednik Hrvatsko-francuske prije kole;
udruge u Zadru i vii prosvjetni inspektor; Nenad Vertovek, dipl. politolog, voditelj tijekom ruka: to e omoguiti roditeljima da pomognu djeci da ustraju u izazovu
Novinarske radionice; Bruno urko, prof. voditelj Radionice za kritiko razmiljanje te da jo bolje uvrste komunikaciju u obitelji;
i prof. dr. Zlatko Milia, supervizor projekta. Obrada i analiza podataka na uzorku od dani bez kole (subota i nedjelja) su podijeljeni sa po dva kvadratia (ujutro,
227 uenika - Vinja Milai. Koordinator za realizaciju cjelokupnog projekta na poslijepodne) to omoguuje da se u tim danima dobije vie bodova;
nacionalnoj razini Goran Tudor, dipl. ing., urednik Prirunika, potpis roditelja ime se jami bodovni uinak djeteta.
OBRAZLOENJE PROJEKTA Objanjeno je da se nakon 10 dana bez ekrana planiraju radionice za sve sudionike.
Cijeli projekt e snimati polaznici (uenici O Stanovi) i voditeljica Filmske radion-
Projekt je zapoeo u Francuskoj u svibnju 2008. na uzorku od 254 uenika u dobi od ice CINAZ-a.
7 do 12 godina navedene kole. U projektu u Francuskoj pokazalo se da su djeca
Ovaj projekt se namjerava realizirati u to veem broju upanija u Republici Hrvat-
"zarobljena medijima" (gotovo 50% njih ima TV u svojoj sobi, 2/3 anketirane djece
skoj tijekom 2010. godine. Sve informacije i pitanja se mogu dobiti kod supervizora
ima dva ili vie televizora u kui).
i inicijatora projekta dr. Zlatka Milie na e-mail adresizmilisa@unizd.hr.
Rezultati ankete na uzorku od N=227 uenika triju zadarskih osnovnih kola (sedmi
i osmi razred i) su (isto tako) ukazali na upozoravajuu injenicu da se vrijeme mladih
provedeno pred ekranima (televizora, mobitela i raunala) izjednailo (negdje i
prekorauje) s vremenom boravka u koli. Gotovo Il % uenika sjedi dnevno vie od
pet sati ispred raunala, 25% je vie od sat i pol uz mobitel, a 12% je vie od pet sati Napomena:
ispred televizora. Zato moemo s pravom rei da je rije o ovisnosti o medijima. U
Detaljne informacije o organizaciji akcije moete nai u brouri "10 dana bez ekrana-
tom kontekstu su velike obveze znanstvenika i strunjaka u otkrivanju svih kontrover-
Upute za organizatore" koja se planira tiskati u proljee 2010. Autorski tim: Goran
zi razvoja tzv. novih medija, a to znai i u odgoju mladih za kreativno koritenje
Tudor i dr. Zlatko Milia, u suradnji s Mirelom Toli i Ivanom Drobac.
slobodnovremenskih aktivnosti. U Hrvatskoj, za razliku od Francuske, ne postoje
centri za mlade. U Francuskoj ima vie od osam stotina centara i kua za mlade, a u .
Hrvatskoj tek nekoliko. U Francuskoj i Hrvatskoj su u veini sluajeva djeca vezana
uz ekrane zbog svoje neaktivnosti. Ona nisu zatiena od prevelikog medijskog
konzumiranja. Iz tog razloga trebaju nam ovakvi projekti, s konanim ciljem -
stjecanja medijskih kompetencija. Na prvome sastanku s uenicima i roditeljima, 8.
studenoga 2008. godine prezentirani su rezultati istraivanja. Na svakom anketnom
upitniku uenici su ispisali svoje ime i prezime, razred i kolu. Pri obradi ankete
podaci su bili ifrirane kako bi se izbjegla mogunost da uenici daju neiskrene
podatke odnosno odgovore. Da bi se dobilo maksimalno povjerenje i potaknuli
iskreni iskazi, uenicima se reklo da e svi biti nagraeni, a najbolji e moi u
medijima predstaviti svoja iskustva.

Priprema za roditelje:
1. Sastanak svih roditelja i njihove djece koja su voljna sudjelovati na projektu 8.
studenoga 2008.
2. Djeci i roditeljima su dane upute, kao i dnevnik u koji e biljeiti svoje bodove
i zapaanja tijekom deset dana trajanja projekta.
 ZAKLJUCI S PRIJEDLOZIMA kompetencija smatramo prioritetom i u radu s roditeljima te Odgojno-obrazovnom
radu s mladima. Projekt "Deset dana bez ekrana" koji smo, takoer preuzeli (iz
Francuske) kao pozitivni primjer rada s mladima, elimo proiriti u to veem broju
gradova u Hrvatskoj. Osim temeljne knjige Mediji i mladi, koje su autori ovog
prirunika objavili 2009. godine, njihova praktinog rada s mladima, u Ovom
priruniku navodimo i prilagoene radionice kao poticajno i iznimno pozitivno
iskustvo iz najnovijih njemakih prirunika iz Njemake: Wassilios, F., Schmitt, A.
Analize brojnih istraivanja u svijetu ukazuju na porast svih moguih vrsta ovisnosti, i sur. (2009.) Friihe Medienbildung, Natur-wissenschaften, Band 55, Troisdorf:
uz one o opijatirna: ovisnost o seksu, klaenju, izgledu, nekontroliranom konzumira- Bildungsverlag EINS i Merks, K. i sur. (2004.) Genau hinsehen beim Fernsehen _
nju hrane, medijima (televiziji, internetu, mobitelu), dokoliarenju (oslobaanju od Verantwortungsbewusste Medienerzhieung. Miilheim: Verlag an der Ruhr.
rada), kupovanju, o drugoj osobi, ljepoti, elji za novcem, seksorn, voajerstvom ...
Sve ovisnosti su mona sredstva manipulatora. To su sofisticirani naini porobljava-
njapojedinaca, obitelji i itavih naroda. Upravo stoga s mladima treba to prije poeti
ostvarivati obvezujue preventivne programe u vezi sa svim ovim pitanjima. Preven-
tivni programi i dobro osmiljene slobodne aktivnosti, a osobito stjecanje medijskih
kompetencija, smatramo prioritetom u radu s mladima, kako bi se sprijeile sve
negativne implikacije ovisnosti o medijima. Analizirajui neke iskazane potrebe,
probleme i interese mladih, smatramo da bi centri za mlade znaajno unaprijedili i
olakali usmjeravanje mladih, prema pozitivnim nainima provoenja slobodnog
vremena. Svrsishodnije izvankolske organizacije aktivnosti za djecu i mlade utjeca-
lo bi na njihovo bolje ukljuivanje u drutvenu zajednicu, a istodobno bi im mogle
pomoi u rjeavanju svakodnevnih problema. Tijekom posljednja dva desetljea u
veini zemalja Zapadne Europe nastajale su i' razvijale se specifine inicijative
poznate pod nazivima "informativni centri za mlade", "savjetodavne agencije mla-
dih", "slube za mlade"i slino. Model koji se pokazao uspjenim ve vie od 50
godina je francuski model MJC - Maison des jeunes et de la culture ili Kua za
mlade i kulturu. Brojne udruge, sportski klubovi i sekcije nisu u Francuskoj uman-
jile potrebu za stvaranjem kua za mlade, pa danas u Francuskoj postoji vie od 600
takvih kua. Glavni razlog formiranja takvih centara je u injenici da kuni i kolski
odgoj, s jedne, i mediji s druge strane, nisu pokazali dovoljnu uinkovitost za
osmiljavanje slobodnog vremena i otpor utjecajima ulice. Na konkretni prijedlog je
da to vei broj kola otpone s akcijom LO dana bez ekrana ilili realizira tjedan
ernpatinosti i altruizma, Ovaj prijedlog smo u priruniku detaljno argumentirali
ukazujui na problem medijske ovisnosti. Naime rezultati posljednjeg istraivanja
(koje su proveli autori ovog rada 2008. godine) pokazuju da gotovo jedanaest posto
uenika sjedi dnevno vie od pet sati ispred raunala koristei internet, dvadeset pet
posto njih je vie od tri sata uz mobitel, a 12 posto njih sjedi vie od pet sati ispred
televizora. To se ne moe nazvati nikako drukije nego ovisnost o medijima (koji sve
vie imaju, osim zabavnih, i manipulirajue sadraje) to bitno odreuju kvalitetu
koritenja slobodnog vremena mladih. To je vaan argument u prilog tezi da nam
trebaju strunjaci iz oblasti medijske pedagogije i njihov angaman u kolskim i
izvankolskim aktivnostima. Smatramo obveznim na nastavne fakultete uvesti koleg-
ij medijske pedagogije, a kao izborni predmet u srednje kole. Stjecanje medijskih

