Atmosfera je plinovit Zemljin omota.

Razliite su procjene visine ili debljine

atmosfere.
Vrijeme je trenutano stanje atmosfere na odreenome mjestu, to znai da
vrijeme podlijee brzim promjenama. Izdvajamo tri glavna tipa vremena: tip
stalno vedrog vremena, tip stalno oblanog i vlanog vremena i tip
promjenjivog vremena.
Klima je prosjean tijek vremena na nekom podruju. Na klimu utjeu i klimatski
modifikatori, a to su: geografska irina, nadmorska visina, odnos kopna i mora,
morske struje, reljef kopna, biljni pokrov, ovjek i njegove aktivnosti. Posebno
mjesto pripada Kopenovoj klasifikaciji prema kojoj su sve klime svrstane u pet
klimatskih razreda: tropske kine ume, suhe klime, umjereno tople kine klime,
snjeno umske klime i snjene klime.
Tlo je rastresit povrinski sloj Zemljine kore. Na razvoj tla djeluje klima,
petrografski sastav, biljni pokrov, reljef i ljudske aktivnosti. Pedologija je
znanost koja se bavi prouavanjem tla. Tla moemo podijeliti na skupinu
zonalnih i azonalnih tala.
Voda je univerzalna tvar, posvuda je ima, a pojavljuje se u tri agregatna stanja.
Najvie je ima u tekuem. Znanost koja se bavi prouavanjem vode zove se
hidrogeografija. Svjetsko more je povezani vodeni prostor. Oceani obuhvaaju
najveu povrinu svjetskog mora. Sredozemna mora se nalaze izmeu
kontinenata, a tjesnacima su povezana s veim oceanima. Rubna mora se
nalaze na rubovima oceana ili su vie-manje uvuena u trup kontinenta. Zaljevi
su manji dijelovi morske povrine koji plie ili dublje ulaze u kopno. Morski
prolazi ili tjesnaci su suenja mora izmeu istaknutih dijelova kopna sa
specifinim hidrografskim obiljejima. Glavna svojstva morske vode su salinitet,
temperatura i prozirnost mora.
Gibanje morske vode uzrokuju: morske struje, morske mijene i valovi. Morske
struje su vodoravna gibanja morske vode, a nastaju pod utjecajem stalnih ili
planetarnih vjetrova. Morske mijene rezultat su utjecaja privlanih sila Sunca i
Mjeseca. Valovi su najizrazitije gibanje morske vode, a najee su posljedica
vjetrova, iako nastaju i kao posljedica potresa, plime i oseke i sl. Udaranje vala
od obalu zove se mlat vala. Posebnoj skupini valova pripadaju vrlo dugi valovi ili
tsunami.
Vode na kopnu ine podzemne vode, tekuice, jezera, movare i led. Tekuice
teku od izvora prema uu u smjeru nagiba zemljita. Rijeke su stalne tekuice
kojima, osim izvora, vodu osiguravaju padaline i podzemne vode.
Tragovi prvih ljudi na Zemlji naeni su u podruju istone i jugoistone Afrike jer
je tu vladao ledeni pokrov. Sve do 1500. godine porast broja stanovnitva na
Zemlji je mali, pa se procjenjuje da je na poetku novog vijeka na Zemlji ivjelo
1

500 milijuna ljudi. Mijeanje stanovnitva poinje zbog materijalnog dobitka i

kolonijalne sile ire svoje imperije. Mjeaju se rase, kulture i narodi. To dovodi
do opeg napretka.
Prirodno kretanje stanovnitva odreuje rodnost i smrtnost koji uvjetuju
prirodnu promjenu broja stanovnika. Prirodna promjena broja stanovnika moe
biti pozitivna, tada govorimo o prirodnom prirataju, ali moe biti i negativna i
tada govorimo o prirodnom padu broja stanovnika. Migracijama prostori mogu
dobiti ili izgubiti dio stanovnitva. One mogu biti unutranje i vanjske, a prema
trajanju one su dnevne, tjedne, mjesene, sezonske, privremene i konane.
Populacijska politika je skup mjera i djelovanja na kretanje, sastav i razmjetaj
stanovnitva. Postoji vie tipova populacijske politike. To su: ekspanzivna ili
pronatalitetna. Restriktivna ili antinatalitetna, redistributivna ili migracijska i
eugenika ili kvalitativna.
Bioloki sastav stanovnitva jest sastav po spolu i dobi. Prema dobnoj strukturi
stanovnitvo se moe razvrstati u godita, petogodita i dobne skupine.
Najea je podjela na dobne skupine u kojima se razlikuje mlado (do 19), zrelo
(od 20 do 59) i staro stanovnitvo (vie od 60). Na osnovi dobno-spolnog
sastava tj. izgleda populacijske zajednice se klasificiraju u tri tipa: mlada, zrela i
stara.