S AD R AJ

UVOD ..
1. NOVARSKI SUSTAV POJAM .
2. SUBJEKTI NOVARSKOG SUSTAVA ...
3. PODRUJA NOVARSKOG SUSTAVA .
4. INSTITUCIJE NOVARSKOG SUSTAVA ..
- BANKE I NJIHOVA PODJELA ..
- Podjela banaka ..
- BURZE I NJIHOVA PODJELA ..
- Burzovni teaj
- Burzovni posrednici ...
- Burzovni poslovi
- OSIGURANJE .
- Podjela osiguranja ..
- Uspostavljanje odnosa osiguranja ..
- UMIROVLJENIKE I ZDRAVSTVENE ZAKLADE
- DRAVNI PRORAUN
- Prihodi dravnog prorauna ..
- Rashodi dravnog prorauna
- OSTALE INSTITUCIJE NOVARSTVA
ZAKLJUAK ...
LITERATURA ..

2
3
4
5
6
6
6
8
9
9
10
12
13
14
14
15
16
19
19
20
21

UVOD

inidba, nositelji, organizacija i institucije u svezi s novcem oznaavaju se

pojmom novarski sustav. U radu je rije o institucijama novarskog sustava,
gledajui na konkretan pristup novarskom sustavu, odnosno opisivanje
novarske institucije, odnosa i tehnike u njezinom gospodarskom sustavu.
Institucije novarskog sustava su tvrtke koje se bave novarskim inidbama
kao profesionalnom djelatnou.
Govori se o bankama, odnosno o podjeli banaka (prema pravnom obliku
vlasnitva, vrsti poslova, koliini sredstava i teritoriji djelovanja), burzama i
njihovoj podjeli, burzovnom teaju, burzovnim poslovima, zatim o osiguranju,
reosiguranju, zakladama, prihodima i rashodima dravnog prorauna, carinama
i na kraju o ostalim institucijama novarskog sustava.
Svi moderni pristupi mogu se kombinirati, a dobra organizacija novarstva i
smislen novarski sustav pretpostavke su uspjenog gospodarskog razvoja.

1. NOVARSKI SUSTAV - POJAM

Tri su definicije novarstva:

a) Pod novarskim sustavom misli se na odnose i pravila u koja
gospodarski i negospodarski imbenici stupaju i primjenjuju ih
kad obavljaju neke inidbe u svezi s novcem.
b) Pod novarskim sustavom misli se takoer na sve novarske
transakcije, poslove i institucije prisutne u novarstvu.
c) Pojmom novarski sustav oznauju se gospodarski odnosi u sferi
novarstva u odreenoj dravi.
Prvi su novarski sustavi bili definirani obiajem, kasnije regulacijama a danas
se o njima brine drava, u nacionalnom i meunarodnom prostoru.

2. SUBJEKTI NOVARSKOG SUSTAVA

Subjektima novarskog sustava smatraju se nositelji novarskih inidaba. U

subjekte novarskog sustava ubrajamo puanstvo, poduzetnike, novarske
institucije i dravu. Ljudi kupuju, prodaju, plaaju, posuuju i obavljaju brojne
druge inidbe s novcem. Slino je i u poduzetnika. To su djelomino
neposredni, a djelomino posredni odnosi, preko novarskih posrednika koji
im pruaju usluge i naplauju ih.
Novarske institucije puanstvu i poduzetnicima pruaju usluge posredovanja
i obavljaju brojne druge aktivnosti u svezi s novcem.
Novarske institucije su:
-

raznovrsne banke,
osiguravajui zavodi,
zaklade za osiguranje od razliitih rizika,
burze za posredovanje u kupoprodaji vrijednosnica,
dravni proraun i
pote.

Drava se u novarskom sustavu pojavljuje na dva naina.

