woe REPETITORIJ ZA PRIPREMU KADIDATA ZA ISPIT VODITELJA BRODICE - Kategorije “A” - Kategorije "B” - PODSJETNIK U PLOVIDBI (za internu uporabu )VODITELI BRODICE KATEGORIJE "4" Kandidat za ‘spit ‘mora imati najmanje 15 loPenim ispitom moe upraviftt s brodi¢om do 6m duzine orivnom snagom motera do SkW u pod i Ho obuhvata plovidbu unutetnjim terterjalaion morskima vodama i vodama Koje so prstupetne s mora, Preusa koostrukei plovila, ova podueja si podtjeljena na tri zone opranitenja~ na plovidbu 6, 3 ili 1 NM ‘od obale kopna i otcka. Uvjerenje @ osposoblienostvrijedi dozivorno. VODITELI BRODICE KATEGORIJE "3" Kandldat mora imati najmanje 16 godina Hivors. Do svoje 18-2 godine imat ée ogranienje snage motora do 15 KW. Voditelj brodice kategorije "B* moze zapovijedati i upravijati s plovilom koje je-upisano w odevidnik kao "brodica”. To znati plovilo fi) {12 m duljine ili do 15 G te jahom do 20 BEY Sve to samo za osobue (turisticke i Sportske} potrebe a ne gospodarski prijevoz jedi ili tereta uz naplatu. Nema ograni¢enja porivne snage rotota ~ podtitje plovidbe ITT 1 TY] a uyjorenje takoder vrjedi dotivotno, Pogledajte ispitni program ~ ispitne pitanja za pojedinu kategoriju. Program ispita xa Voditelie brodica Kategorije B ‘Cispltna pitanga ~ zapisnikispita 1 POMORSKA PLOVIDBA 1. Poznavanje pomorskit karata i planova 2. Rad:na pomorskoj karti 2.1. Kurs, azinnut§ praméoni kut 23. Udaljenost 24 Koordinate 3. Oshove terestitke navigacije Odredivanje i ucrtavanje totke broga 4. Prirutnici za navigaciju ( poljar, Popis svjotala i drugi ) $. Kompas 6. “Upotreba elokaronskib pomagala na brodict 6.1 Radar 6.2. Duibinomjeri 63. Brzinomjeri 7. Plovni putovi i AL MOTORISTIKA I ZASTITNE MJERE 1, Podjela mohani¢kih porivniuredaja 5 75 2. Osnovni pojmovi o radu-pripréme za pogon, upucivange i zausavijanje 3. Nevin! upudivanja, pochiazivanja i hladenja motora, 4, Kontrola rada, instrument za kontrol 5. Dijagnosticiranje kvarova i njovs otklanjanje & Alumulatori,gorivo, mani gos oes 7. Brodske instalacije isala, IALA sustay “Ti POMORSTVO, PROPISI 12 Propisio plovidbi i Vssteii tipovi brodica i jabti Elementi konstrakeije i obiljezja razlitith tipova brodica ‘Oprema brodice ‘Stabilnost brodice Konopi, sidra iuziovi Meteorolo 5.1. Meteorolodki element 52. Vjetrovi, morske struje ¥ valovi 5.3. Plima i oseka 5.4. Texjesta iupozorenja IV MANEVRIRANJE BRODICOM, SIGURNOST PLOVIDBE { PRUZANJE PRVE POMOCI . Pravila 0 izbjegavanju sudars 2, Sujeila—dneval i zvuted signali 3. Manevriramje brodicom: Plovidba, pristajanje, sidrenje i verivanje w svim wemenskim oyjetima 4. Suradnja sa suzbom za tiganje i spaSavanje (NRCC) u shaGaju opasnosti i onetséenja mora 5. Signali opasnosti 6, Predivijavanje ns mora 7. Upotreba sredstava za spasavanje 8. Pretanje prve pomoti ‘Y_POMORSKA RADIOTELEFONSKA S1UZBA 1. Isprave brodske radijske telefonske posteje 2, Dijelovi radijske telefonske postaje 3. Opéi postupak 2a spostavijanje vere 4, ldentifikactja i poztvmi zmake 5. Signal za pogibelj, poziv i porka pogibeli 6. Signal poruke o hitnosti {signal i poruke o sigurnosti ‘7.Red prvenstva radio prometa 8, Upornba medunarodae tablice 2a sricange slova i brojev 9. Rakovanje raddio telefonskom postajom i provjeraradiske postaje pri puStanfs ured 10, Osnovna natela "Svjetskog pomorskog susiava 7@ posibel{ i sigurnost” — GMS sustava Program ispita za Voditelje brodica kategorije A ‘Cispitna pitanja — zapisnik ispite } OSNOVE PLOVIDBE 1. Pomerske karte 2.Gitanje pomorsiih karti 3. Odredivanje kursa 4. Odedivanje vdaljevosti 5, Pravil irbjegavanja sudara na 6. Praktigan prikez s modelima 10. Sign epost LL. Konopi iuzlovi 12. Meteorologija 153 Vjelrovi na Jadram,YODITELJ BRODICE KATEGORIJE "A’ Kandidat za ispit ‘imord imati najmanje 15 godina_tivota. S polozenim ispitom mo%e upravijati brodicom do (6 m dutine jporivnom snagom motora do, SkW u podrudju plovidbe Il IY Bio obuhvaéa plovidbu unutafajim teritorjalnim morskim vodama i vodame koje su pristupatne s mora, Prema konstnikeil plovila, ova podrutja su podijeljena ma tri zone ogronitenja ~ na plovidiu 6, 3 ili 1 NM od obsle kopna ili otoka. Uvjerenje 0 osposobljenosti vrijedi dozivotno, ‘YODITELJ BRODICE KATEGORIE "B" Kandtidat mora imati ngjnaije 16 godina Zivota. Do svaje 18-te godine imat ¢e ograaitenje mage motora do 15 KW. Voditelj ‘beodice Kategorije “B* move zapovijedat j upravijat s plovilom koje je upisano w otevidnik kao “brodica", To znati plovilo fig] 2 m duljine ii do 15 G te jahtom do 20 BT Sve to samo xa cosobne (luristidke i Sportske) potrebe a ne gospodarski prijevoz judi iti tereta ux naplatn, Nema ogranitenja porivme snage motora — podnudje plovidbe ‘a uvjeresje takoder vijedi dozivotno, Pogledafte fspital program ispitna pitanja za pojedinu Kategoriju. za Voditelfe brodica ka ‘Cispitna pitanja —zapisnik ispita ) rife B IT POMORSKA PLOVIDBA 1. Poznavanje pomorskih karata i planova 2. Red na pomorskoj karti 2.4. Kurs, azimut i pramtani kot 2.3. Udaljcnost 2.4. Koordinate 3. Osnove teresti¢ke navigactje 3.1. Odredivanj i vertavanje tothe broda 4. Prinuénici 2a navigaciju ( peljari, Popis svjtala i drugi ) 5. Kompas 6. Upotreba elektronskih pomagala na brodici 6.1 Radar 6.2. Dubinomjeri 6.3. Brzinomjeri 7. Plovni putovi i balisata, ALA sisay 1. Podjela inebani¢kih porivnil uredaja: es 2 Gab ae en ea ie : zassiasijanje 3. Notini upucivnje, podmazivanja jhlaéenja molora, 4. ‘Kontrola rada, instrumenti za kontrolu © 5! 5. Dijagnostisiranje kvarova injihov otkanjanje 6.. Akuanelator, gorivo, krcan(e gorva-preos 7. Brodske instalacije § ‘8. Sredstva zn gatenje polars. 92. Mijere predostistnost idles 10. Natin prikupljan nay Praia beteana a 12) prove bron sib 2. Vrstei fipovi brodica i jabti 2.1, Elementi konstrukeije { obiljedja rativitih tipova brodica 2.2. Oprema brodice 3. Stabilnost brodice 4, Konopi, sidra iuzlovi 5. Meteorologija 5.1. Meteorolotki clementi 5.2. Vjetrovi, morske stuje i valovi 5.3. Pimps i oseke 5.4, Tnxje8ta iupozorenia TV MANEVRIRANJE BRODICOM, SIGURNOST PLOVIDBE I PRUZANJE PRVE POMOCI 1. Pravilao izbiegavanju sudara 2 Sujetla~ dneval i zvotnisignali 3. Maacveirane brodicom: Plovigha, pristjane,sidrenje + vezivanjeu svim vremenskio yjetiona 4. Somdinja sa slutbom za tragane tspadavanje (MCC) shuteju opasnost i eneti8éenja mora 5, Signali opesnosti 6. Pretivijavanje na mora 7, Upotcba sredstava za spaSavaije 8, Prutanje prve pomoéi Y POMORSKA RADIOTELEFONSKA SLUZBA 1, Isprave brodske radijske telefonske postgje 2, Dijelovi radijske telefonske postaje 3. Opti postupak za uspostavijanje veze 4. Identifkacija i pozival zmak ‘5. Signal za pogibel, poziv i poruka pogibelji 6. Signal iporuke o hitnosti signal i poroke 0 sigumosti 7.Red prvenstva a radio prometa 8. Uporaba medunarodne tablice 2a sricanje slova i brojeva 9, Rokovanje raddio telefuuskom postajom i provjeraradijske -postaje prije pustanja u rad 10. Osnovna natela "Syjtskow pomorskog sistava 22 scaibelj i sigurnost" ~ GMDSS sustava Program ispita za Voditelje brodica kategoriie A. (ispitna pitanja ~ zapisnik ispita ) ‘OSNOVE PLOVIDBE 1. Pomorske karte 2.Citanje pomorskih karti 3. Odestivanje kursa 4. Odredivanje udaljenosti 5, Pravla inbjegovanja sudara na ‘ora 6. Praktiven prikez s moielina, 7, Svjetia na brodovima 8. Dnovni zmakovi 9. Zvudni signalt 10. Signali opasnosti 11, Konopi i uzlovi 12. Meteorologija 13, Vjetrovi na JedranuA. sada, idemo nekakvim na’im redom. Za podetak, sviadat 6emo: OSNOVE BRODOGRADNIE Covjek je najprije zaplovio na ‘ajaSenoj Zivotinjskoj mjeSini. Onda je gradio splavi od trstike i pruéa, pa Ja splavi od drvenih trupaca povezanih biljaim aknima, koZom ili nekakvin kouopima. Dosjetio se aim izdupsti korito od debljeg drvenog trupea .... i sajzad je doSoo i do toga, da na neku osnovu — okosnicu polate oplatu trupa plovila. Oplatu od kore deveéa ili Zivotinjskih ko#a a onda i drvenih dasaka, takozvanih, duzica J u Dalmaciji su to tmadiri /. Ida skratimo. Plovila se danas grade i od metala, ammiranog betona, gume i sintetitaih matesijala Koje nazivamo jos i plastikom. ‘Nazivi i opisi izrade plovila, bazirani su jo8 i danas na « drveno j» brodogradnji ~ pa éemo i mi od te osnove, Na donjem crtez pratit Gemo nazive pojedinib dijelova plovila, i i j J ; ea SLL -Glavai dijelovi drvene brodice/ ovdje tipa spasaren/ I-kobilica, 2-zattitna letva, 3 i 4 — Praméana statva i protustatva,S- krmena statva s okovima za Kormilo. 6-rebro, 7-letva klupnjaka, §-razma, 9-vijenac protustatve i statve, 10-Klupa, {I-temenj svod korita, 12+ platica,L3-oplata, 14-krmeno zrcalo, 15-Zuljnica ili bokoititnica Brodograditelj najprije postavija kobilicu. Ona Ge bili postavijena okomito na du korita a donjim dijelom bit ée_u more i osiguravati odravanje stabilnog, pravca kretanja u plovidbi. Na nju se s jedne strane Postavija praméana statva a s druge strane krmena statva. Izmedu njih po cijeloj duzini kobilice graditelj postavlja rebra, To sve skupa naziva se okosnicom broda ii brodice. Na tu okosnicu /kostui/, polade se obloga — duzice ( platice, madiri ). To oblatenje ckosnice drvenim duticama moze se obavijati na tri osnovna natina. -)Preklopna grada, c)Dijagonalna grata. I-kobiliea, 2- rebra, 3-duzice ili platice, 4-klupnjak, 5-klupa, 6-razma ii valnica, 7-railja,izhapalac, 8-bokoititaica, 9-platno iazmedu du3ica, 10-podnice ili pajoli, 11-podupira’ za noge pri veslanj, Materijal za gradu /ovu drvenusnaravnol rabi se : Za kobilicu, statve i rebra, tvrdo drvo. U nas brastovina i Sesmina.Za podvodne dutice takoder. A za nadvode dobra je i boravina pa tak i srarekovina. Za palubu je najbolje egzotiéno drvo zvano tikovina. U tom je drvu njegovo Joe tikovo_ulje koje ga Siti od lo8ey suntv potrosi pa a rvo ponovo premazivati tim uljem. Red je da se upoznamo s tipovima plovila, jer i takva pitanja budu na ispitu. Osnovai tip je trupac ili Jadva. Ima ravno dno a testo i bokove. Presjek /rebro/ sau je w oblil slova «Un, prama gore vi8e ili manje raSirenog. Samograditelji u selima Dalmactje, gradili su ih sami joS do nedayno i nazivali su ih batnnama, Na rijekama mo%emo sresti neSto slitno a naziva se tiklja, trup ili €un. Brodica oblikovana tako da se trip sulava na prameu a skoro isto tako ina krmi, nazivamo: GUC. To su na¥e stare gacte, leuti pa i bracere, ‘Ako krma zaviSava ploSno-ravno /odrezana krosa/ sa «arcalom» - onda se taj tip plovila naziva: PASARA. Vidimo je na slici | u lijevom stupcu. SL 3-Gue ‘Ako pak budu dva tropa spojena popretnim gredama, to Je onda dyotrupac ili katamaran. Graditelji su oti8li i alje, pa sit napravili i trimaran. ‘Taj ima tri trupa. Od toga je obiéno srednji veti a ostala dva su manja ~ kao nekakvi plovci dedani po bokovima. To su Biroka plovila. Zato u marinama za ujih plataju 50% uvetane cijene. Sirina im daje izuzetm: stabilnost nagiba u plovidbi Jedrenjem. A brai su jer su sami trupovi relativno uski. Sve su to do ovdje, deplasmanska plovila, Sto zati da im_je_matan dio korit | im_je_giatan dio Koritau~ptoviebr —aronjen. Takva Plovle mosis aa pogon Kortt 1 JON pe eato inaju ispod korita u more uronjenu kobilicu ili peraju koja ne doputta preveliki kada yjetar, valovi ili stnuje dolaze po boku. Plovilo koje je gradeno sa Sirokim i relativno ravnim dnom a za kojega je predviden snainiji pogonski motor i nema nikakwi kobilicu peraju izvan dna korita, dobio je naziv - On je zabyaljujuGi snaznom motoru /s mnogo «konjap/ bra ~ on glisira. No, kada je skromnijih dimenzija,osjetno Zivahnije skakuée po povrSini valovitog mora i protresa bubrege i ostale izmutrice svoge kapetana, str.2posade i gostiju u plovidbi, A kave tek yalove stvara !l/euzdréat éu se-0d psovkil/ Pogtedajmo sada jos i kavi su presjeci, odosno kakvi su oblici rebara trupa Seplasmanskih brodica. 314 - Presjeci /rebra/ deplasmanskih plovila \- koljenasto ili Sarpi_rebro sa 4 plohe. Ako ima vise aloha- onda je to viSestruki Sarpi. 