Banke i bankarski sustavi u Hrvatskoj

Definicija

„Banka je profitna organizacija kojoj je glavni posao nuđenje financijskih usluga. Tradicionalne
usluge banke svode se na primanje depozita, koji su joj i izvor sredstava, davanje kredita iz depozita,
te pružanje usluga novčanih transakcija. Banke nude različite proizvode koji su fokusirani na
poduzeća, stanovništvo ili na državu.“ Banka je specifično poduzeće koje posluje specifičnom robom
odnosno novcem, zbog čega je veći društveni značaj takvog poduzeća u odnosu na druga poduzeća.
Banke su financijske institucije koje se bave aktivnostima financijskog posredovanja na planu
prikupljanja depozita i davanja zajmova. Postoji nekoliko karakteristika bankarskog poslovanja.

Banka mora plasirati novac (kreditima) da bi se mogla ostvariti dobit. Preduvjet plasmana je
prikupljanje depozita. Cilj osnivanja banke je dobit.

Povijest

Već 3000. pr. Kr. u Babilonu se pod okriljem vladara ili hramova obavljao ugl. depozitni posao i davali
su se zajmovi, dok se privatne banke javljaju između VII. i V. st. pr. Kr. U antičkoj Grčkoj

U srednjem vijeku pojavljuju se u sjevernoj Italiji (Lombardiji) mjenjači zvani campsores i bankari

Počev od XIX. st. banke su većinom dionička društva, dok su emisijske banke nakon II. svjetskog rata
većinom državne ustanove.

U Hrvatskoj se bankovno poslovanje i preteče suvremenih banaka isprva razvijaju u dalmatinskim

gradovima, osobito u Dubrovniku.

U razdoblju između XVI. i XVIII. st. zagrebački Kaptol najpoznatija je financijska institucija u hrvatskim
zemljama.

Moderne se banke u Hrvatskoj razvijaju od sredine XIX. st., a prva takva banka osnovana na tlu
Hrvatske s hrvatskim kapitalom bila je Prva hrvatska štedionica (1846

Među prvim bankama važne su: Hrvatska eskomptna banka (1868), Zemljišno-vjeresijski zavod
Kraljevine Dalmacije (1892) i Privilegirana zemaljska banka za Bosnu i Hercegovinu (1895

Nakon II. svj. rata privatne su banke ukinute

Financijski sustav neke zemlje čine njezina valuta, platni sustav, financijska tržišta, financijske
institucije te institucije koje reguliraju i nadziru njihov rad.

U Republici Hrvatskoj dominantnu poziciju u financijskom sustavu zauzimaju poslovne banke,

čiji rad regulira i nadzire središnja banka –Hrvatska narodna banka (HNB)

tri financijska tržišta: novčanom, deviznom i tržištu kapitala.

Vrste banaka

Univerzalne banke:

Univerzalne banke se razlikuju od drugih jer pružaju većinu bankarskih usluga. Njihova prednost je u
razdobljima loše konjunkture kada kroz jačanje određene djelatnosti mogu više ili manje,
kompenzirati one loše poslove koje ne mogu propustiti. Njihova loša strana je upravo odsustvo
specijalizacije, široki plan djelovanja što znatno povećava troškove i rizik poslovanja

Komercijalne banke:

Depozitno-kreditne banke još se nazivaju i komercijalne banke. Ovo su banke kreditiranja

gospodarstva ali i stanovništva. Temelj ove aktivnosti čine kratkoročni depoziti iz svih izvora.

Komercijalne banke u SAD-u nude i veleprodajne i maloprodajne usluge. Veleprodajno

bankarstvo obično uključuje ponudu posredništva, likvidnosti i platnih usluga velikim klijentima kao
što su velike korporacije i države.

Većina banaka u SAD-u su maloprodajne i one su usredotočene na poslovanje samo sa malim

poduzećima i građanima.

Investicijske banke:

Investicijskim bankama zabranjeno je nuditi usluge komercijalnih banaka, posebno stambenih

kredita. Investicijske banke nisu smjele sudjelovati u kreditiranju, odobravanju bilo kakvih
kartičarskih poslova, ali su zato omogućavale pristup tržištu kapitala. Upravo je ova mogućnost
pristupa tržištu kapitala ono što je razdvojilo komercijalne od investicijskih banaka.

