2.

Predavanje - rasterska i vektorska grafika

Slike u računalu mogu biti pohranjene u različitim oblicima. Oblik spremanja slika ovisi o
načinu unosa slika, ali još više o poslovima koji se trebaju obaviti s pojedinom slikom.
U ovom poglavlju prikazat će se dva osnovna načina prikaza slika i dva načina rada sa
slikama u računalu – rasterska i vektorska grafika. Obje vrste grafike prikazat će se kroz
jednostavne primjere i programe.

Primjeri rasterske grafike

U prve dvije vježbe prikazat će se kako izgledaju slika nastala povlačenjem kista po papiru
(miša po podlozi) i slika nastala u digitalnom fotoaparatu.
--------------------
Vježba – ručno nacrtana slika
1. Uđite u program Bojanje (Paint).
2. Alatom po izboru nacrtajte neki lik – slobodnim crtanjem, kombiniranjem
pravokutnika ili elipsi. Crta se tako da se izabere alat te da se miš s pritisnutom
lijevom tipkom povlači po radnoj površini.
3. Povećalom kliknite na sliku i pogledajte uvećani prikaz. Da bi slika bila dojmljivija,
izaberite iz izbornika Prikaz > Zumiraj > Prikaži raster.
4. Nekim od alata za prostoručno crtanje (na primjer kistom, olovkom, zračnim kistom)
nacrtajte još nešto. Pritom je dobro vidjeti i prikaz slike u originalnoj veličini, što se
postiže s Prikaz > Zumiraj > Prikaži minijaturu.
5. Spremite svoj crtež.
--------------------

Prethodni primjer pokazuje da se slika sastoji od kvadratića, ali su oni tako mali da se jasno
vide tek pri uvećanom prikazu slike.
Spomenuti kvadratići zovu se pikseli (točkice) slike. Izvorni engleski naziv pixel nastao je
kraćenjem izraza picture element.
U sljedećem primjeru pokazat će se da se i fotografija sastoji od piksela.
--------------------
Vježba – pregledavanje fotografije
6. Pronađite na svom računalu neku fotografiju ili na svoje računalo spremite neku
fotografiju s weba.
7. Uđite u Bojanje (Paint) i otvorite spremljenu fotografiju.
8. Povećalom kliknite na sliku – rezultat bi trebao biti sličan prethodnome, samo uz
mnogo više različitih nijansi.
--------------------
U prethodnim se primjerima za proučavanje piksela rabio program Bojanje (Paint). Ako se
slike otvore, na primjer, programom Preglednik slike i faxa koji se dobiva s operacijskim
sustavom Windows (Windows Picture and Fax Viewer), više se ne vide tako izraziti
kvadratići. Razlog tomu je da spomenuti program skriva kvadratiće od korisnika ublažavajući
prijelaze između ploha različitih boja.
Preglednik slike i faxa operacijskog sustava Windows je dobar program, prije svega brz i
dostupan u Windowsima bez dodatne instalacije. No, zbog opisane pojave i nekih drugih
detalja za bolje upoznavanje sa slikama dobro je upotrebljavati druge programe za pregled
slika.