181 ~ dz
 r
r
I
RADIONICE3 /.
I
KORAK 2: "BRA INS TORMING" KAO MODEL ANALIZE
I,
Na ploi ili plakatu se ispisuju odgovori djece koja navode zato im se film svidio, a
primjenjuje se model klaster (cluster) analize:

OPIS
POJEDINE SCENE
KOJI OSJEAJI
I. Radionica: FILM I TV - PROCJENA I ANALIZA .1
.!
I
i
HEROJ
UVODNE NAPOMENE OSOBNOSTI 1 IME FILMA

Sve informacije dane kroz film djeca trebaju znati dekodirati, Naime, svako dijete
nesvjesno kodira informacije na temelju svoga emocionalnog i socijalnog iskustva, OSOBNOSTI 2
pa ih stoga treba dekodirati. Proces dekodiranja omoguuje svakom djetetu stvaranje
kritikog "horizonta" u kojemu ono uvia manipulativne simbole koje je primio
posredstvom "koda" informacije u TV -reklamama, oglasima ... TEMA RADNJE PROTIVNIK
Prije konkretne analize TV -filma, treba odrediti dob djece ili mladih, te odabrati,
u skladu s dobi, film koji e djeci biti zanimljiv. Pri gledanju filma djeca trebaju
nesmetano iskazivati svoje osjeaje i komentare. Najbolje je odabrati vrstu filma koja
je trenutano aktualna - to je film aktualniji i kritika e analiza biti uspjenija. Pomona pitanja
KORAK 1: PRIPREMA to ti se najvie/najmanje svidjelo u filmu?
Kakve karakteristike ima heroj filma?
Poto su djeca odgledala film, svako od njih treba spontano izrei vlastiti dojam.
Svakom ueniku u razredu podijelite pet (pet) listia u razliitim bojama, a svaki od
Primjer pitanja: Kako se zove junak ili zloinac u filmu? Koje karakteristike ima u
njih sadri po jednu od sljedeih procjena: filmu, a kakve mu se pridaju u realnosti?

r.--.-.-l r-------- r'-'-" --]-------.-,

I
KORAK 3: "IGRA POGODI TKO JE"
/
J I ! 1

l_~~~~J
uop..~ \

C'~:JI__:~:~J
I Svako dijete odabere jednu osobu iz filma i opisuje je pridjevima (lijep, ruan, zloest,
I vrzLo
1_ bO:A~ dobar ..... itd.). Osta-ladjeca moraju pogoditi o kojoj je osobi u filmu rije ...
KORAK 4: "REKLAMA ZA FILM"

Uenik odabire listi s odgovorom i objanjava zato je tako vrednovao film.
3 Navedene vjebe su djelomino preuzete iz dvaju prirunika (namijenjenih uenicima
osnovnih kola, prvih razreda srednjih kola, strunjacima i roditeljima): Wassilios, F.,
Schmitt, A. i sur. (2009.) Friihe Medienbildung, Natur-wissenschaften Band 55, Troisdorf:
Bildungsverlag EINS i Merks, K. i sur. (2004.) Genau hinsehen beim Fernsehen- Veranrwor-
tungsbewusste Medienerzhieung, Verlag an der RUM, Mulheim,
Djeca trebaju napraviti plakat u obliku reklame, kojim drugoj skupini reklamiraju
film. Na plakatu trebaju biti osnovne informacije o filmu (ime, godina, glumci,
vremensko odvijanje filma, regija ... itd.). Pobjeuje plakat koji ostale skupine ocijene
najuinkovitijim.
KORAK 5: "TO AKO BI BILO ... n
Odaberite s djecom pojedine dijelove filma i postavite im pitanja: to bi bilo, da se
nije dogodilo to... nego ...?
 """,- .... .,..

MLADI - ODGOJ ZA MEDIJE Radionice

KORAK 6: "NASTAVAK SLIJED/"

II. Radionica: TV PROGRAMI
Za neke filmove je mogue nastaviti radnju. Omoguite djeci da sama, po svojoj elji,
nastave radnju filma. Tako se razvijaju mata i kreativnost. U Hrvatskoj postoje razliiti TV-programi agrupiraju se u dva podruja.

KORAK 7: "SOCIaGRAM"
Razvrstaj te djecu po skupinama! Svaka od njih mora najvanije radnje filma zapisati
u obliku sociograma: A) JAVNI PROGRAMI-KANALI S) KOMERCIJALNI KANALI

_....
.,O~
..
.'
~~
~
Pretplatnici TV plaaju mjeseno oko
8.0Kn + porez 23%. TV ima zadatak
da informira, obrazuje ili zabavlja. TV
Ovi su kanali u "rukama" pojedinih
osoba ili marketinke kue, a

G G
......
postaje bi trebale (kao u NjemakOj)
od 16-20 h objavljivati reklame (HRT-
1). Kad javna televizija kri etike
ii kodekse, kad su emisije
neprimjerenih sadraja, kad se kri
financiraju se uz pomo reklama.
Tvrtke plaaju dosta novca za prikaz
svojih reklama. Kakva je budunost
tih televizija i po emu se razlikuju od
javne televizije?!

~i x'i dostojanstvo?