2- Oblo ili okruglo “ebro. + Dvotrupac ili katamaran.4- Trotrapae ili trimaran, Istaje nam joS pogledati kako se odreduju dimenzije >rodice, Sve Blo je imad razme /ruba palube/ maziva se natigeaite, To je ograda, kabina, jarbol i snast. Ako brodica na pramcu ima nekakvo koplje /Spirun ili ukeas u oblika skulpture sirene ili sl /zvir/, to ne ulazi u dimenziju duzine. Mjeri se samo Korito a Sirina na najSirem mjexta. Ako Zelimo ploviti i negdje doploviti, brodica mora imati nekakav pogon. Prvi je « na Zeance ili palenty a moze i guru, To je-FeStanje-Najée3ée je to na mora «na parige» ~ S10 Ge reki s dva vesla. Zavesljaji morgju biti dug i ujednateni, Ukoliko bi u kretanju naprijed, zavestali Jednom rukom jaée— brodica ée skrenuti prameen suprotno. Koliko éete zavestaja u mimuti primijeniti - odredit éete prama svojoj kondicifi i udaljenosti koju nanjeravate odveslati. Zato procijenite dobro, e da nebi bilo prerano « geerkt » ! Ako se vesla s dva vesta po veslatu ( a isto je bilo i's jedaim veslom kod «galijota» ), na razmi brodice bit 6& racka oprema pomodu koje & veslo postati pologa i je. Na ali Klin ili pak iji vestaju jednim ugatkim veslom po ktini. Migoju s njim kao riba repom. 2 © @ 2 9 = ee Sl.6-VESLO 1-driak, 2-strok, 3-obloga 2a vilieu- Skerma, 4-ist ii lopatica, S-okoy x3 SL 7 —Dijelovi sa razmi za upor vesla. 1 palac, 2- ‘Vjentié od konopa /Strop /, 3-Railja, 4-skalamar/drvena railjal, S-abijak, 6-izba i njen poklopac Klasiéno korntilo objedeno je na klina i samici na zzcaht krme a kotmilari se rudom. Moze i kormilarskim. kolom / rotom / uz pomot prijenosa lancima ili Getik- Sela, Ovjesno ili slobodno viseée kormilo je na osovini koja izlari iz krmenog dijela korita brodice. SL8 A -Kormilo na zreata krme. kormilo {-glava, 2-struk, 3-list, 4-okovi, 4a-in sama, 4b- samica, S-peta, G-jaram za rudo, 7-rudo ili argola, 8-rupa za sigumosni konop da kommilo ne ispadne u more. Ploviti moZemo i pogonskom snagom vjetra v jedrima. Na ovimn ispitima nije naglasak n: jedrilicarma i Jedrenjacima ~ osim w propisima davaijir im prednosti u B- Ovjesno izbjezavanju sudara i nema izrazito jedrilidarskih pitanja, ‘pa meéemo 0 tome na tanane. Ostavit Gemo to Za tebaj _turbinom koja usisava a onda pod ‘Utako gura plovilo, ut plovile, (vodent UNE) ao plovila koja se kreéu potiskom zragie elise, koju narayno okreve nekakav motor. T nay yn na «zraénom jastukuy. Tu ‘pk ria bina in TRE Ha ped plow i Zapravo vodopiov. feditfim, shzbeno se ubraja u plovilo i u plovidbimora poitivati plovidbene propise. Dakle, bez obzira koji pogonski sistem imamo na na$oj brodici, moramo imati moguénost njenog upravijanja smjerom i kursom kretaaja. Na klasi¢nim plovilima za to sluti ved prije opisane kormilo, Kako ono djeluje? KORMILARENJE ‘Uronjeni list kormila tora biti odgovarajuée povrsine. Kada zakrenemo kormito (list kormila) na lijevu ili deste-ujanje vode ispod trupa brodice nailazi na com listu, Voda dale pritidée ma list koji je / kao mo / smjeSten na kemi ili krmenom dijelu trapa i (gv stranu, § ajim. u stramy gure i kemu. Trup se © vakrese s pravea kretanja. Praktidno na pr. - kada una skreée u lijevo — prarmac idea desno. Sto je brezina rodice vets, to je strvjanje vode jate i veti je pritsak ta kormilo pa ono a abolje sluSan. Zato kada vozimo sporo. ili u podetku ‘netanja, kormilo je tromo i brodica nevoljko skrefe. Isto nam se dogada ake plovimo niz straju ili valove. Moramo biti brdi od struje i valova, da bi mas kormilo «sluSalo». Poscban problem s kormilarenjem je kada se « vadimo » iz meke zaguiene i prenakreane ine. Osobito ako nismo vodili ratuna .o Ganogu_Krme Isvoje_brodice, koji mastaje djclovanjem okretaija brodskog vijka, pa Smo se vezali “ta eeivomy mjestu ili krive $ krmom ili prameem na obalu. U votnji « nazad », kormilo je i ako nam se joS i krma zanaSa u neveljenom smjera, evo nam brijavijenja i stamote petljanja izlaska iz Iuke,t) | votnji «nazad» - lijevokretni vijak zanaSa krmu u desno, nase Thee abe, kormilo je hajisiakovitje Kad j¢ list zakrenut za 38° od simetrale brodice. Vile od toga = samo vile Koti brdinu ali ne zakrate nitta bolje, Jedrilice imaju kormila malo dublje uronjenih listova jer Je takvo konmilo efektnije a sa svojom poveéanom povrSinom pomaze spretavanju botnog odskliza brodive. Proyjerite na svojoj brodici kako vas kormilo dslufan i Kako stoji stvar sa zariosom krme u yo%oji napeijed i tazad pa si to «uzmite na zanje i ravnanjen! Sada, kada znamo kako kormilo djeluje i kako zapravo brodica « skre6e » na praveu plovidbe ~ prlika Je za upozorenje kako postupiti ako nam netko » vornji iz Dbrodice pane w more. Ako je na pr. nesretnjakovié pao s, desnog boka — hitro éemo kormilo okrenuti « na skretanje uddesno » ! U tom slutaju krma ée se odmakunti u lijevo i brodski vijak nege zahvatiti i ozlijediti « padavigara « u mort. Svemu ovome dodajmo nafem znanju o ‘Kormilaréaju jo3 i to, da éemo ploviti protiv valova «a ‘Koso ( trese } pod kutom od 30° do 60°. Nikako okomito (90°) na valove pa da nam se pramac zabada i lupa po valovima pa onda propinje a krma « pije more «. Bolje je stiGi nekamo malo kashije i dudjim putom ( bordiganjem- letanjen-ciktcak ) s vi8e-manje blagim [juljanjem brodice nego fi patiti se tupom i zabadanjem u valove. Posebno je opasna plovidika okomito na valove, 2a glisere. Val i jo$ udar vjetra na uzdignuti pramac, mode Jaki gliser izvrmnti ne km. Tnaée, brodica najbolje plovi ako s# ne propinje. Zato treba dobro postaviti vanbrodski motor ~ da krma ne tone previte ali ni da se pramac ne zabada, i \ | a rt e a ts Propine th t\ i, bee SL 9 - PodeSavanje nagiba noge motora. Ty Opa / vanbrodskog ate tromije. Pa | Sidra sc ubrajaju u obvezau opremu, Ima mnogo tipova sidara.To vam je kao i's automobilima: - Moj je najboli ! Ipak, najvise pristalica ima Danforth « sidro Sirokih Jopata koje ukopane tt mul} ili pijesk dobro i pouzdano die. Neki twrde, da Danforth od 5 kg. dréi kao neko drugo od 15 kg. 17! Bilo koje sidro, ako je zapelo za « got « drZi dobro — nekada i predobro, tako da ga ne mozemo izvaditi. Sigumo je jedno: Sidto mora svojom tezinom odgovarati veli8ini brodice. Neslu?bena formula i ito idra po duznom metni ptovila. To vijedi fewest Toma Pe ic codes 20 Joh reaimaaie 30% 4 $1.10 SIDRA. 1- Sklopiva kotva, 2-Matak sidro, 3-CQR ili pluino sidro, 4-Danforth sidro, 5- Admialitetno ili admiralsko sidro, Na criein se vide i nazivi pojedinih djelova sidra. nage danas, « admiralsko » Sminkerima svi samo za pokazivanje! Ovdje treba spomenuti jo8 _jedno preporutljivo sidro. To je « zavlatno ili zatezno sidro « koje se rabi u nemiloj situacii, kad ostanemo bez. pogona ‘brodice. Vjetar i valovi u tom slnéaju postave brodicu ogno na vjetar i valove. Ne samo ito nas tada neugodno doéno Ijulja, nego nas i valovi moge zalijevati i puniti nam kokpit morem. A onda jo8, ubrzano nas nosi mozda na neki greben ili pligak. Pod takvim uvjetima, nije ugodno popravijati na pr. kvar ha motor, Zato mudar anautitar ima pripremljeno zavlatno sdro. To je vodeni « padobran « To je pans ae Tmeda diva metatna ohuta, veveg i manjeg. Kada se to sidro wbaci » more s pramea, ono zavleéi pramac u struju. Brodica se dakle Postavlja pramcem u yjetar i usporava kretanje miz valove ppa se onda mo%e smirenije otklanjati kvar na motoru. TU KI SL. 11 - Zavlaéno sidro str 4Ako sa oni metalni koluti zavlatnog sidra neéto tezi, naprava Ge previ’e zaranjati prama dnu. To se sprjetava plovkom vezanom 2a ¢ca 2m. konopa na vetem kolutu. I znate to ? Ne trebalo vam to sve skupa— bilo keda demo se mi dogovoriti kako Gemo sidrti? To Semo sigumo raditi testo. Ako bismo sidro na dou dréali ‘odmah ispod brodice ~ ono bi se vadilo, otkopavalo iz dna j « Sambiljalo « po daw a brodica bi Seta kako bi je bolje ukopavati i « drZati «, So je dalje od brodive otopljeno. Usvojena je zato jedna formula koja Eade: Sidrenjak (Si Sidreni konop ) mora ‘ajmanje Eeifei puta ‘Gazi nego So je Cabinat mora na Kojoj aKO je ‘méré-duboko 2 m. —sidro ¢e biti tia sidrenjalay dugatkom najmanje 8 m i onda sidro ne mote biti preblizu ispod brodice i neée se izdizati okomito iz dna veé ée se povlaéenjem po dnu, ukopavati. Mozemo do sittra staviti komad lenca, 3 do 4 t, To se naziva predlancem. SI. 12 Sidrenje. A-sidrenjak samo od Konopa, Benidrenjak s predlancem, C- Uteg na sidrenjaku. Predianac se note proglodati ako prelazi preko neke ‘o8tre stijene — konopa bi se to moglo dogoditi. Zatim, taj Se predianae svojom tedinom polegnuti po dma i za toliko povuti barkicu od obale. Kada dode val i ponese brodicu prama obali - val najprije mora poditi predlanac sa dua. Za to vrijeme val prode i tezina lanca povuée brodiou opet dalje od obale. Jo8 bolje to obsvlia_uteg (evan e@idels) objesen aa sidreni konop i spusten odmah s kame ‘Pisin dm. U ovom slugaju imamo jo8 jedan pogoxinost. Nitko nam ne mote zapeti brodskim vijkom zannai sidrenjak po krmi, Ako se privezijemo na obaltina Pt. prathcem, uz pono’ sidra po krmi na mjestu gdje je morska struja ( kurent ) ili su valovi i vjetar~ bacit éemo i, vjetm i valovima. Kada smo oborili sidro ua morsko dno, traajima éemo potezat sidrenjak i tako dobro ukopati sidro. Nakon toga demo podesiti nategnutost sidrenjaka tako, da nam broilics pristojno stoji a ne nekako na koso i Slampavo. Ako bi sidro bilo ravno po krmi, struja i vjetar bi brodicu zanosio botno i ona bi mogla udaratiu susjedno plovilo na vezu. SLB Sidro na dnu moze se podvuti pod neku stijenu i kada ga Zelimo podigi - ne ide. U tom slutaju zavorit éemo u suprotnom smjeni no Sto nam je bio sidrenjak pri sidrenju i tako pokuSati izvudi . nismo_usy el, fae éemo (holt) anja go asta dag —— straka sidra, Zatim Gemo zavoziti opetu suprotnom smijert prijainjeg sidrenja i tako izvuéi sidro ispod grote. Postoji i konstnukeija sidra sa dvostrukim strakom ( dvije Sipke od pete do uiice ) i u njihovu razmaku Klizi veti Skopac (gambet) i tako dovodi kraj sidrenjaka do dna struka i onda nam nije potreban onaj kola’. Ima samo jedan mali probleméié s takvim sidrom. Treba ga vrlo padljivo, polako spustati na dno kako se nebi onaj Skopae bez potrebe postavio ma dno struka i sidro se nebi moglo SI. 14 A- Vadenje sidra uz pomos «kolatan, B-Orepinas plovkom, C- Sidro je zapelo za kabel ukopati. Na_velika { tetka sidra stavija se ore poe Ustad NPN bs re Bea a | ‘povrSini je bova ili plovak koji svima daje na znanje da je ta sidro i za Koja orepiny “Se 56 16 sidror izviaciti ako ‘apne na dou. Kada se sidri na pr. u nekoj uvali gijevee ‘ma usidrenih brodica, treba procijeniti kamo ée nas vjetar okrenuti i ponijeti i svakako da ne bacimo sidro tako, da ée nam na sidrenjak protaziti tikri¥ano preko nekog tudeg. Za slutaj da vjetar okrene smjer pahanja, mi Gemo takoder to prodvidjeti, da i tada budemo dovoljno daleko od ostalih usidrenth i da ne dode do «bliskih susreta» brodica, Sidro necemo utapati tamo gdje nam to znakom na pomorskoj kart ili postavljenaj omact — nije dopuiteno. U to spada i ozaka podmorskih kabela i cijevi na pomorsko} karti. Tu moZemo pokubati sidriti samo u krajnoj nuédi ako nam prijeti havarija w nekom nevrememu. Pa ako nam je sidro zapelo na pr. za kabel, pokuiat éemo ga osloboditi wz pomot drugog sidra i to sve njedno, da ne otetimo kabel. Ako nam to nebi uspjelo, obavijestit emo najblizn Ispostavu tutke apetanije i oni Ge nam besplatno izvaditi sidro. Naravno, ako je to nekakvo malo sidro, manje viijednosti — ta se akcija ne isplati. Ako smo pak tu sidrili bez. velike potrebe — vie Ge nas koitati debele globe. JoS samo napomena: Sidreni kondp nebi smio biti tanji od desetke ‘O10 mm/ Za te¥e i veée brodice naravno, debi. Ne samo zbog Evrstote nego i da ne « refe « ruke. Veée brodice su zbog tezeg sidra i cijelog sidrenjaka od lanca, opremijene vitlom kojim se sidro dife s dna. Karike toga sidrenjaka su od pocinéanog Selika ili Inoxa promjera najmanje 6 mm. Evo, uz ova sidrenja, poéeli smo pomialo plovila uz obalu. Ako pristajemoPrivezom samo jednim konopom, brodica mode vite Setati lijevo i desno, Osim toga, dva su dval Ako se _veemo i pristan bono i to jo8 pri jadem vjetra -Ketverovezom_ili_springoii