Grafički elementi u novinarstvu

Grafički dizajn jest vizualna komunikacijska forma koja se koristi kombinacijom teksta i slika.

Već se i samo jedan slovni znak može promatrati kao vizualni element forme. Ukoliko je povećan ili
na nekom istaknutom mjestu, osim što ga se čita, čitatelj ga i vizualno dekodira.

Grafički dizajn prisutan je u svim vrstama publikacija, u oglašivačkoj industriji te na proizvodima i

uslugama u vidu vizualnog identiteta i brendiranja proizvoda.

Cilj dizajna novinskih stranica jest unapređenje komunikacije s čitateljstvom i bolje prenošenje
poruke. Boje i grafički prikazi u službi su razdvajanja i naglašavanja pojedinih dijelova i cjelina, kako bi
čitatelju olakšali informiranje i snalaženje. Dobar dizajn navodi čitatelja na bitne informacije na
stranici i upotpunjuje čitalački doživljaj. Usmjerava čitateljevu pozornost s jednog stupca teksta na
drugi, s jedne stranice na drugu.

Podjela grafičkih elemenata

Grafički elementi dnevnih novina mogu se podijeliti na promjenjive ili povremene i nepromjenjive ili
stalne.

Prema Kosiću promjenjivi su svi oni koji se mogu povremeno mijenjati, ovisno o potrebama za
isticanjem pojedinih vijesti. Pretjerivanje s promjenama može narušiti standardni izgled novina te čak
odbiti stalne čitaoce. U promjenjive grafičke elemente on ubraja:

- broj stranica

- crte, ukrasne crte i okvire

- negative

- sive tonove

- tipografiju korištenu u službi isticanja

- veličinu i raspored ilustracija na stranici

- širinu stupca, osim osnovnog

- veličinu i deformaciju pisma, osim osnovnog

- širinu proreda.

Prema Kosiću, stalni ili nepromjenjivi grafički elementi su oni koji čine novine vizualno
prepoznatljivima. Ti su elementi konstantni te se mijenjaju jedino u slučaju kad se radi redizajniranje
novina. U njih Kosić ubraja:
- format novina (vertikalni, horizontalni i kombinirani)

- glava novina sa zaglavljem

- broj i širina osnovnih stupaca

- tipografija naslova

- mjesto i prijelom stalnih rubrika

- slaganje naslova

- potpisi pod slike

- impresum, odnosno njegov smještaj unutar sadržaja novina.

Naslovi:

Naslovi su mamac za čitatelje.

Infografike:

1. Alati

Pri oblikovanju infografika mogu nam pomoći različiti alati. Među njima možemo istaknuti Word,
Powerpoint, Keynote i Adobe Illustrator, online aplikacije Vizzlo, Timeline za vremenske skale,
Infogr.am te naprednije poput D3 Dana-Driven Documents i Processing.

Ne zaboravite da alati ne oblikuju infografike, dizajniramo ih sami, zato koristite alat koji vam je
dostupan i dovoljno razumljiv za upotrebu.

2. Hijerarhija

Hijerarhija je okvir koji klasificira važnost informacija i čitatelju olakšava razumijevanje infografike. Za
postavljanje hijerarhije obično koristimo dvije osnovne varijable, veličinu i poziciju. U našem društvu
obično vrijedi da se najvažnija informacija nalazi gore lijevo nakon čega se naš fokus preusmjerava
desno i dolje, slično kao kod čitanja časopisa. Infografiku gradimo baš kao časopis ili uobičajen
dokument u Wordu.

Vrlo je važno da nikada ne zaboravimo navesti izvor i pravilan citat jer upravo oni infografikama daju
vjerodostojnost.

3. Tekst

Tekst u infografici mora bit kratak i jasan. Mora naglasiti srž i pravilno interpretirati sadržaj grafova.
Pojedine informacije koje želimo naglasiti možemo istaknuti podebljanim slovima.
Jednostavan grafikon (Simple chart)

Za usporedbu dva podatka najbolje je koristiti dijagram koji predstavlja jednostavan prikaz dvije
vrijednosti.

Tortni grafikon (Pie chart)

Ovaj tip grafikona upotrebljavamo kada želimo prikazati odnos manjeg broja vrijednosti, ali ne i u
slučaju kada ih je više od četiri.

Histogram (Bar chart)

Histogram za prikaz koristi trake. Prikladan je kada želimo prikazati količinske vrijednosti većeg broja
elemenata ili količina.

Linijski grafikon (Line chart)

Ovu vrstu grafikona upotrebljavamo ako prikazujemo promjenu jedne varijable u više koraka.

Timeline

Koristimo u primjeru kada želimo prikazati promjene vrijednosti ili elemenata kroz vrijeme.

Drvo (tree map)

Kada želimo prikazati hijerarhiju elemenata, koristimo drvo.

Karta (map)

Vrsta grafikona namijenjena prikazu lokacije na kojoj se element ili elementi nalaze.

Mreža (network)

Mreža je primjerena za prikaz međusobne povezanosti elemenata.