Funkcije investicijskih banaka:

- Preuzimanja, spajanja i akvizicije

- Trgovanje dionicama i instrumentima fiksnoga prihoda
- Menadžment fondova
- Konzultacije

INVESTICIJSKA BANKA + KOMERCIJALNA BANKA = UNIVERZALNA BANKA

Specijalizirane banke:

Organiziranjem bankovnog poslovanja na načelima specijalizacije omogućuje bankama:

- potpunije i sveobuhvatnije sagledavanje potreba svojih klijenata

- smanjenje rizika u poslovnim odnosima
- kvalitetnije osiguranje izvora sredstava putem suradnje sa sličnim bankama iz inozemstva bez
obzira na oblik te suradnje
- odgovarajuću kadrovsku ekipiranost
Postoji nekoliko vrsta specijaliziranih banaka. To su privatne banke, razvojne banke, trgovačke
banke, štedionice, štedne banke i kreditne unije, bankovne i financijske holding kompanije,
financijski konglomerati.

Privatne banke:

Banka koja je u vlasništvu ograničenog broja partnera, od kojih svaki ima neograničenu odgovornost
za dugove banke. Privatne banke takve vrste popularne su u tajnovitoj Švicarskoj.

Osnovno načelo privatnoga bankarstva je individualan pristup klijentu. Privatno je bankarstvo

određeno veličinom imovine. Da bi se postalo klijentom privatne banke, osoba mora imati određenu
imovinu ili određena slobodna sredstva za investiranje.

JP Morgan ili Goldman Sachs

Razvojne banke

Najčešće su razvojne banke (banke dugoročnog kreditiranja) kojima se glavni oblik plasiranje
kredita za financiranje specijalnih projekata pod posebnim uvjetima.

Europsku banku za obnovu i razvoj, kojoj je HBOR hrvatska inačica. HBOR

Hrvatska banka za obnovu i razvoj (HBOR)

posebna državna banka u stopostotnom vlasništvu Republike Hrvatske

U Osnovne djelatnosti Hrvatske banke za obnovu i razvoj ubrajaju se:

- poticanje izvoza i zaštite okoliša

- financiranje infrastrukture te razvoj hrvatskoga gospodarstva
- podupiranje razvoja maloga i srednjeg poduzetništva
- osiguranje izvoza hrvatskih roba i usluga od netržišnih rizika

HBOR ima ključu ulogu u poticanju hrvatskoga izvoza

Trgovačke banke

Prva takva banka je bila britanska trgovačka banka, tzv. Barings banka

Štedionice, štedne banke i kreditne unije

Štedionice su specifične, specijalizirane financijske (bankarske) institucije. Njihova je osnovna

djelatnost prikupljanje i plasman štednje najširih slojeva stanovništva

Štedionice i Štedne banke odobravaju različite kredite svojim klijentima, stanovništvu i SME
poduzećima
Kreditne unije predstavljaju financijske institucije koje nastaju putem financijskoga udruživanja
građana, institucija, sektora poslovanja sa svrhom obavljanja financijskih usluga za taj posebni
sektor. Njihovi uvjeti kreditiranja su povoljniji.

Bankovne i financijske holding kompanije

Bankovna holding kompanija je pojam koji se pojavio u SAD-u, i označava tvrtku koja ima 25%
dionica s pravom glasovanja u dvije ili više banaka. To je jedinstvena kompanija koja u svojem
vlasništvu ima nekoliko banaka

Aktivni bankarski poslovi:

U tim poslovima banka je vjerovnik, a korisnik kredita dužnik od kojeg ona naplaćuje kamate.

Postoje tri vrsta kreditiranje:

- kratkoročno (do jedne godine)

- srednjoročno (od 1-5 godina, namjenski i nenamjenski krediti)
- dugoročno (iznad 5 godine, hipotekarni i investicijski)

Pasivni bankarski poslovi:

Ovi poslovi su vezani za početke bankarskog poslovanja. U ovim poslovima banke se javljaju
kao dužnici.