Zadatak 1:

00
-- - _. - _. _ ...- - - - - _ ..- - - --~
Djeca trebaju na temelju navedene podjele na listu papira ispisati sve TV-programe
koje poznaju i grupirati ih u A ili B .
... Program RTL zaradi 615.000 mjeseno od prikaza reklama (30-s po reklarni)
...Ako djeca nisu navela postojee TV postaje u RH koje postoje, pomozite im ...
(strelica oznauje lo odnos) (strelica oznauje dobar odnos)
Zadatak 2:
Na temelju sociograma razvrstavaju se dobre i loe osobe u filmu. Ako je osoba A u Neka djeca odaberu etiri razliita TV -programa, usporede ih i ispune sljedeu tablicu!
filmu dobra, neka dijete prema osobi B, odredi njihov meusobni odnos ....
Ova vjeba slui da djeca prepoznaju i uvide dobre ili loe karakteristike glumaca
koje smatraju herojima ili idolima, te da procijene je li heroj u filmu zapravo dobra
ili loa osoba. KOJA JE ZNAAJKA KOJOJ JE DOS NOJ
TV PROGRAM
TV-PROGRAMA? SKUPINI NAMJENJEN?
Razmislite!
Koji su te trenuci u filmu potaknuli na razmiljanje?
Koje su tehnike i efekti u filmu uzdizali zloinca?
Koje bi scene u filmu promijenio/la i zato?

KORAK 8: "PISANJE FILMSKE KRITIKE"

Djeca se stavljaju u poziciju filmskog kritiara. To izvode: odabirom teme, radnje
filma, mjesta radnje. uloge glumaca, odabirom glazbe, vlastitim kreativnim doprino-
som - kretanje kamere, svjetlosni efekti, specijalni efekti ...
MLADI - ODGOJ ZA MEDIJE

"Napomena: Ternatsko-sadrajni TV -prograrni mogu biti: Zada1ak 2:

- djeci za domai uradak (uz prisutnost roditelja)
Djeji program Kviz
Obrazovni program Reality-show Odaberi jednog/jednu
to bi ga/ju pitao?
glumca/icu iz sapunice. Napii mu/njoj pismo.
.
Talk-show Sapunica
to bi o njemu/njoj htio doznati?
Igrani film Spot,
Kad doe kui, Ukljui internet i na google.com utipkaj njegovo/njezino ime.
Dokumentarni film itd.
Zapii to si novo doznao.
Ima li isto miljenje o tom glumcu/ici? Ako ne, zato si ga promijenio?
Za svaki TV -program djeca trebaju napisati imaju li za njih obrazovni ili manipula-
tivni uinak.

IV. Radionica: CASTING

III. Radionica: FORME TV-PROGRAMA - "PRIJAVA ZA TRAiMO ZVIJEZDU"
(ANALIZA I KRITIKA)
Zadatak 1:
Svako dijete treba zamisliti da organizira emisiju Casting ...
Zamisli jednu ulogu i postavi osobnosti i karakteristike za ulogu koju u Castingu
SAPUNICE trai

Zadatak 1:
Zamisli situaciju koju uloge trai
Zaigraj "Casting show" u svojoj grupi i pronai pobjednika.
Postavite pitanja, a odgovore (anonimne) neka djeca zapiu na papirima. Poto su
odgovorili na sva pitanja, njihove odgovore proitajte glasno (odgovori su anonimni). Pisanje kritike:
Gleda li koju sapunicu? - Opii svoju najdrau sapunicu, pratei sljedea pitanja ...
Zadatak 1.
Kako se zove sapunica?
(za djecu) DOMAI URADAK
Kad se sapunica prikazuje i na kojem TV -prograrnu?
Zamisli da si filmski kritiar i treba napisati dva komentara o dvjema sapunicama.
Koliko dugo traje?
O emu je zapravo rije u sapunici (radnja)? Odaberi jednu sapunicu koja ti se svia i jednu koja ti se ne svia.

Opii tri karakteristine scene - radnje u sapunici! Kod kue pogledaj posljednju epizodu obiju sapunica.
Koje su ti uloge u sapunici najdrae? Zato? Za svaku sapunicu napii filmsku kritiku prema sljedeim uputama:
Koje ti se uloge u sapunici uope ne sviaju? Zato? Koje su karakteristike glumaca?
Jesu li u sapunici prikazane aktualne teme, trendovi, aktualna glazba, moda? Odgovaraju li uloge glumaca njihovim likovima u svakodnevnim ivotima?
Zato uope gleda sapunicu? RADNJA. ..
Koje su karakteristine teme u sapunici? Koje su teme sapunica?
Koliko traju?
to misli: zato su ti teme sapunice toliko zanimljive daju gleda?
Tko ih najvie gleda? Komeruiraj!
Gledaju li sapunicu i tvoji ukuani? Komentirate li zajedno sadraj? Je li radnja sapunice realna ili pretjerana?
MLADI - ODGOJ ZA MEDIJE Radionice

2) Napiite reportau zajedan glazbeni program (npr. za MTV ...)I

V. Radionica: REALITY TV Zamislite da ste moderatori i napravite reklamnu reportau za glazbeni program
koji ste odabrali. Prikupite sve informacije o glazbenim programima u listovima
(Individualni i rad u grupi) za tinejdere.
3) Zamislite da ste moderator i u jednome glazbenom programu
Big Brother, Otok izazova itd., Farma . "Igraj te" i "vodite" emisiju tako da svatko u grupi ima tri zadatka i tri uloge.
4) Pripremite pitanja za intervju
Koje jo reality TV -emisije zna?
Napravi jedan TV-PLAKAT za REALITY. Pripremite pitanja koja ete pitati glazbeni "band". Neka to bude u grupi
"izmiljeni" glazbeni bend o kojem ste prikupili informacije.
Pronai u novinama jo nekoliko reality-emisija. Izrei komentare, lanke i slike
o njima, te ih zalijepi na veliki hamer. 5) Budite iri u CASTING- SHOWU
Pokraj svakog lanka napii po emu zna da je rije o reality-tv-showu? Sastavite popis pitanja koja ete pitati kandidate. Primjerice: Kakav mora biti
Npr. tvoj idol ako eli postati pop-star.

Zadatak 2: Plakanje u Casting- show-ima

... u casting-showu se esto plae, vie, strahuje i javljaju se emocionalni poremeaji,
te psihiko i fiziko optereenje ...
Stalno su pod 'kontrolom, a misle Prikupi sve informacije u listovima za tinejdere o navedenim injenicama!
das~~lobodni ...
DbbIV~j(jn"areehra edt'velikoq Pitanje za razmiljanje:
BIGBROTHER brata" . S kakvim optereenjima i posljedicama se kandidati moraju suoavati tijekom
prijema i natjecanja u casting-showu?
: ~1~El/a~Oi:iVOt.
..
Zamisli da si kandidati Kako bi izgledao jedan tvoj dan? Napii I

to misli:
Zato je veina reality-showa tako gledana?
Za razmiljanje (za domai uradak): VII. Radionica: REKLAME
Prikazuje li se u reality-show emisijama stvarnost ili ne? Zato?
Trendovi - Moda - IN LOOK
Trend znai "smjer" ili "razvoj". Kad nekome kaete da je trendy znai da slijedi
trenutani smjer, da je in - u struji, a sve ostalo je out - izvan. O trendovima
VI. Radionica: MUSIC - Glazbeni Casting-Show doznajete iz medija koji djelomino i stvaraju trendove.

