Što je PostScript i što nam nudi

Postscript u računalnoj tehnologiji predstavlja jedan idealni jezik za opis

stranice te brzo i jednostavno prikazuje grafiku. Kroz knjigu se prikazuju
načini kako se koristiti PostScriptom te i bez ikakvog računalnog znanja
razumjet njegovu značajnost. Kao i mnogi programski jezici, Basic, Pascal i
tako dalje, PostScript ima sličnu strukturu, ali se više koristi u oblikovanju
stranice za tisak. Za tu namjenu ima i svoj specifični grafički rječnik.

Također autori knjige su stvaranjem udžbenika htjeli uvest nove korisnike u

svijet računalne grafike.

Svi primjeri vezani za ovaj program se pišu u tekst editoru koji može zapisat
tekst u čistoj ASCII formi, odnosno bez ikakvih tipografskih zahvata.

Knjiga se nastavlja objašnjavanjem prvih komandi za korištenje programa

PostScript te detaljnim ulaskom u opcije koje su nam ponuđene. Uz zadana
objašnjenja također imamo i slike koje nam pomažu da već znamo kako bi
trebao izgledat rad u programu. Knjiga je za bolje razumijevanje podijeljena u
3 glavne cjeline:

1. Programiranje grafike-uvodi nas u početak te pomoću Bezierove krivulje

stvaramo mnoge različite oblike

2. Programiranje tipografije-temelji se na oblikovanju tipografskih oblika

3. Programiranje piksel grafike-temelji se na tehniku i radu na razini piksela

u računalnoj tehnologiji
 Programiranje grafike

Početak prvog poglavlja počinje s predgovorom koji objašnjava već

navedeno prvo pitanje o PostScriptu te nas uvodi u početke udžbenika kojim se
mogu koristiti učenici, studenti ili osobe koje su zaljubljene u računalnu
tehnologiju. Također autori knjige su stvaranjem udžbenika htjeli uvest nove
korisnike u svijet računalne grafike.

U Određivanju grafičkih oblika slova ili slike koristi se komandni jezik, čiji
su pojmovi napisani na engleskom jeziku ili kraticama izvedene iz engleskog
jezika. Kao i mnogi programi, koristi opcije slične drugim programima.

U PostScriptu se koristi koordinatni sustav koji je zasnovan u mjernim

veličinama sa X/Y i početkom u donjem lijevom kutu. Veličina jedne točke
određena je preko inča, a podjela se nastavlja u pica (jedan os šest dijelova
inča) pa u točke ( jedna pica ima 12 točaka).

Svaki početak PostScript stranice najčešće je „move to“ komanda koja sama
ne pravi određene točke, već određuje početak nekog puta u programu. Rad se
nastavlja s drugim komandama kao što su lineto, stroke ili showpage. Ovim
komandama stvaramo linije na određenoj poziciji u koordinatnom sustavu uz
izuzetak na showpage, koji briše linije i priprema nas na novu stranicu.

Uz navedene komande upoznajemo i alate za promjenu linija, promjenu

debljine, stvaranje isprekidanosti i tako dalje. U PostScriptu koristimo i
Bezierovu krivulju, koju crtamo pomoću naredbe curveto

Uz već navedene komande, i još mnoge komande objasnite u udžbeniku,

koristimo i matematičke operacije koje se odvijaju slično drugim programima.
Na kraju se spominju i mreže kojima se možemo susrest u PostScriptu te
javljaju se komande za podešavanje boja.
 Programiranje tipografije

Drugo poglavlje počinje s objašnjavanjem četverca i oblikovanjem znakova

unutar njega. U tom četvercu možemo definirat oblik i visinu znaka. Navedena
su i neka pravila kojim se možemo koristi tijekom izrade i oblikovanja znakova
za pisanje.

Savjetuje se relacija odnosa visine i udaljenosti gledanja pisma i indirektno

se zadaje i savjet za širinu retka. U izradi slova također se koristimo
Bezierovom krivuljom. Određujemo tijekom crtanja debljinu linije i ispunu
oblika ako je nužno. Crtanje se objašnjava u udžbeniku kroz par faza.

Kako bi se program što lakše snalazio prilikom više slovnih znakova, koristi
se stringovima. Stringovi bi označavali setovi znakova koje mi prepoznajemo
kao riječi, rečenice i tako dalje. Kao primjer možemo uzet proceduru za
poravnanje teksta u svim stranama.

PostScript kao program nudi mnoge opcije u oblikovanju željenih znakova i

oblika, njihovom grupiranju i njihovoj promjeni ili usklađivanju u našem radu.

Također se spominju razni operatori koje program PostScript nudi,

relacijske operatore,logičke operatore, operatore uvjetnog izvršavanja
procedura,operatore polja, string operatore i mnoge druge. Pomoću relacijskih
operatora se uspoređuju se dva elementarna stacka.

Rezultat te usporedbe je logički sud koji može biti istina ili laž i pojavljuje
se na stacku sa riječima true ili false. Te logičke sudove najčešće koriste
operatori uvjetnog grananja if i ifelse, kao i logički operatori not, and, or i xor.
 Programiranje piksel grafike

Zadnje poglavlje u ovom udžbeniku nam objašnjava piksel grafiku i njeno

korištenje u računalnoj grafici. Piksel, najmanji grafički element, bi prikazivao
sivi kvadratić koji je karakterističan da na cijeloj svojoj površini ima
jednoličnu sivoću. Vrijednost te sivoće dana je jednim brojem u jednom bajtu.

Slika se određuje nizom brojaka koje pravilno grade ukupnu površinu slike,
pikseli popunjavaju sliku od lijevog gornjeg ugla do desnog donjeg. Svaki
piksel sadržava jednu boju, no u kombinaciji s ostalim pikselima koji imaju
različite boje gubimo dojam oštrine na rubovima piksela. Spajanjem više
piksela možemo dobit čistu sliku.

Dvodimenzionalni raspored piksela ima dva načina slaganja. Prvi način

odgovara točnom (potpunom) iskorištenju podataka u stringu slike Drugi način
odnosi se na nejednak broj piksela u slici s brojem podataka u stringu slike.

U udžbeniku se spominje problem s usklađivanjem prikaza piksela, u smislu

da ako je matrica velika, dio podataka će bit izgubljen a ako je mala, program
će ispunit prazna mjesta.

Na kraju poglavlja govori se o koordinatama slike te deformacijama kutova

slike u kojima radimo koristeći se programom. U tome se pojavljuje problem i
kod skaliranja, ako smanjujemo zadanu sliku ona gubi na svojoj kvaliteti, što je
važna ako je budemo opet povećavali. Uz to tijekom izrade plakata, mi
možemo povećat dimenzije piksela u otisku, jer za plakate je više važno da se
gledaju izdaleka, pa izbliza nije važno dali će se išta vidjet.