U pasivne bankarske poslove se ubrajaju:

- primanje uloga na viđenje

- primanje depozita
- izdavanje obveznica te drugih vrijednosnih papira
- reeskontiranje mjenica
- primanje kredita od drugih banaka

Postoje:

- kratkoročni pasivni bankarski poslovi (do jedne godine, štedni ulozi, depoziti na tekuće i žiro
račune), zaduživanje kod drugih banaka, emisija kratkoročnih vrijednosnica
- dugoročni pasivni bankarski poslovi (dugoročni depoziti,emisija dugoročnih vlasničkih
vrijednosnica i dugoročno kreditiranje.

Neutralni (posrednički) bankarski poslovi

Poslovi u kojima banka nastupa kao komisionar, vršeći usluge za račun svojih komitenata.

Vlastiti bankarski poslovi:

To su oni poslovi koje banka obavlja u svoje ime i za svoj račun s ciljem ostvarivanja profita
Poslovno bankarstvo u Hrvatskoj

Većina banaka u Hrvatskoj su univerzalne banke. Temeljni razlog zašto u Hrvatskoj dominiraju
univerzalne banke je nemogućnost profiliranja pojedinih banaka u različite vrste kategorija na
malome tržištu.

Veći dio bankarskog sustava u Hrvatskoj u vlasništvu je velikih stranih banaka

U Hrvatskoj posluju 20 banke i 3 stambene štedionice

Poslovanje

Poslovanje kreditnih institucija u 2020. rezultiralo je s neto dobiti u iznosu od 2,7 milijarde kn

HPB je 2019. godine pripojio Jadransku banku.

Ti podatci pokazuju i da je u 2020. godini ukupna imovina banaka u Hrvatskoj 437,82 milijarde kuna.

Najveću dobit u prvih pola godine imala je Zagrebačka banka

Burza i burzovno izvješće

Burza je trgovačka institucija, odnosno organizacija i javno tržište na kojem se trguje

standardiziranom robom, uslugama, domaćom i stranom valutom što je sve pobrojano u statutu i
pravilima o trgovanju burze. Trgovanje se odvija u točno određeno vrijeme i po unaprijed propisanim
postupcima.

Povijest:

Prve burze su bile zabilježene u antičkom dobu kod Feničana koji su osnivali kolonije Trgovina se
odvijala na gradskim trgovima, a predmet trgovanja bile su žitarice, živa stoka, tkanine.

Drugi stupanj razvoja vezan je uz srednji vijek - započinje ekspanzija stvaranja burzi koje se nalazile na
sajmovima

Prva institucionalizirana europska burza osnovana je 1521. godine kada je u Antwerpenu izgrađena
Palača burze.

burza u Osaki smatra se najstarijom institucionaliziranom robnom burzom. Krajem 19. stoljeća osniva
se Tokijska burza.

Vrste burza:

1. burze vrijednosnih papira su burze specijalizirane za trgovanje vrijednosnim papirima

(obveznicama i dionicama)
 2. novčane ili devizne burze - nazivaju se još i valutne burze, a na njima se odvija trgovina
efektivnim novcem
3. robne burze jesu specijalizirane burze na kojima se trguje specijaliziranom vrstom robe čija se
kvaliteta može odrediti navođenjem standardne oznake. U trenutku prodaje roba se ne mora
nalaziti na mjestu kupoprodaje. Na robnim burzama kotiraju osnovne sirovine koje
obuhvaćaju dvije skupine proizvoda: prvu skupinu čine poljoprivredni proizvodi, a drugu
skupinu čine proizvodi rudarstva, tj. metali.
4. burze usluga - predstavljaju specijalizirane burze, a označavaju ih tržišta ponude i potražnje
različitih vrsta usluga (npr. transport, osiguranje, posredovanje).

Burze organizirane prema vlasničkoj strukturi se dijele na:

1. državne burze
2. privatne burze

Burzovni indeks služi za procjenu kretanja promjene cijena dionica na određeni dan ili kroz određeno
vremensko razdoblje, a to može biti tjedno, mjesečno ili godišnje

Najveće svjetske burze:

Najveći dio svjetskog burzovnog poslovanja odvija se na relaciji New York – London – Tokio.

New York Stock Exchange (NYSE)

1792

Burza ima tri glavna i više sporednih indeksa cijena vrijednosnih papira. Glavni su Dow Jones indeks,
S&P 500 indeks i NYSE Composite indeks.

