Professional Documents
Culture Documents
1.
2.
a.
Q
r
a
b
r
3.
4.
5.
Odrediti podunu kapacitivnost koaksijalnog kabla iji je popreni presek prikazan na slici 2.
Veliine oznaene na slici smatrati poznatim.
Poluprenici unutranje i spoljanje elektrode sfernog kondenzatora su a=2cm i b=3.5cm. U
kondenzatoru se nalaze dva koncentrino postavljena dielektrika debljina d 1 i d2, relativnih
dielektrinih konstanti r1=4 i r2=5. Odrediti d1 i d2 tako da je E1max=3E2max. Kolika je energija
ovog kondenzatora? Naelektrisanje elektrode je Q=3,17C.
13.
14.
15.
16.
17.
18.
19.
20.
21.
22.
23.
24.
25.
telo Q3 = 0.15nC se nalazi u taki (0, a3/2). Ako je a=10 cm. Odrediti vektor jaine
elektrinog polja u taki P (a/2, a3/2).
Za koliko se promeni energija ploastog kondenzatora ispunjenog tenim dielektrikom
relativne dielektrine konstante r=6, ako mu se ploe razmaknu za etvrtinu prvobitnog
rastojanja? Povrina ploa tog kondenzatora je S=2cm2, prvobitno rastojanje izmeu ploa
d=4mm a stalni napon na njegovim krajevima U=25V. Smatrati da kondenzator stoji
vertikalno i da je koliina dielektrika u njemu konstantna.
Dva takasta naelektrisanja, Q1=3nC i Q2=4nC nalaze se na rastojanju d=9cm. Koliki je
napon UAB, ako su take A i B na jednoj treini puta od prvog, odnosno drugog
naelektrisanja? Koliki rad izvre Kulonove sile pri premetanju takastog naelektrisanja
Q3=1nC iz take B u taku A?
Dva mala tela naelektrisanja Q1=6nC i Q2=9nC nalaze se na rastojanju r=30cm. Ako se ta
dva tela priblie, dodirnu pa razdvoje na isto rastojanje, za koliko se promeni sila koja deluje
izmeu njih?
Tri takasta naelektrisanja, Q1=3nC, Q2 i Q3=-6nC nalaze se u temenima jednakostraninog
trougla stranice a=10cm. Odrediti nepoznato naelektrisanje ako je potencijal take A, na
sredini dui koja spaja poznata naelektrisanja, jednak nula. Koliki je intenzitet vektora
elektrinog polja u taki A? Nacrtati pravac i smer vektora. Sredina je vazduh.
Takasta naelektrisanja Q1=6 nC, Q2 i Q3=7 nC nalaze se u temenima pravougaonika
stranica a=7cm i b=4cm. Taka A je dijagonalno od temena sa naelektrisanjem Q 2, koje je
blie naelektrisanju Q3 nego Q1. Izraunati tip i koliinu naelektrisanja Q2 tako da potencijal
take A bude jednak nuli. Referentna taka je u beskonanosti.
U temenima kvadrata stranice a=10cm nalaze se tri takasta naelektrisanja Q 1=5nC,
Q2=3nC i Q3=2nC, tako da je nezauzeto teme dijagonalno od Q2. Izraunati intenzitet,
pravac i smer sile koja deluje na naelektrisanje Q3.
Odrediti maksimalnu vrednost koliine elektriciteta kojom se moe opteretiti sferni
kondenzator iji su poluprenici elektroda a i b (b>a). Dielektrina vrstoa vazduha iznosi
30kV/cm.
Dva takasta naelektrisanja, Q1=2nC i Q2=1.5nC nalaze se na rastojanju a=5cm. Na sredini
rastojanja izmeu njih nalazi se probno takasto naelektrisanje Q=0.5nC. Za koliko e se po
intenzitetu promeniti rezultujua sila koja deluje na probno naelektrisanje, ako se dovede
takasto naelektrisanje Q3=Q1, tako da se Q1,Q2 i Q3 nalaze u temenima jednakostraninog
trougla.
Sferni kondenzator sa elektrodama poluprenika a=0.7cm i b=2.1cm ispunjen je dielektrikom
relativne konstante r=2,75. Izraunati kolika bi trebalo da bude visina drugog, cilindrinog
kondenzatora sa istim poluprenicima elektroda, bez dielektrika, da bi imao istu
kapacitivnost kao sferni kondenzator? Ako je sferni optereen koliinom naelektrisanja
Q=15pC, koliki je napon na njegovim krajevima i kolika mu je energija?
Takasta naelektrisanja Q1=6nC, Q2=8nC i Q30, nalaze se u temenima pravougaonika
stranica a=15cm i b=20cm. etvrto teme je taka A, pri emu je Q 1 najblie a Q3
najudaljenije od take A. Odrediti Q3 tako da potencijal take A bude jednak nula. Koliko je
pri tome jaina elektrostatikog polja u taki A? Sredina je vazduh.