Prvo, kao i svaki subjekt, podmiruje svoje obveze i plaa usluge
poduzetnicima.
Drugo, drava se pojavljuje kao regulator novarskog sustava. Zakonima i
drugim propisima konstituira novarski sustav i njegova pravila.

3. PODRUJA NOVARSKOG SUSTAVA

Pod podrujima novarskog sustava misli se na djelatnost novarstva.

Djelatnosti novarstva mogu se promatrati na dvije razine.
Prvi nain promatranja je preko institucija i tada su podruja novarstva:
-

bankarstvo,
burza,
osiguravajui zavodi i udruge i
javni proraun.

Drugi nain promatranja je preko novarskih transakcija i tada su podruja

novarskog sustava:
-

platni promet,
prikupljanje i pohranjivanje novca,
trgovina novcem i vrijednosnicama,
dravni prihodi i rashodi i
osiguranje od rizika.

Prvi je pristup novarskog sustava institucionalan.

Drugi je pristup sadrajan (pregnantan).

4. INSTITUCIJE NOVARSKOG SUSTAVA

Institucije novarskog sustava su tvrtke koje se bave novarskim inidbama

kao profesionalnom djelatnou.
Institucije novarskog sustava:
-

banke,
burze za promet,
osiguravajui i reosiguravajui zavodi,
zaklade umirovljenikog sustava,
dravni proraun i
pote.

BANKE I NJIHOVA PODJELA

Banke su institucije za posredovanje i trgovinu novcem. Rije banka
talijanskog je podrijetla (banco stol, klupa) i oznaava stol za kojim su prvi
bankari talijanski bankari u pliticama na stolu drali kovanice i bavili se
mjenjakim poslovima.
U srednjem su vijeku bankarstvo inili mjenjaki poslovi, a zatim u Lombardiji
(Italiji) mjenjai primaju novac na pohranu uz priznanicu koju osoba to je
pohranila novac moe unoviti kod drugih bankara. U suvremenom smislu
prvoosnovanom bankom smatra se Casa di San Giorgio, koja je osnovana u
Genovi 1407. godine.
U Hrvatskoj je 1846. godine osnovana Prva hrvatska tedionica, a uoi Prvog
svjetskog rata bilo je vie od 60 banaka,140 tedionica i 800 kreditnih zadruga.

Podjela banaka
a) Prema pravnom obliku vlasnitva banke se dijele na:
Privatne banke banke u vlasnitvu privatnih osoba (dioniko drutvo,
inoksna tvrtka, trgovako drutvo, komaditno drutvo, zadruga).

Dravne banke banke u vlasnitvu drave i u njima je poslovanje ureeno

posebnim zakonom. Dijele se na: dravne i pokrajinske banke, odnosno banke
lokalnih jedinica.
Mjeovite banke banke u vlasnitvu privatnih osoba i drave. Glavnica
mjeovite banke moe biti veim dijelom u vlasnitvu privatnika odnosno
drave.

b) Prema vrsti poslova banke se dijele na:

Novane banke (centralne) izdaju novanice kao zakonsko sredstvo
plaanja u dravi. U Republici Hrvatskoj novanina je banka Narodna banka
Hrvatske. Novanine banke mogu obavljati i druge poslove. Njima se moe
povjeriti kontrola bankarskog poslovanja openito, kontrola emisija kredita i
platnog prometa, reguliranje koliine novca u prometu u dravi, te raznovrsni
poslovi za raun drave.
Depozitne banke i kreditni zavodi najbrojnija su skupina banaka. Bave se
kreditiranjem poduzetnitva, puanstva i brojnim drugim novarskim
poslovima. Izbjegavaju poslove dugorone naravi, a glavni su im izvor
sredstava depoziti na iro-raunima i tekuim raunima. Ove banke mogu
davati i kredite, pa tada govorimo o kreditnim bankama (zavodima).
Poslovne banke one kreditima podravaju poduzetnitvo izravno, a
neizravno kupnjom dionica, da bi ih u povoljnom trenutku, s dobitkom
prodale. Mogu biti osnovane kao Komercijalna banka i Poljoprivredna banka.
Glavnica im moe biti izuzetno visoka. Radi zatite od rizika poslovne banke
imaju visoke priuvne fondove.
Hipotekarne banke daju kredite (zajmove) na temelju pologa nepokretne
imovine (zemljita kua,). One daju srednjorone i dugorone kredite.
Imovina pod hipotekom mora osigurati vraanje kredita i trokova eventualne
prisilne naplate. Zato je visina hipotekarnog kredita esto od 40% do 70%
vrijednosti imovine pod hipotekom.
Specijalizirane banke usmjerene su prema odreenom gospodarskom
podruju i bave se odreenim tipom bankarskih poslova. Meu specijalizirane
banke ubrajaju se i interne banke.
To su holding-kompanije koje su osnovane da bi pribavile kontrolne pakete
dionica drugih kompanija i tako njima upravljale.