(Zadatak: grupni rad + timski rad)
Realiziraj sljedee zadatke sa svojim prijateljima ili grupom:
1) Doznajte zajedno to znai casting-show (npr. "Tr~imo zvijezdu")!
- U listovima za tinejdere ili kod kue (uz prisutnost roditelja) na internetskoj
stranici www.google.com pronaite informacije o casting-showu. Napiite o emu
je zapravo rije ..
Zadatak:
Odaberi jednu godinu (npr. 1985.) i izdvoji nekoliko poznatih osoba iz tog
vremena (npr. pjevai). Usporedi ih s dananjim poznatim (npr. pjevaima)! Koje
su im slinosti i razlike?
Kako ljudi izgledaju u reklamama ili glumci u sapunicama? Koje trendove slijede
(ili stvaraju)?
MLADI - ODGOJ ZA MEDIJE

Zadatak: _ Reklarnni spotovi "znanstvenog" sadraja. Gledatelju se sugerira daje to sigurno

Koji trend prevladava u tvom okruenju (kola .... prijatelji) - to je in, a t~ out? ljeenje, jer je znanstveno dokazano.
Napravi tablicu o temi MODA (IZGLED, PONAANJE, SLOBODNO VRIJEME I Primjeri " ,, , , ,., ..
GLAZBA .... ). '
- Reklamni spotovi tipa "Moj proizvod je najbolji"
Primjeri"" ,., , : , " "., : ,.,., , , , .

_ Reklamni spotovi s poznatim osobama. Kupnjom proizvoda koji koristi la

osoba, bit u poput nje.
Primjeri. ,. , ,", , , , ': ..: ,.,..

_ Apsurdne, okantne ili smijene reklame privlae pozornost gledatelja i izaziva-

ju smijeh.
Primjeri" , , : ,.

Postoji li u vezi s trendom razlika izmeu mukog i enskog spola?

Napravite sami trend-listu! IX. Radionica: Kako se stvara reklamni spot
Nakon nekoliko mjeseci pogledajte listu i vidite je li se trend promijenio!

Zadatak
Na lijevoj strani tablice se nalazi opis puta koji prolazi "proizvod" do pojave rekla-
mnog spota. Na desnoj su strani navedene izmijeane faze izrade reklamnog spota za,
VilI. Radionica: SPOTOVI- REKLAME npr. tenisice (Nike i sL). Izrei desne kvadratie i pridrui ih, po smislu, lijevima!

Reklamni spotovi - za pojedine proizvode - obeavaju rjeavanje nekih problema

mladih. Najprije se prikae problem, primjerice pritii, glavobolje, ispucani "vrhovi
r ~ ~;t~:r~~~ ~r~i:v-o~~ - - - - - - -" -~-K~: j-e-r~~~~n~ ~p~~ ~o~o~~~o~~:a~:-~

kose" ... Tada slijedi "rjeenje" - proizvod koji se rekla;nira.

I .! se i na kojem TV-programu e se !
; ! prikazivati i po kojoj cijeni. I
I

Zadatak: ~-----------.-.---------.~---------~-------------.! I .
Proitaj opis reklamnog spota i navedi konkretan primjer! ! 2. Marketinka kua se raspituje o I Jedna tvrtka nudi proizvod koji eli I

!
r_~
reklamnim agencijama !
r
prodati, npr. Nike-tenisice. I

- Reklamni spot unosi strah - od gubitka novca, bolesti ... , koji e ukloniti I I I
reklamni proizvod. Gledatelja se navodi da pomisli: "To e mi pomoi!"
! 3. Reklamne agencije ispituju ! Kad je ugovor sklopljen, prikazuje se
.
I
Primjeri ,.. _ , . I istraivae trita ! na TV-programu. .
- Reklamni spotovi koji sadre "krilatice", npr. "Bez mene ne moete opstati, niti ~-~-------.--------------~-----.---------.-.-.----!
I I I
ivjeti u suvremenom (zloestom) svijetu" . 4. Nastanak prvih ideja za reklamu Tvrtka koja je proizvela proizvod
kontaktira reklamne agencije i
Primjeri , " .. , , , , . I odabire najpovoljniju. I
I
l ._.-----------------------------------I
MLADI - ODGOJ ZA MEDIJE
Radionice

r------------------------r------------------------,
I !
._--------.-
, 5. Predstavljanje ideja ' Kad agencija odredi ciljnu skupinu BANKE/ OSIGURANJA
I kupaca proizvoda, prikuplja razliite
PREPARATI ZA iENJE
~
I podatke o njoj i osmiljuje nain
I pridobivanja njihove pozornosti. MOBITEL/ KOMPJUTOR I
IGRAKE
I I I
r------------------------r--~---------------------.
I I HRANAZA iVOTINJE
6. Sklapanje ugovora s TV-postajama Reklamna agencija eli doznati to
~ vie o gledateljima - potencijalnim LIJEKOVI
I kupcima te o proizvoau.
Kada poinje blok reklama? ____ sat
i
Kraj prikazivanja bloka reklame? ____ sat
~------------------------~------------------------;
I 7. Nastavak i prikazivanje TV - I Agencija nudi svoje ideje za izradu i
Odgovori na sljedea pitanja:
~ reklamnog spota reklamnog spota.
Koji su ti se reklamni spotovi najvie svidjeli? Zato?

.
-------------------------------------------------_.
,
Koje se kategorije proizvoda najvie reklamiraju na TV-programima?
Usporedi rezultate! Jeste li uoili razliku u reklamnim spotovima pojedinih
TV -programa i u koliini vremena za blok reklame?

X. Radionica: Kategorije reklamnih spotova XI. Radionica: Analiza reklamnih spotova

Pogledaj na TV-postajama razliite reklamne spotove i ispuni sljedeu tablicu: Odaberi neki reklamni spot i analiziraj ga po sljedeim pitanjima!
Razvrstaj proizvode u reklamnim spotovima prema kategorijama iz tablice (npr. Koji proizvod se reklamira?
okolada TWIX - slatkii; NIVEA - kozmetiki proizvodi). Koje se informacije dobiju o tom proizvodu?
Za svaku reklamu napravi: Koja obeanja nudi spot gledateljima?
Datum: _ Kojim rijeima i slikama se slui da pridobije gledatelja?
Kakav je rad kamere?
Kakva je glazba u spotu i koje emocije izaziva u gledateljima?
Koja je ciljna skupina kupaca?
MODA. Je li reklama uspjela s obzirom na cilj? Zato?
KOZMETIKA Usporedi svoje odgovore s odgovorima prijatelja u grupi! Diskutirajte!
VOZILA.
Mi radimo reklamu (rad u grupi)
. . ".
.....postoje razliite vrste reklama, npr. plakati, spotovi, itd.
PREJ;-iRAMBENI PR91ZVODI
Neka grupa odabere vrstu reklame koju eli raditi!
ALKOHQL
MLADI - ODGOJ ZA MEDIJE

Radimo reklamni PLAKA T Nakon toga odgovori na etiri pitanja:

