SPECIJALNE INENJERSKE GRAEVINE

7 PREDAVANJE
7.

Vodotornjevi i spremnici tekuina

(funkcija, oblici, gradnja,
seizmiki proraun spremnika tekuina)

VODOTORNJEVI I SPREMNICI TEKUINA

SADRAJ PREDAVANJA

Funkcija

Spremnici tekuina
Vodotornjevi

Oblici

K
Konstruktivni
k i i oblici
bli i vodospremnika
d
ik na vodotornjevima
d
j i

Pravokutni vodospremnik
Vodospremnik s ovjeenim dnom
Intze-ov vodospremnik
Barkhausen vodospremnik
Klnne-ov vodospremnik

Oblici spremnika tekuina

Spremnici okruglog tlocrta

Spremnici pravokutnog tlocrta

Gradnja,
j , armiranje
j ip
prednapinjanje
p j j vodospremnika
p

Seizmiki proraun spremnika tekuina

Seizmika oteenja
Pojednostavljeni proraun

Impulsno i konvektivno djelovanje

Ukupna posmina sila
Moment prevrtanja iznad temelja
Moment prevrtanja ispod temelja
Momenti prikladni za dimenzioniranje
Vertikalni pomak tekuine

SPREMNICI TEKUINA
FUNKCIJA

Armiranobetonski spremnici (rezervoari) se grade za

Slue za dranje vode i drugih tekuina,

vodovode, kanalizacije i za razne tehnike potrebe u tvornicama.

npr. vina,
npr
vina piritusa,
piritusa naftnih proizvoda
proizvoda, smola
smola, razliitih kiselina i
plinova.

Pri izradi spremnika pozornost se obraa na potrebnu

nepropusnost koja se postie

Proizvodnjom i ugradbom kompaktnog, gustog i nepropusnog

betona
(dodavanjem aditiva betonu poboljavaju se svojstava)

Ispravno odabranom, dimenzioniranom i temeljenom konstrukcijom

Kod
K
d spremnika
ik agresivnih
i ih ttekuina
k i unutranjom
t j
oblogom
bl
od
d
keramikih ploica, stakla ili prirodnog kamena;

Nepropusnost kroz spojnicu se osigurava

umetanjem bakrenog lima i mase za zalijevanje, ili
jo bolje pomou rebraste gumene trake i kita za popunjene
reke.

Reke se zalijevaju veznim sredstvom otpornim prema tekuini koja

je u spremniku.

VODOTORNJEVI
FUNKCIJA

Vodotoranj je konstrukcija za skladitenje vode

velike varijacije oblika nosive konstrukcije i spremnika

betonski i elini

VODOTORNJEVI
FUNKCIJA

Naelo funkcioniranja vodotornja:

Pumpom (1.) se voda dovodi do vodotornja (2.)

Iz vodotornja (2.) se djelovanjem gravitacije voda dovodi do konanog potroaa (3.)

Kod vodovodnih sustava sa

vodotornjevima, pumpne stanice
slue samo za punjenje
vodotornjeva vodom

Vodotornjevi se konstantno pune

kako bi se odrao tlak u
cjevovodu

Nijedan potroa ne smije biti na

veoj nadmorskoj visini od
vodotornja da bi sustav
funkcionirao

VODOTORNJEVI
KONSTRUKTIVNI OBLICI: Pravokutni vodospremnik

Prvi vodospremnici izvedeni (1830) imali su pravokutni tlocrt s ravnim dnom

Dio sila je preuzet vlanim zategama koje su prolazile kroz vodospremnik i time bile vrlo
podlone koroziji

Zatege su oteavale ienje spremnika

Kasnije se poinju izvoditi spremnici krunog tlocrtnog oblika

VODOTORNJEVI
KONSTRUKTIVNI OBLICI: Vodospremnik s ovjeenim dnom

1860. pojavljuje se poboljani oblik konstrukcije vodospremnika u Francuskoj

Dno spremnika je ljuska koja se spaja na krune zidove spremnika gdje se formira tlani
prsten

Deformacije tlanog prstena su uzrokovala oteenja spojne konstrukcije

VODOTORNJEVI
KONSTRUKTIVNI OBLICI: Intze-ov vodospremnik

Otto Intze rijeio je 1883. problem deformacija tlanog prstena pomou konstrukcije koja se
naziva Intze-ov princip.