c) Prema koliini novanih sredstava i teoriju djelovanja banke se dijele

na:
Velebanke raspolau velikom glavnicom i djeluju na cijelom dravnom
podruju i u inozemstvu.
Pokrajinske banke posluju na uem dravnom podruju.
Lokalne banke imaju mali iznos glavnica i zadovoljavaju potrebe lokalnog
puanstva.
d) tedionice i tedno kreditne zadruge
tedionice i tedno-kreditne zadruge su novarske ustanove koje prikupljaju
slobodna sredstva od puanstva i odobravaju kredite uz to povoljnije uvjete.
Prve tedionice pojavljuju se kao dobrotvorna drutva za bez-kamatno
pozajmljivanje novca.
tedno-kreditne zadruge su posebne ustanove koje odobravaju poduzetnike i
potroake kredite.

BURZE I NJIHOVA PODJELA

Burza oznaava posebno organizirano trite na kojemu se sukladno
burzovnim pravilima trguje novcem, dobrima, uslugama i vrijednosnim
papirima.
Burzu moemo podijeliti:
- prema osnivaima:
1. Engleski tip burze se formira i dijeli kao dioniko drutvo. lanstvo se
kupuje ili nadopunjava.
2. Francuski tip burze organizira drava koja na burzu utjee preko
svojih organa, naroito pri formiranju burzovnog teaja.

- prema sadraju rada:

1. Univerzalne burze bave se svim vrstama burzovnih poslova.
2. Specijalizirane burze se bave samo odreenim poslovima.
- prema specijalizaciji:
1.
2.
3.
4.

Efektne burze (dionice, zalonice,)

Robne burze (ito, eer, ulje, )
Novarske burze trguju sa stranim novcem, valutama i devizama
Burze za usluge (usluge prijevoza, zakupa brodskog i drugog prostora,
)

Burzovni teaj
Burzovni teaj nastaje konkurencijom ponude i potranje koja je predmetom
burzovne trgovine. Na burzovni teaj utjeu gospodarske i politike prilike,
irenje lanih izvjetaja, elementarne nepogode itd
O teajevima koje su postigli odreeni predmeti burzovne trgovine izdaje se
teajnica. Teajnica je siguran iskaz kretanja cijena za odreene predmete na
burzi, to znai da isti proizvod na razliitim burzama moe postii razliitu
cijenu. Za teaj koji je zabiljeen u teajnici kae se da je notiran.
Kotiranje predstavlja putanje vrijednosnog papira na burzi. Na osnovu
ponude i potranje predmeti na burzi mogu postii poetno utvrenu cijenu i
biti ispod ili iznad nje.

Burzovni posrednici
Brokeri su osposobljeni strunjaci koji u ime i za raun treih osoba posreduju
u zakljuivanju burzovnih poslova. Za svoje usluge naplauju proviziju.