TZ pramca vezemo jeden konop /cimu / na obalau bitvu prama naprijed a jedan konop prama nazad. Isto tako s krmenog dijela - jednu cirm prama naprijed ijedaw prama nazad, U Velebitskom kanalu gdje na pr. bura dere s obale sa putinu — brottica vezana springom, ljepo se Ijuljuska izmedu ta Getiti konopa. Pa ako jedan i pukne, dstala su tri a ostala je tui brodica, Cetverovezom mozemo nszvati i vezivanje kao na donjem cried. $1.16 oS jedan natin ¥etveroveza Razglabamo to sidtenja, privezivanju § Konopima i ccimama.... pa bi bilo dobro spomenti neste 0 konopima i tmornarskim uzlovima ! Prije kojeg desetljeta, rabili su se konopi napravijeni uglavnom od prirodzih biljnih vlakana. Manila, sisal, kokos, Konopija = usukani i pouzeni u strukove. Tntali su mana da pijaju vlagu i ‘vodu pa su bubril, rastezali se, suSenjem Stezali i ne dali se odvezivati. Moki bi se i zamreavali. Bakterije su ih derale pa su i trulili . Danas se sluzimo gotevo iskljuéivo sintetignim konopima. Prvo ne piju vodu. Drugo, vets itn je prekidna moé po mim. promjera. ‘Treba samo paziti da su napravijeni i» zastitom kako ih ‘bh sible stn” lang, SEE Bale Ka Kupujemo..konope oju_brodicu, izabrat temo, one Upletene «Atlagy sistemom. ‘To su_konopi u kojima se srellin anil od mabto walsh Vakana /SIO opie Feapoe esi eto No ‘smiju biti tvrdi, jer bi bilo “ote? jezivanjé a Uzlovi bi mogli proklizavati, Konop ne smije biti_plivajuti. Osobito ne kao sidrenjak. Ties recog predeenla ‘opasnost jer ga nefiji brodski vijak moe pokupiti i namotati na svoju osovinu i ako srecom ne bude neki veti belaj — bit ée vratkog posla, ronjenja i zezanja Svisto tamotanog konopa oko osovine. Konope éemo nia brodici dréati uredno slozene bilo na alubi, bilo objeene na neku kijunu ili pak a nekom prostoru ill postdi tako, da se lako koriste ili vade bez, Zaplitanja i meSenja. NeGemo se valida sramotiti na pr. bacanjem sidra i s njim u grmove zapletenog i zamrSenog, uzlove Koji su za pojedinu svrha najpovoliniji, Zasto uopte ti obvezni momarski uzlovi? Zato jer oni nete ispit uxjezbajte uzlove slijededih naziva i svrha, 1 -OSMICA. Vete se na iraju konopa da st ovaj ne «cazlista» ili da konop ne protréi nezeljeno kroz koloturu. 2-MUSKL. Njime éemo spojiti dva konopa iste debijine. 3-ZASTAVNL Za spajanje dvaju konopa razliitil debijina. 4-VRINI. Veie se na pretku / bokobrani na ogradu/ ili se uatise na bitvo, 5 -PASNJAK. Stavija se na obalnu bitvu za privez. 6 -PLUTACNI. Veze se na prsten plutate ili za nedto slifno predvideno za privez na pristanu ili u marini. 7-SIDRENL Veve se na prsten struka sidra ili na Skopae sidrenog predianca. 8 -STIPNIL NajéeSée se rabi za vezivanje pripona tende naogradu. / Nijeu ispitnom programu/ 91 9a -UKRIZANI VOS. Veze se na dvostruku bitvu ili ‘na Kijunt podizata jedra. Nije u ispitnom programu S1.17—Momarski uzlovi i namatanje konopa Kada so plovilo vote na plutaGa za dutje vrijeme, onda treba uzao podvezati tankim konopom. Isto vrijedi 21 sidreni uzao — jer sidro neéemo svaki dan odverivati i ‘opet privezivatl na sidrenjak. / strKada konop stavljamo preko neke predke ili ga objesimo kroz neki prsten, to se naziva poluvojem. Ako jedan puta comotamo presku, onda je to voj. Dva puta je dvostruki voj. Tako sw na onoj bitvi na sl. 17, ukrizani vojevi a poslijednji je izokrenut i taj se naziva oglavnim vojem. Pasnjak if paSujak je obvezan u privezu na bitva na obali. On omoguéava da se na istu bitvu veZe vi8e cima nekoliko brodica a da se pri odlasku, tude cime a prama tome i druge brodice - ne odvezuju. Na kraju ovog ‘odjeljka jo’ samo mapomena: Po konopima se prepoznaju i neke osobnosti nautiéara. Razbacani i zamrSeni konopi na brodici, nepotrebni viSkovi uzlova priveza na obali rastegauti unackolo pa se po njima gazi ~ to tako ostavlja samo brijivac! NeGemo isploviti ako je vremenska prognoza jako loSa, Zato moramo malo posegnuti u meteoroloska znanja, Sve informacije u meteorologiji bazitau se na stranama svijeta iz kojih se kreéu mase toplog ili hladzog zraka koji pak sade vite ili manje viafnosti i imafu vedi ili manji atmosferski tlak. Svoju majtieu zemaljsku kugla judi su podijelili na éetiri osnovae ili kardinalne. strane svijeta, To su sjever, istok, jug izapad. Oznatujemo ih N, B, $i W. lamedu njih su interkardinalne strane svijet Sjevero-istok, jugo-istok, jugo-zapad i sjevero-zapad. NE, SE, SW iNW. Cijeli rug oriznnts od errs preko ‘stoke, juga, zapada pa_opet.do sievera, poalielien je na 360°, To_nazivamo eG | citiee Kada gledaino unaokolo svijet — kao da stojimo nu sredist reze Kompasa i kuda god upnéyjemo u daljinu svoj pogled, gledamo pod nekim kutom — jednim od onih 360°. SL. 18 - Ruze kompasa Sad je na redu podrobniji opis Kompasa i njegova djelovanja. Onoliko podrobno, kotike se to teaZi na ispit, KOMPAS etizirana kompasna ipla postavtiena jena fini iglivasti le%aj, koji pruge_minimalan.opor njenom olretanju. $ njom zajednd ft brodskom kompasw okrese nesmrzavajuéa, tekuéing ko{a_omoguéava.odredemu rerinost le eo raze kako ona nebi ookakivala | eave ctl ‘onemoguéavala precizno wvanje stupnjova. Sve je pak objeSeno na takozyani koji omiogaéava da se ciieli kompas ne ‘aaginje 10 veé ostaje u vodoravnom polo%ajt U Kojem je kompasna iglt nesmotano aktivna. Kako to radi? Na zetijinim polovima su i magnetski polovi koji magnetskom priviatnoSéu djeluju na compasou igh, da se sa svojom stranom omatenom aulom postavija uvijek u praveu sjevera, (Slike kompasa aa stranama 20.137.) tr.7 Ona zapravo ostaje uvijek u tom polozaju a kutiste na kojoj je oznaka /ertica simetrale broda, okreée se s brodom pa onda na muti o&itavamo stupnjeve na tom mijestu gdje je ta extica. Dakle, kompas se na brod ili brodicu mora postaviti s tom erticom fofno paralelno sa simettalom plovila ako Zelimo otitavati veijednost kursa kretanja broda, Sad, ima tu i jedna kvaka, Magnetni pol nije tono na onom mjestu gdje je geograiska potOnt se ne poklapayi., Maghetsii_pol je malo po strani, Nekad_ vite a nekad manje, jer of 9 seli. Pa je ove godine ‘ecimo; westona stoku of Beograiskog pola a za tr godine suproino, OriSao ja na lijevw zapadnu stranu. To sem pomorstvu naziva varijacijom. Naziv je odgovarajuéi Jer vrijednosti variraju s udaljenostima od pola a i zbog dodainih utjecaja magnetskih polja u zemljinoj kori na pojedinim lokacijantia. Na pomorskim kartama vertane su kompasne rude na_Kojima Sona_varijacija, a pojedinim skvatorijima s naznakom tendencije godiSnjeg rasta iti opadanja vrijednosti te varijacije. Ukratko: Kompas je 0 stvari viediti latljivac - Sto se tite pokazivanja pravog geografskog pola. Gori je i od politigara koji oaetid ipak Fa i neke istiow. Kompas 8 lade utjecaja_Zeljeza “kao i sdu. To _se pak naziva do pravih podataka, wz pomos formula za izratunavanje kurso pravog ili pak kursa komnpasa. No, © tome éemo podrobnije u odjelfku navigacije i reda na pomorskoj karti, Spomenimo ovdje samo jo8 i to, da se na brodici osim fiksno postavijenog kompasa slukimo i ritnim esses ie Salama wits Seater Sistem niSanaY susie nia nekoj pusci. Preko nil neniSanimo orijentir i istovremeno o8itavamo stupnjeve na mu2i Kompase. Eto, sada keda smo na Gistom sa stranama syijeta, mozemo progovoriti o vremenskim prilikema. METEOROLOGUA ‘Spomenuli smo veé prije, da vremenske prilike 1 neprilike ovise o kretanju zraénih masa — globalno svijctom a lokalno na nekom wem podrugju. Globalno 10 su, cikloné/depresije/ i anticiklomt, One zabvataju veta podnigja — cijele kontineate ai podnidja oceana i onada putuju, PremjeStaju se. Pogledajmo na cttezu kako se ajima kreGe-zrak j koji su u njima atmosferski prtisci. Na erteZu, strelicana je oznaéen smjer kretanja zraka. Smijer je kruio zakremit zbog utjecaja vrinje zemljine kugle. U cikloni_vjetar be kruino u lijevo od oboda ciklone i "se fy svedisia u vis alsa seta A Clio ieMazan ak tad | wzdigne n bladnije slojeve viega se pretvara w obfake ‘one teéke, sive i imum. able cls donc B&n6 “vrijeme. “Ovisno © sinjema iz kojega dota ima i aviv. Na nifem Jadranu to obitno bude s «uzinom- juinim vjetrovima, U srediSte ciklone je majmanji atm, pritisak eaka - oko 980 hPa /hektopaskala/ a navanjskim rubovima do 1000 hPa. Vidi gradijente pritisaka na ertezn, & ‘L-Ciklona 2- ‘Anticidons. on subo i sunéaao vrijeme. Zrake se kro Krutno u desi 6d sedi prama obodt {sil zemlji- Bi Di. U_sredist stu anticiklone je najveéi atmo, pritisak - obigno 1020 bPa a prama obodu'sé Shizuje do 1000 bPa. ‘Nema ob! coblaka ili ih ima malo i syjetle su boje. Upoznajmo™ 1 nautimo | ‘prepomavati samo neke vrste oblaka. Podijeljeni su inaée uw 10 rodova, 26 vrsta i 31 podvrstu — no, to je ve za ‘Sijerkovide i Picekicen. Mi éemo se koncentrirati na one koji predskazuju lofe vrijeme ili nadolazak nevera i one ‘koji e nas razveseliti najavom poboljSanja vremena. " _Z2 Age Sa a= DS ss OEE Nazivi i visine na kojima se cobtaci imad 6000m, sastoje se su_posoranja vremena. jiiova gibanaja_odgovara smjeru dolazese | kone Some Coe oblaci-nazivaju se jo8 i govdicen jer su Svjeli, Gupavi t manji odvojeni u grupi, Svaki ofa) «ananji> ponaosob dosta brao mjenja aged Jer ih strujanje zreka raste%e ili skuplja. To pak najavijuje _Jasanje vjetra u itim slojevim: bolaci tjeti daju slat “SGT ill zit Saieg Dakle, i ti su vjesnici pogorsanja “wremena. myn isu. oborinset oblaci—ali~ Foon et, Niski objaci plave nebom ispod 200m. °RSije abijen, tainan a sligan i Sc koji je taman, gust i valovit a oba ne daju oborine veé samo sumomo nebo i smanjuju vidljivost jer zaklanjaju stince i noéu zvijezde, Cu oblaci su bijeli, Cuperasti, nalikuju grumenima sirova pamuka. Lijeno se premjeStaju ili lebde nad kopnom ili ‘otocima = mak su lijepog-dobrog vremena , Coigmsenri ota nizak, taman-skoro_¢m_u ‘oblikn i ile, gijive ii nakovnja, pa vrhu seusevijetan» - donosi jak pljuisak s griljavinom, nckada i tuéom. Pojavijuje se Heti na aS horizontu i ako mu je sinjer it praia ama —evo Tae oltje ili VJETROVI NA JADRANU Vietar_nastaje zbog razlika w atmosferskom _pritisku qaka ha vedim iii manjim — podmi fis, Reale _w peitisciina pak nasiaju tako 3a Gage DE 2 asa i¢ 1 pritisak pr [Orn nastoje se Fer ne Zrak iz podrutja veteg pritiska utrava a pointe manjeg pritiska. Sto su razlike u pritiscima vete to su uiréavanja silovitija — to je vjetar jati. Vjettovi imaju svoja itena a i nazive po smjeru odekle u osnoviomn smjeru dolaze ili puSu. Ako vjetar na svom osnovacm Dakle, vjetar je tu skrenuo iz svog osnovnog pravea koji Je bio recimo sa sjevera a sada puse sa sjevero-istoka. Na loenoj ru#i vjetrova, streicama su ozateni general eee x aega dijela Fadrana,_ TA Sotevane Pu a ee wat SL 21 - Ruza vjetrova naSega dijela Jadrana Podet éemo s opisom vjetra koji nam dotazi rao sa sjevora. Uz naziv yjetra bit €e u zagradi dodana i strana svijeta iz kojeg osnovnog smjera puse. TRAMONTANA (N) Dalle, puie sa sjevera pa ga nazivaju jo¥ i trarmuntama i sjevernjak. To je probladan isu vjetar Ima neke ublazene karakteristike bure jer se javija__na_udate feofulel, Prati ga, vedro veijemé i visok atmsf. take Nile, Gugovijetan. ” Obiéno puse, samo jedan dan. Dalje od ‘obale pnie jate i stvara razvijene valove. CeSéi je na juinom Jadranu, U uvalama otvorenim na sjever za hapraviti rusvaja, Nema _pesebnih znakova nadolaska toga vietra To je izne BURA (NE) subjhiladan vjetar koji_puSe s izrazito lima J, Zna pula bezinawse T preko 200 kmJsat. Onda je to orkanska bura, {z unutratnjosti hbladnog kopna, hladan zrak prelije se preko planinskih ies 1 Sb aes msi, Dole nape tad tog tog Se odmah punom snagom. Zato je ‘najéeS¢e najjaéa na samom potetku, Razliknjeno. —drysu_neugodniju, | soticitonatnn (vedo) bunt i. Giklonalnn ( mragnu, 3 Ona prva uzrokovana je aaficikionanra iznad srednje Europe, Atlantika ili neyere i to ubrzo. str. 8Sibira. Njen smjer je zato neSto sjeveriji dok je Cikloaalne vise istofnije. Anticikionalna bura je sah vjetar s izrazitim udarima, Stvara nepravilne kratke i strme valove dije vrhove-Keijeste raspriuje u pjenw i zrak zasiéuje