You are on page 1of 3

Kemijska olovka je vrsta pisaćeg pribora za pisanje i crtanje. Rabi se u cijelom svijetu.

Sastoji se od
spremnika, punjenja i mehanizmom s kuglicom na nanošenje tinte. Kuglica se u dodiru s papirom pri
kretanju počinje vrtjeti čime se sadržaj spremnika prenosi na površinu papira.

Godine 1888. Amerikanac John J. Loud je patentirao napravu koja je omogućavala označavati kožu.
Hrvatski izumitelj Slavoljub Penkala je patentirao 1906. između ostalog i prethodnika kemijske
olovke. Mađar József László Biró izmio je uz potporu svojeg brata Georga u Budimpešti nakon
osamnaest godina razvoja osnovni oblik današnje kemijske olovke s kuglicom koja nanosi boju na
papir.

Pogled na mehanizam kemijske olovke

Bíró je patentirao izum 1938. u Mađarskoj, a 27. prosinca 1938. u SAD-u pod nazivom „Fountain Pen
for Pulpink Ink“ (kasnije „Ball Pen“).

Pravi proboj na tržistu omogućio je britanski poduzetnik Henry George Martin. Otkrio je da su
kemijske olovke idealna naprava za posade zrakoplova i da na velikim visinama služi bez kapanja.
Kupio je patent od Bire i osnovao s Frederickom Milesom 1944. u Readingu (Berkshire, Engleska) prvu
tvornicu kemijskih olovaka na svijetu i započeo masovnu proizvodnju. U prvoj godini tvrtka isporučuje
30.000 kemijskih olovaka Kraljevskim zračnim snagama. Godine 1888. Amerikanac John J. Loud je
patentirao napravu koja je omogućavala označavati kožu. Hrvatski izumitelj Slavoljub Penkala je
patentirao 1906. između ostalog i prethodnika kemijske olovke. Mađar József László Biró izmio je uz
potporu svojeg brata Georga u Budimpešti nakon osamnaest godina razvoja osnovni oblik današnje
kemijske olovke s kuglicom koja nanosi boju na papir.

Pogled na mehanizam kemijske olovke

Bíró je patentirao izum 1938. u Mađarskoj, a 27. prosinca 1938. u SAD-u pod nazivom „Fountain Pen
for Pulpink Ink“ (kasnije „Ball Pen“).

Pravi proboj na tržistu omogućio je britanski poduzetnik Henry George Martin. Otkrio je da su
kemijske olovke idealna naprava za posade zrakoplova i da na velikim visinama služi bez kapanja.
Kupio je patent od Bire i osnovao s Frederickom Milesom 1944. u Readingu (Berkshire, Engleska) prvu
tvornicu kemijskih olovaka na svijetu i započeo masovnu proizvodnju. U prvoj godini tvrtka isporučuje
30.000 kemijskih olovaka Kraljevskim zračnim snagama. Godine 1888. Amerikanac John J. Loud je
patentirao napravu koja je omogućavala označavati kožu. Hrvatski izumitelj Slavoljub Penkala je
patentirao 1906. između ostalog i prethodnika kemijske olovke. Mađar József László Biró izmio je uz
potporu svojeg brata Georga u Budimpešti nakon osamnaest godina razvoja osnovni oblik današnje
kemijske olovke s kuglicom koja nanosi boju na papir.

Pogled na mehanizam kemijske olovke

Bíró je patentirao izum 1938. u Mađarskoj, a 27. prosinca 1938. u SAD-u pod nazivom „Fountain Pen
for Pulpink Ink“ (kasnije „Ball Pen“).