Doberi ili dileri kupuju ili prodaju za svoj raun da bi ostvarili zaradu
na razlikama teaja.
Kada burzovno nadmetanje zavri, kupac i prodava potpisuju burzovnu
zakljunicu.
Burzovni posao je zakljuen u trenutku kada se usmeno prihvati neija
ponuda.
lanom burze postaje se:
- kupnjom dionica burze u osnivanju,
- otkupom mjesta u burzi ili
- odlukom burzovnog vijea.

Burzovni poslovi
1. Burzovni poslovi s robom
a) Poslovi za gotovo temelje se na pogodbi da se prodaja i kupnja
obave istog dana (najkasnije za tri dana).
b) Poslovi na obraun stranke obave burzovnu transakciju, a
isplata se obavlja preko obraunskih zavoda gdje se jedanput
tjedno obraunavaju i likvidiraju sve transakcije na burzi iz
minulog tjedna.
c) Dobavni poslovi su burzovne pogodbe u kojima prodavai
prodaju robu koju nemaju na skladitu (robu e pribaviti prema
dogovoru).
d) Terminski poslovi moraju se izvriti u odreenom roku;
ugovaraju se preteito za kraj mjeseca, ako je rije o efektima, a
ako je rije o robi, odreuje se dui termin.
e) pekulativni poslovi doberi i dileri nabavljaju robu i
vrijednosnice radi preprodaje.
f) Diferencijalni poslovi nastoji se zaraditi na razlici cijena u
vrijeme zakljuenja posla i u vrijeme izvrenja obveze.

10

2. Burzovni poslovi s efektima

a) Poslovi za gotovo su stvarni poslovi, jer prodava prodaje
efekte, zato to mu treba gotovina, a kupac eli gotovinu uloiti
korisno.
b) Terminski poslovi sklopljena pogodba ima se izvriti zadnji dan
utvrenog roka.
Posebni oblici terminske trgovine su:
- prolongacijski poslovi i
- premijski poslovi.
U prolongacijskim poslovima izvrenje obveze moe se dogoditi na dodatni
rok.
U ovim poslovima razlikujemo:
- reportne poslove,
- deportne poslove,
- premijske poslove.
Reportni je prodaja vrijednosnica s pravom ponovne kupnje.
Deportni je takav postupak gdje se kupuju vrijednosni papiri uz obvezu da po
isteku ugovorenog roka budu vraeni prodavau uz naknadu teajne vrijednosti
i proviziju.
Premijski poslovi su oni u kojima sudionici u burzovnoj trgovini mogu birati
hoe li u dogovorenom roku izvriti preuzetu obvezu ili to nee uiniti.

11

3. Arbitrani poslovi
Arbitrani poslovi predstavljaju posebnu vrstu trgovine u kojoj se eli doi do
dobitka koritenjem razlika u cijeni robe ili vrijednosnica na razliitim
tritima.
Arbitraa je ujednaavanje cijena iste robe na razliitim tritima (kupuje se
tamo gdje je jeftinija, a prodaje gdje je skuplja, jer vea ponuda sniava
cijene).

OSIGURANJE
Osiguranje je posebna gospodarska djelatnost, a svrha joj je da iz unaprijed
prikupljenih sredstava pojedincima i tvrtkama nadoknadi tetu zbog
osiguranog tetnog dogaaja.

imbenici osiguranja
a) Osiguravatelj tvrtka koja preuzima obvezu da e u sluaju
nastanka osiguranog sluaja isplatiti nastalu tetu ili e uiniti
neto drugo prema ugovoru.
b) Osiguranik osoba ili tvrtka ija je imovina osigurana i kojoj
pripadaju prava iz osiguranja. Pravo koritenja osiguranja
osiguranik moe prenijeti na treu osobu.
c) Osigurani sluaj dogaaj ije nastupanje aktivira realizaciju
ugovora o osiguranju.
d) Svota osiguranja iznos imovine ili osobe na koju se osiguranje
zakljuuje.