vodenim kapljicama. To je «odena prasinan. Kata: -Bura praSi ! To predstavlja posebnu opasnost za plivate i veslete u niskim plovilima ( kajak, sandolina, gomenjak) jet po jakoj buri je vodenim kapljicama zasiéen sioj zraka visok i do pola metra j u njemu se ne mote dissti, Valovi blize obali dosizu visit do 1m a dalje na putini | do 2,5 m. Bura sve vise slabi rudaljavajuci se od nae obale. Osim one vodene éprasines, vidljivost je dobra. Zimi bura puse CeSée i traje 3 do 7 dana. Listi_koji puta_syega dva dana. Bura je najjaéa oko 10 satt te izmedu 18 122 sata. Oslabi na od prilike svega sat vremena oko podteva i oko ponoti i to je veijeme ako Zelimo negdje pobjesi na bolje od bure zaitiGeno mjesto. Zna zapubati i lokaina bura nakon kise w unutranjosti koatinenta koja je tamo rashladila zrak ~ fa nije izazvana anticikloom ili ciklonom i nije dugotrajna. JOS koja rije’ 0 ciklonalnoj buri koja nastaje retanjem ciklone na na8 Jadran iz Genovskog zaljeva ili sieverne Affike. To je relatives topli ali i viazan zrak pa je zato to «trula» bura i s njom bude i kige. Njeni refuli su blazi. Evo jos i podnidja gdje je bura majsnaznija i najopakija: TrS€anski zaljev, Limski kanal, Rijetld zaljey, Velebitski kanal — osobito kod Senja i Kaclobaga, Sibensko podrutje, Split, Solin, uvala Vrulje ( Makarsko primorje ), u8Se Neretve i Zuljanski zaljev na Peljescu. Znaci koji nafavijuju_bura su oblaci koji kuljaju imad_vshova pomeamianca fébita { Biokova ) u oblika « Kapa « ili « kruna «, Kada se te kape_potinju Fasplinjeii w pravew mora — buca je Kreaula, To je zbog naglog iadolaska i odmah «tutat refula, za plovidbu najopoasniji yjetar na na’em Jadramu. Ali_zato.on_ras8i8éava kifna.i_trule vremena., Donosi lijepo vriieme ( do prvog, pogorSanja 1) i kau da je zérav. Kronitni bolesnici imajb mianje poteSkoéa a ostali judi sa Yivahniji, raspolozenifi i manje zlocesti. BURIN (NE) —> thohep Sunce kopno, osobito ono krSno-kamenito, prije zagrijati nego more. Isto tako kopno ée se noéa brée rashladiti. Tako noéu ( ne8to prije ponoti ) nastana ves ‘akve temperature razlike kopno-more, da zrak lagano irene Kopna na more. To mo burinom. Nakon vetemje Hetne bonace, burin ugodno rashladuje i Ein! spavanje ugodnijim ~ j ne samo spavanje 1 Pred jutro, Jakovi su se izjednaéili i nastupa Wjetna jutarnja bonaca ... Pase od Otranta urdué Tadtana i ima slobodan prostor sa Svajim stalnim ujeduaéenim strujanjem pa stvara dugatke i na Jadranu majvite valove. Jae puse na juinom Jadrana - Ako ne je smjer iz E, onada se naziva jugo ~ otro, Cesto bude vrlo jak pa i olujan. tu ikxyjemo ciktonalno fli tamno jugo s karalteristiénim Gusti, ‘niskim 1 olovno sivim oblacima koji daju viSednevne kiSe uz grmljavinu. Anticildonalno_jugo — vedrije, subo jugo ili palac puSe uz mala naoblaku i slabiju kigu pa Sak i uz vedrinw afi s toplim i sparnim ‘vremenom. Dogodi se da slaba kia bude prijava-blatna, zaprijana invietie za Ppoiores, iio preko Taio portaja Licvatskos radiia i televizije, bilo preko pomorskih obalnih tadio postaja ili pak izyjeSéa izlozena u Luckim kpeteinijama, nsarinama, hotelima i Kampovima, To su prognoze 2a taj dan i za aljnjih 12 sati s posebnisn upozorenjima. Te su prognoze ipak nekako «globalnen - sjeverné Sadran, sredagi i juni a izmedu mogu biti jo8 neke lokalne posebnosti. Zato dobar nauti¢er nastoji i sam iskustvom postati dobar prognostiéar, Dobro je uéiti od domaéih Hudi ¢ mata. Od iskusnih starijih ribara, od « garbunjera « Koji vade pijesak s morskog dna i voze ge w do samog ruba korita nakreanim trabakulima — a taj ne ide pe pijesak po lofem ‘mort i yremenu, Domati se koriste i nekim opatanjima koja meteoorolosko-sinoptiéka zeanost ne praktivira. Na primjer. Na Kormatima sam nawSio od domaéih predvidjeti da ée iduéi dan zapubati bura. Tamo se ne mogu vidjeti kape oblaka iznad Velebita ili Biokova, ali se moze vidjeti, da se ovce koje su pasle zajedno s kkozama, odvajaju i odlaze na oma stranu otoka prama bali. Koze pak idu s drage strane. Ovee &e biti na ndaru ihladnoj bari i to njima w njthovoj vuni pa’e. Koze sa svojim rijedkim dlakama krzna, ne Zele na buri zebsti i idu u zakion od hladnog vjetra. Pametne Zivine, Pametnije od tjudi ! Ostaje nam jo¥ usvojiti ncka zmanja 0 predvidanju nadolaska pogorSaaja_ ili poljepSanja yremena. Osim pogleda na barometar, higrometar, termometar - pogledom na oblake, bojx obzora, smjer vjetra i ostalog - moZemo w grubo predvidjeti kakvo ée vrijeme biti nadolazedeg dana. str. 10Predzmaci nastavka lijepog vremena Vedrina i redovan maesical koji okreée za Sunsem_uz iat mire ili se lagano pomiige, Nepomicni Cu oblaci oftrih brit 7 ovice-na svijetlo plavom nebu. ~ Kade Sunce za vera dana zalazi bez mutnoée i poprimi blagu gritiznu boju. Lijepo vyeijeme é¢ sc nastaviti ako Mjeset piri svom zalazu bude ervenkast, Lijepo vrijeme predskazuju iniske oseke. Predznaci pogorSanja yremene Pojava Ci oblaka na zapadnom slijein vodrog neba koji se gibaju ubreaio u smjeru vjetra a to je iz WSW ili SW'- Bit €€ kike. Ako se Cl oblaci pojave u osvit daa i jo8 50 gomilaju na zapadnom obzoru i gue suievu svijetlost, vrijeme se kvari..Kada visoki oblaci dolaze s juga ili iugoistoka ~ sigurai jugo. Raskidani oblaci koji jurcaju nebom, najavijuja pa;aenje vjetra i na tha — odnosno, pri razini mora. Ako bura veé pri vedrini skrene ma smijer 8 istoka a osobito dalinjim skretanjem s jugoistoka — wrijeme Ge se opet pokvariti. Kise ée biti ako je sunce pri zalezu blijedo { blijedo Zuto ). Isto tako ako bude vijenac oko Sunca ili Mjeseca. Izazitije crvenilo neba najavijuje «fu a pojava duge govori da tamo veé ima kapliica vode 4 zak, Take rose naveter i visoke plime ~ ide jugo 8 siSom ili rede bez nje. Predznaci poboljSanja yremena Razdvajanje oblaka i pojava kepica vedrog neba na vapatinom obzoru. Predveternje rumenilo u fukea obzora xd juga, zapada i sjeverozapada najavijuje bolje vijente. Xada se oblaci u zavjetrini brda dizu i rasplinjuja — tamo i smjesa Kod benzinca», nema kuda. Klip tadi taj zrak ili smjesu sve do svoje gomje mrtve totke. Mrtvim to&kama se nazivaju oni trenutci kada se Klip zaustavlja zbog promjene _smjera kcetanja gore ili dofje. To je I takt: TLACENIE i KOMPRESTIA Tlatenjem zrak se ugrijao. WF novim Dies! motorima to zagrijavanie je i do 750° C. 1 kada pompa visokog, pritiska (besch pumpa) preko sapnice 6 wStrea uy maglicu raspr’eno gorivo (nafiu), ono se u veuéini od 750° C zapali i potne izgarati, Izgaranjem plinova nastaje njthovo silovite Sirenje i to je potisak klipa na dolje. Taj IL takt ie = Kod abenzinca» ne smije doti do samozapaljenia smjese goriva i zraka veé samo elektrignom iskom iz syjetice. No, doiti smo do poslijednjeg IV takta. Tu se otvara ispuSni ventil i izgorjeli plinovi budu kretanjem ktipa pfama gore, istjerani iz stubline. To je dakle IV takt — ISPUHAVANJE. ‘Treba zapamtiti da dizel motori u prvom taktu usisavaju samo zrak a benzinci smjesu goriva i zaka koja se stvara u rasplinjaéu na usisnoj grani motora. U cifindar diessel motora gorivo ubscuje preko sapnice pumpa visokog pritiska i ono se samo zapali u vriéem zraku. U enzinaca gorivo pali iskra svjetice. Rasplinjaé na benzineu je uredaj gdje straja usisavanog zraka iz sapnice u takozvanoj venturijevoj cijevi, «vadi> benzin i raspriuje ga u sitne kapi (maglicu) i tako nastaje smjesa 10 rygotiva i zraka. Za bladan motor, malo bogatija gorivorn (ok) a za ugrijan iotor u omjeru 1: 15 u korist zraka, PODMAZIVANJE MOTORA ‘Sve Ste sé u nekakvom leZaju vrti ili na motoru pomite, mora bit, besprijekorao podmazivano, U Setverotaktnim motorima je mazivo - motorno ulje smjeSteno u kudista motora (koreru) i odonnda ga zupasta uljna pumpa pod pritiskom kroz uljae kanale Salje na mjesta gdje ée ono. obaviti podmazivanje. U brodskih motora dao kutista mora biti u obliku sliénom slova «V» zato, jer ée tako tr uuvijek biti ulja kada se brodica nagne - a tu je naravno dolje u daw smjeStena i uljna pumpa. U detvrtastom artery, pri nagibu brodice ulje bi bilo u jednom éo8ku-na Jednoj strani i uljaa pumpa nebi imalo So usisavat Motomno ulje se preko filtera, u kojemu ostaju Gestice gareZi iK ostruganog metals, vrata u karter. Da je potreban pritisak cirkulacije v redu, kontrolira instrament koji nam pokazuje pritisak i javija nam svjetlosno (erveno) ili, zvuéno ako neSto nije u redv. Motor s manjkavim podmazivanjem, brzo Ge se pokvariti i stati. Rabit emo motome ulje viskoziteta i ostalih karakteristika koje nam preporutuje proizvodaé motora. Redovno éemo kontrolirati nivo ulja u karteru i mijenjati ga kada ono odradi svoje sate rada Veliki motori ugradeni na prekoocenske brodove w pravith su dvotaktni diesseli i imaju takve a i dodatne nagine podmazivanja, Sto éemo ovdje izostaviti, jer to znanje nije neophodne 2a voditelje brodica i mornare-motoriste. Manji dvotakini motori, kevi su uobidsjeni za manje brodice, uu pravilu su benzinci. A u njima je podmazivanje rijeSeno tako, So se mazivo Wie stadjan ‘Gorivo. To je posebno motoro tilje za dvotaktne motore 1 ‘Stavlja se u gorivo u onom postotku kojega je propiseo proizvodaé motora. Pa 6e za stari engleski Siogule to biti 10%, za starije Tomose 4% a nove 2% a za Jamahu na pr. samo 1% dvotakinog ulja u benzinu. To se naziva mjesavinom. Motor je tako kopstruiran da ¢e mazivo u kapljicansa doéi na sva potrebna miesta. Neto ée tog ulja izgorjeti a neSto Ge pobjeci u ispub. Ti su motori zato malo prijaviji-masni i zagaduju more. Uporaba dvotaktnih motora zato nije dopustena na mnogim jezerima Burope a poglavito onima iz kojth se crpi pita voda. U nas je to na pr. jezero Vrana na 0, Cresu. Doti e vrijeme kada Ge ckolodka svijest uznapredovati, pa se neée smijeti tako zagadivati pi raore! HLADENSE MOTORA Tegaranjem goriva motor se zagrijava. Ako se on nebi Primjereno hladio, nastala bi oStedenja. Primjenjuju se dvije yrste hladenja motora. Hladenje vodom (mores) i hladenje zrakom. Vodom hladeni motori imaju dvostruke stjenke na stublini i na glavi motora koje tvore prototne Kanale u kojim cirkulira more (voda) i odvzima i odvodi motora suviSnm toplina. Razlikjemo dva sistema hladenja vodor. Otvoreni sistem je kada vodena pumpa erpi more na retetki (kingstomi) ispod tripa brodice i voda protriava onim kanalima dvosttukih stijenki i codlazi opet u more. U novije vrijeme ta se rashtadna voda M1 ispuSta kroz ispuéni sistem gdje ona hladi ispuine cijevi, pa mogy biti { gumene a vsput i priguSuje buku ispusnih plinova-eksplozija izgaranja u motors. Taj sistem ima nekih nedostataka. Usisavanjem na pr. prijavog mora, sisava se u motor i ta prijavitina a moda i neke vete Eestice koje Ge za8epljivat prototne kanale. Tu sw i ‘minerali i sol koja se taloZi i polako sve vide zaéepluje Xanale Zato je boi takonvani zauauanggiie. Jed te ista voda cirkufira motorom w jedsoi 2 om kragu. Ako smo w motor ulili destilirany vody, onda nema minerala i soli a jo manje prijavitina, Zatim, mogu se dodati antikorozivaa i sredstva protiv. zamrzavania, Takay sistem ima poseban,hladniak ~ izmjenjivaé topline 1 kojem se ta cirkulirajuéa rashiadna tekutina rashladuje vanjskom morskom yodom. Vodom hladeni motori rade uglavnom do zagrijavanja 80° - 90°C. Zrakom hladeni motori imaju tebrasto poveéane povrSine cilindara i glave motora a nekada i kartera (gdje je motorno ulje koje takoder treba hladiti) gdje s tom rebrastom poveéanom povisinom straja araka uspjefnije prewima i odnosi toptinu. Za ugradeni motor u korito motora, u tom sluvaju. valja osigurati dotok uvijek svjeteg araka tjeranog akim ventilatorom, dakle pristino 2 topli zrak ée negdje po ‘Komi izlaziti uw atmosfern. Takvi motori rade na temperaturanta i do 130° C. Za kontrolu ispravaog hladenja moramo w svim sistemima imati instrument te svjetlosne i zvutae alarme v sintaja pregdjavanja motora, RijeSili smo podmazivanje i bladenje a nismo jos provdili princip rada dvotaktnog motora. Sad éemo mi to! PRINCIP RADA DVOTAKTNOG MOTORA SI.23 - Dvotekini motor-nazivi dijetova motore: L-stublina i cilindar, 2-Glava motora, 3-Klip, 4-Radilica s utegom i Klipnjatom. 