Professional Documents
Culture Documents
HANFA:
Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga (Hanfa) je nadzorno tijelo u čiji djelokrug i nadležnost
spada nadzor financijskih tržišta, financijskih usluga te pravnih i fizičkih osoba koje te usluge pružaju.
Hanfa provodi nadzor nad poslovanjem burzi i uređenih javnih tržišta, investicijskih društava i
izdavatelja vrijednosnih papira, brokera i investicijskih savjetnika, vezanih zastupnika, središnjeg
klirinškog depozitarnog društva, društava za osiguranje i reosiguranje, zastupnika i posrednika u
osiguranju i reosiguranju, društava za upravljanje investicijskim i mirovinskim fondovima, mirovinskih
osiguravajućih društava, investicijskih i mirovinskih fondova, Središnjeg registra osiguranika, Fonda
hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji i pravnih osoba koje se bave
poslovima leasinga i faktoringa, osim ako ih banke obavljaju unutar svoje registrirane djelatnosti.
Hanfa je osnovana 2005. godine spajanjem triju postojećih nadzornih institucija: Komisije za
vrijednosne papire, Agencije za nadzor mirovinskih fondova i osiguranja te Direkcije za nadzor
društava za osiguranje.
Hanfa je samostalna pravna osoba s javnim ovlastima u okviru svog djelokruga i nadležnosti
propisanih Zakonom o Hrvatskoj agenciji za nadzor financijskih usluga i drugim zakonima. Odgovorna
je Hrvatskom saboru.
Temeljni su ciljevi Hanfe promicanje i očuvanje stabilnosti financijskog sustava i nadzor zakonitosti
poslovanja subjekata nadzora, a u ostvarivanju svojih ciljeva Hanfa se rukovodi načelima
transparentnosti, izgradnje povjerenja među sudionicima financijskih tržišta i izvješćivanja potrošača.
HUP:
Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) osnovana je 1993. godine kao dobrovoljna, neprofitna i neovisna
udruga poslodavaca koja štiti i promiče prava i interese svojih članova. Osnovala ju je grupa uglednih
hrvatskih gospodarstvenika koji su prepoznali snagu zajedničkog djelovanja te ulogu udruge
poslodavaca u tripartitnim odnosima.
HUP od 1994. godine kao jedini reprezentativni predstavnik poslodavaca sudjeluje u radu
Gospodarsko-socijalnog vijeća na nacionalnoj razini kao najvišeg oblika tripartitinog socijalnog
dijaloga u Republici Hrvatskoj. Vijeće je osnovano radi utvrđivanja, zaštite i promicanja gospodarskih i
socijalnih prava poslodavaca i radnika, vođenja usklađene gospodarske, socijalne i razvojne politike,
poticanja, sklapanja i primjene kolektivnih ugovora te njihovog usklađivanja s mjerama gospodarske,
socijalne i razvojne politike.
HUP kao neovisni predstavnik poslodavaca, stupanjem na snagu Zakona o radu iz 1996. godine,
dobiva legitimno pravo na kolektivno pregovaranje i sklapanje kolektivnih ugovora.
HUP je snažan i neovisan glas poslodavaca i poduzetnika. Osnivanjem regionalnih ureda u Rijeci,
Osijeku, Splitu i Varaždinu organizirana je snažna mreža poduzetnika koja pokriva sve županije.
30 granskih udruga HUP-a zastupa specifične interese različitih gospodarskih grana.
Od 2012. godine HUP je sjedište UN inicijative Global Compact Hrvatska, promičući tako princip
društveno odgovornog poslovanja među svojim članovima.
HURA:
Hrvatska udruga društava za tržišno komuniciranje (HURA!) vodeća je strukovna udruga u sektoru
tržišnih komunikacija u Hrvatskoj. Njezini su članovi neke od najboljih i najnagrađivanijih domaćih
agencija.
Bore se za poboljšanje tržišnih uvjeta i napredak čitave industrije, što uključuje lobističke aktivnosti,
pregovaranje sa zakonodavcem, promociju struke, mnoga istraživanja i statistike u industriji,
savjetovanje i drugo.
Izvan granica djeluje u sklopu EACA-e (Europskog udruženja agencija za tržišno komuniciranje) te kao
ekskluzivni predstavnik organizacija Cannes Lions i Effie Worldwide za Hrvatsku.