12

e) Premija osiguranja troak za osiguranika koji mora platiti

zakljuivanjem ugovora o osiguranju. Moe platiti odjednom ili
sukcesivno.

Podjela osiguranja

1. S obzirom na nain organiziranja, osiguranje dijelimo na:

a) Dobrovoljno osiguranje je kada gospodarski imbenici svojom
odlukom sklapaju odnos osiguranja.
b) Zakonsko osiguranje zakon obvezuje gospodarske imbenike da
zasnivaju odnos osiguranja.
2. Prema gospodarskim djelatnostima osiguranje moe biti prometno,
poljoprivredno,
3. Prema mjestu nastanka rizika:
a) kopneno
b) pomorsko
c) zrano
4. Imovinsko osiguranje osigurava se imovina pojedinca i tvrtki od
razliitih teta, a razlikujemo:
a)osiguranje nepokretne imovine
b) osiguranje pokretne imovine
5. Osiguranje osoba pojedinci se osiguravaju od nesretnog sluaja koji
moe umanjiti njihove sposobnosti.

13

Uspostavljanje odnosa osiguranja

Odnos osiguranja uspostavlja se ugovorom.
Ugovorom o osiguranju precizno se naznaava iznos tete ako se
rizik osiguranja stvarno dogodi.
Polica osiguranja je dokazna isprava da je zakljuen ugovor o
osiguranju.
Naknada iz osiguranja zove se reparacija. Isplauje se za pretrpjelu tetu, a
naknada bi trebala omoguiti povrat imovine u stanje prije tete.

Reosiguranje
Reosiguranje je sporazum dvaju ili vie osiguravatelja koji se meusobno
obvezuju da e osiguranika isplatiti svaki po dio svote za nastalu tetu.
Predmet reosiguranja su objekti i ureaji velikih vrijednosti (brodovi,
zrakoplovi ).

UMIROVLJENIKE I ZDRAVSTVENE ZAKLADE

Zaklade umirovljenikog i zdravstvenog sustava specifine su riznice u
koje zaposleni upuuju dio zarada, da bi im se, nakon umirovljenja, iz tih
sredstava svaki mjesec isplaivala utvrena svota.
Mirovinsko osiguranje moe biti:
- dobrovoljno (uspostavlja se ugovorom izmeu osiguravatelja i
osiguranika) i obvezatno ( prava i veze se utvruju zakonom),
- jedinstveno (bez obzira na zaposlenost osiguranika jednako se reguliraju
njihova prava i obveze) i gransko (zaposleni u odreenim gospodarskim
podrujima imaju zaseban sustav osiguranja) i

14

- centralizirano (jedan mirovinski sustav) i decentralizirano (vie

mirovinskih sustava).
Socijalno osiguranje moe biti dobrovoljno i zakonsko, a mogue su razliite
kombinacije.

DRAVNI PRORAUN
Prihodi i rashodi drave iskazuju se u dravnom proraunu. Dravnim
proraunom se prikuplja novac za pokrivanje dravnih rashoda.
Dravni proraun donosi se za jednu kalendarsku godinu.

Naela dravnog prorauna su:

1. Naelo javnosti o proraunu vodi parlamentarna rasprava i objavljuje
se putem medija, tiska,
2. Naelo potpunosti prihodi i rashodi moraju biti iskazani bez
prebijanja, smanjivanja ili prikrivanja.
3. Naelo prethodnog odobrenja proraun mora biti unaprijed odobren i
ne smije se troiti bez prethodnog odobrenja parlamenta.
4. Naelo jedinstva prema kojem se svi prihodi smatraju jednom
cjelinom i koriste se za pokrie svih rashoda.
5. Naelo specifikacije prema kojemu proraunom utvrena sredstva se
mogu koristiti samo za odreene namjene.
6. Naelo ravnotee prihodi i rashodi mogu biti izjednaeni (uravnoteen
proraun).
Proraunski suficit je kada prihodi premauju rashode, a proraunski deficit
je kada rashodi premauju prihode.

