Državni i lokalni proračuni

Državni proračun je akt kojim se procjenjuju prihodi i primici te utvrđuju rashodi i izdaci za jednu
godinu, u skladu sa zakonom. Državni proračun donosi Hrvatski sabor.

Tri su glavne funkcije proračuna:

- prikazuje najvažnije ciljeve države u fiskalnoj godini

- služi kao instrument kojim država utječe na ekonomsko stanje zemlje
- služi kao sustav kontrole prikupljanja i trošenja proračunskih sredstava.

U Hrvatskoj je donošenje državnog proračuna jedan od najvažnijih financijskih, ali i političkih

događaja u godini. Ministar financija i njegov najuži tim suradnika ulažu velik napor u informiranje
javnosti o proračunu kako bi svi građani bili upoznati s njegovim ciljevima, ali i o tome s koliko novca
država raspolaže.

Državnom proračunu prethode Vladine Smjernice ekonomske i fiskalne politike iz kojih se mogu
iščitati osnovne odrednice proračuna za trogodišnje razdoblje.

Uoči sjednice Vlade o proračunu u Ministarstvu financija održava se susret s novinarima na kojem je
glavni komunikator ministar financija, a sudjeluju i državni dužnosnici koji su pripremili proračun.

Ministarstvo financija svake godine izdaje publikacije o proračunu za tekuću godinu odnosno o

izvršenju proračuna za prethodnu godinu.

Planiranje državnog proračuna

Rok    Nositelj aktivnosti Aktivnosti 

Ministarstvo financija u suradnji s

Izrađuje uputu za izradu strateških planova
ministarstvom nadležnim za
kraj veljače i dostavlja je ministarstvima i drugim državnim
strukturne reforme i koordinaciju
tijelima na razini razdjela organizacijske klasifikacije
fondova Europske unije
Izrađuju strateške planove za trogodišnje razdoblje
Ministarstva i druga državna tijela
i dostavljaju ih Ministarstvu financija i ministarstvu
kraj ožujka na razini razdjela organizacijske
nadležnom za strukturne reforme i koordinaciju
klasifikacije
fondova Europske unije
Ministarstvo financija i ministarstvo Na temelju strateških planova ministarstvo
nadležno za strukturne reforme i nadležno za strukturne reforme i koordinaciju
koordinaciju fondova Europske fondova Europske unije u suradnji s ministarstvima
kraj travnja
unije u suradnji s ministarstvima nadležnim za pojedinačne strukturne reforme
nadležnim za pojedinačne izrađuje nacionalni program reformi, a Ministarstvo
strukturne reforme financija program konvergencije
 Na temelju strateških planova, nacionalnog
programa reformi i programa konvergencije te
posebnih preporuka Vijeća Europske unije za
kraj srpnja Ministarstvo financija i Vlada RH Republiku Hrvatsku, Ministarstvo financija izrađuje
nacrt smjernica ekonomske i fiskalne politike za
trogodišnje razdoblje koje Vlada usvaja zaključkom

Ministarstvo financija dostavlja ministarstvima i

drugim državnim tijelima na razini razdjela
organizacijske klasifikacije i izvanproračunskim
15. kolovoza Ministarstvo financija
korisnicima upute za izradu prijedloga državnog
proračuna

Dostavljaju prijedloge financijskih planova

15. rujna Proračunski korisnici
Ministarstva i druga državna tijela
kraj rujna na razini razdjela organizacijske
klasifikacije
15. listopada Ministarstvo financija
ministarstvima i drugim državnim tijelima na razini
razdjela organizacijske klasifikacije
Dostavljaju usklađene prijedloge financijskih
planova Ministarstvu financija
Ministarstvo financija izrađuje nacrt proračuna za
proračunsku godinu i projekciju za sljedeće dvije
godine te ih dostavlja Vladi RH

15. Vlada utvrđuje prijedlog proračuna i projekcija te ih

Vlada RH
studenog dostavlja Saboru na donošenje

kraj godine Hrvatski sabor Donosi proračun za sljedeću proračunsku godinu

Zakon o proračun: 133 članaka koji propisuju državni, ali i lokalne proračune

Proračun se donosi za proračunsku godinu i vrijedi za tu godinu.

Proračunska godina razdoblje je od dvanaest mjeseci koje počinje 1. siječnja, a završava 31. prosinca
kalendarske godine.

Proračun mora biti uravnotežen – ukupni prihodi i primici pokrivaju ukupne rashode i izdatke.

Ako se tijekom proračunske godine, zbog izvanrednih nepredviđenih okolnosti, povećaju rashodi i
izdaci, odnosno umanje prihodi i primici, proračun se mora uravnotežiti pronalaženjem novih prihoda
i primitaka, odnosno smanjenjem predviđenih rashoda i izdataka.

Uravnoteženje proračuna provodi se tijekom proračunske godine izmjenama i dopunama proračuna

prema postupku za donošenje proračuna.

Proračun se donosi i izvršava u skladu s načelom transparentnosti.

Proračun i projekcija i izmjene i dopune proračuna te odluka o privremenom financiranju objavljuju
se u »Narodnim novinama« – službenom listu Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: »Narodne
novine«), odnosno u službenom glasilu jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave.

Proračun se sastoji od općeg i posebnog dijela, a na razini jedinica lokalne i područne (regionalne)
samouprave i od plana razvojnih programa.

Opći dio proračuna čini Račun prihoda i rashoda i Račun financiranja.

Posebni dio proračuna sastoji se od plana rashoda i izdataka proračunskih korisnika iskazanih po
vrstama, raspoređenih u programe koji se sastoje od aktivnosti i projekata.