Formira se tlani prsten na dnu vodospremnika

Dno vodospremnika sastoji se od unutranjeg sfernog dna i vanjskog dijela dna u obliku
krnjeg stoca

Pritom su sve horizontalne sile uravnoteene i ne uzrokuju tetna naprezanja

VODOTORNJEVI
KONSTRUKTIVNI OBLICI: Barkhausen vodospremnik

Vodospremnik sa kuglastim dnom je 1898. godine izumio Georg Barkhausen

Dno spremnika je polukugla

Zbog tangencijalnog prijelaza izmeu zidova i dna nije potrebno izvoditi potporni prsten

VODOTORNJEVI
KONSTRUKTIVNI OBLICI: Klnne-ov vodospremnik

1898. godine je August Klnne patentirao kuglasti spremnik sa potpornjima

Stupovi su tangencijalno spojeni na zidove kugle (kao kod Barkhausen vodospremnika)

OBLICI SPREMNIKA TEKUINA

SPREMNICI OKRUGLOG TLOCRTA

Okrugli spremnici mogu imati jednu ili vie komora.

Zidovi manjih spremnika se esto izvode jednake debljine

po cijeloj visini, a kod veih se debljina stijenke smanjuje
prema g
p
gore.

Posebnu pozornost valja obratiti na spoj stijenke s dnom i

stropom - izvesti vute na tim mjestima propisno ih armirati.

Temeljna ploa sa stijenkama spremnika moe initi jednu

cjelinu, ili se mogu izvodit i zasebni temelji ispod stijena i
stupova i s podom izmeu temelja.

U spremnicima velikog promjera za noenje stropa se

postavljaju stupovi, najee po kvadratnoj i pravokutnoj
mrei s razmakom
mrei,
ra makom od 3,5
3 5 do 4,5
45m
m.

Stropovi okruglih spremnika se obino rade kao ravne i

rebraste konstrukcije, a vrlo su este i kupole.

Spremnici se proraunavaju na tlak vode iznutra i na tlak

zemlje izvana.

Pri proraunu se uzima u obzir kruti spoj stijene s temeljem,

odnosno s donjom i eventualno gornjom ploom.

Spremnici s
jednom
komorom

Spremnik s dvije komore odvojene

krunim zidom

Vie okruglih spremnika sa

zajednikom zasunskom komorom

OBLICI SPREMNIKA TEKUINA

SPREMNICI PRAVOKUTNOG TLOCRTA

Ovi spremnici imaju jednu ili vie komora, tako da im

volumen moe biti izvanredno velik.

U velikim spremnicima s velikim brojem komora moe

biti vie zasunskih komora.

Visina tih graevina je rijetko kad vea od 6 m.

Kutovi spremnika se ojaavaju vutama s dopunskom

armaturom za osiguranje vute.

Stropovi se najee izvode kao ravne ili rebraste

ploe.

Donja ploa moe biti monolitna i kruto spojena sa

stijenkama spremnika, ili se izvode temelji ispod
zidova i stupova s ploom izmeu njih.

Spremnici s jednom komorom

Spremnici s dvije komore

OBLICI SPREMNIKA TEKUINA

SPREMNICI PRAVOKUTNOG TLOCRTA

Kod velikih spremnika je prisutna opasnost pojave

naprezanja zbog skupljanja i mogunosti
nejednolikog slijeganja tla.

Naprezanja
p
j izazvana skupljanjem
pj j
se znatno
smanjuju ako se spremnik betonira u dijelovima.
Ostavljanjem reki i njihovim zatvaranjem nakon 28
dana vei dio skupljanja pojedinanih dijelova bit e
zavren prije zatvaranja, pa nee utjecati na pojavu
veih naprezanja.

Stijenke pravokutnog spremnika su naprezane

momentima savijanja, pa su zbog toga redovito
deblje nego kod okruglih spremnika.