15

PRIHODI DRAVNOG PRORAUNA

Prihodi dravnog prorauna su:
-

porezi,
carine,
prihodi iz imovine, monopola i zajmova,
dravne pristojbe i
emisijska dobit.

Porezi
Porezi su dio prihoda to ga puanstvo i tvrtke plaaju dravi za pokrie njenih
rashoda. To su prisilna davanja i ne prati ih nikakva izravna protuinidba.
Predmet oporezivanja je imovina, dobra i usluge u prometu, plae zaposlenih,
zarade poduzea itd porezni obveznik je osoba koja mora platiti porez.
Porezna tarifa je sistematizirani pregled poreznih osnovica pomou kojeg se
izraunava porezna obveza.
Porezni katastar je popis poreznih obveznika.
Naela poreza su:
1. Stanovnici su duni podnositi za dravne trokove sukladno poreznoj
snazi.
2. porez mora biti tono odreen i ne smije biti samovoljan.
3. Porez se ima ubirati na vrijeme i na nain kako je to najprikladnije za
obveznika.
4. Trokovi u svezi s ubiranjem poreza moraju biti to manji.

16

Vrste poreza su:

1. izravni porezi naplauju se neposredno od poreznog obveznika.
2. neizravni porezi naplauju se na dobra i usluge u prometu.
3. osobni porez naplauje se od konkretnog poreznog obveznika
sukladno njegovoj imovini i zaradama.
4. stvarni porez razrezuje se prema pojedinim poreznim izvorima (pie,
duhan, odjea,).
5. katastarski porez naplauje se prema unaprijed odreenim propisima
poreznih obveznika i prema njihovim poreznim izvorima (npr.
kupoprodaja automobila).
6. redoviti porez plaa se due vrijeme i optereuje iste porezne izvore.
7. izvanredni porezi naplauju se jednokratno ili viekratno kroz
odreeno razdoblje zbog izvanrednih prilika (npr. ratni porez).
Porez se ubire po:
1. Proporcionalnoj stopi kada je porezna stopa uvijek ista.
2. Progresivnoj stopi porastom poreske osnovice porez se naplauje
po viim poreznim stopama.
3. Degresivnoj stopi porastom poreske osnovice porez se naplauje po
niim poreznim stopama.

Carine
Carine su posebna vrsta poreza koja se plaa na robu kada prelazi dravnu
granicu.
Uvozne carine se naplauju kada strana roba ulazi u domai prostor.
Tranzitne carine naplauju se kada strana roba prolazi kroz domai prostor
do nekog treeg potroaa.
Konvencionalne carine rezultat su sporazuma s drugim dravama.

17

Autonomne carine drava ih sama ureuje.

Preferencijalne carine kada se za neke proizvode ili drave daju pogodnosti
snienjem carina.
Carinska unija je sjedinjenje vie suvremenih drava u jedno carinsko
podruje sa zajednikom carinskom granicom i carinskom tarifom.
Carinski savez za robu domaeg podrijetla lanice saveza ukidaju carine
prema treim dravama. Primjenjuje se carinska autonomnost.
Carinski prikljuak predstavlja prikljuenje tueg teritorija carinskom
podruju druge drave.

Dravne pristojbe
Dravne pristojbe su naknade to ih pojedinci i tvrtke plaaju dravi za usluge
koje im ona prua na njihov neposredni zahtjev. Pristojbe se plaaju za usluge
administrativnih, carinskih, sudskih, prosvjetnih i drugih organa drave.
Visina pristojbe ne odgovara trokovima zato to esto drava ovim
pristojbama popunjava dravni proraun ili visinom pristojbe eli smanjiti broj
zahtjeva za odreenom vrstom usluge.
Pristojbe se mogu naplaivati uplatom u novcu ili kupnjom posebnih biljega.