1. Izraunaj koliko minuta si gledao TV
Odaberite jedan proizvod!
Smislite odgovarajue rijei ili tekst za proizvod koji elite reklamirati ' u jednom danu
u cijelom tjednu
Nacrtajte proizvod'
2. Izraunaj koliko si minuta imao slobodnog vremena i kako si ga koristio
dok nisi gledao TV!
3. Izraunaj otprilike koliko si minuta proveo uei za kolu (pisanje
domaih zadaa, itd.).
XII. Radionica: JO O TV-u, TEHNICI
4. Usporedi svoj dnevnik s dnevnikom svojih prijatelja!
I EFEKTIMA (radna grupa)
Zadatak 2.
Od 2003. do 2008. se dnevno vrijeme provedeno uz TV ekrane povealo za 89% (u
Zadatak 1. Njemakoj) ili za 294 minuta dnevno.
+ Napravi jednu TRIK-montau za podlogu filma i jednu situaciju filma Razmisli
Pronai u katalozima, listovima za tinejdere slike koje bi mogle biti podloga Zato raste dnevno gledanje TV -a?
za film. Izrei slike!
Koje e biti posljedice ako se gledanje televizije i rad za kompjutorom u sljedeih
Zatim izrei slike glumaca i zalijepi ih na papir. deset godina vremenski udvostrui? .
Zamisli glazbu koja bi se koristila
Zadatak 3.
kao podloga za film
Napravi svoju hit-listu TV-emisija!
za uzbudljive scene
za ljubavne scene 1 .

rune scene 2 .
Kada gleda TV? (samoprocjena) 3 .
Odgovori na sljedea pitanja ... Napravite u razredu zajedniku hit-listu:
- Gleda li TV svaki dan? naslikajte jedan plakat u obliku ove tablice:
- Gleda li TV sam, s lanovima obitelji ili s prijateljima?
- Koliko otprilike dnevno gleda TV?
- Koje sadraje na TV -u gleda najvie. a koje najmanje? Zato?
- Postoje li TV -programi koje uope ne gleda? Zato?
Napravi svoj dnevnik gledanja TV-a na sljedei nain:

VRIJEME TV-PROGRAM SADRAJ

- popuni gledanost svoje emisije tako da svako gledanje oznai zvjezdicom
(koliko puta-toliko zvjezdica) po danu
- sljedei uenik provjerava nalazi li se (i) koja emisija u njegovoj tablici
gledanosti i koji je broj zvjezdica, te ako je i on gleda stavlja zvjezdice i tako
Takvu tablicu napravi za sve dane u tjednu! se nastavlja da svaki uenik dobije mogunost sudjelovati u vjebi
 MLADI - ODGOJ ZA MEDIJE
Radionice

- na kraju zbrojite zvjezdice u rubrici gledanost i tako ete dobiti "hit listu"
emisija koje uenici najvie gledaju
- nakon toga slijedi rasprava, procjena i analiza svake emisije (vidi prethodne
radionice).
-,Zapostavljanje kolskih i izvankolskih aktivnosti i interesa
Zanemarivanje ranijih hobija
Problemi u prehrani (pad tjelesne teine, gubitak volje za hranom ...)

XII/. Radionica: OSMISU TALK-SHOW XIV. Radionica: VIDEO-IGRICE I

(rad u grupi) SLOBODNO VRIJEME?
Zadatak 1.
Odaberi grupu u razredu u kojoj eli provesti svoj zadatak. Pomou sljedeih pitanja
organiziraj TALK-SHOW; Nabroji svoje uobiajene aktivnosti, a u desni dio tablice navedi s kime tu aktivnost
ostvaruje.
- tema o kojoj e se raspravljati (veini u grupi treba biti poznata i zanimljiva)
na kraju vjebe uenik e uoiti da postoje brojne aktivnosti koje moe "podijeliti"
- odaberi iz grupe goste koji e sudjelovati u tvojoj emisiji
odaberi naziv svog talk-showa
osrnisli metodu moderiranja
vodi emisiju

Pitanja za razmiljanje:
to ti je u voenju emisije dobro uspjelo a to nije?
to ti se u ulozi voditelja grupe najvie svidjelo a to najmanje?
Je li tema koju si sam producirao i organizirao bila u potpunosti obraena? ime
si zadovoljan a ime ne?
to si nauio od emisije?
PREPOZNA VANJE OVISNOSTI O VIDEO-IGRICAMA
Sve je evidentnija potreba za savjetovanjem u pogledu prekomjernog koritenja
raunala, tj. sve se vie se analiziraju posljedice "internetske ovisnosti" ili "on-line
ovisnosti" ... ,
Kljune znaajke ove ovisnosti;
sa svojim blinjima ....
Suavanje obrazaca ponaanja (zanemarivanje neposrednih socijalnih kontakata),
vrijeme provedeno uz raunalo trebalo bi zamijeniti aktivnostima s blinjima ..
razmiljanja (mentalno iskrivljene percepcije) i osjeanja (neodoljiva elja za
stalnim "posjeivanjem" internetskih stranica - korisnik osjea uzbuenje ili fiktivna aktivnost e biti zamijenjena aktivnom realnom .
oputanje pri koritenju raunala).
Zadatak 2.
Dodatne posljedice:
Nacrtaj krunicu i u njoj oznai isjeke pojedinih aktivnosti koje e upranjavati
Razvoj netolerancije sam ili s bliskom osobom
Povlaenje u sebe
Napomena: to je isjeak u krunici vei toj aktivnosti daje veu vanost
Tjelesni simptomi; nervoza, nemir i I ili drhtanje, znojenje, itd.
Savjeti za roditelje
Gubitak kontrole (nad vremenom i opsegom koritenja raunala)
MLADI - ODGOJ ZA MEDIJE

xv. Radionica ANALIZA SUVREMENIH

REKLAMA, MODNIH TRENDOVA ,.
TEKSTOVA U ASOPISIMA ZAMLADE
U primjerima reklama koje slijede potrebno je napisati svoje komentare, kakav je
IGRANJE doivljaj slike, koje poruke se odailju itatelju.
IGRICA Nakon toga treba odrediti svoju razinu shvaanja pojedine reklame prema sljedeoj
tabeli (samoprocjena):

RAZINA O Reklama i njezin sadraj se ne prepoznaju

1. U druenju s djetetom otkrijte njegov svijet interneta! Neka vam pokae Reklama se prepoznaje, ali se ne moe (detaljno) objasniti,
svoje omiljene stranice - razgovarajte s njim o tome zato ih posjeuje. To vam RAZINA 1
razumjeti (81 intuitivna spoznaja)
omoguuje da svoje dijete "vodite" kontrolirano kroz svijet interneta. Traite
zanimljive web-stranice u skladu s dobi djeteta, istraujte ih zajedno!
Zajednika iskustva olakat e raspravu o pozitivnim i negativnim stranama Reklama se prepoznaje po sadraju i selektira se u obra-
interneta. RAZINA 2 zov no-informativne ili rnanlpulativno-nastlne (vidjeti primjere
iz praktinih vjebi) - DEKODIRANJE
2. Upozorite dijete na opasnost od davanja osobnih podataka!
3. Objasniti opasnosti od prijenosa podataka tzv. downloadima!
RAZINA 3 Reklama je dekodirana
4. Razgovarajte s djetetom o rizicima izravnih susreta s on-line poznanicima
kako bi izbjegli neugodna iznenaenja. Upozorite dijete da oni ne moraju biti
prijateljica ili prijatelj kakvima se prikazuju. (izvor: Neuss, N. (2000.) Operationalisierung von Medienkompetenz-Ansatze,
5. Posavjetujte se sa strunjacima (rnedijskim-pedagozima, psiholozima ... ) u Probleme und Perspektiven. www.medienpaed.comI00-1Ineuss1.pdf)
pogledu opasnosti sadraja na internetu. (Vidjeti Zbornik radova u izdanja
Vano pitanje koje se namee:
Pravobraniteljstva za djecu i mlade RH!)
6. Pokazati djetetu kako se tonost sadraja na internetu moe provjeriti Je li mogue da ljudi pod utjecajem nekih reklama, politiara, filmova ... i slino,
usporedbom s drugim izvorima. napuste svoja uvjerenja, stavove i ponaanja?
Report nezakonitih internetskih sadraja se nalazi na wwww.stopline@.de ... ili se tehnikama uvjeravanja moe postii samo to da se jo vie uvrste prvotni
7. Potiite djecu da naue pravila ponaanja na internetu (Netiquette) stavovi pojedinca?
Netiquette su neformalna pravila ponaanja na internetu. Jednostavno reeno:
to je doputeno u stvarnom ivotu, doputeno je i na internetu, a to je Moji komentari .
zabranjeno u stvarnom ivotu, zabranjeno je i na internetu.
8. Nemojte biti previe kritini ako otkrijete da vae dijete pretrauje i neke
neprimjerene sadraje na internetu. Izgubit ete njegovo povjerenje.
Upozori te dijete na posljedice i ne primjenjujte odmah zabranu koritenja Razina , .
\