5-Usisai kanal, 6- IspuSai kanal, 7- Modukanal, &-Kuéiste s usisanim zrakom u «Dicssela ili mjeSavinom u abenzincan, 9-Prodilatenje usisanog, 10-Kutiste-karter, 1i-Uteg Koljenaste osovine, 12«predtlaky zraka ili mmjoSavine prelozi medukanalom u stublinu iznad klipa. Dyotaktni motor nema ventile. Umjesto njib su na stijenci stubline rupe koje Klip svojim prolazom, svojim tijelom zatvara ili otvara, Rupe su zavrieci usisnog kenala, ispuSnog kanala i medukanala, U radu divotaktnog motora u radu ~ u taktovima, sudjeluje i kutiste motora, Sto nije bio slutaj kod Setverotaktih. Tu ‘opet imamo dyotakine «diesselen koji usisavaju tsti zrak ste. 12i dbenzince» koji usisavaju smjesu zraka i goriva koja je i mije8avina jer je u gorivo dodano i mazivo. Idemo sada pokreauti Klip { pratiti 8o se dogada najprije ispod kipa u kuéistu 2 onda i iznad klipa u cilindru — na kraju sve to istovremeno. Kada Klip krene odozdo prama gore i syojim tijelom je prekrio izlaz medukanala gore u cilindra, u kuéi8tu se povetava prostor i nastaje podtlak, Kroz oslobodeai otvor usisnog kanala zrak ili mjeSavina ( mate vet, Diessel- zrak a benzinac- mjeavina) navali zrak ulazit u kukiSte, jer tamo vani je veéi prtisak 2raka. Zrak (ili majeSavina ) je dakle sada tu u kuéiStu. Kada klip a povratku krene odozgo i pozatvara i medukanal i usisai kanal - potet ée tlatitt zrak usisan a kudiste, Nazovimo to ipak «predtlatenjem jor kasnije Ge taj 2rak dotivjeti pravo konatoo tlagenje gore u cilindra~ izmad Klipa. Za sada tu u kudiSty, Klip ée taj zrak ii mjeSavinu predtlatiti do trenutka otvaranja medukenala tamo u silindru, kada ée to poteti strujiti i preijestati se gore w cilindar-ianad Klipa. Nekako istovrerseno Wlip je otvorio vet i ispuSni kanal. Da nebi onaj tamo dolazedi iz medukenala zek-mje¥avina pobjegao preko puta na ‘spub van, medukanal je zako¥en i usmjeren prama gore a a lipu je jo8 jeduo ispupéenje (kvrga-nos) koji asmjerava taj svjeZi zrak-mjefavinu prama gore i sprijetava prerani izlazak ovog «hiskog» u ispuh. Usput akvim usmjerctim strujanjem ovo «ii8ko» tjera iz, gredhodnog takta izgorjele ispufne plinove ispred sebe - van u ispuh. Klip je meduvremenu dosegao donju artvu tocku i podeo se vratati gore. Dolje u kartera sapotet be usisavanje a istovremeno gore u cifindru Klip Se poteti tlatiti on6 afri8ko» ~ stladiti Ge to do kraja i sakon zapaljenja nastupit €e izgaranje i Sirenje a to znati potiskivanje Kiipa. Za to vijjeme u kartere de biti sredtlaéenje. Taktovi se dakle dogadaju istovremeno spod Klipa u karteru j izaad Kipa u cilindra, Svaki puta cada Klip ide prama dolje je radni takt, Svaki drugi takt je -adai i zato se to naziva dvotaktnim motorom. Ponovimo jo8 jediom So vrijedi za dvotakine i Setverotakine motore. U sdiessela» u cilindar uitreano orivo zapalit ée se zbog u njemu tlatenjem zagrijanog aka a kod dbenzinca» ée smjesu_goriva, zraka zapaliti shia elektrine svjetice. To nam pak sada govori, da za sbenzincen trebamo imati izvor elektriéne strujel IZVORI ELEKTRICNE ENERGIE Ako imamo uredaj Koji se sastoji od nekog stalnog. nagneta i uz njega namotaj (kalem)izalacione Zice i ako ve jedao od toga pokrete ili vrti jedno uz drugo - u ramotajt ¢e se pojaviti elektritma siraja. To je magnetni zvor elektritne struje. Kada_ onim konopom ia malls vanbrodskim motorima povatemo, zavrtli smo magnet i {obili straju za prve iskre na syjetici motora, Kada motor adi, vrti i taj magnet i tako sam sebi stvara potrebmu ‘tryju. Kada mu provodnik te struje spojimo na «masun, guinb za ga¥enje motora) nema vite iskre i tako motor ‘austavljamo, Drugi izvor el. straje je srodici akurmulator. Ima ih vike vist. j. To je na mi, Bein, str, 13 olovni i sada najnoviji gdje je uinjesto spomemstih metala neki sinteti&ki materijal. To je za sada jo$ tehnitka taina «dase», Oni «etalniy napravijeni su tako, da su metalne se arene teal Heat noe ‘kiselog ili luznatog Kiselina ili Iuzina. Najéevée su u uporabi olovni akumalatori. On se sastoji od éelija s élektrolitom od dostiliranom —vodom _racrijedene sumpome Kiseline koji elektrolit su uronjene olovne plo’e razdvojene pploéama izolacionih mrezics. Svaka éeliia_move akumulirati, - spremiti_ i. kasnije Jslosmijema struju_napeiosti od 2 Volta. S: janjem 6 ¢elija dobivamo napetost od 12V za ‘koju aire eenwen Ese aot utedaji na motors it ‘eg na brodieh. Na vesim jahtama i brodovima knxistt se 1 napetosl od 24V, Na modernim akumulatorima je “chez odrtavanjay, To znati, da vise ne moramo svako snalo gavidvella bij lj i sam lelepia vod pa su plote pri vrhu na suhom, Elektrolit mora biti barem centimetar povi8e plota. Ako je potrebno, nadolijeva se destilirana voda. Qstaje nam, Sto se odraa tie, ith oda spojevi budu a Sbeae tai K i Sat Tak aie te te ‘le nae vacileer Gee torodreu i posta slabo ili nikako provodijive za straju. Treba pratiti na instrumentu da se akumulator wredno puni za vrijeme rada motora i.paziti da se akunsulator ne potrofi ispod dopuitenog a to je ne TO¥. Praletistio,"ako Wapon adie ispod 10,5V, plote ée sé poteti deformirati i dog ée na ima do 98 Spoja a onda se mozemo s takvim alsumulatorom dirlivo oprostiti i nabaviti novi, Novi «Nasa» akumulatori’ umjesto tekuée kiseline imaju Yelation. Manji su u dimenzijama a uz isti kapacitet, “Mo%emo ih bezbroj puta isprazniti do same nule napetosti — nia im neée biti, a zato i koStaju ! U nabavi akunoulstora rikovodit éemo se potrebnim kapacitetom predvidenim za na$ motor i druge potro’ate struje Kapacitet_ je igraen_Amper-satima, PotroSnja se_pak ‘micti_Amperima—Pri nedopuajavaniu akummulatora sirujomi iz jevne mrete wz pomot punjaée, vodit Gemo takoder ratuna o amperadi puntjenja e da nam nebi sinuntlato: « zalipio > s,preveiiom euperstom Punjenj snagom od 10% ‘njegovog naziynog, ‘apaciteta ice Ako zakma. kapaciteta od_ 35 Ab, punit demo ga s 5,5 odaosno 5 Ah. Opéenito, pole i adravaje je za akimulator puniti ga. manjom ‘Da li je akumultor pia, polupraza il Gak prazan, motemo ustanoviti mjerenjem bomemetrom kojim se mjeri gustota elektrolita, Naime, pun akumulator ima od 26 pa sve do 32 Bomea. Kada se akumulator djelomigno ispraznio, sumpor iz kiseline (u olovnom akin.) se djelomisno natalotio na ploge olova i elektrolit je rijedi ~ vodenastiji. Nadopunom straje, sumipor se vraéa u elektrolit i on je gu86i. Gustoéa ispod 22 Bomea, akm. je poluprazan — treba ga nadopuniti Ispod 15 Bm. a (erali smo ga da jo8 radi, éelije su se potcle deformirati - akumulator é se vise tesko ‘oporaviti. Zreo je za odpad. EKOLOGISA MORA Hevatska je potpisnica medunarodit Marpol konvencije koja se odnosi na tkzv. zatvorena mora. Tu spada uz 12stale i Sredozemmo more te naravno i na Jadran Koji je jo8 zatvoreniji. Rijeé je-o ofuvanju Sistose i zaStiti Nore i faune th mora, Kouvencija taksatimno navodi sve pojedinosti natina ofuvanja i spreSavanja zagadenja mora i priobalja. Mi éemo ovdje to sdeti u nekoliko zaista vainih redaka. _-U more se s brodice ( a niti s obate ) ne smije bacali ni8ta Sto'bi moglo Skoditi morskint orgamizmimari Mo more ne ioe razgraditi, Tu se’ ubrajaju~ sve Kemikalije (osim za sada veixbjeznih deterdenata u vodama kanalizacija ~ alii tome ée se naknadve pokoSati “dodi na key ) Zatim na tom popisu su svakako svi naftni ‘derivati. Sijed erage ‘@plastikan. To sa one | ‘vretice, plastiie boce, GaSe. ..koje neodgovorni Ijudi bacaju preko ograde brodica, tajekata, turistitkih brodova, u more i Site veliko zlo na morskom div. Tu adje su polegle te vretice i sav taj plastiéni otpad, ne +g pa onda ni ribice - nitta Zivog. Sve je mrtvo i pusto = mjesedeva povrdinalAko imate ( ovako privatno ) kakve agresivae porive, iaivite ih uw _ takvim prilikama. Kad vidite « zagativata « bilo koje ore opisane vrste - djciujte oftro uéinkovito! Pritajetli ste, da u ovo} skripti ne ida teme redoslijedom na potetk navedenih Ispitnih pitanja. Kao da se tu malo preskate ili su motda pitanja poredana ne bas logiskim redom. Ovdje je medu motore ubaéena i ekologija jer v more izbagena nafta i motoma ulja iz brodica azalost, vo su esti slutajevi ponaSanja ‘neodgovornib i primitivnih navtiéara. Kada smo veé kod scnafter - spomenut emo ovdje i neSto iz propisa 0 krcanje goriva. KRCANJE GORIVA Na Jadranu ima sve viSe postaja za tankanje brodica gorivom. One su smjestene uvijek aa pristane zasticene od vjetra i valova - u nekakvom kenta «enienjako>. Ako bi se fu prolilo nedto u more, teSko se to samo od sebe sapira-otisti. Propis kaze slijedece: 1) Zapoyjedsik brodice je dufan $0 m._prije iziiske uiopen vgnstti motor 1 ao pits daploviti bez: rada motora. To je prva preventiva protiv pokira. Za vijjeme taikanja goriva, oa brodici smije biti samo zapoyjednik brodice a svi ostali moraju se iskreati. To je dmga preventiva — da nebi netko zapalio cigareta 1 Naravno, na brodskom plinskom » Sparhetu » se za to vrijeme ne smije nigta kuhati. Ugagene 6e biti sve plinske svjetiljke. Naravno, netemo svijetlii niti sa upaljenom svijecom, Nadalje, zapoyjednik mora zaati koliko mu goriva stane u rezervoar j samo toliko ée traditi da mu se wot. Ako se relije —_globu_ plata 24 Siclatnik «INE». Nakon zavrSenog tankanja i ukreanja fy |-svakox...kvhanja_obroka if inik brodice ane | prije «prognanih» - odgumut 6 vas od pumpe a vi Gate prje paljenja ugradenog benzinskog motora, ukljusiti ventilator za isisavanje benzinskih para iz motornog restora pa tek nakon toga ukijiitr eléktropokretic maa AKG JOE aS uGiadil aKa leswrafoet ‘ventilator, onda barem otvorite poklopac motora pri njegovom paljenju. ~Kad veé u skripti preskatemo~ evo JoS jednog preskoka jer ide uz gorivo kao i uz pitanje ‘stabilnost brodice». STABILNOST BRODICE - KRCANJE TERETA Rezervoari_za_gorivo_moraju_imati_pregrade_spgiene. iianjim_olvorinia Zi prelijevanje goriva iz pregrade u pregrada. To je zato, da se pri naghijem nagibu beodice ne premjesti sve gorivo odjednom na jedau stranu rezervoara i tako ugrozi stabilnost brodice. To vrijedi j za_ostale_rezervoare _veée romnine _ bYS. vib (fekiGina, A Sto se stabilnosti tite, zapovjednik je ‘odgovoran za osmifljen raspored tereta (i Tjudi ) na brodici tako, da ona ne «visi» na bok ili da krma ne tone previle a pramac se iadite ili pak odvite uranja-zabada se (ije more). Ako ima na brodioi viSe gostiju-putnika, zapovjedniku je duznost, da ih na viijeme upozori ( na primjer, pri prolazm uz nudistitkn platy) da ne odv svi ‘odjednom na jednu strany brodice | Na _brodici 60 biti ukreano samo toliko_Ijudi_ili tobko.tereta, kolike-je.to dopuiteno navodom i. za plovidbu brodice. Teret Sa po mopitoead, saa Ro nize t koritu brodice i osigurati ga da se ne pomige pri aagibanju a naroéito pti posrtaiju na valoviina. Bolju stabilnost plovila moze se osigurati veé pri gradnji ako se ugradi odgovarajuéi balast u kobilicn ili pri dmu korita, POZAR Pojava po%ara ua brodici mo¥e nam priskrbiti Zestoku zabava } Zato emo poduzeti_preventivno_sve_sto ode, : aN motemo, da do potara masne ape ( od brisanja motora ) u blizini neteg jage ugrijacog iB goreéeg, Uz ispuine oijevi motora, uz gorionik kubala, plinskw svjetiliiw prebliza ispod sl. Zatvarat_.gemo tende, i redoyno nakon | a__motora LM dovod-goriva. Isto .tako..i_plinsku_becu kuhala.nakon samo kuhanja kave. Ako nain je u plovidbenoj dozvoli u Clank obvezne opreme naznaten i protupo%ami aparat, onda ga svakako tmoramo iat. ina Son ga nope lako dobvatlivog~ = pti miei, To su aparati punjeni pjenom, prahom, plinovima CO2 ili halonom. Njih_moramo redovno tatarati Kako bi bili pound ako- tk wsvebas, Ne Fite euetinl episa Te fe paren tonisko spate « kisikom. Ako dakle sprijetimo dotok kisika iz zraka do materije koja bi hijela gorjeti - nema poze. To ée ‘uraditi, sprijediti dolazak zraka, ona pjena, prah ili plin iz str.14 13aparata a to ée uraditi i veda. Voda u namotenoj nekoj plabti, pokrivatu ‘kojega ¢emo prebaciti preko zapaljenog. Voda je i more oko nase brodice i ima je dosta ! PRIPREMA MOTORA ZA