Spojevi ploa moraju biti osigurani za djelovanje

pozitivnog i negativnog momenta savijanja.

Spremnici s jednom komorom

Spremnici s dvije komore

GRAENJE VODOSPREMNIKA
Primjeri

Prednapeta temeljna
ploa

Poloaj natega

Podupirai za izvedbu
krovne ploe

Sidrenje vodoravnih natega u zidovima

Prednapinjanje vodospremnika

Izvedba prednapete
krovne konstrukcije

Gotov vodospremnik
prije ukapanja

GRAENJE VODOSPREMNIKA
Primjeri

Oplata zidova vodospremnika

Izvedba prednapete krovne konstrukcije

ARMIRANJE VODOSPREMNIKA
Primjeri: okrugli spremnik

Prstenasta armatura

se proraunava za proraunsku prstenastu silu n

postavlja se u jednom, ali ee u dva sloja

Vertikalna armatura

se proraunava za uzdunu silu nx i moment

savijanja mx kao za ekscentrino naprezan
element.
Na spoju stijenke i dna spremnika vertikalna
armatura se postavlja u dva sloja, a izvan
djelovanja poremeajnih momenata u jednom ili
dva sloja, ovisno o koliini prstenaste armature.

Vertikalna i horizontalna armatura se

meusobno povezuju paljenom icom u
krutu mreu.

Armatura vora okruglog spremnika

ARMIRANJE VODOSPREMNIKA
Primjeri: pravokutni spremnik

Armiranje spremnika

Spojevi ploa

se provodi prema prethodno proraunatim reznim

silama i
provedenom dimenzioniranju po naelima koji
vrijede za ploe.
ploe

moraju biti osigurani za djelovanje pozitivnog i

negativnog momenta savijanja.

Kutovi spremnika

se ojaavaju vutama s dopunskom armaturom za

osiguranje vute.
vute

Armatura pravokutnog
spremnika

ARMIRANJE VODOSPREMNIKA
Primjeri: spremnik vodotornja

Spremnik vodotornja se armira po naelima

armiranja elemenata od kojih je sastavljen
(stijene, ploe, ljuske).

Posebnu pozornost valja obratiti spojevima

elemenata koji su najslabija mjesta u svim
spremnicima.

Armatura dna spremnika u obliku rotacijske ljuske

PREDNAPINJANJE VODOSPREMNIKA

Prednapinjanjem se izbjegava vlak u betonu izbjegava raspucavanje betona postie nepropusnost

Unutarnji pritisak tekuine p preuzima se prednapinjanjem natega na silu:

Silu p
prednapinjanja
p j j Z jje p
potrebno p
poveati zbog
gp
puzanja
j i skupljanja
p j j betona ime se osigurava
g
vodonepropusnost i spreava raspucavanje betona:

Z=pr

Z = p r + 0 d
0 rezerva tlanih naprezanja; = 0,50 do 1 MPa

naprezanja od prednapinjanja su u
ravnotei s unutarnjim pritiskom tekuine

stijenka praznog rezervoara pod

djelovanjem sile prednapinjanja Z

PREDNAPINJANJE VODOSPREMNIKA

Izvedba:
1.
2.
3.
4.

Betonska jezgra se lijeva i njeguje.

Povrina se priprema pjeskarenjem ili pod pritiskom vode.
Primjenjuje se kruno prednapinjanje pomou ureaja za obavijanje.
Mlaznim betonom se radi obloni sloj.

