1.Pojasnite postupke sažimanja s gubitkom i bez gubitaka.
Postoje dva osnovna načina sažimanja: s gubitcima i bez gubitaka.
Prvi obično rezultira manjom datotekom, ali i sadržajem manje kvalitete, što ga čini idealnim za multimediju, a drugi nema gubitaka informacija, ali je i datoteka veća. Taj se način obično koristi kod kompresiranja ne-multimedijalnih podataka (npr. binarnih datoteka, tekstualnih i ostalih vrsta). Pri tome se služimo pomoćnim programima. 2. Pojasnite što je vektorska grafika? Pojasnite što je to rasterska grafika? Vektorska grafika(Inkscape),ili geometijsko oblikovanje (eng. Vector graphics, geometric modeling) jeste način prikazivanja slike pomoću geometrijskih oblika kao što su točke, linije, krive i poligoni, a koji su temeljeni na matematičkim jednadžbama. Pojam vektorska grafika je većinom korišten u kontekstu dvo-dimenzionalne računarske grafike. Skoro svako 3D prikazivanje je izvršeno pomoću 4D vektorske tehnike (pomoću točaka, linija i poligona). Najstariji i najkorišteniji način prikaza slike. Opis slike vrši se pomoću pojedinačnih točkica- piksela na rasteru, odn. Mapi bitova. Mape su 2D matrice čija su polja pohranjeni pikseli. Raster označava nešto što je načinjeno od više elemenata u nekom vidljivom 2D sustavu. Drugo ime za rastersku grafiku je bitmape. Crtanje pomoću mozaika piksela pri čemu svaki piksel zasebno nosi informaciju o boji koju reproducira. Dva elementa koja definiraju bitmapu su rezolucija slike i dubina slike.(Painter,gimp,photoshop) Prednosti rasterske grafike Mnogo detalja – ako ste se ikad pitali šta znači dpi, evo odgovora: dpi označava broj piksela odnosno tačaka po kvadratnom inču (2,54 cm puta 2,54 cm). Što je dpi veći, to je i više finih detalja u rasterskoj grafici. Precizna izmena– rastersku grafiku možete menjati do nivoa piksela, odnosno, možete izmeniti svaku informaciju o boji koja je sadržana u jednom pikselu, tako da su mogućnosti izmene praktično neograničene. Mane rasterske grafike Zamućenje prilikom uvećavanja – najveća mana rasterske grafike je svakako pikselizacija. Kako rasterska grafika ima fiksan broj piksela, prilikom uvećanja, kompjuter pokušava da nadomesti praznine novim generisanim pikselima na osnovu matematičkog proračuna najsličnije boje. Ovaj proračun daje zamućenu rastersku grafiku, jer kompjuter nikad ne može da zna tačnu nijansu boje koju bi trebalo da nadomesti. Veličina rasterskog fajla – fajlovi u kojima čuvate rastersku grafiku mogu biti poprilično veliki, iz prostog razloga što moraju da čuvaju veliki broj informacija, kao što je podatak o boji i nijansi boje svakog pojedinačnog piksela. Prednosti vektorske grafike Beskonačno uvećavanje – uzevši u obzir da koristi matematičke funkcije za iscrtavanje, vektorska grafika se može beskonačno puta uvećati ili umanjiti bez gubitka kvaliteta. Veličina vektorskog fajla – zbog već pomenutog načina iscrtavanja oblika, vektorski fajlovi imaju manju veličinu jer sadrže mnogo manju količinu informacija za razliku od rasterskih fajlova. Mogućnost izmene – dok se kod rasterskih formata može desiti da svi elementi budu slepljeni u jedan sloj, kod vektorskih to nije tako, već je u svakom trenutku moguće menjati svaki zasebni oblik. Mane vektorske grafike Ograničeni detalji – obzirom da se matematički iscrtavaju, vektorski formati nemaju mogućnost detaljnije obojenosti i nijansi piksela za kompleksnije grafike kojima je potrebna takva obojenost i senčenje. Ograničeni efekti – vektorski formati se sastoje od prostih tačaka, linija i krivih, pa zato nemaju mogućnost nekih naprednijih efekata, kao što su dodavanje senke , zamućenja (blur) ili isijavanja (glow), dok je to kod rastera moguće. 3.Što su to programi prevoditelji i razlike među njima? Programi prevoditelji – prevode izvorne aplikacijske programe iz jezika razumljivog čovjeku tj. programskih jezika u jezik „razumljiv“ računalu, te na taj način nastaju radni programi. 4.Modeli cloud computing-a? Postoje tri osnovne vrste modela usluga koje se nude : Infrastruktura kao usluga, Platforma kao usluga, Softver kao usluga. Infrastruktura kao usluga -pruža mogućnosti skladištenja podataka i računarskih sposobnosti kao standardizirane usluge putem mreže. Većina poslužitelja koji pružaju usluge u oblaku imaju mogućnost ponuditi cijela računala na raspolaganje - kao fizička i češće kao virtualna. Platforma kao usluga je kategorija modela računarstva u oblaku koja omogućava korisnicima korištenje razvojne platforme kao usluge. Korisnik ima mogućnost razvijati nove aplikacije pomoću alata koje platforma nudi. Korisnik također kontrolira razvoj softvera i konfiguracijske postavke. Ima na raspolaganju mrežu, poslužitelj i prostor za pohranu. Softver kao usluga je model distribucije softvera u kojem proizvođač aplikativnog rješenja izrađuje aplikaciju, upravlja samom aplikacijom i okruženjem koje je podržava (engl. hosting), a korisnicima je čini dostupnom putem mreže. 5.Navedite OSI standarda kod racunalnih mreža? • Fizička razina (Physical Layer) - definira električne i mehaničke karakteristike. • Razina podataka (Data Link Layer) – definira procedure prijenosa podataka. • Razmjena podataka (Network Layer) – definira način razmjene podataka. • Razina transporta (Transport Layer) – prijenos podataka od jednog do drugog čvora u mreži, a definira povezivanje i transport, klase servisa (kontrolu pogrešaka i sl). • Razina konferencije (Session Layer) – omogućava otvaranje i zatvaranje konferencije, kontrolu razmjene. • Razina prezentacije (Presentation Layer) – vrši upis, razmjenu, prikaz, upravljanje formatima. • Aplikacijska razina (Application Layer) – ostavljen je korisniku da ga definira prema svojim potrebama. Nekoliko je ipak standardizirano i to primjene u: pošti, bankarstvu, distribuiranoj bazi podataka. 6.Razlika između sustava-tvorevine?