Primjeri vektorske grafike

Prosječni korisnik računala ne treba se posebno upoznavati s vektorskom grafikom, već se
samo treba prisjetiti postupaka koje svakodnevno provodi i naučiti nekoliko važnih naziva.
--------------------
Vježba – vektorski zapis fontova
9. Uđite u Word i napišite nekoliko riječi. Izaberite, na primjer, font Times New Roman,
iako će većina fontova dati isti rezultat.
10. Povećajte prikaz dokumenta (zumirajte ga) i pogledajte izgled znakova. Vratite
prikaz dokumenta na veličinu s kojom možete raditi.
11. Definirajte veličinu svakog pojedinog slova – prvo izborom predloženih vrijednosti iz
padajućeg popisa, a zatim i samostalnim upisivanjem veličine znakova. Možete
upisivati i decimalne brojeve.
12. Proučite izgled znakova.
--------------------
Za razliku od bitmapa, povećavanjem prikaza i povećavanjem pojedinih slika (znakova) nije
se promijenio izgled znakova. Znakovi su se povećali, ali su kvaliteta i međusobni odnos
krivulja koje određuju znakove ostali jednaki.
Poznato je da se znakovima mogu svojstva mijenjati i naknadno – na primjer, boja znaka.
Boje znakova nacrtanih na bitmapama ne mogu se mijenjati tako jednostavno.
Bez gubitka kvalitete mogu se rastezati i crteži nacrtani u vektorskoj grafici.
--------------------
Vježba – početno crtanje u vektorskoj grafici
13. Uđite u Word i uključite alatnu traku za crtanje (Pogled > Alatne trake > Crtanje). U
sljedećim koracima radit ćete isključivo s alatima s te alatne trake.
 14. Izaberite alat za crtanje pravokutnika i nacrtajte jedan pravokutnik. Ponovite
postupak s istim ili drugim alatom: nacrtajte još nekoliko pravokutnika, elipsi, crta ili
strelica.
15. Izaberite klikom miša neki od nacrtanih likova. Označeni lik dobio je hvataljke kao
pravokutnik u primjeru: bijele za promjenu veličine i zelenu za zakretanje. Lik se
pomiče tako da se uhvati mišem za sredinu. Pomaknite izabrani lik ili ga zakrenite.
16. Povećajte ili smanjite neki lik. U primjeru sa slike još je povećana i površina za crtanje
povlačenjem crne hvataljke na dnu crteža.
17. Povećajte prikaz slike (zumirajte dokument) i pogledajte izgled krivulja.
18. Spremite dokument.
--------------------
Za razliku od bitmapa, u ovom se slučaju izgled i kvaliteta krivulja ne mijenjaju promjenom
veličine slike.
Osim toga, crteži nacrtani na ovaj način imaju i druge prednosti: likovi se mogu naknadno
premještati unutar ravnine crtanja i u smjeru naprijed-nazad (po z-osi), a mogu im se
mijenjati i svojstva popune i obruba. Više o ostalim mogućnostima vektorske grafike bit će
riječi u poglavlju o vektorskoj grafici.

Primjena rasterske i vektorske grafike

Kao što je bilo rečeno u poglavlju o ulaznim uređajima, digitalni fotoaparat i skener
pretvaraju sliku u niz piksela od kojih svaki ima svoju boju. Zato je rasterski način rada
prirodan za rad s fotografijama – bilo iz fotoaparata ili skeniranih.
Nadalje, rasterska je grafika idealna za slobodno crtanje. To se pogotovo vidi pri kreativnim
primjenama grafičkog tableta, ali ni crtanje mišem ne zaostaje mnogo.
Sve primjene rasterske grafike mogle bi se sažeti kao rad sa slikama s neočekivanim linijama
i plohama najrazličitijih prijelaza boja. Pri tome se nemogućnost proizvoljnog povećanja slike
smatra nedostatkom s kojim se mora računati.
Za crtanje rasterskom grafikom obično se rabi glagol paint (slikanje), za crtanje vektorskom
grafikom draw (crtanje). No, i likovi nacrtani vektorskom grafikom se mogu obojiti, pa nije
riječ o crtanju u likovnom smislu.

Vektorska grafika se odavna primjenjuje u konstruiranju, gdje se novi proizvodi slažu od već
gotovih oblika: kružnica, pravokutnika, crta različitih vrsta, ali i složenijih. Pri tome se
programi koji su u upotrebi u raznim granama tehnike razlikuju, ali princip ostaje isti.
Vektorska grafika se upotrebljava i pri dizajniranju grafičkih rješenja, na primjer logotipova.
U tom poslu do izražaja dolaze promjene veličine logotipa, promjena boja, ali i zakretanje ili
druga izobličavanja potrebna za usklađivanje s drugim objektima (majicama, šalicama,
olovkama, itd.).
Crtanje u dvije ili tri dimenzije
Premda se koncepti crtanja rasterskom, odnosno vektorskom grafikom mogu proširiti i na
trodimenzionalne (3D) modele i slike koje prikazuju trodimenzionalne (3D) predmete, u
ovom će tečaju biti riječi isključivo o dvodimenzionalnim (2D) slikama.
U poglavlju o ulaznim uređajima nisu bili spomenuti ulazni uređaji koji skupljaju podatke o
trodimenzionalnim predmetima ili pokretima u trodimenzionalnom prostoru. Kod izlaznih
uređaja neće biti riječi o uređajima koji proizvode trodimenzionalne modele ili se, kao roboti
ili robotske ruke, kreću u trodimenzionalnom prostoru.
Razlozi za tu odluku su nužnost svladavanja rada u ravnini prije prelaska u prostor, ali i vrlo
slični koncepti rada.