POGON, UPUCIVANIE, ZAUSTAVLIANJE, OTKLANJANJE KVAROVA “SI. 24 Navini ugradnje motora Ugradeni motor: Najbolje J je, dau brodicu ugradeni motor ima svoj zasebni_prostor koji ée toplinski i zvugno biti izoliran. U | ita drugo. Nikakve kantice motornog bij, alate i slo Bto-ET $e oglo skowje do nekon, pokretnog dijela motora i tamo zasmetati ili se samo sasloniti na neSto «pretoplo» . Cak niti akumulator ne smije biti u tom prostory, jer bi ama tu bilo prevruge, Za pokretanje motora obavit demo pre ncke provjere i pripreme. Provjerit_éemo, imamo li goriva i da ono negdje ne, priapnin dl eet Ouon fame towed pane Oivorit “Gemo i ventil davoda.unde_ako_inia_otworsil sistem bladenja motora_vodom. Nakon toga mozemo pristupiti pokretanju motora. Za moderne diessele koji se pokreéu elektropokretatem, imamo w cilindere ugradene elektriéne grijate (glikerce) koji Ge prije samog paljenja motora, malo stemperirati zrak i prve kolitine goriva u stublini kako bi lak8e motor proradio. Ugradea je i zvusni signal koji nam javija kada je to zagrijavanje dostatao, Nakon toga raticu gasa pomaknut éemo na polo%aj za paljenje motora i uidjuéenjem elektropokretata — motor fe proraditi a mi demo u taj Sas otpustiti kontakt slektropokretata. Ako maotor nije od prve upalio, radnju Semo ponoviti ( tako pie u uputstva za motorel), Okijutivat Gemo elektropokretaé une predagim pokuSajima, da nam on ne pregori. Kada tnotar_upali, nekoliko minuta radi pod malim gustit éemo ga da Te aia oenueic Sass Ge calaang ae Mote se dogoditi da je wlaz vode tamo na ngstonn nevim zadepljen. Na otvor je sjela Skoljka ill je sai8la ona prokleta najlonska vroéica w roora i aalijepila sea Kingston, ‘Ako éemo ubrz6 i zaploviti — u potetku emo voziti pod manji gasom opet radi jednolitnog zagrijavanja cijelog motora jer je to za njega adravo. Benzinski motori nemaju nikakvo predgrijavanje zraka i goriva. Stariji motori imaju rutin takozvanog «oka» za, gorivom bogatiju smjesu pri paljenju bladnog motora koji Gok moramo kasnije, kada se motor donekle ugrije, skinuti U novih je to sve autamatski. Sve drugo vrijedi i za benzince, Kada smo zaviSili plovidbu, pristali i vezali se, dobro bi bilo za motor da jo$ malo radi bez. optereéenja i da se sada isto tako eijeli Sto jednoliénije bar malo rashladi. U marini é¢ to vrijeme rada motora «na veru> biti skradeno jer ¢e vas oni okolo najbliZi pomalo krvnittki gledsti jer 6e im smrditi vaS motor, Na kraju ete uuredno pozatvarati sve ventile, iskljutiti el. kontakt i posvetiti se nekom drigom with. Ako pak Zelite jeftinije progi u Zivotu ~ Sto se ti’e paprenih cijena ‘vezova u marinama, koristit Gete manju brodicu koju éete spretmati doma negdje u «forcimerun, w garati, na tavant ‘irabit éete : VANBRODSKE MOTOR Naziv govori, da taj motor nije ugraden u trup brodice. n je objeSen na zrealo kame ili na bol, izvan trupa, Ti su motori do nedayno ‘Sve _ wie _proiz pribvatliivge mot in it noge vanbrodskog motor wx DroWict. (Vidi s. 9). Ovi ‘motori sage vede od SKW, “itiaju veé i zascbne rezervoare goriva. Nemojmo zaboraviti otvoriti ventiléié zraka na rezervoani, piije peljenjd mibtord jer inate ‘nam ‘gorivo sete Stizatr Ainjata~Kacedoptovijavamo ‘na plicak, poagaor Seino ta nogu da nam ne zapne po dou, U tom det Ua treba Janje poteo¥ini gorivo, iz_longiéa Tasplinjata, zatvoriti ili skinuti dotok goriva je gelenja motors, jr Ge ve inaée_goivo is panoy Fase rele wd 7 Set ery sab %e pri ponomnom pokuSaju_paljeija.notota on biti wpresisaim i naée hijeti “Upaliti, Neki motori imaju tt mana ako { ne podizemo ‘nogu, pa se i kod njih primjenjuje ova dosjetka a koja nije mavedena u tvomitkim uputama Koriitenja motor, Us motor ~ ili mora malo dulje pritekati da zcilindTa nekak (il vadi svjedion i foram 7a iskra, mora kabel svjoéice biti spojen na ‘mast! ~ inate ode elektronika, Vanbrodski benzinci su osjetljivi_ na zapljuskivanie valova jer to im moze smotiti kabel svjetice i onda stnija odlazi u masu i mema iskre. Ako se to dogodi, nema druge nego subom kapom sve izbrisati i jo8 VD-om —podtreati i preporutiti se fortuni. Ako ‘akon toga motor i dalje neGe pa neée — nije kriv samo moksi kabel. Idi redom: Iskra, svjetica, gorivo... i ako jo¥ nese a ti dalje ne maS — potni stopirati !- Ako vanbrodski motor skidemo s brodice, neéemo ga odmah polegnuti vodorayno, Treba prigekati da se sva voda iz isputnog str. 15 sistema iscijedi , jer bi inate ona mogla uti preko 14sluéajno otvorenog usisnog kanata u cilindar. To naravno vrijedi samo za dvotaktne motore, Kada motor spremamo na dulje vrijeme ~ uporabit éemo ga iek slijedeteg ljeta na goditnjem odmoru, onda ga moramo konzervirati Najprije €emo ga izvrtiti w slatkoj vodi da isperemo iprakw sol {z°njega. Onda ‘emo sve dobro podmazati vazelinom a u citindar éemo ( na otvor syjedice benzinca) uliti malo motomog ulja, Tako éemo ga spremiti. Dobro bi bilo povremeno malo pokrenuti klip da se ono ulje a cllindru uvijek ponovno malo razmade, Osiaje joS nekoliko naputaka optenito 0 moguénostima popravka motora na mori, Manje komplicirane kvarove moramo znati sami otkloniti. Ako motor stane, najprije éemo pogtedati instrumente So oni kau. Pregrijano? Nema podinazivanja? Nema struje? Ako nam oni nista ne kamyju ( sve je kao wu redu ) onda idemo istraZiti; Ima li goriva i ako gx ima, doti¢e fi ? Potradit éemo zaéeplienje. Kod benzinaca provjerit éema ima Ii iskre, da nije svjetica crkte ? Nema iskre ~ moda je negdje elekirigni vod u losem spoju ii prekinvt. Zbog fovakvih «sitnily» kvatova nebi trebali zvati uw pomos. Uputite se malo a praksu popravljanja kvarova ana brodiei Gemo imati obvezmn opremu u kojof je i alat a i ‘odredeni rezervni dijelovi 2 popravke. Diesse} rootori rege raditi ukoliko itn je u dovod goriva u8eo zrak_A on Se Usi ako ne_dje popusti koja brtva spoleva tijevi dovoda goriva, Popravak je u slijededem: Redom od Bosch puimpe na svim spojeviita cijevi isljerivat éemo zak rutnim pumpanjert ili vrtnjom motora dok ne procuri nafta «bez balontiéa zrakan. Svaki 6emo spo} potom dobro zateymuti. Tako cero popraviti i onaj spoj koji je popustio i adje je uSao zrak a sistem, Kako se to radi, neka vam to prvi puta pokade «anajstor od zanatay a vi dete se toga prihvatiti kada vam nema druge ~ 4 ako ste upamtili kako se to radi Provjera spojeva moguéa je pri radu motora tako, da spojt priblizimo papirié a on mora ostati suh. Ako je ostao navlaéen finom maglicom nafte koja i8ti iz tog spoja — na8li smo kvar. Povremeno éemo na motoni provjeravati zategnutost ktinastih remena na remenicama. Ne smiju biti pretegnuli a bogme ni prelabavi pa da proklizavajn. Na pritisak vaSeg prsta u isprobavanju zategnutosti - remen ée se ugibati najvise do jedinog centimetra. I to neka vam pokaze mmajstor = ako ste vi na pr, ekonomist i nemate blage veze 5 mehanikors! Prije (dok smo svi bili siromasni !7!) sve smo si moral sani raditi 1 popravijati, pa smo to morali i nautiti, Sada je lako. 11 Datiaciji veé ima majstora za sve to, a rade uglavniom na svoj umediteranskiy naéin, Prvi dan dode vidjeti o Gemu se radi, Drugi dan vet donese slat, Treéi dan potne raditi ~ sve raskopa. Onda ga dva dana nema ai bliz. U slijedeéa dva dana, popravit ée kvar ako nije bio jako kompliciran i onda vam ispostavi ratun za eijelu adn sedmica — a radia je ka crv, éa nije? Zato nautite popravijati sami aka je ikako moguée. ‘Ovdje éemo spomenuti jo$ i najosnovnije o odrZavanju brodice, Ako je volimo, Zeljet Gemo da ona bude i lijepa — i svakako da Sto dulje traje._Zato Gemo je redoyno Stititi 2aStitnim premazima, Osobito drvene dijelove. Sunce i voda nezdravo djeluju na drvo. Ono ée posiviti, raspucati se pa i istrunuli ako ga ne zaStitimo. Danas inva zaista veliki izbor kvalitetnih boja i lakova i a d:¥0 i za metal i za plastiku. Podvodni dio premazat Seino i redovno obnavijati za8titu antivegetativnom bojom koja ge Bititi korito od —fivatanja morskih organizama, U mora se javijaju takozvane galvanske struje, One premjestaju Sestice metala iz jednoga na drugi, Pa vam na primjer brodski vijak bude sve tanji i manji, pa Sak i cupiast a osovina sve deblja To se spiietava postavljanjem protektora - anode iz legure cinka i Zive koja ée se ctroSitiy a ne va8_propeler. Brodovi metaine oplate iniaju vise takvih protektora po uronjettom dnu korita, Dogada se da na osovini bez toga protektora, krajnja matica koja osigurava brodski vijak na osovini, bude pojedena i popusti i propeler ispadne tiegdje uw plovidbi - ode propela «fondo»! Zato morane negdje zabiljeliti karakteristiku svoga propelera da znamo nabaviti baS takav kakav nam odgovara, Brodski vijak naime mora odgovarati snazi motors, broju oksetaja ‘na osovini, velitini i obliku korita brodice. Praia tome 6 biti odveden promjet, povrdina lopatica i korak propelera Korak je put kojega vijak napravi uw jednom okretaju Teretne brodice ( Siroke, 2depaste ) imaju propelere veceg promjera 4 manjeg Koraka i vrte se manjim brojem okretaja. Guraju dobro ali sporo. Ovime smo apsolvirali uglaviom sve Sto bi se moglo pojaviti kao pitanje na ispitu ~ iz ove grupe pitanja. ( U praksi ¢e se pojaviti puno vige toga!) Ostala su nag u Ill grupi pitatija pod red. br. 6. 7. «stidar, nasukanje, ptodor mora, pozar, pad osobe u more....8Kao da je pofar i pad 1 more isto !? Ja 6u radije usred Jjeta pasti u more nego da mi se brodica zapali ! Idemo od ovog posljednieg PAD OSOBE U MORE, PRODOR MORA U BRODICU, NASUKAVANJE, SUDAR. ‘Ako je netko na pr. s desnog boka brodice pao v more, kormilo treba hitro okrenuti v «desbo» tako, da se krma odmakne v lijevo kako nebi brodski vijak zahvatio onoga w mors, Pad se dogada obiéno kada je vlatna i skliska paluba, posrtanje brodice na valovima, loSe vrijeme. Covjek je pao u more i tamo manje ili vide uspjeSno pliva = moramo se vratiti i izvuéi ga iz mora, Da nam se nebi dogodilo dau onom okretanju brodice i vaganju posrijegimo pa da Covjeka tratimo na krivom mjestu — zaduzit éemo nekoga na brodu ( ako nismo sami ) da uuporno ( ka%e se: smetremicen) gleda u «padavitaran. Neéemo mu brodicom prilazitl fz smjera vjetra, valova i struje pa da ga brod nogen vjetrom udari, veé Gemo priéi iz zayjettine tako, da njega yjetar i struja dopreme do browice, Tdemo _odmah dmgiprimjer —mogucih 5 nezgoda, Nema nautitara 15koji plovi a da nekad, nezdie nije malo kresnuo 0 plitke morsko dno, neku groticu, kamen, Ako je ostala samo agrebotina ~ to ée se veé popraviti i wzalizatin. Ali ako sino kresiuli tamo 0 neki usamljeni greben koji se skrive ispod same povesine mora a okolo je sve duboko i taj nam je «biiski susret> ostavio napuklina ili rupy na trupe brodice kroz koju nam se more ukreava u brodicu brat no 3 g& pumpama i champeriman mozemo izbaciti — stvar postaje neugodna. Za takav nemio sluéaj, «lobar» nautiéar je takoder pripreman, Negdje_na_brodici_ ima oripremljen komad platna, stari veéi plastiéni stolnjak ili sligno, § na krajevima-Gofkovima privezanim konopima. Taj komad platna eemo ( tu mozaju bili dvije osobe ) povudi s dva konopa po lijevom is dva konopa po 3esnom boku, s vanjske strane trupa do mjesta oStedenja \juske ~ do napukline, Pritisak ulazeée vode priljubit é& slatno tia oStedenje | tako smanjiti koliginu utoka. Ako ram more i unatot tome vise prodire no Sto ga aspijevamo izbaciti ~ te znadi da tonemo. T sada ée fam dobro doéi ako sine slijediti naputak (koji €emo prouéiti 1 odjeliku «ravigactia») gdje se preporuéa planiranje lovidbe na portorskoj karti, pracenje, i provjeravanje sozitije i Spekutiranje alu ne zatrebalo, ako veé moramo sotonuti - bolje potonbti na plige ravno_pjeSéano dno jo8 30 moguénosti u nekoj. zaBtikenoj uvali nega tamo negdje v2 velikoj dubini s jakim strujama i joS kamenito. t onda- Sekai, pumpaj i Zuri na takvo mjesto. ‘Moze nam se dogoditi da kresnemo neku grota i astanemo ta njoj zajaseni. Nasukali smo se. Brodica biéno s prednjizm krajem ostane nasukana. Bez panike, rapovjednik Ce organizirati odsukavanje nakon Sto je sregledom ustanovio da nije nastalo zatajnije oSteéenje- sukotina na trupu zbog koje bi moglo do¢i do potonués, 3vi gosti i posada brotlice premjestit Ge se na krmu i take adteretiti pramac. Pomaze i premjestanje tereta. Zatim semo punom snagom motora zavoziti u nazad. Ako se rismo uspjeli tako odsukati, moze nam pokusati netko somoti svojim dodatnim povlatenjem svojom brodicomn. ‘Ako i tako ne uspijevamo odsukati, ostaje nam joS sokusaj zaronjavanja i procjenjivanje situacije temo na woti pod vodom za cventualni pokuéaj potlizanja sapelog dijela trupa , ako brodica nije preteska. Ako sve © nije uspjefo — postavit éemo oznaku nasukanja,(-vidi sropise) i zatraditi poms. Tu Ge Gobro Woe pomorska srodska radiopostaja. Ostaje jo8 sudar. E do nfega ne smije dosi. Zato Semo strogo poStivati propise izhjegavanja sudara. ( 0 ‘ome detaljnije kasnife u poglavlju «propisin) A ako se to pak dogodi, pomorske vtasti 1 pomorska policija Ge se >otruditi da ustanovi krivea za sudar a taj ée onda snositi xigovomost i nadoknaditi Stet onom drigom. Znati, osebito ako se ne osjecate krivim ) obavijestit cete radlezne sluzbe o incidenta i ako je moguée, pritekati na jou mjesta uvidaj. Pobrinite se da osigurate svjedotenje xevideea dogodaja, Ako je posijedica sudara netije conuée a vi ste ploveti, duzni ste noguée u- spaSavanju. potiajprije Zivota onda "i naterijalnih dobara. Za nas male brodice, ovo je dovoljne va tu tem, Rompliciranije je kad se u takvim nezgodama radu yeliki brodovi, Rada tomu, tonu i po dva j vise dana ste. 17 iti sve to vam je pa onda nadledne slnzbe organizirajn spaiavanje. U tom pogledu su brodice u fofijem polozaju. Dobije li monja bbrodica telativno veéu rupu na trupu, vrijeme potonuca ée. biti vrlo kratko. Ali zato ée je nasukanu, diya — tri krina ‘ibara s kote i njenin snaznii motorom u Eas odsukati. 