Plan razvojnih programa je dokument jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave sastavljen
za trogodišnje razdoblje, koji sadrži ciljeve i prioritete razvoja jedinice lokalne i područne (regionalne)
samouprave povezane s programskom i organizacijskom klasifikacijom proračuna.

Račun prihoda i rashoda proračuna sastoji se od prihoda i rashoda prema ekonomskoj

klasifikaciji:

1. Prihodi:

a) prihodi od poreza,

b) doprinosi za obvezna osiguranja,

c) pomoći,

d) prihodi od imovine,

e) prihodi od pristojbi i naknada,

f) ostali prihodi i

g) prihodi od prodaje nefinancijske imovine.

2. Rashodi:

a) rashodi za zaposlene,

b) materijalni rashodi,

c) financijski rashodi,

d) subvencije,

e) pomoći,

f) naknade građanima i kućanstvima na temelju osiguranja i druge naknade,

g) ostali rashodi i

h) rashodi za nabavu nefinancijske imovine.

U Računu financiranja iskazuju se primici od financijske imovine i zaduživanja te izdaci za financijsku

imovinu i za otplatu kredita i zajmova.
Na raspolaganju iz EU imamo 30 milijardi eura u idućih 10 godina

Prvi korak je plan za ulaganja koja su sto posto bespovratnih sredstava (6,3 milijarde), zatim idemo na
višegodišnji financijski okvir, u kojem je naša participacija 15%, a 85% na EU (20 milijardi), i za treći
korak iz instrumenta EU sljedeće generacije (3,6 milijardi) imamo vremena do 2023. – sve skupa na
raspolaganju od EU imamo 30 milijardi eura u idućih 10 godina, rekao je Plenković. Postoje kriteriji:
najmanje 37% projekata mora se odnositi na tzv. zelenu tranziciju, najmanje 20% na digitalnu
tranziciju, a cijeli plan temelji se na načelu koji su u Europskoj komisiji nazvali “Ne nanosi značajnu
štetu”. Što se raspodjele tiče, na gospodarstvo će ići 54% sredstava, na 10%, na obrazovanje i znanost
15%, na tržište rada 4%, na zdravstvo 5%, a na obnova zgrada nakon potresa 12%.

Proračun EU

Proračun EU financira se sredstvima Unije (own resources) koja nisu podložna međuvladinim
pregovorima. Postoje četiri vrste vlastitih prihoda kojima se financira proračun: poljoprivredne
pristojbe, carine, udio u PDV-u i uplate zemalja članica. Prva dva oblika prihoda, tj. poljoprivredne
pristojbe i carine, koristili su se u početku djelovanja Unije i bili su dostatni za njezino financiranje. No
s vremenom je njihovo relativno značenje slabilo i pojavila se potreba za novim izvorima financiranja.
Tako se danas glavnina proračunskih prihoda prikuplja novim vlastitim sredstvima: udjelom u PDV-u i
uplatama zemalja članica. Godišnji proračun za 2020. godinu iznosio je 172,5 milijardi eura.

Postoji gornje ograničenje visine ukupnih vlastitih prihoda pa tako oni ne mogu biti veći od 1,24%
ukupnog BNP-a (bruto nacionalnog prihoda) zemalja članica. Visina i struktura vlastitih sredstava
određuju se ovako:

- poljoprivredne pristojbe - čine oko 2% proračunskih prihoda, a prikupljaju se od carina na

uvoz poljoprivrednih proizvoda iz zemalja koje nisu članice EU;
- carine - obuhvaćaju oko 13% proračunskih prihoda, a prikupljaju se od carina na uvoz iz
zemalja koje nisu članice EU;
- udio u prihodima od PDV-a - čini oko 35% proračunskih prihoda EU i transfer je dijela PDV-a
ubranoga u zemlji članici. Određuje se primjenom jedinstvene stope na osnovicu PDV-a svake
zemlje članice. Stopa je 2004. godine smanjena na 0,5%, a primjenjuje se na osnovicu koja ne
smije iznositi više od 50% BNP-a;
- uplate razmjerne BNP-u - čine polovicu ukupnih sredstava proračuna EU. One su dodatni
izvor jer se određuju tako da se nadoknadi manjak koji može nastati zbog nedostatka
sredstava iz prethodna tri izvora. Na taj se način osigurava da EU proračun Unije nije nikad u
deficitu.

Rashodi trebaju biti jednaki prihodima. Nije dopušteno pozajmljivati sredstva za pokrivanje deficita, a
proračunski se suficit prenosi u iduće razdoblje

Proračun RH
https://mfin.gov.hr/proracun-86/drzavni-proracun-2020-godina/2981

Grad Zagreb proračun:

https://www.zagreb.hr/proracun/113894

Proračuni gradova, općina i županija:

http://www.ijf.hr/upload/files/116.pdf

Budžeti zemalja:

https://www.nationmaster.com/country-info/stats/Economy/Budget/Revenues

Prihod Microsoft: 125 milijardi dolara, 38 milijardi prihoda

Amazon: Prihod 121 milijarda dolara, net prihod 6,33 milijarde dolara u zadnjem kvartalu

Vrijednost Applea: 627 milijardi dolara, Google 250 milijardi dolara, Microsoft 247 milijardi dlara

Uplata Hrvatske u EU od 1. srpnja 2013 do 01.travnja 2019: 19.7 milijardi kuna

Hrvatska dobila od EU: 34.1 milijardu kuna

Plus od 1,9 milijardi eura

Iz EU fonda Hrvatska će dobiti 22 milijarde eura

Budžet USA 2021: 4.829 bilijuna dolara

Deficit: 966 milijardi eura

Njemačka: 508 milijardi eura (413 milijardi iduće godine)

Francuska: 487,7 milijardi eura (deficit 93 milijarde eura)