Najpoznatiji indeks burze Dow Jones dobio je ime prema svojim osnivačima Charles Dowu i Eddie
Jonesu. Postoje tisuće indeksa koji su stvoreni, ali niti jedan se ne može mjeriti s veličinom i
tradicijom indeksa Dow Jones. Ovaj indeks podijeljen je u tri prosjeka:

1. Dow Jones Industrial Average

2. Dow Jones Transportation Average
3. Dow Jones Utility Average

Crni datumi:

1929. Dana 24. listopada - „Crni četvrtak“, vlada panika na burzi. Sljedećeg tjedna, dana 29.
listopada slijedi „Crni utorak“, što obilježava početak Velike gospodarske krize.

1987. Dana 19. listopada indeks Dow Jones u jednom danu gubi vrijednost za čak 22.6 posto.

2001. Dana 11. rujna, nakon terorističkih napada na SAD vlada opća panika i mnoge tvrtke gube na
vrijednosti, a posebice one koje se bave zrakoplovnom djelatnošću.
London Stock Exchange (LSE)

FTSE 100 – najvažniji je indeks Londonske burze koji se sastoji od sto najvećih britanskih poduzeća
prema tržišnoj kapitalizaciji.

Tokyo Stock Exchange (TSE)

Najpoznatiji indeks Tokijske burze je Nikkei 225

Ostale burze:

Euronext Paris -druga najveća burza u Europi iza londonske burzne grupe

Frankfurtska burza - indeks je DAX

Hong Kongška burza

Šangajska burza

Zagrebačka burza

Zagrebačka burza postoji od 15. lipnja 1907.

Indeks Zagrebačke burze zove se CROBEX.

Najveće burzovne prijevare

ZZZZ Best (1986)

Barry Minkow, vlasnik ovog poduzeća, tvrdio je da će njegova tvrtka za čišćenje tepiha iz 1980-ih
postati "General Motors za čišćenje tepiha." Čini se da je Minkow gradio korporaciju vrijednu više
milijuna dolara, ali to je učinio krivotvorenjem i krađama. Stvorio je više od 20 000 lažnih
dokumenata i potvrda o prodaji, a da nitko ništa nije sumnjao.

Bre-X Minerals (1997)

Enron (2001.)

Kroz neke složene računovodstvene prakse koje su uključivale upotrebu tvrtki, Enron je uspio zadržati
stotine milijuna duga u svojim knjigama. Na taj način zavarali su investitore i analitičare da misle kako
je ova tvrtka u osnovi stabilnija nego što je zapravo bila

WorldCom (2002)
WorldCom je operativne troškove evidentirao kao ulaganja. Očito je tvrtka smatrala da su uredske
olovke, olovke i papir ulaganje u budućnost tvrtke i stoga su trošili (ili kapitalizirali) troškove tih
predmeta tijekom niza godina .

Bernard Madoff (2008)

Bernarda Madoffa, njegova su dva sina predala i uhitila 11. prosinca 2008. zbog navodnog vođenja
Ponzijeve sheme

Gospodarske prevare

Prijevare kroz povijest

U Hamurabijevom Babilonskom zakoniku iz 1800 god p.n.e. nalazi se zakon u kojem je opisana
prijevara i kazna za prekršitelje: „Ako pastir kojemu je vlasnik povjerio ovce na čuvanje pogrešno
prikaže prirodni prirast ovaca ili ih proda za novac bit će proglašen krivim i bit će obavezan platiti
vlasniku deset puta više od utvrđenog gubitka

1. grčki trgovac Hegestratos (300 god p.n.e.) uzeo zajam uz hipoteku na svoj brod i dobra na njemu.
Njegov plan je bio da potopi prazan brod te zadrži novce i robu. To mu nije uspjelo te se utopio
bježeći pred ljutim putnicima i posadom2

2. 193. godine Pretorijska garda ubila je cara Pertinaksa i ponudila na prodaju cijelo Rimsko carstvo
najvećem ponuditelju. Pobjednik je bio Julianus koji je platio 250 zlatnika svakom pripadniku garde
što je ukupna protuvrijednost od 1 mld dolara u današnjem novcu.

3. 1719. Škotski financijski genij John Law pokrenuo je kompaniju koja je trebala pokrenuti razvoj
Louisiane. Uvjerivši investitore da je to dobra prilika tj. Brdo od zlata i srebra. Nažalost, Louisiana je
bila ono što je i danas zaostalo i močvarno područje.