1 a ne zaboravime spomenuti da za spas od nasukanja moze uspjeino posteliti i obitna éaklja. S njenim odizanfem i odguravanjem od grote, nckada to vspijeva. A @aklja( mezzorsatiner — pola momara) dabro é nam ogi w sijaset drugih prilika, Ona na duljoj motki, malo je nespretalja za rukovanje ali 2410 se njome mozemo iz daljega «doéckatin, privuGi ili neSto izaditi iz mora ako nije preduboko, jer tvijek neo padne u more |S. kratkom Gero ‘iti spretniji i mivéda bitro dolwvatitt neSto to jo8 nije potonnlo. Zato éemo imati ole, smje¥tene na brodiei tamo, gdje demo ih najbeSte zatrebati i ydje cemo, ih lako i bréo Vohvatiti SI. 26 Caklja 7+ drvena motka ~WrSka, 2- okov Okovi Caktje su racnih oblika -s jednom kukom, dvije, $ Auglicom na vrhu iti pak oftries Silkkom. Svako malo spominjemo neSio od opreme brodice. Na ispitu vas mogu zatraZiti da nabrojite obveznn opremu brodice koja je propisana Pravilnikom 0 brodicama. Zato éemo vvdje to pretijeti iz tog pravilnika a posluZit ée i kod opremanja brodice — da se nesto ne zaboravi. OBVEZNA OPREMA BRODICE Oprema propisana Pravilmikom o brodicama objavijenog u Narodnim novinama br. 77 od 8.9. OL Clan 28. |1. Sidro odgovarajuée tefine, sidreno vee ili lanac duljine 25 ~ 100 m. ina brodici uredaj za privez | Tri zeta za privez prikladne prekidne evestoge i dulfine. (aajmanje po 10 m duljine). ik, Kablié il ispolac za izbacivanje vode /4. Dva vesta s 4 palea ili sailje, ili priguvni mehanitki porival wredaj (motor) i aku. S! Prstuke za spaavanje za sve osobe na brodici, 6. Propisana svjetla | dnevne oznake propisanog tipa. 7. Komplet alata za odréavanje mehaniékih poriv. uredaja (motora) i osnovne rezetvae dijelove za njih 8; Baterijsku rutin svjetilu. ‘91 Kutiju «Ptve pomosin s propisanim sadrZajem, 10. Posudu 2a privat otpadnih wlja motora kao i krutih otpadiaka koji se ne smiju bacati u more. Brodice za gospodarstvene svrhe moraju poveésti broj prsluka za djecu, za 10% te se C1. 28. nadopunjuje Clanom 29. » Rezervno mutio mido kormila Sredstvo za zvuéno oglasavanje. |3. Vatrogasnu sjekisu i protupoZarni aparat. 4, Trl ervene mutne buktinje il 3 crvene rakete, 5. Dvije kutije Sibica u nepromotivom ili upaljat. 16Clunci 30. 1 31. istog Pravilnike, dodatno nadopunjujn obveznu oprem brodica za gospodarske svthe, Za one propisuju jo: -Brodski_kompas s osyjetljenjem, - Pomorske karte i pribor za rad na njima, -Peljar Jjadranskog mora, -Kolute 2a spaSavanje odobrenog tipa s 25 m, konopa i dimnim signalom, -Brodsku pomorsku radio postaju, Plathenu zaititu od sunea (tendu) i od Kise zaSitu skladista priljage. Clan 32. specificira obveznu oprem: brodica posebaih ramjena. Skuteri i jet-ski plovila moraju imati: Skiperi sigumosne narukvice, Svi u plovidbi kacige i obuéene pisluke za spafavanje. Oni ugospodarski» koji se iznajmljuju na sat ili dan, moraja imati utedaj za zaustavijanje motora na daljina - iz obale, Gliseri koji ée vudi skijaSe moraju biti opremljeni ( uz ostalo) i konveksnim retrovizorom. Jedrilice moraju imati, osim copreme iz él. 28. jo8 i dodatno siguenosno uze. Pritikom tehnitkog pregleda registracije brodice, w Plovidbenoj dozvoli bit Ge navedeno Sto sve od obvezne opreme treba imati a ona zavisi 0 tipu i veligind brodice. OSNOVE PLOVIDBE - NAVIGACIIA Pod pojinom cnavigacija» razumijevamo sve Sto nam je potrebno za dovodenje plovila iz polazista pa do odredista plovidbe. Osim tehnigki ispravne brodice i nageg plovidbenog znanja, posluzit Gemo se opremom i priborom za navigaciju. Tu je vet prije spomemut i opisaa, kompas, zation tu su pomorske karte i priber za rad na ajima ( trokuti, Sestar, olovka, gumica za brisanje), prinugnici 2a plovidbu ( peljar, voditi, daljinani, magnetske karte, popisi svjettonika i drugi) Pomiorska brodska radio postaja, baroinetar, higrometar, krorometar (at), brzinomjer, dubinomjer, vjetromjer.dalekozor, GPS. vuredaj 7a satelitsku navigaciju, razne tablice, Uz kompas vrlo stt vane pomorske karte, POMORSKE KARTE Na njitna imamo sve relevantne obavijesti ~ izgled obale tok, udaljcnosti, dubine i plitine, struje, syjetionike, corijentire, vrste dna, preporuke za sidrenje i drugo. Pomorske karte sa’ napravijene prema «Merkator> projekeiji koju je mapravio Gerbard Kroner 2vani Merkator, Na njima je matematitki postignuto da wdaljenosti i kompasni kutovi na pom, karti odgovaraju oniiaa u prirodi, To nam omoguéava togno odredivanje i vertavanje kurseva i zimuta na kaiti, mnjerenja udaljenosti i odredivanje pozictie. Podsjetit demo se ovdje da je u ta svhu zemijina kugla umretena zamisijenim paralelama (usporediicama) i meridijanima (Severojuinicama) Njima je zemlja podijeljena na sjeveraw i juénu polutka 4 to se naziva geografskom irinom. Pousjetit Gemo se ~za ne zabunit se, da nam je iz naSeg Jadrana blizi sjeverni pol nego Japan — zato emo (0 upamtiti kao «iin», a je sirina podijeljena u stupnjeve. Od «aulte» paralele a to je ona najSire avana Ekvator, a 90" na sjever, pa je to Sjeverna geografska Sirina {na isto tako 90° na jug —a to je juina geogratska Sirina, Na pororsko} karti je «Np (sjever) uvijek gore a \jevo i desno su zapadna i istogna geografske duzine, Nat je Jadran istofno od nsltog meridijana (avjezdamica kraj Londona) dekle na istofnoj geografskoj duljini. Meridijana ima T8)° no istok i isto toliko na zapad Geouralski stupnjevi dijele se na minute. Jedan stupen| ima 60". Minete se pak dijele u sekunde ali na kartama bi (6 bilo pregusto za ucrtavanje pa se minuta dijeli na deset dijelove a ti se dijelovi nazivaju kablovima. Na poiorske) Keiti ucrtan je svaki drugi kabel iz istog razloga «usitrjenostin.Ti se stupnjevi, minute i kablovi nalaze 22 pemorskoj karti na njenim rubovima. Gore i Golje stupnievi geogr. dutine a lijevo i desno geogr. Sirine. Kablovi se biljee kao decimalni brojevi minuta. Geografshe koordinate — poziciju biljegimo prama some oveko: Grekim slovom »g» (Al) obiljeZavamo g Siriva @ slovom wh» (lambda) g.duZinu, Sjeverna Sixina Diljeti se slovom «No ili znakom + a istoéxa duzina Slovor wis ili ttkoder znakom +, Pa bi onda na primjer zabifjetiti geografske Koordinate ili poziciju grote Diaari¢i blizu 0. Zuta ovako: @ = N 43°50,6" A= E 15°22,8' Umjesto Ni E mote stajati znak +. Jug i zapad suS i Wil znak - Kako su meridijani teoretski.istog_promjera, podjela stupajeva pa onda i minuta na gegr. Sirini a to ‘zat lijevo i desno na karti teoretski je ista - to svaka minuta na karti odgovara udaljenosti od jedne nautitke ite u prirodi. (1 NM=1,852m,) Gore j dotje na karti, (na geogr. duini) te su «minute» razligite u grafitkim dimenzijama jer su paralele rezlisitih promjera. One blize polovimna su sve uze a sve su posijeljene na 180+180" G60%) pa_su ti razmaci stupnjeva i rainuta grefitki raZliéit. Blige polovima sve su manji ili u2i i ne ‘odgovaraju. udaljenostima priradi. Zato se ne smijemo zabuniti kada éemo odredivati udaljenosti — no, 0 tome emo malo Kasnije. Pomorske karte se dijele ne Generalne — radene uw omjera 1:),000,000 iti gak 2,000,000. Kursne uw omjerw 1:300.000 ili 200.000, Obalne 1:80.00. i 1:40.000.: Zatim slijede ptanovi u ‘omjert 1:10,000 i 1:5.000, Na tim planovi samo da nije ‘oznagen i svaki vidljivi kamen. Sto je omijer mmanji, karta Je preciznija i s viSe podataka, Planovi sa napravljeni za podrudja gdje je veéa potreba preciznosti. To su moreuzi, prometom optereéene uvale, luke i slitno. Na pomorskoj karti nadi Gemo vaine podatke 7a orijentaciju, Karakteristike svjetionika, _pogodnosti sidrenja, dubine, srste dna, morske sinuje i dnuge. ( vidi prilog oznaka i makova na pomorsko) karti). Na kursnoj karti planirat emo dulja putovanja — dulju plovidbu. Kursna karta ‘obuhvaéa pola Jadrana, Ako ée puhati bura, plovit éemo «izvanay zastiéeni otocima. Po jugu, —«iznutra» djelomitno zaétiéeni otocima od vjetra i valova. U plovidbi, Kontrolirat emo natu poziciju i ostalo uz pomoé obalne karte koja jé preciznija. Jo8 preciznije ‘upotabom «planovan. Prije no Sto se uputimo ma rad na pomorskoj Kent, a to je ertavanje i odredivanje kursa ili moramno s2 podsjetiti da nam ( prije je vee spomenuto) kompas laze zbog varijacije i devijaciie.. Pa stoga imamo tri viste «sjeveran, odnosno kursa i azimuta, Azimut je kut pod kojim vidimo objekt-orijentir kada ea smjeramo s brodice. Pravi kurs (Kp) je ona} koji je nacrtan na pomorskoj karti. To jest, geografski. Onaj koji Str. 18 0nam pokazuje kompas uz utjecaj varijecile (laze u plus ili minus) je magnetski kurs ( Km). A onda jo8 dodan utjecaj Zeljeza i elektromagnetskih polja na brodu nazvan devijacija, daje nam Kurs kompasa (Kk). To je ono Sto nam kompas pokazuje sa svim svojim «lazima» koje su uvjetovane ranije navedenim utjecajima.To je i varijacija i devijacija zajedno. Voditelji brodica u obalno} plovidbi na kragim relacijema, nemaju potrebu izraéunavati_ i preraéunavati Kp Kk i obratho, Profesionalci ( mornari motoristi ) moraju i to mati primjeniti, Zato Gemo ovije navesti formule xa to izraéunavanie, to jest ispravijanje pogresaks kompasa i dodali primjer tablice devijacije koja je za svaki brod drugatija jer su § utjecaji dragatijl. U toj formuli koristi se padatak, kolika je varijacija. To emo saznati {2 pomorske karte. Tamo je na ru2i kompasa navedena varijacija akvatorija gdje je rvla uortana, za godinu izdanja karte. Tu je i podatak kolika je godigaja vendencijia parasta ili opadanja te varijacije. U izraéun ‘emo Gakle ubrojiti taj porast ili opadanje po godinama. Nakon desetak godine starosti karte, to viSe nisu sigumi oodaci. Takvu staru kartu moramo aurirati. To ée nam svaka ispostava Iuéke kapetanije uraditi besplatno.Dakle, xoda imamo vrijednost varijacij@, i tablien ‘devijaciiee snijeti Gemo to podatke u formule, Za izraéun Kp (to je naj koji ¢e biti geografski ucrtan na karta) formula je: Kg= KKH ili ~ dev.) + (+ ili var.) ‘Ako smo kurs nacrtali a karti a onda trebaito ustanovith Ji izraéunati ped kojim éemo farsom aa kompasu sloviti - Kk (nadmudrti kompas u_njegovim lazima) orimjenit Gee formulu: Kk=Kp-(+ ili -var.) < ( + ili — dev.) Pod tim kursom - siedajuéi ga na kompasu u plovidbi, plovit éemo wu zeljenom pravea — prama odredi8tu. Svaku éemo slovidbu planirati na pamorskoj karti sa odredivanjem curseva / jer mode ih ditt vi8e ako moramo zavbibeaiti yeke rtove iii otoke - K1, K2, K3 itd/, s odredivanjem: sdaljenoSti pojeioih kurseva i vremsnom plovidbe jer amo puinu brzine svoje bodice, Brzina se biljeZi évorovima». 