Pravi proboj na tržistu omogućio je britanski poduzetnik Henry George Martin. Otkrio je da su
kemijske olovke idealna naprava za posade zrakoplova i da na velikim visinama služi bez kapanja.
Kupio je patent od Bire i osnovao s Frederickom Milesom 1944. u Readingu (Berkshire, Engleska) prvu
tvornicu kemijskih olovaka na svijetu i započeo masovnu proizvodnju. U prvoj godini tvrtka isporučuje
30.000 kemijskih olovaka Kraljevskim zračnim snagama. Godine 1888. Amerikanac John J. Loud je
patentirao napravu koja je omogućavala označavati kožu. Hrvatski izumitelj Slavoljub Penkala je
patentirao 1906. između ostalog i prethodnika kemijske olovke. Mađar József László Biró izmio je uz
potporu svojeg brata Georga u Budimpešti nakon osamnaest godina razvoja osnovni oblik današnje
kemijske olovke s kuglicom koja nanosi boju na papir.

Pogled na mehanizam kemijske olovke

Bíró je patentirao izum 1938. u Mađarskoj, a 27. prosinca 1938. u SAD-u pod nazivom „Fountain Pen
for Pulpink Ink“ (kasnije „Ball Pen“).

Pravi proboj na tržistu omogućio je britanski poduzetnik Henry George Martin. Otkrio je da su
kemijske olovke idealna naprava za posade zrakoplova i da na velikim visinama služi bez kapanja.
Kupio je patent od Bire i osnovao s Frederickom Milesom 1944. u Readingu (Berkshire, Engleska) prvu
tvornicu kemijskih olovaka na svijetu i započeo masovnu proizvodnju. U prvoj godini tvrtka isporučuje
30.000 kemijskih olovaka Kraljevskim zračnim snagama. Godine 1888. Amerikanac John J. Loud je
patentirao napravu koja je omogućavala označavati kožu. Hrvatski izumitelj Slavoljub Penkala je
patentirao 1906. između ostalog i prethodnika kemijske olovke. Mađar József László Biró izmio je uz
potporu svojeg brata Georga u Budimpešti nakon osamnaest godina razvoja osnovni oblik današnje
kemijske olovke s kuglicom koja nanosi boju na papir.

Pogled na mehanizam kemijske olovke


Bíró je patentirao izum 1938. u Mađarskoj, a 27. prosinca 1938. u SAD-u pod nazivom „Fountain Pen
for Pulpink Ink“ (kasnije „Ball Pen“).

Pravi proboj na tržistu omogućio je britanski poduzetnik Henry George Martin. Otkrio je da su
kemijske olovke idealna naprava za posade zrakoplova i da na velikim visinama služi bez kapanja.
Kupio je patent od Bire i osnovao s Frederickom Milesom 1944. u Readingu (Berkshire, Engleska) prvu
tvornicu kemijskih olovaka na svijetu i započeo masovnu proizvodnju. U prvoj godini tvrtka isporučuje
30.000 kemijskih olovaka Kraljevskim zračnim snagama. Godine 1888. Amerikanac John J. Loud je
patentirao napravu koja je omogućavala označavati kožu. Hrvatski izumitelj Slavoljub Penkala je
patentirao 1906. između ostalog i prethodnika kemijske olovke. Mađar József László Biró izmio je uz
potporu svojeg brata Georga u Budimpešti nakon osamnaest godina razvoja osnovni oblik današnje
kemijske olovke s kuglicom koja nanosi boju na papir.

Pogled na mehanizam kemijske olovke

Bíró je patentirao izum 1938. u Mađarskoj, a 27. prosinca 1938. u SAD-u pod nazivom „Fountain Pen
for Pulpink Ink“ (kasnije „Ball Pen“).

Pravi proboj na tržistu omogućio je britanski poduzetnik Henry George Martin. Otkrio je da su
kemijske olovke idealna naprava za posade zrakoplova i da na velikim visinama služi bez kapanja.
Kupio je patent od Bire i osnovao s Frederickom Milesom 1944. u Readingu (Berkshire, Engleska) prvu
tvornicu kemijskih olovaka na svijetu i započeo masovnu proizvodnju. U prvoj godini tvrtka isporučuje
30.000 kemijskih olovaka Kraljevskim zračnim snagama.

You might also like