tv Gredelj

MAPA/jednom
PROIZVODNIH
JEDINICA

Radionica za opremu
lokomotiva, Nova
tokarska radionica i
Radionica za strojnu
obradu (1901.),
(1681,00 m2)

10
09
08
07

ine 11.98 ha i poloaja u samom centru grada, jedan je od njegovih kljunih prostornih i razvojnih resursa te potencijalno budue sredite. Grad
Zagreb ga je 2006. kupio od TV Gredelj za 88 milijuna eura, a 2007.
prodao za isti iznos Zagrebakom holdingu. Od kraja 19. stoljea, kada
je kompleks izgraen, do 2011., kada ga je TV Gredelj napustila, zbog
proizvodnog je karaktera bio zatvoren za javnost, a time i u velikoj mjeri
nepoznat u mentalnoj mapi grada. Uz izgradnju tvornikih zgrada, izvede-

05

kraj Save koje je 1600 m dugim cjevovodom opskrbljivalo Strojarnicu Kraljevskih ugarskih dravnih eljeznica vodom. U vremenu izmeu gaenja
industrije i budue reurbanizacije valja propitivati njegovu buduu ulogu
u kontekstu grada, ali i zabiljeiti ono efemerno.
Najstariji, arhitektonski i povijesno-urbanistiki najvrijedniji objekti unutar
kompleksa TV Gredelj radionica za montau lokomotiva, radionica za
opremu kola, radionica za kovae i kazanije, nova tokarska radionica i

Vaga (204,80 m2)

Radionica za opremu
lokomotiva, Remont
okretnih postolja,
Kadrovska sluba
(1894.) i proirenje
(1912.), (6746,40 m2)

tine Ministarstva kulture RH iz 2004. i upisani u Registar kulturnih dobara

13

04
03

Pisarnica, upravna zgrada i knjigovodstvo

(1932.), (547,18 m2)

15

(1894.), (477,99 m2)

16
17
18

Obrazovni centar, nekadanji muzej TV

Gredelj (1961.), (66,55 m2)

kao dio cjelovitog industrijskog krajolika - integralnog kompleksa neka-

Glavna porta (58,22 m )

danje Strojarnice. Dvije godine kasnije, prema rjeenju iste uprave Mini-

starstva kulture (Zagreb, 6. lipnja 2006.) najvia razina zatite je uskraena

1A/Blagovaonica

svima osim radionici za opremu kola. Svrstavaju se u graevni fond ambijentalne vrijednosti to podrazumijeva tek preporuku ouvanja graevina
odnosno karakteristinih izvornih dijelova graditeljske strukture, opreme
i inventara uklapanjem u buduu strukturu. Preporuka, meutim, budue
investitore ni na koji nain ne obvezuje na uvanje objekta, pa se on moe i
proizvoljno sruiti. Kako u spomenutim objektima jo uvijek postoje izvorni eljezni nosai i prijenosnice te radionika oprema (skupina od trinaest
strojeva u svibnju 2008. zatiena kao kulturno dobro i upisana u Registar),
a kompleks je sauvan u gotovo izvornom stanju, prostor Gredelja je iznimno znaajan za nacionalnu ali i europsku industrijsku arheologiju.

za radnike, KUD
eljezniar (ranije
KUD Vinko Jeut),
telefonska centrala
(1894.), (1147,62 m2)

01

leajeva (1894.), (1018,75 m2)

Tokarnica i kovanica: kompresornica,
armature, alatnica (1894.), (734,00 m2)
Kotlovnica (1932.) (650,00 m2)
Radionica automehaniara (273,00 m2)

Peta putnika
radionica za opremu
kola: prijenosnica
(1894.), (12334,00 m2)

19

(2788,50 m2)

64
63
62
61

Radionica za opremu kola proirenje:

skladite stakla, hangar (1912.), (260,70 m2)
Zgrada PD-a (104,76 m2)
Pilana trupaca (1929.), (173,63 m2)
Skladite - hangar (238,70 m2)

radionica za opremu
kola: lakirnice,
konica, tapetarija
(1894.)

(1175,00 m )
2

Radionica za montau
elektrinih i diesel
lokomotiva s ispitnom
stanicom (1950-e),
(9623,25 m2)

28A/Liilnica, (1894.)

29
30

Trafostanica TS1

31

Uenike radionice

Hrvatskih eljeznica

28B/Stare uenike

radionice, Stara
elektrina centrala (1912.)

da se naslijee TV Gredelj kako (rano) industrijska batina, tako i isku-

(97,38 m )

(442,60 m2)
Radionice stolara,
(631,00 m2)

33A/

65

II

III

64

01

07

Publikacija je tiskana uz financijsku podrku Zaklade

teljica projekta Gredelj stanje izmeu

Kultura nova i Ministarstva kulture RH. Miljenja izra-

Dizajn / Ivan i Dorja Benussi (Benussi&theFish)

ena u ovoj publikaciji odraavaju iskljuivo miljenja

Izvori / koriteni su podaci iz studije Strojarnica dravne eljeznice - Glavne radionice eljeznikih vozila

autora i ne izraavaju nuno stajalita Zaklade Kultura

66

18

09

21

03

12

10
04

05

06

11
10

67A

13

nova i Ministarstva kulture RH.