Dominantan prijenos sila ostvaruje se prstenastim vlanim silama

10

SEIZMIKI PRORAUN SPREMNIKA TEKUINA

SEIZMIKA OTEENJA

Oteenja spremnika
tekuine nakon potresa
u Turskoj (1999)

SEIZMIKI PRORAUN SPREMNIKA TEKUINA

SEIZMIKA OTEENJA

Oteenja spremnika uslijed djelovanja potresa:

Pojava slonove noge na dnu spremnika

uslijed izboavanja limova izazvano velikim vertikalnim tlanim naprezanjima u stijenkama

zbog momenata savijanja koji se raunski odreuju na zamjenskom tapnom modelu

Ot j kkrova i vrhova
Oteenje
h
zidnih
id ih stijenki
tij ki

uslijed valovitog gibanja fluida u elinom spremniku

11

SEIZMIKI PRORAUN SPREMNIKA TEKUINA

POJEDNOSTAVLJENI PRORAUN : Impulsno i konvektivno djelovanje

Primjenjuje se na cilindrine spremnike oslonjene na tlo (Malhotra, Wenk, Wieland: SEI 3/2000)

Postupak uzima u obzir djelovanje impulsa na tekuinu i konvektivno djelovanje tekuine u

fleksibilnim elinim ili betonskim spremnicima fiksiranim za krute temelje

Djelovanje impulsa na tekuinu smatra se da je dio mase tekuine kruto vezan sa spremnikom
- djeluje kvazistatiko optereenje
Konvektivno djelovanje (eng. sloshing) poveanje sile na konstrukciju uslijed valovitog
gibanja tekuine u spremniku

SEIZMIKI PRORAUN SPREMNIKA TEKUINA

POJEDNOSTAVLJENI PRORAUN : Impulsno i konvektivno djelovanje

Ispitivanja spremnika sa krutim temeljima pokazala su da se

dio tekuine u spremniku giba valovito s dugim periodom vibracija (konvektivni dio),

Dio tekuine koji se giba valovito odreuje visinu valova u spremniku i potrebnu slobodnu
visinu zidova spremnika iznad maksimalno dozvoljene razine tekuine u spremniku

a preostali dio tekuine se giba kruto (zajedno) sa zidovima spremnika (impulsni dio)

Kruti dio tekuine znai da se impulsna tekuina giba sa jednakim ubrzanjem kao tlo
Ima dominantan utjecaj na base shear silu i moment prevrtanja spremnika

Ovaj postupak prorauna se primjenjuje na elastinu analizu potpuno usidrenog spremnika

u temelje

Potres djeluje na sustavu

s jednim stupnjem slobode

Za praktian proraun
potrebno je promatrati
samo nekoliko prvih
vlastitih oblika vibracija

mc konvektivni dio mase

mi impulsni dio mase

12

SEIZMIKI PRORAUN SPREMNIKA TEKUINA

POJEDNOSTAVLJENI PRORAUN : Impulsno i konvektivno djelovanje

Za veinu spremnika:

0,30 < H/R < 3

H
R

visina vode u spremniku,

radijus
j spremnika
p

Prvi impulsni vlastiti oblik (kruto gibanje) i prvi konveksni vlastiti oblik (valovito gibanje)
zajedno obuhvaaju 86 98 % ukupne mase tekuine u spremniku
Preostali dio tekuine vibrira
primarno u viim impulsnim vlastitim oblicima u visokim spremnicima (H/R > 1) i
u viim konvektivnim vlastitim oblicima u irokim spremnicima (H/R 1).

SEIZMIKI PRORAUN SPREMNIKA TEKUINA

POJEDNOSTAVLJENI PRORAUN : Impulsno i konvektivno djelovanje

Pojednostavljeni proraun se temelji na modificiranoj teoriji Velestos-a

Modifikacije u teoriji omoguuju:
a) Modeliranje spremnika samo s prvim impulsnim i prvim konvektivnim vlastitim oblikom vibriranja
b) Kombinaciju
viih vlastitih impulsnih modalnih masa s prvim impulsnim vlastitim oblikom vibriranja i
viih vlastitih konvektivnih masa s prvim konvektivnim oblikom vibriranja

c)

Odreivanje impulsne i konvektivne visine ime se u obzir uzimaju vii vlastiti oblici za proraun
prevrtanja spremnika

d)

Poopenje izraza za impulsni period vibracija kako bi se izraz mogao primijeniti za spremnike od
elika i betona razliitih debljina stijenki

Impulsni i konvektivni
odgovor spremnika
kombiniraju se sumiranjem

13

SEIZMIKI PRORAUN SPREMNIKA TEKUINA

POJEDNOSTAVLJENI PRORAUN : Impulsno i konvektivno djelovanje

Impulsni prirodni period vibracija:

K
Konvektivni
kti i period
i d vibracija:
ib ij

h
E

H
Ci, Cc

ekvivalentna jednolika debljina stjenke (srednja debljina)

modul elastinosti materijala
gustoa tekuine u spremniku
visina vode u spremniku
koeficijenti iz tablice

SEIZMIKI PRORAUN SPREMNIKA TEKUINA

POJEDNOSTAVLJENI PRORAUN : Impulsno i konvektivno djelovanje
Impulsni Ci i
konvektivni koeficijenti Cc
Impulsna mi i
konvektivna mk masa
u odnosu na ukupnu
masu tekuine ml

14

SEIZMIKI PRORAUN SPREMNIKA TEKUINA

POJEDNOSTAVLJENI PRORAUN : Ukupna posmina sila

Ukupan base shear :

mi impulsni dio mase

mw masa zidova spremnika

mr masa krova spremnika

mc konvektivni dio mase

Se((Timp) impulsno
p
spektralno
p
ubrzanje
j

dobiveno iz elastinog spektra odgovora sa 2 %

priguenja za eline spremnike i spremnike od
prednapetog betona,
a za AB spremnike iz elastinog spektra
odgovora konstrukcije sa 5 % priguenja

Se(Tcon) konvektivno spektralno ubrzanje

dobiveno iz elastinog spektra odgovora sa 0,5

% priguenja

SEIZMIKI PRORAUN SPREMNIKA TEKUINA

POJEDNOSTAVLJENI PRORAUN : Moment prevrtanja iznad temeljne ploe

Moment prevrtanja iznad temeljne ploe M

uzrokuje prema teoriji greda tlana vertikalna naprezanja u dnu zida:

hi visina teita impulsnog dijela tekuine

hw teite zida spremnika

hr visina krova spremnika

hc visina teita konvektivnog dijela tekuine

mi impulsni
p
dio mase

mw masa zidova spremnika

mr masa krova spremnika

mc konvektivni dio mase

Se(Timp) impulsno spektralno ubrzanje

Se(Tcon) konvektivno spektralno ubrzanje

15

SEIZMIKI PRORAUN SPREMNIKA TEKUINA

POJEDNOSTAVLJENI PRORAUN : Moment prevrtanja ispod temeljne ploe

Moment prevrtanja neposredno ispod temeljne ploe M

ovisi o hidrodinamikom pritisku na zidove spremnika kao i o pritisku na temeljnu plou:

h'i visina teita impulsnog dijela tekuine (iz tablice (slajd 23) ili sa slike)

hw teite zida spremnika

hr visina krova spremnika

h'c visina teita konvektivnog dijela tekuine (iz tablice (slajd 23) ili sa slike)

mi impulsni
p
dio mase

mw masa zidova spremnika

mr masa krova spremnika

mc konvektivni dio mase

Se(Timp) impulsno spektralno ubrzanje

Se(Tcon) konvektivno spektralno ubrzanje

Impulsna i konvektivna visina

tekuine u odnosu na ukupnu
visinu tekuine u ovisnosti od H/R

SEIZMIKI PRORAUN SPREMNIKA TEKUINA

POJEDNOSTAVLJENI PRORAUN : Momenti prikladni za dimenzioniranje

Spremnici na prstenastim temeljima:

Moment M slui za dimenzioniranje

zidova,

sidrenja u temelje

i temelja

Spremnici na temeljnoj ploi:

Moment M slui za dimenzioniranje

t
temelja
lj

Moment M slui za dimenzioniranje

zidova

i sidrenja

16

SEIZMIKI PRORAUN SPREMNIKA TEKUINA

POJEDNOSTAVLJENI PRORAUN : Vertikalni pomak tekuine

Vertikalni pomak tekuine (visina vala):

SPECIJALNE INENJERSKE GRAEVINE

SLJEDEE PREDAVANJE

elini tornjevi,
j , jarboli,
j
, dimnjaci
j
projektiranje

17