interneta.
9. U sluaju ekstremnijih problema na relaciji dijete-mediji-odrasJa osoba Napomena: Nakon samoprocjene , vrati se na praktine radionice iprovedi odreenu
uputno je obratiti se Uredu dravne pravobraniteljice za djecu u Zagrebu tematsku Vjebu.
i Poliklinici za zatitu djece od nasilja u Zagrebu.
 MLADI - ODGOJ ZA MEDIJE Radionice

Split: est mjeseci po 17 sati igrao "World of warcraft" 24 sata, 29.01.2007. - Naui od nje: elim kovre poput Beyonce!
- Jesenski look: crvena usta su in
Internetska ovisnost o igricama i u Hrvatskoj je poprimila velike razmjere.
- Glarnurozna kao Christina Aguliera
Dvadesettrogodinji Splianin priznao je da je pola godine po 17 sati dnevno igrao
"World of Warcraft", Kako je nedavno nabavio najnovije izdanje igrice. na - Budi najmodernija djevojka od svih!
kompjuteru sada provodi vie od 12 sati dnevno. Rije je o igrici u kojoj virtualni - Ljetna ljepota: kako se ne udebljati niti grama!
svijet potpuno zaokupi i zaara igraa. Ovisnici o igricama oformili su svoju udrugu - Star look - budi kaoone!
"Jugoplastika" koje broji oko 80 lanova. a u kojoj osim Hrvata ima i Kineza i
Britanaca. Kako je kazao anonimni Splianin za Slobodnu Dalmaciju, ti igrai imaju Moji komentari .
uglavnom oko 30 godina i spremni su risikirati i otkaz na radnom mjestu samo da bi
opstali u igrici. Ona ih navodi da stalno budu on-line i time zarobljava i u potpunosti ......... ; - .
odvaja od stvarnog ivota.
Razina .., .
Moji komentari .

Oblici manipulacije:
Razina . reklama
Pitanja za razmiljanje I razgovor I raspravu promidba
indoktrinacija
to moe uiniti da sprijei pogibelj ni utjecaj reklame nad sobom?
industrija zabave
Doprinose li medijske poruke i reklame tvome stavu? Ako da - kako i na koji nain?
propovjed
Pozivaju li reklamni oglasi proizvoda za mlade na slobodu u odluivanju ili nameu
"zakon jata"? "Pet rijei koje sastavi dovoljno je da za samo
nekoliko tjedana ili mjeseci potpuno izmjeni nain
Moji komentari . ivota pola milijuna potroaa. To je snaga ... apso-
lutna snaga. "
(F. Pol, c.u. Kornblut, Reklamokratija) 1967.
Razina .
Moji komentari .
Moda
,- .
Primjeri naslova tekstova u asopisima za mlade
na slici Fashion Addicted - "Modna ovisnica" Razina .
- Rock idoli
Ljepota
- Vodi za shopping
- Manija za izmama Savjeti:
- Kopiraj njen look - budi sport chick - Neka tvoja koa procvjeta
poput Beatrice Borromeo? . - Crno je romantino
- eli li biti blijeda poput Nicol ili - Kako imati prekrasne zube
preplanula poput Melisse?
- Zanos ne kovre
- Budi poput poznatih zvijezda!
- Okrijepi se a da u svoj organizam ne unese niti jednu kaloriju
MLADI - ODGOJ ZA MEDIJE

- Tajne izgleda pravih zvijezda

- Make-up: tri pogreke koje si nikako ne smije
XVI. Radionica: PRIMJERI ZA DISKUSIJU
dopustiti! EKSTREMNO LO UTJECAJ MEDIJA
Moji komentari

Razina .
Prvi primjer: Sluaj Doma za odgoj djece
i mladei u Osijeku ili prikrivenog ~riminala?
Teoretiar medija M. Mcluhan je na brojnim primjerima pokazao kako mediji nisu
Zabava odraz stvarnosti, ve se ele nametnuti kao stvarnost. Kao paradigmu tih primjera
uzimamo primjer Doma za odgoj u Osijeku ...
Moji komentari . Medijska kampanja na tetu Ustanove traje od lipnja 2009. godine, a uslijed ega
je inspekcija MZSS tri puta provodila struni inspekcijski nadzor. Iako nadlena
tijela nisu utvrdila nikakve strune i druge propuste u radu Ustanove u svezi novin-
skih natpisa i anonimnim prijavama, ipak je percepcija Doma za odgoj Osijek,
ravnateljice i odgajatelja u javnosti ostala bitno naruena a tienici dodatno stigrna-
tizirani. Kako je poelo?
Medijski progon poinje 13. lipnja 2009. u jednoj dnevnoj novini u tekstu pod
naslovom "UGLEDNI OSJEANI KUPUJU USLUGE TIENICA DOMA" gdje
se insinuira da "postoji organizirani lanac maloljetnike prostitucije", a rtve su
Razina . tienice Doma. "Dokaz" se temelji se na iskazu oca ije je dijete smjeteno u Domu
i on kao glavni svjedok (u prii novinara) optuuje svoju enu da ona organizira
prostituciju. Naknadno bivamo (od medija) obavijeteni da su policijski inspektori
Moji komentari . utvrdili da je pisanje pisama iznueno.
Drugi natpis (od 16. lipnja 2009.) je pod nasloviom "ZATAKAVA LI
POLICIJA OSJEKU AFERU?" nastaje nakon anonimne prijave, iako se medijski
nije naveo nalaz inspekcije kako "nema propusta u strunom radu sa tienicima".
Trei natpis, (sve u istoj dnevnoj novini) od 28. veljae 2010. pod naslovom
"ZATRUDNJELA SAM U DOMU GDJE CARUJU DROGA, ALKOHOL,
NASILJE I SEKS". Naknadno iz tiska saznajemo kako je djevojka zatrudnjela u
ljubavi s dekom iz Doma, alije cilj bio isti- prikazati Dom "sivim", Je li i ovo pismo
(djevojice) napisano pod dirigentskom palicom nekoga monika?! Mislimo da e se
Razina . i to otkriti, ako ve nije. Iste novine su pisale o uznernirujuern postotku zatrudnjelih
djevojaka u Hrvatskoj, pa ak i stupanju u intimne odnose u i kolskim prostorijama,
(kao bi se stekla drutvema inicijacija). .
etvrti tekst je bio 2. oujka 2010.: "U DJEJEM DOMU CVATE PROSTITU-
to sam nauio a dosad nisam znao? , .
CIJA, A DRAVI JE IZVRSTAN", aludirajui na Metodoloki centar za inovacije
to mi je pomoglo i u emu? . istog Doma. Nikakvig dodatnih "spoznaja" niti "argumenata" (isti) novinarnema.
Razina .
 MLADI - ODGOJ ZA MEDIJE
Radionice