4. 1785. Cardinal Prince de Rohan mislio je da je u aferi s kraljicom Marijom Antoanetom da je u

njeno ime kupio nakit u vrijednosti 6 mil livra. To je bila prevara njegove bivše ljubavnice Jeanne de la
Motte a ustvari je bio u vezi s prostitutkom preobučenom u kraljicu.

5. 1920. Charles Ponzi došao je na ideju da posudi novce i vrati ih uz primamljivu dobit. Naravno da
su ulagači hvaleći se o dobroj zaradi širili vijest tako da je sve više i više ljudi kupovalo njegove
kupone. Kada se saznalo da je sve prevara investitori su izgubili približno 10 mil dolara.

6. 1925. Prodaja Eiffelovog tornja. Victor Lustig je krivotvorivši dokumente pokušao prodati Eiffelov
toranj u staro željezo. Prodao ga je i to dvojici trgovaca starim željezom za 200.000 dolara.
Moderne prijevare

Jedan od najpoznatijih prevaranata bio je Frank William Abagnale

Postao je jedan od najzloglasnijih varalica, glumeći čak osam različitih identiteta

Bernard Lawrence "Bernie" Madoff američki je financijer koji je izvršio najveću Ponzijevu shemu u
povijesti, prevarivši tisuće investitora iz desetaka milijardi dolara tijekom najmanje 17 godina

Lehman brothers

Prijevare u Hrvatskoj

Tako je najpoznatiji slučaj prijevare na ovim prostorima, iako nije u Hrvatskoj, trgovačkog društva
Agrokomerc iz Velike Kladuše

Lažiranje kredita u SFRJ

Građanin A dobije robni kredit u banci za kupovinu npr. namještaja i uz proviziju od cca 10%
poslovođa u trgovini umjesto da proda namještaj taj kredit pretvara u gotovinu, za koju zatim
građanin A na crnom tržištu kupuje stranu valutu. S obzirom da je inflacija „divljala“ i bila do 30%
mjesečno, a kredit nije bio vezan valutnom klauzulom sam kredit se nakon par mjeseci vraćao za
iznos koji nije bio dosta niti za šalicu kave. Što je kredit bio veći, zarada je bila veća tako da su bolje
prolazili korisnici kredita za stambenu izgradnju zbog većih iznosa.

Primjer drugi, Uz dogovor s mehaničarom i uz pristojnu naknadu, skladištar izdaje na revers rezervni
dio mehaničaru koji taj dio ugrađuje u „fušu“ kod kuće uz povoljniju cijenu i uz konverziju u stranu
valutu. Na kraju godine, kad se radi inventura, mehaničar podmiruje svoj račun koji sada iznosi cca 5
do 10% vrijednosti s početka godine.

Mijenjanje dinara tijekom rata

Prema raširenoj priči, koju Rajić nikad nije htio službeno potvrditi, on je navodno bio jedan od
ključnih aktera u promjeni jugoslavenskih dinara za devize u Bosni i Hercegovini. Bio je vozač kamiona
u Dukatu pa je uz taj posao lagano švercao

Hrvatska raj za prijevare početkom 90-ih

Kružne prijevare

Kružna prijevara ili „carousel fraud“ jedan je od najznačajnijih oblika prijevara kod poreza na dodanu
vrijednost u EU, a procjenjuje se da zbog njih države članice gube oko 100 milijardi eura godišnje.
Način oporezivanja takvih transakcija u osnovi je oporezivanje kao u slučaju da je pitanju izvoz iz
jedne države i uvoz u drugu države unije. Na takvu prodaju dobara između članica unije primjenjuje
se oporezivanje nultom stopom

Primjer je nedavno uhićenje Ivana Inje Bašića i tvrtke Click motors.

Manipulacije s podatcima iz financijskih izvješća

Najbolji primjer je Agrokor.