Prihodi od imovine, monopola i zajmova

Dravna imovina je jedan od moguih prihoda dravnog prorauna.
Pokretna imovina sastoji se od gotovog novca i razliitih vrijednosnica, a
nepokretna od zemljita, tvornica, prometnica,
Drava ima prihode od monopola na duhan, alkohol, sol,
Za pokrie rauna drava moe uzimati zajmove i kredite, zato koristi dravne
obveznice.

18

RASHODI DRAVNOG PRORAUNA

Trokovi za funkcioniranje drave i njezinih organa, odnosno djelatnosti, za
investicije u gospodarstvu i drugi trokovi su rashodi dravnog prorauna.
Rashodi su veim dijelom za posebne namjene, zatim za poticanje razvoja i
intervencije u gospodarstvo, zatim za rad korisnika dravnog prorauna i na
kraju za drutvene djelatnosti.

OSTALE INSTITUCIJE NOVARSTVA

Pota je organizacija za primanje, prijevoz i dostavu raznovrsnih poiljaka,
meu kojima su i novane poiljke. Sudjeluju i u platnom prometu (za utroak
plina, struje, najam stana, porezi i pristojbe) i naplauje svoje usluge
puanstvu. Preko pote se mogu slati novane poiljke u zemlji i inozemstvu.
Glavniarske zaklade su tipini predstavnik uzajamnih zaklada. Glavniarske
se zaklade mogu smatrati mladom novarskom institucijom i bankama su
ozbiljna konkurencija. Glavniarske zadruge nemaju status banke, ali bave se
svim bankovnim poslovima, ukljuujui poslove platnog prometa sa
inozemstvom.
Brokerske kue su udruge brokera koje posluju na burzama vrijednosnica, robe
i usluga u tue ime i za tui raun. Brokerske kue su posrednici izmeu
kupaca i prodavaima burzama. Za svoje usluge naplauju proviziju.
Holdig - kompanije su dionika drutva osnovana radi pribavljanja kontrolnih
paketa dionica drugih dioniarskih drutava na osnovi kojih sudjeluju u dobiti i
upravljanju.
Konzalting tvrtke pruaju korisnicima razliite savjetodavne usluge.

19

Z A K LJ U A K

inidba, nositelji, organizacija i institucije u svezi s novcem oznaavaju se

pojmom novarski sustav. Novarstvo i novarski sustav, odnosno institucije
tog sustava zahvaaju sve odnose u svezi s novcem i novarskim
transakcijama. Ove institucije imaju viestruku zadau, da njih nema ne bi bilo
ni pravila o trgovanju s novcem, transakcija novca, pojedincima i tvrtkama se
ne bi mogla nadoknaditi teta. Zato je dobra organizacija novarstva i smisleni
novarski sustav pretpostavka uspjenog gospodarskog razvoja.
Banke nam slue za posredovanje i transakciju novca, preko njih viak novca
ostavljamo na tednju uz kamatu, uz odreenu kamatu diemo kredite,
plaamo dugove.
Burza odreuje pravila trgovanja s novcem, u odreenim trenucima moemo
mijenjati novac iz jedne valute u drugu te ostvariti prihod ili rashod. Preko
burze se trguje i vrijednosnim papirima, dobrima i uslugama.
Osiguranja su gospodarske djelatnosti kojima nadoknaujemo tetu za
osiguranu stvar koja je nastala u odreenom vremenu.
Dravni proraun je prihod naplaen propisanim zakonom, a od tog se prihoda
pokrivaju dravni trokovi.

20

LI T E R AT U RA

1. Mileta V. , ''Novarstvo'', kolska knjiga, Zagreb, 2001.

2. Perin, okman, Lovrinovi, ''Monetarna politika''
Ekonomija i turizam (Dr. M. Mirkovi, Tula)
Sveuilite u Rijeci, 2001.

21