Hrvatska obrtnička komora je samostalna stručno poslovna organizacija obrtnika koja je osnovana
radi promicanja, usklađivanja i zastupanja zajedničkih interesa obrtništva. Sjedište Hrvatske obrtničke
komore je u Zagrebu, Ilica 49, a nalazi se u zgradi Matice Hrvatskih obrtnika koju su 1939. godine
izgradili hrvatski obrtnici.
Članovi Hrvatske obrtničke komore su obrtnici koji obavljaju obrt na području Republike Hrvatske te
fizičke i pravne osobe koje se dobrovoljno učlane.
Područne obrtničke komore udružuju se u Hrvatsku obrtničku komoru. Na razini županija djeluje 20
područnih obrtničkih komora.
- izdavanje dozvole (licencije) obrtnicima i pravnim osobama koje izvode praktičnu nastavu i
vježbe naukovanja u skladu sa Zakonom o obrtu
- izdavanje uvjerenja o položenom ispitu o stručnoj osposobljenosti
- izdavanje diplome o majstorskom zvanju
- osnivanje Suda časti.
Dragutin Ranogajec predsjednik je Hrvatske obrtničke komore (HOK) u mandatu 2011.- 2015., 2015.-
2018. te u trećem mandatu 2018.- 2022. godine.
Hrvatska gospodarska komora krovna je kuća domaćeg poduzetništva. Promiče, zastupa i štiti
interese naših članica u zemlji i inozemstvu već preko 165 godina.
Ako se poduzeća žele okrenuti izvozu, HGK će pronaći partnere i pomoći u izlasku na strana tržišta
kroz međunarodna predstavništva.
Na domaćem tržištu HGK lobira za zakonsku regulativu u skladu s interesima kroz 63 udruženja i 33
zajednice HGK. Kroz regionalno razgranatu infrastrukturu članice mogu dobiti pravno savjetovanje,
čitav niz informacija, baze podataka i poduzetničke edukacije, a također HGK sufinancira nastupe na
sajmovima, upućujemo na izvore financiranja te savjetuje pri apliciranju za EU sredstva. Komorski
kontakti biti potpora kod lokalnih razvojnih agencija, razvojnih banaka, drugih državnih institucija,
preporuka komercijalnoj banci ili pri javnoj nabavi poslova, u zemlji ili inozemstvu.
Udruga novinskih izdavača je dobrovoljna i neovisna udruga poslodavaca koja štiti i promiče prava i
interese svojih članova osobito u području uređivanja uvjeta poslovanja, odnosa s tijelima državne
uprave, sindikatima, radnog i socijalnog, prometnog, fiskalnog, financijskog te gospodarskog
zakonodavstva, kolektivnog pregovaranja i sklapanja kolektivnih ugovora, radnih sporova te drugih
pitanja važnih za gospodarski i socijalni položaj poslodavaca.
HURIN:
Današnja Hrvatska udruga radija i novina (HURIN) utemeljena u svibnju 2002. godine, pravni je
slijednik Udruge hrvatskih lokalnih glasila (HLG), utemeljene 1991. godine, jednako kao što je i ova
bila pravni slijednik Udruženja lokalnih sredstava informiranja SR Hrvatske (ULSI) osnovanog 1976.
godine… i tako sve do davne 1964. godine, kad je 24. travnja upisana u registar kao Udruženje listova
komuna i radnih kolektiva, što se danas službeno smatra danom osnivanja HURiN-a.
HND:
Društvo početkom Prvog svjetskog rata obustavlja svoj rad, a ponovo počinje djelovati 1917. godine.,
kada je u listopadu održana obnoviteljska skupština.
U međuratnom periodu svakako je važno istaknuti gradnju Zakladne zgrade Novinarski dom, koja je
završena 1930. godine, a čiji je projektant bio Bruno Bauer.
U doba SFRJ novinari su bili organizirani u Savezu novinara Jugoslavije, odnosno u Društvu novinara
Hrvatske, a tretiralo ih se kao društveno-političke radnike.
Nakon prvih demokratskih izbora 1990. Skupština Društva promijenila je Statut i vratila izvorno ime.
Obnovom rada HND-a kao samostalne profesionalne udruge i povratom zgrade Novinarskoga doma
položeni su temelji za javno sudjelovanje i zauzimanje HND-a, posebice u pitanjima slobode i
odgovornosti medija.