Peti od 7. ouka 2010. pod naslovom "USPJELA SAM SVOJE DIJETE SPASITI
postojeega inesputan ... A ona se zgradamo nad prostitucijorn. Stvorili smo djecu
OD PROSTITUCIJE" . U istom lanku se otkriva kako je ista (tienica) dola u Dom
egocentrike a stvaramo sluajeve i "si ve domove".
zbo~ prostitucije, alkohola i fizikih sukoba s majkom.
Sluaj Doma, pokazat e vrijeme, je sluaj prikrivenog kriminala i/ili obrauna
Sesti od 21. 3. 2010.: "DIREKTOR IZ HRVATSKlHCESTAISKORITAVAO
politikog podzemlja i (mogue) oko zgrade koja je na atraktivnoj lokaciji. to e
MALOLJETNI CE" . Sumnja u skandai, jo jednom, dolazi od dviju tienica na
nam centri za mlade, poliklinike za zatitu od nasilja ... , kad imamo trgovake centre
:e?;elj.u (opet) dokazanih politikih pritisaka i manipulacija najnemonijima-
koje se iru kao kakav virus i kad vrijedi percepcija kako je zabava to uspjenija gdje
stl~enlcama. O ponuenoj ostavci ravnateljice se govori kao bijegu, "nakon guranja
je droga dostupnija (kao na Tvri u Osijeku)?!
istme pod tepih". Ista je dobila i dobiva izvrsne oscjene od kolega s posla, djece i
studenata sa sveuilita u Osijeku gdje (kao vanjska suradnica). .

injenice- Inspekcijski nalazi:

Drugi primjer: Sluaj francuskog kviza Jeu de la mort.
Tri inspekcijska oevida: Prvi u lipnju nakon prvog medijskog reketa, drugi u rujnu
nakon anonimne dojave, (gdje sve odmah izlazi na oevid!"), a trei, (kakve li (Igra smrti) s francuske televizijske postaje France 2 koji po svim pravilima
k~inc~dencije)~ s prvim danom novog mandata nizabrana ravnateljice, (a nakon to je ima ono najbolje: zgodnu voditeljicu i hostese, brojna pitanja na koja moe
u istoj dnevnoj novim od 28. veljae 2010. sa zgraanjem novinara konstatirao kako odgovoriti veina gledatelja i tako se poistovjetiti s "prosjenim genij ima" ,
je is~a pon.~vno imenovala ravnateljicom). Pisma tienica, su dokazana posljedica publiku koja vjerno prati upute o pljeskanju i frenetinom navijanju. No, ono
manipulacija starijih (roditelja, politiara i novinara) a koriste se kao glavni dokazni to ga razlikuje bilo je kanjavanje netonih odgovora s udarima struje i do
materij~. Zato novinara? Drago Hedl ovako pie .... "Djeca u dom dolaze s najmanje 440 vol ti, ukoliko to zatrai publika. Elektrini udari i reakcija kanjenih
14 godIna,. a neki od njih ve tada pokupe stotinjak kaznenih djela. Dolaze iz dodatno podie vruu atmosferu, posebno, naravno, onu iz udobnih
razorenih obitelji, alkoholiara, prostitucicije, droge, kriminala i nasilja. Veinom su naslonjaa ispred ekrana. Naravno da je sve bilo "gledljivo", jer je "podiglo
zaputena, zanemarena, anerijetko zlostavljana. Kada dou u dom ve su unitene gledanost" te postaje, dakako i uspjenost organizatora i producenata. Bio je
oso?e. Meu njima kriminalci regrutiraju prostitutke, dilere i lopove". Sve je to
to "dokumentarac", jedan od podvrste "reality show-a", jer po rijeima
napisao Drago Hedl, a dokaze- svjedoanstva o stanju u Domu (na koje se poziva)
kreatora "eksperirnenta", cilj je bio "pokazati manipulativnu snagu televizije
uz~o .od roditelja, koje je okvalificirao kao kriminalce, alkoholiare, nasilnike,
koja moe odvesti ljude preko ruba ... "
ovisnike ... Na njihovim priama temelji optube Ustanove! Ovako sve komentira
~olumnista Glasa Slavonije, gospodi P Ivica ola: "Ravnateljica doma za odgoj djece Neto slino ve su radili psiholozi nekoliko desetljea prije, s takoer glumljen-
I mlade.l,. ~ao . i . njeni tienici,. uhvaeni su u perverziju izvrnute zbilje im elektrookovima koji bi poinjali od bezazlenih nekoliko desetaka volti pa do
eks~loatIraJucl djeje sudbine u pnvatne obraune. Oni su rtve principa utog pravih okova koje su izabrani glumci pratili bolnim stenjanjem i grimasama, glasn-
novinarstva koje glasi: TREBA INZISTIRATI NA FlKCIJI SVE DOK NE im krikovima i vikom. Osim svega nekolicine koji su odbili dati doputenje za udare
POSTANE STVARNOST! DRAVNE INSTITUCIJE KOJE PRISTANU I struje, veina sudionika eksperimenta koji nisu znali da su to glumci spremno je
POPU~TE TOM PRITISKU FIKClJE I UTILA BOLJE DA I NE POSTOJE:" posluala naredbe voditelja.
(Ivica Sola, u Glasu Slavonije, od 27. oujka 2010.: "Novinarska metcda Drage I u najnovijem francuskom kvizu, od 80 igraa samo ih je 16 odbilo dati fiktivnu
Hedla: BUDI UPORAN U VLASTITIM FIKCIJAMA") bol (za koju nisu znali da je fiktivna). Psiholozi su poslunost igraa i njihovu
Tko se (sad) pita za traume djece u "Sivom Domu" od kojih su neke psihijatrijski odlunost za kanjavanjem (koja je u ovom sluaju mogla ii do smrti) usporeivali
hospitalizirane. Novine nisu dolazile kada su se u Domu brojne pozitivne stvari s disciplinom njemakih vojnika koji su radili zloine u koncentracijskim logorima.
dogaale. Latinska poslovica kae: "Coruptio optima, pesimurn'', to u slobodnijem I dodatna analiza psihologa bila je "da to nije bila samo poslunost jer je bio prisutan
prijevodu znai da, kad se pokvari najljepe, ono postaje najgore. i pritisak publike i kamera koje snimaju iz svakog kuta." Voajerizam, odnosno
U Kubi, Tajlandu... su heteroseksualni odnosi, pedofilija, neobuzdani gledanje drugih koji rade ono to bi mi eljeli a ne moemo, ili. gledanje drugih
promiskuitet.. postali dio turistike atrakcije. Institucija braka je gotovo izgubila na kojima se dogaa ono to mi ipak ne bi htjeli, postaje neodoljiv izazov.
znaenju. Mladima se plasira kao najvanije pitanje kako ostvariti svoje "ja", ane :. Stoga i negdje u nekima "ui" osoba koja bi rado vidjela kakvo je zadovoljstvo
kak? drugome pomoi i kako se angairati u prosocijalnim aktivnostima. Clj je kad ovjek pati zbog toga to ste mu upravo vi odluili dati elektrook. I premda
dokidanje SVih zabrana i normi, biti pojedinac "bez granica", kritiar svega ispada "logino" da to poelite nekom tko vam je uinio neto loe, na prvi je pogled
apsurdno da to elite raditi nepoznatim i zapravo nedunim ljudima. No, ovakav