Takasta naelektrisanja Q1=6nC, Q2=8nC i Q3=10nC nalaze se u temenima pravougaonika
stranica a=15cm i b=20cm. etvrto teme je taka A, pri emu je Q 1 najblie a Q3
najudaljenije od take A. Odrediti jainu polja, potencijal i energiju elektrostatikog polja
take A. Sredina je vazduh.
Za koliko se promeni energija sfernog kondenzatora ispunjenog tenim dielektrikom
konstante r=6, ako mu dielektrik iscuri do polovine, a odrava se na konstantnom naponu
U=12V? Poluprenici unutranje i spoljanje elektrode su a=4cm i b=7cm.
Tri mala tela naelektrisanja QA=4nC, QB=7nC i QC=8nC nalaze se u temenima jednakokrakog trougla ije su stranice AB=10cm i BC=AC=13cm. Nai vektor jaine elektrinog polja
u taki D, na polovini dui koja spaja negativna naelektrisanja (nacrtati sliku). Koliki su
naponi UAB, UBC i UAC?
26. Takasta naelektrisanja Q1=8nC i Q2 se nalaze u temenima kod otrih uglova pravouglog
trougla, tako da je nepoznato naelektrisanje blie pravom uglu. Odrediti to naelektrisanje
ako se zna da je napon izmeu temena kod pravog ugla i sredine hipotenuze jednak nula.
Katete su duine 9cm i 12cm.
27. Naelektrisanja Q1=6pC, Q2 i Q3=6pC postavljena su u temena pravougaonika stranica
a=4cm i b=6cm, kao na slici 4. Izraunati nepoznato naelektrisanje, ako je napon U AB=1V.
Za koliko e se promeniti napon izmeu taaka A i B ako tela naelektrisanja Q 1 i Q3 zamene
mesta. Sredina je vazduh.
Sl.3.
Sl.4.
r1
r2
r3
28. Izraunati energiju ploastog kondenzatora na slici 3. Poznato je: S=15cm 2, d=4mm, r1=2.7,
r2=3.1, r3=3.9 i U=10V. Dielektrici dele kondenzator na tri jednaka dela.
29. Ploasti kondenzator ima elektrode povrine 4.5 cm2, rastojanje izmeu njih 5 mm i
optereen je koliinom naelektrisanja 12 pC. Za koliko e se promeniti energija tog
kondenzatora ako se izmeu ploa ubaci dielektrik relativne konstante 4.2, a rastojanje
izmeu elektroda povea za 1 mm? Kolika je maksimalna koliina naelektrisanja kojom se
moe opteretiti ovakav kondenzator bez dielektrika, ako je kritino polje 30 kV/cm?
30. Dva takasta naelektrisanja razliitog znaka nalaze se na rastojanju d=70cm. Potencijal
take koja se nalazi na sredini dui koja spaja naelektrisanja je 5V a intenzitet vektora
elektrinog polja u toj taki je 12 V/m. Kolika su takasta naelektrisanja?
31. Tri mala tela naelektrisanja Q1=4nC, Q2=7nC i Q3=8nC nalaze se u temenima jednakostraninog trougla stranice a=10cm. Nai vektor jaine elektrinog polja i potencijal u taki A,
na polovini dui koja spaja negativna naelektrisanja.
32. Ploasti kondenzator sa elektrodama povrine 4cm 2 i rastojanjem 35.4m, ispunjen je
dielektrikom relativne konstante 3. Ako bi dielektrik iscurio do polovine, izraunati u kom
sluaju bi nova vrednost kapacitivnosti bila vea: kad je kondenzator postavljen horizontalno
ili vertikalno.
33. Sferni kondenzator sa poluprenicima elektroda a=2cm, b=4cm, potpuno je ispunjen sa dva
koncentrino postavljena dielektrika. Dielektrik uz unutranju elektrodu ima relativnu
konstantu r1=5,2 a onaj uz spoljanju relativnu konstantu r1=2,7. Kolike su debljine tih
dielektrika ako su maksimalne vrednosti jaina polja u oba dielektrika iste? Kolika je
kapacitivnost tog kodenzatora?
34. Cilindrini kondenzator naelektrisan podunom koliinom naelektrisanja Q=7,5 C/m ima
poluprenik unutranje elektrode a=1.5 cm a spoljanje b=3cm. Za koliko e se promeniti
(poduna) energija tog kondezatora ako se u njega unese koaksijalni dielektrini sloj (oblika
omotaa valjka) debljine d=5mm, relativne dielektrine konstante 4.2 i postavi uz unutranju
elektrodu?
35. Koaksijalni kondenzator koji ima poluprenike elektroda a=2cm i b=2a, ispunjen je sa dva
dielektrina sloja iste debljine, postavljena koncentrino. Sloj koji nalee uz unutranju
elektrodu ima relativnu propustljivost r1=5, a onj koji nalee uz spoljanju r2=8. Za koliko bi
se promenila poduna kapacitivnost ovog kondenzatora kada bi zamenili mesta slojevima?