HND trenutno ima nešto više od 2000 članova i najveće, ali ne i jedino novinarsko udruženje u
Hrvatskoj.
a) Objavljeni pisani, izgovoreni, slikovni ili on line uradci: izvještaj, vijest, komentar
(bilješka ili osvrt, društvena kronika, članak, recenzija), kritika, karikatura, esej,
Ne smatra se novinarstvom:
d) tonsko snimanje, video snimanje isključivo studijskim kamerama, montaža tonskih, filmskih i video
zapisa
e) uređivanje listova poduzeća, kada nije posrijedi glavno zanimanje i kada se u ugovoru o radu ne
spominje izričito novinarsko radno mjesto i ništa drugo, primjerice glasnogovorništvo ili odnosi s
javnošću, izrada komercijalnih priloga, akvizicija oglasa, čitanje propagandnih tekstova u
elektroničkim medijima i slično.
f) pisanje tekstova za stripove, horoskope, top-liste i druge slične rubrike, kompilacije i prevođenje za
sve medije, preuzimanje tekstova za web stranice.
g) uređivanje i pisanje rubrike ili emisije stručnih savjeta (npr. liječnika, pravnika, tehničkih znanja,
sociologa, savjeta za kućanstvo i sl.), te isključivo urednički rad u časopisima namijenjenim samo
određenu profilu stručnjaka kao ni rad u promidžbenim magazinima trgovačkih društava
namijenjenih popularizaciji, reklamiranju, prodaji i marketinškoj animaciji kupaca roba i usluga
h) poslovi glasnogovornika i drugi slični poslovi informativnih službi državnih, znanstvenih, kulturnih,
gospodarskih i drugih institucija
HNIP:
Hrvatski novinari i publicisti osnovani su 2. srpnja 2015., a udruga je službeno registrirana u rujnu iste
godine.
Ideja o osnivanju novog novinarskog društva kojeg bi sačinjavali hrvatski novinari koji se nisu uklapali
u svjetonazorsku i interesnu strukturu dotadašnjeg novinarskog društva u Hrvatskoj te i oni koji su
kao članovi u radu u i djelovanju tog društva prvenstveno prepoznavali aktivističku, a ne strukovnu
potku dugo je tinjala u hrvatskom novinarskom prostoru.
Upravo zbog te ideje i na tom tragu 2012. je u Matici hrvatskoj održan inicijalni sastanak o osnivanju
nove strukovne udruge. Na tu ideju vezali su se i sukobi unutar HND-a koji su eskalirali 2015. godine
što je dovelo do sinergijskog učinka između tih nezadovoljnih i onih koji nisu bili članovi, a kojima je
zajedničko bilo što se nisu uklapali u svjetonazorsku i interesnu strukturu HND-a.
Te 2015. povod za osnivanje nove hrvatske novinarske udruge bili su izbori u najvećem ogranku
Hrvatskog novinarskog društva (HND) na Hrvatskoj radio televiziji (HRT) na kojima je po mišljenju
velikog broja tadašnjih članova HND-a, zaposlenika HRT-a, došlo do grubog kršenja Statuta i brojnih
nepravilnosti u izbornoj proceduri. Među njima bilu su Jozo Barišić, Katja Kušec, Siniša Kovačić, Miro
Branković, Mario Raguž i drugi.
Tijekom pripreme osnivačke skupštine HNiP-a, HRT-ovcima su se u lipnju pridružili slobodni novinari
Marko Jurič, Marko Marković, Vladimir Milinović i Tomislav Držić koji su također imali ideju
pokretanja novinarskog društva pod nazivom A.G. Matoš.
Na osnivačkoj Skupštini održanoj 2. srpnja 2015. u velikoj dvorani Matice Hrvatske u Zagrebu okupila
su se 23 novinara, a za ime nove novinarske udruge izabrano je „Hrvatski novinari i publicisti“ (HNiP)
koje je predložio Hrvoje Juvančić. Izabrano je i privremeno vodstvo: za predsjednicu Katja Kušec,
potpredsjednika Marko Jurič i tajnika Hrvoje Juvančić. Nakon toga pokrenut je postupak registracije
HNiP-a koji je ostvaren u rujnu 2015.
U razdoblju do izborne Skupštine koja je održana nakon registracije Udruge – 4. studenoga 2015.
HNiP je proširio članstvo na 45 novinara i publicista. Na toj je Skupštini izabrano vodstvo udruge na
mandat od četiri godine.
Za predsjednika HNiP-a izabran je Siniša Kovačić, za potpredsjednicu Katja Kušec, a za tajnika Hrvoje
Juvančić. Za predsjednika Etičkog povjerenstva izabran je Jure Vujić, za predsjednika Nadzornog
odbora Ivan Blažičko, a za člana Tajništva Marko Jurič.