(Zagreb: Regionalni zavod za zatitu spomenika kulture

u Zagrebu, 1992) i vaei tlocrt u zadnjoj godini rada

58

preuzet od TV Gredelj
Fotografije / piro Dmitrovi (6, 10, 11, 19, 53), Vanja
Radovanovi (12, 14), Saa impraga (36)

57
56

54

Arhivske fotografije i nacrti / Hrvatski eljezniki muzej, Dravni arhiv u Zagrebu

55

Ideja o izradi mape / Saa impraga

19

32

29

47
46

48

51
49

Produkcija / Udruga za interdisciplinarna i interkultural-

33

23

50

53

28A

24

17

52

30
28B

15
16

63

41

45

43

IV

40

35

37

42

36

44

38

eljezniki muzej), Mladen Sokele, Slavko Mari, Hrvoje

teta u Zagrebu, TV Gredelj

59

60

10

Skladite otpada iz restorana (45,56 m2)

Sindikat TV Gredelj (70,00 m2)

20

40M

KOMPLEKS GREDELJ / situacija

MJ. 1:1600

Skladite plina i kisika (103,84 m2)

Skladite koione opreme (304,47 m2)
Galvanizacija, tiskara, elektronika obrada podataka,
Hrvatski eljezniki muzej (1932.), (659,65 m2)
Priruno skladite, drvena upa (180,54 m2)
Ljevaonica: efekt lak (1932.), (357,74 m2)

Ljevaonica: Stolarija
za izradu drvenih
modela (1922.),
(82,68 m2)

Ljevaonica: istionica (1932.), (1585,84 m2)

Ljevaonica bijele kovine (1932.), (284,85 m2)
Ljevaonica: skladite (1932.), (191,40 m2)

Ljevaonica: tlani lijev,

obojeni metali (1932.),
(650,91 m2)

36
37
38

39

50
49
48
47

46
Novi restoran (1484,00 m2)
Skladite hrane (285 m2)

Ambulanta, kasnije HVIDRA

(196,00 m2)

Bunarska stanica (24,23 m2)

Kovanica pera:
cjevara i gibnjara
(1932.), (1189,20 m2)

51

Stari restoran
- skladite
(600,30 m2)

39

67

ivi, Igor Kuduz, Studijski arhiv Arhitektonskog fakul-

61

34
35

31

28

14

strukture) Biserke Dumbovi Bilui i Leonide Kova

Zahvala / piro Dmitrovi, Tamara tefanac (Hrvatski

62

26

27

Janko Gredelj (Inventarizacija prostora i graevinske

na istraivanja (UIII), 2016.

25

02

1A

Koncept i ureivanje mape / Antonija Komazli, vodi-

08

22

20

52

45
44
43
42
41
40

stanovanje (1894.)

Prodajno skladite (1932.), (203,31 m2)

53

Vodocrpilite na
Savi: Vodovod
dravne eljeznice
(1894.)

66

Zgrada za

67A/Djeji vrti

Petrinjsku i Trnjansku ulicu (1894.)

bravara, elektriara

stvo rada i proizvodnih procesa, ali i ekonomski znaaj ove tvornice za razvoj Zagreba uini prisutnijim u javnoj sferi.

56
55
54

67

(1898.)

Pjeaki most preko pruge koji je povezivao

57

33

ovaj prostor prvo treba otvoriti javnosti. Ova je mapa stoga jedan pokuaj

60
59
58

Komora za lakiranje Marini s aneksima

Vodotoranj (1930-e)

V Juna porta: Ulica grada Vukovara

liteta natjeaja je u kvaliteti programa. Zarez. Vol. XV No. 360, str. 25-30),

Spremite za materijal i nabava (1894.),

19A/Peta putnika

IV Istona porta: Strojarska cesta

se prethodno na tom mjestu odvijala (Iva Mareti, u: impraga, S. Kva-

65

Otprema, kontrola (102,15 m2)

Garaa Muzej

32

eljezniarsko strojarniko naselje

28

Tokarnica i kovanica: radionice osovinskih

III Kolni ulaz

a da to ne bude nita manje vrijedno po razvoj grada od proizvodnje koja

27

Tokarnica i kovanica:
radionice osovinskih
slogova i bandaa
(1894.), (1249,00 m2)

II Ulaz vagona

tencijala moe donijeti gradu i onima koji u njemu ive ili se u njemu nau

22

Trafostanica TS2 (90,60 m2)

I Glavna porta: Trnjanska cesta 1

Da bi se odgovorilo na pitanje to prostor tog mjerila, takve povijesti i po-

21
23
24
25
26

14

Hala Macosa (951,55 m2)

Zgrada tehnikih poslova, tapetarija

02

vodotoranj izvorno su zatieni rjeenjem Uprave za zatitu kulturne ba-

12

Trafostanica TS4 (14,12 m2)

Kontrola kvalitete
(117,04 m2)

20

Tokarnica i kovanica
(1894.), (1168,00 m2)

garderoba vozaa (433,70 m2)

06

ni su i veliki infrastrukturni zahvati, poput Strojarske ceste i vodocrpilita

11

Radionica elektrokolica,

Ova je mapa dio projekta Gredelj stanje izmeu koji tematizira trenutano stanje biveg kompleksa Tvornice eljeznikih vozila Gredelj. Veli-

Radionica za opremu
lokomotiva, Kotlarska
radionica, Cjevkara
(1896.), (2510,89 m2)

Stari vodotoranj
(1894.-1986.)

Vatrogasci, elektriari (1932.), (278,20 m2)

Plinska stanica (24,00 m2)
Alatnica (1932.), (1030,80 m2)
Bravarska radionica: hangar (1932.), (324,50 m2)
Akumulatorska stanica, skladite drvene
grae (1912.), (1520,00 m2)

Tesarna - radionica
za obradu drva,
evidentno skladite
(1911.), (600,00 m2)

Vodoinstalateri, uredi odravanja (1932.), (200,00 m2)

Garderoba odravanja, stolari (1932.), (200,46 m2)
Radionice stolara, liilaca i limara (390,20 m2)
Bunarsko postrojenje 2 (25,80 m2)
Suionica drva, iskuhaona (325,50 m2)