II
 MLADI - ODGOJ ZA MEDIJE
zakljuak doista ne uzima u obzir snagu televizinosti, pritiska manipulirane
"javnosti" koja od vas trai neto pod uvjetom da zaboravite na etiku, odgoj ili
jednostavnu injenicu kako trebate biti jaki ljudi a ne dijelovi umjetno proizvedene
(medijske) stvarnosti. I zato grijee oni to misle kako utjecaj medija u ovakvom
smislu na mlade jest beznaajan. Ali to ne djeluje na nas odrasle. A djeca, pa neka za
to brinu njihovi roditelji.
Stavljanje ubojstava na scenu kao normalan in ne znai da e se postati ubojica,
ali se znatno poveava vjerojatnost da e gledatelji na bilo koje stvarno ubojstvo
reagirati sve otupIjenije i kao dio svakodnevnice. A iraka, afganistanska i ili djeca
iz "sivog Doma iz Osijeka" e biti kolateralne rtve. A Luka Ritz biti e uvijek dojam
pomalo sumnjiva momka, jer nije odlazio pijan na "tekme" i nije mlatio vrnjake koji
se drugaije oblae. I svi ti momci i djevojke koji su pretrpjeli nasilje sami su krivi
za to, jer, eto, nisu roeni u pravoj obitelji, nemaju se kome obratiti za pomo jer su
moda u domu za siroad ...
Mi kao sluateljiJgledateljiJitatelji trebamo samo podrati one plemenitije tisko-
vine, emisije ili priloge, i one dostojanstvene i hrabre novinare koji znaju to im je
profesija. inimo li to?
Mediji - prema klasinim naelima profesionalnosti - imaju itekako odgovornu i
plemenitu ulogu, pitanje je koliko i kako to ine i da li mi to prepoznajemo unato
uvjerenju da smo upravo mi otporni na to. Problem je kada su mediji samo dobri
suuesnici u opem "komadanju" mladih, njihove svijesti i kritinosti, (ono to ste i
sami imali prije nego ste odrasli ili su vam dopustili da postanete "ozbiljni").
Mladi znaju na "svojoj koi" to je gorina licemjerja, ali i jo uvijek osjeaju da
to nije njihov izbor. Nae je da ih podri mo u tome unato sirenskom zovu naslonjaa
u kojem (nam) je udobno. Ili ih uvjerimo da samo priekaju dok se taj okus gorine
izgubi.
Trei primjer: Silovanje kao igrica
Japanska videoigra "RapeLay" razbjesnila je (enske) udruge, ali i mnoge roditelje
koji se zgraaju nad njezinim sadrajem i pitaju se tko je istu dopustio da se plasira
na trite. Videoigra "Repel.ay", iji naslov (kao kovanica) sadri rije silovanje,
poinje s tinejdericom koja ekajui vlak stoji na eljeznikoj postaji i primjeuje Fromrn, E. (1984.) Zdravo drutvo. Zagreb: Naprijed I Nolit I August Cesarec.
da je (poudno) promatraju. Igra moe izabrati nain na koji e je zapoeti zlostavl- Glasser, W. (1997.) Teorija kontrole. Zagreb: Alinea.
jati. Za vrijeme "igre" mogu mu se pridruiti i "prijatelji", koji se u agresivnim
scenama iivljajvaju na razne naine nad istom. Razlog za novi napad na djevojku
jesu njezine optube da je bila zlostavljana i to se uzima kao dobar povod za brutalnu
osvetu. "Hentai games'', kako u Japanu nazivaju ovakve "igrice", sadre eksplicitne
scene nasilja, otmica i djeje pornografije, ali se neometano prodaju u trgovinama i
preko interneta. Pitanje je: Kako prihvatiti injenicu da se ta "igrica" i dalje iri
internetskom mreom diljem svijeta?
Literatura
Aftab, P. (2003.) Opasnosti interneta. Zagreb: Neretva.
Aufenanger, S. (1997.) Medienpadagogik und Medienkompetenz. Eine Bundesaufnahme. U:
Deutscher Bundestag (ur.) Mit Multimedia in die Zukunft? Bielfeld, 188.
Baacke D. (2007.) Medienpiidagogik. Tubingen: Max Niemeyer Verlag.
Baloban, J. (2005.) U potrazi za identitetom. Zagreb: Golden Marketing.
Bezi, . (2005.) Manipulacija ljudima. Maruli: Hrvatska knjievna revija, 3.
Blagoni, S., Kova, M., Madarevi, P. (2004.) Big Brother - 100 dana ispred ekrana.
Zagreb: AGM.
BoonfandelJi, H. (1993.) Adolescent Media, Use in Changing Media Enivironrnent. European
Journal of Communication, 8.
Buchanan, J. P. (2003.) Smrt Zapada. Zagreb: Kaptol.
Chomsky, N. (2002.) Mediji, propaganda i sistem. Zagreb: to ita?
Cohen, S. (1980.) Folk Delvis and Moral Panicss. London, Oxford: Martin.
Coleman, J. (2004.) Hijerarhija zavjerenika - komitet 300. Zagreb: Detecta.
Doelker, C. (1997.) Ein BUd ist mehr als ein Bild. Stuttgart: Visuelle Kompetenz in der.
Multimedia-Gesellschaft.
Epperson, R. (1977.) Novi svjetski poredak. Zagreb: Sion.
Epperson, R. (2002.) Nevidljiva ruka. Zagreb: Cipeti.
Fabrio, N. (1999.) Berenikina kosa. Zagreb: kolska knjiga.
Farke, G. (2006.) Onlineucht- WennMailen und Chatten zum Zwang werde. Sttutgart: Kreuz
Verlag GmbH und Co.
Farman, J. (1996.) Oprez, opasno po roditelje! Zagreb: Mozaik knjiga.
Fromm, E. (1979.) imati ili biti. Zagreb: Naprijed.
Glasser, W. (2002.) Nesretni tinejderi. Zagreb: Alinea.
Glasser, W. (2004.) Teorija izbora. Zagreb: Alinea.
Goodmann, A. (1990.) Addiction: definition and impications. British Journal of Addiction, br. 85.
Himanen, P. (2002.) Hakerska etika i duh informacijskog doba. Zagreb: Jesenski i Turk.
Hoffmann, B. (2003.) Medienpddagogik - Eine Einfiihrung in Theorie und Pra.xis. Schoning:
UTB Verlag Padebom.
143