Ciljevi manipulacija s financijskim izvješćima

- Kratkoročno povećanje profita koje se može postići različitim metodama priznavanja prihoda
unaprijed ili odgađanjem rashoda

- Smanjenje promjena dobiti postiže se manipulacijom računovodstvenih politika primarno na

području vrijednosnih usklađivanja i rezerviranja troškova

- Jačanje bilance postiže se: (a) računovodstvenim politikama (precjenjivanjem imovine ili
podcjenjivanjem obveza)

OLAF – Office europèen de lutte anti-fraude

predstavlja neovisni istražni ured za borbu protiv prijevara unutar EU, a osnovan je 1999. godine.
OLAF provodi istrage u svim članicama Europske unije i drugim zemljama koje su se sporazumno
obvezale na to a sve to ima za cilj sprečavanje prijevara is svih onih nelegalnih aktivnosti koje imaju
štetan učinak na uniju kao što je korupcija. OLAF ne djeluje samostalno već surađuje s istražnim
tijelima članica na čijem teritoriju djeluje

AFCOS – Anti fraud coordinating structures

SAMOSTALNI SEKTOR ZA OTKRIVANJE POREZNIH PRIJEVARA (SSOPP)

Samostalni sektor za otkrivanje poreznih prijevara poseban je ured sastavljen od djelatnika

ministarstva koji su prošli posebna testiranja te su svi visokoobrazovani.
Strukovne gospodarske udruge, regulatori i cehovi

HANFA:

Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga (Hanfa) je nadzorno tijelo u čiji djelokrug i nadležnost
spada nadzor financijskih tržišta, financijskih usluga te pravnih i fizičkih osoba koje te usluge pružaju.

Hanfa provodi nadzor nad poslovanjem burzi i uređenih javnih tržišta, investicijskih društava i
izdavatelja vrijednosnih papira, brokera i investicijskih savjetnika, mirovinskih osiguravajućih
društava, investicijskih i mirovinskih fondova

HUP:

Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) osnovana je 1993. godine kao dobrovoljna, neprofitna i neovisna
udruga poslodavaca koja štiti i promiče prava i interese svojih članova

Utemeljena na principu dobrovoljnog članstva

HUP kao neovisni predstavnik poslodavaca, stupanjem na snagu Zakona o radu iz 1996. godine,
dobiva legitimno pravo na kolektivno pregovaranje i sklapanje kolektivnih ugovora.

regionalnih ureda u Rijeci, Osijeku, Splitu i Varaždinu

HURA:

Hrvatska udruga društava za tržišno komuniciranje (HURA!) vodeća je strukovna udruga u sektoru
tržišnih komunikacija u Hrvatskoj.

Organiziraju nacionalni festival oglašavanja Dane komunikacija

Hrvatska obrtnička komora:

Hrvatska obrtnička komora je samostalna stručno poslovna organizacija obrtnika koja je osnovana
radi promicanja, usklađivanja i zastupanja zajedničkih interesa obrtništva

Članovi Hrvatske obrtničke komore su obrtnici koji obavljaju obrt na području Republike Hrvatske te
fizičke i pravne osobe koje se dobrovoljno učlane.

Članstvo u Hrvatskoj obrtničkoj komori je obavezno.

Hrvatska obrtnička komora obavlja sljedeće javne ovlasti:

- izdavanje dozvole (licencije) obrtnicima i pravnim osobama koje izvode praktičnu nastavu i
vježbe naukovanja u skladu sa Zakonom o obrtu
- izdavanje uvjerenja o položenom ispitu o stručnoj osposobljenosti
- izdavanje diplome o majstorskom zvanju
- osnivanje Suda časti.

Majstorski ispit 2.600 kuna

Hrvatska gospodarska komora:

Hrvatska gospodarska komora (kratica HGK) samostalna je stručno-poslovna organizacija, koja

promiče, zastupa i usklađuje zajedničke interese svojih članica pred državnim i drugim tijelima u
Hrvatskoj i inozemstvu.

Ako se poduzeća žele okrenuti izvozu, HGK će pronaći partnere i pomoći u izlasku na strana tržišta
kroz međunarodna predstavništva.

također HGK sufinancira nastupe na sajmovima, upućujemo na izvore financiranja te savjetuje pri
apliciranju za EU sredstva

Udruga novinskih izdavača:

HURIN:

Hrvatska udruga radija i novina (HURIN)

HND:

Hrvatsko novinarsko društvo jedno je od najstarijih profesionalnih udruženja u Hrvatskoj. Utemeljeno

je 18. prosinca 1910. godine. Za prvog predsjednika Skupština je izabrala profesionalnog novinara
Milana Grlovića.

Godišnja članarina u HND-u iznosi 360 kuna.

HNIP:

Hrvatski novinari i publicisti