1 &y. je brzina od 1 Nautjéke milje na sat. Cada se tako pripremimo za neki put ~ moze pasti f gusta nagla, Mi Gemo (davajuéi zvuine signale u maghi) wejedno doéi do cilja. Za takvo planiranje plovidbe noremo sviadati postupak cada na, karti. Za to potreban jam je pribor. Trokuti ~ dva komada, ( jo8 bolje nauticki rokuli s ozfiakame stnpnjeva). Sestar ( aeulieki ima samo iljke bez pisalice-olovke) obitna olovka i gumica za orisanje jer po karti Gemo vide puta crtati, brisati staro i ‘ati nove. Dakle, najprije éemo na karti ucrtati rate ~ aursove nage plovidbe-putovanja. Nakon toga éemo uz romoé dvaju trokvta, odrediti svaki pojedini kurs (ako ih ma vise - u vise smjerova). To éeino uraditi tako Sto emo tu erm kursa kao usporednicn ( grafidku ssporednicu ili paralelu a ae ona peografsku) prenijeti na iy Kompasa, Lijepo Gemo je pazljive Klizajusi trokute doslepati» totno do sredisia muZe i onda odditati iupnjeve u onom sinjeru od sredi8ta prama obodu mize uw jem éemo smjeru ploviti. Ako bismo odéitali na krivoj trani — ofi$li bismo na pr. umjesto na sjever — prama gw ato je u suprotnom smjeru. Zabiljezi 3019 Nakon utvrdenog kursa, ttvrdit demo udaljenost. Uzet emo u estar ~ ako nam se toliko moze razSiriti, respon ‘od potazisia do odrediste {to prenijeti aa bok karte i tamo ostane bez pogona i stane na sted mora ili bilo gdje - stevje, vjetar i valovi ga nose ~ dakle, plovt i mora imati upaljena ova osnovna svjetla 2 moida i koje posebao, ako je aa primjer nesposcban manevrirati. Upoznat gemo sada uw tablici prikazaine peschne svjetlosne oznake koje se istieu na brodu-beodiei v poscbnim prilikama ili situacijama Posehna dodatna brodska sigaaina syjetla Usidren brod-brodica kragiod 50m ( nema botnift ni jarbolnag svjeita, ) USIDRENI Brod duljiod 50m, Ovdjoje praméano svjetlo povige krmenog. Nema ostalih sujerala osim osyjetljenja palube 2a rad a9 njo} RIBARSKI BROD - KOGA, 5 mrezom potegatom Koju viée pri dnu, U2 ovu "pasebin ‘ozndky, imat €e upaljena ostala “osniwna” Svjotla ~ jarbolno. bodna i krmene. (Ii dva jarbolna sko je bod dull od SOm.) REBARSKI BROD s poyrsiaskom minezom Dlivaricom. Ako se mreza prostire vise od 150m daleko po boku, mora se istaknati jo’ jedno bijeloy sujet na to) strani kao Sto je na ovom ertedu Biod-Hrodicn NE MOZE MANEVRIRATI JERJE_NASUKAN. U ovom sluéaju na ovort erteai je brod duljine do $e. nasukan.(lma jedno bijeto syjetto.) Ako plovi.{ pluta) i ne moze, sonevrirati zbog nekog Kvara - imat ée upaljena i astalansiiotea (poziciona) svjetla. Bod hroilica plovi ali mu je OGRANICENA SPOSOBNOST MANEVRIRANJA. Zato jer ine het Svar. HW mesto radi s nekim speavama u rnuor, Sho je to brent jaruzala koji ¥adi pijesak dlna malfa - onda ge po onom boku gdje su sprave izajesitl jos da dedatria ervena svjetla a na | slobutnomn bok ii simini dya zelena svjctla Biod plovi s pgranitcnim mogutuostions manevriranja («i plovido po pligem moru) zbog tibine ara. MINOLOVAC Sxjetlosna oznaks broda koji polaze ili skuplja thine FEDRENIAK duljiod 20m imat ce wa vrhu Jarbota ovakwu svjetiosnu ozeaku kada ployi samo na fede PELJARSKI BROD istice ovakvu oznaku kada jeu subi [22 | Zuto svjetlo je bljeskajuée | oznacava plovilo s dj 5 | pogonom na zraénom jastuku — OVERKRAFT Ta poscbna syjella nalaze wegdje aa povisenom miestu, vidljiva sa svih strana horizonata - svih 360°,Ui pravilu. 5 tog naslova (posebnih svjetloseih ozaaka) takve plovile ima prednost u izbjegavanju sudara. Evo i cozmakama, slikoyno po neki primjer s posebnins svetl Posehna dodatna syjetia. A) -Ribarski brod-“kuga" s mireiom “potezagom"(vuce je po duu). Al) ~ Dnevna omiaka “ko&e”, B) -Ribarski brod $ mre#om, plivaricom (pevrSinskom mreiom) w ribolovu. D) -Naswkan brod kraéi od Sm. £) -Brod ne plovi. G) - Teglja s 2 tuglenice, Tergljat ima dva Jarbolna syjetla na jednorn jatbolu ako je Tegal koji vude ah m. Tri jarbolna sxjetla aku je {i duji od 200 m. Na kemi samog wegliata (onaj koji 3) je wz normaino bijelo krmeno svjetlo. dodano *g4 j08 jedo 2u1o svjetlo. Svaka tegtenica {prikotica) ima svoje botna svjetta a zadnja u regtju i svoje Krmeno svjetlo, Podsjetimo se ves spomenutog da brodica do 12m daljine moze imatt bona svjetla u jedno} sxjetiljei postavijono) na pramcu na simetrali brodice a Jsilrilice do 20 m. duljine kada plove samo na jedra, ase jarbono syjetlo. C)~ Brodiea do 12 m, F)—Jedrilien do 20m. Sve ovo ¢ svjettostim oznakama na plovilima, za vjezbu Prepomavanja - nagi Gete na prvoj cijeloj od teksta slobodnoj stranici. U tim tablicama, gdje je uw kofonama prikazan pogted ne pramac, bokove i kemu ~u zadnjoj Su kolo dhevni znakovi koji se sastoje od izvyjeSenih tamnih (cmih) Kugli, stoZacs i kvadara a i natpisa pa i hoSara. Proostati prostor na ovo} straniei iskoristit Gemo za neke ( opet nest i na propise, Zrakoplov § plovcima za polijetanje i sijerzaje na morsku povrsinu, kala “sjedi” na vod if “plovi” ~ on je tada brodica. Doduse, brodica posebne namjene pa ima prednost a izbjewavanju sudara. Za njega na vodi vrijede svi plovidbeni propisi kao i za nas. jedino mu se oprasta isticanje posebnih Unevnih znakova ~ pa prepoznathiv je "Kanader” na voui nitko nee zamyjeniti s ackom gaetom ili pasarom — no, syjetlosne eznake nou mora imati kao a je bad 10. Za bolje sporazumiievanje i sigumost na moru i plovidbi, stuzit domo sc i zvugnim signalima. Za to morame imati naprave Kajima éemo davai zvusne signale. To su razai megafoni i sicene. Signali se sastoje od dugih i kratkih zvuénih signal te njihovih Kombindcija. Zak "s" bit ce dugi zvuk a znak " Krathi, Dugi zvuk more biti vremenski tri puts dulji od kratkog. Evo njihovih znagenja: Mijenjam svoj Kurs u desno, © © Afijonjam svoj Kurs u Tijevo © Vozit Gx u nazad-krmom. © Namjecavam pretjecati s desne strane © © Namjeravam pretjecats lijeve strane © @ Poruka o pretjecanju je prihvacena @ © © © © Nisam mrumio. Ponovi signal Priblizavanje zavoju, kafialu. nepresicdnoin puty Odgovor da smo éuli signal i razumjeli Signal u magli i ponavija se svakih dvije minute Ugasio sam motore —zaustavljeni sto). © © Ja sam ogranigenth moguénosti manevriranja, © Tegljag — teplim teglenic © = @ Usidren brod, Moze i ubrzana zvonjava od po 5 sekundi, Nasukan Brod uz ovo dadije jo po «tt ‘© Zx0H10. gong. bubanj. bacva * Peljarski brod u sluzl Slova i brojeve mozemo izraziti vucne th syjetlosno i Morseovom abecedam, Ne pr. ei kratha. cr ostaje koje se ukljutuju u djelovanje i ponavija asnovne roruka:poziv za pomot, Svi Koji to mogu, So znagi, da Fivotno ne ugrofavaju sebe, morajy sudjelovati rvanju_ne samo. radiopostajom nego + svojim slovilom. To je sveto pravilo i zakon svakog pomorea i rautigara. Ako je werozen brod-brodica na takvor mjesta Ja ga ne éuju oni koji bi mogli doci u pomos a cuje ga setko Koji je mo#da daleko ili iz bilo kojeg razloga ne. nnoze sti€i u pomoé svojim plovilom ~ taj 6¢ posluZiti kao posrednik u radio vezi. Oa ée ponavljati poruku-poziv a somoé 5 dodatkom rijedi "RILEJ” Dakle, “mede rile, mede rile)... | tako poziv proslijediti. Od wenutka prveg, MAYDAY poziva, pozivni 16. kanal u potetku a onda zabrani Koji ge biti w fankeiji spagavanja, mora biti Slobodan samo za to spaavanje, Dakle, prekidaju se svi oslali pozivi i razgovori. To se osigurava signalom Str. 31 SEELONCE MAYDAY. Izgovara se prema francuskom: "SILENCE MEDE”. Prekid rada na kanalu a u korist veza za organizactju spatavania moze se zatraditi i rijegju “SEELONCE DISTRESS”. U tijeku akcije spagevania koje dulje Uaju i svi su vet © svemu osnovaom obavijedteni pa nema potrebe dr2ati eve ukljuéene kanale strogo rezerviranim samo za taj sluéaj a pojavi se potreba i drigih radio komunikacija, ( moguée je istovremeno jo8 nekome potrebs zvati ovim istim iki kojim drugim prioritetnim pozivom ) mote sé to najaviti rijegju ,PRU- DONCE* = Sto Ge osnaéiti ogranigeni tad ostalim postajama aa tom Kanalu. U radiotelegrafiji poziv za pomoé je signal Morseovom abecedom od tri siova ~ “SOS”. Priprema se i uskoro ée se uvesti u funkeiju novi dodatni uredaji na radiopasiajama koji Ge jednostavnim uokljugenjem jednom tipkom ili gumbo aulomatski wz poziv za pomoé proslijediti i pozieiju koju ¢e uredaj primati na plovilu iz GPS satelitskog sistema, Vratimo se nastavku postupaka sada joS viiedeceg starog sistema i nagina, Brod ili brodica koja je primita poriv i poruku “mayday” i nakon So se odazvala, a nije bliza ugrozenog, mora Sto hitnije odaslati SVIMA (HALLO ALL STATIONS) primljene podatke kao i podatke 0 svojoj poziciji i poduzetim mjerama glede pruéanja pomoci ugzzenom. Naravno, da su oni koji su blize mjestu havarie ili su br4i, najpozvaniji praziti pomoé. Svi keji sw u stanju pomosi, dogovorit ée se tko ée voditi kciju spaSavanja a najbolje je da taj zasatak preuzme Obalna RP. Svi ostajy nadalje w vezi i obavjestavaj o poduzetom, - 0 pribliznom yjerojatnom vrememu dolaska do ustozenog i sve ostalo Sto moze sluziti uspjednom spasavanju Zivols judi i semog broda, Ponekad to sve mote j dulje potrajati i produlfiti se potragom ze prezivjelima ako je plovilo potonuto, U tom se sluéaju w eter povremeno ponavlja ograpidena_moguénost uuspostavljaniaostolih veza_napojedinim Kanalima s rijegju "PRU-DONCE”. Sve to uz ono ostalo obvezno,- viastiti pozivni znak, ime onoga kojemu se pomaze, itd. ~ sve ponavljanjem po tri pata, Kada je spaéavanje okonéano i sve frekvencije se opet oslobadaju za redovno uspostavljanje veza, to 58 obznanjuje rijegju “SEELONCE FEENEE” Izgovara se SILENCE FINI Ponovit éemo jos jednom naziv toga , a prvom mjestu prioritetnog poziva: Ovo morate znati o tom prvom i prioritetnom pozivu - ne zyvali ga nikad ositn na ispitu! Ovaj poziv, kao i ostali "prioritetni” 2ovu se u ezeljenim situacijama, U tim sitwacijama moramo pripaziti da se ne pojavi na brodici panika. U paniei Wjudi postupaju ne razborito. Zato se pobrinite, 2a sebe i za ostale na brodici da budete smireni, odluéni u postupeima ali svakako bez panike. Tako se uvijek nade najbolji izlaz iz neugodne situacije, Uvijek postoji izlaz! Nastavit €ema nage upoznavanje s drugim po redu prioritetnim pozivom. 242. PRIORITETNI POZIV - PORUKA HITNOSTL Sigal hitnosti sastoji se od dvosloZne rijeti “PAN PAN” ponovijeno kao iu svakom pozivu, tri puta, Rabi se a prilici ili bolje regi, ne prilici ~ a opet se tige nas i mage brodice, Nije_ neposr: ivotna" opasnost aii je stvar hina, -Na_ primer: i obolio. Treba ram hiino medicinska pomos ili maker sayjet. Ili banalni primjer: Zaboravili smo uzeti dovalino gonva i ne mozemo dalje a negdie smo u "pusto” i sligno, Dakle, tu se ne radi 9 izraynoj Zivotnoj opasnosti ali bi mogie biti “belaja” pa je zal Styar hitna, Takav poziv ima svoje drugo prioritetno mjesto, odmah iza “Maydaya” i obavlja se istim natinon: PAN PAN - PAN PAN - PAN PAN! Pa onda tri puta pozivni zmak ‘onoga koga s¢ zove ili opéi poziv “SVIMA”, pa onda v0} pozivni znak, pa onda Sto nas to zabrinjava, Sto molimo i naravne pozicija i ostalo, Mornarska solidamost j u ovoj bi neprilici_morala biti susretljiva a svakako i odredene shitbe, Dakle, poziv hitnost "AN PAN — PAN PAN - RAN P. 3. PRIORITETNI POZIV-PORUKE 0 SIGURNOSTE Ova) poziv zauzima treée prioritetno mjesto po red a peziv se izgovara “ SEKURITE - SEKURITE - SEKURITE * 5 nogiaskom na zadnjem “ew rijeti sekurite. Ovaj se poziv wpucuje «SVIMA» i opet 5 sedovaim predstavijanjem svogs pozivaag znaka is ‘opisom onoga zbog éega zovemo a to ée ovoga puta bitL neSto Sto sc tiée ne samo nas i nage brodice, nego svi, koji plove uw tom akvatoriju ili mu se priblizavaju. To, si navigacijska ili meteozoloska upozorenjs ili neka druga upozorenja na neuobivajenu opesnost koja weba na plowom putu. - Pojava nekog iznenadnog jakog vjetra, inagle, plimskog vola, prepreke ma plovom putu ill ‘opasnog plutajuceg objekta kao Sto je na pr. neki vedi ‘rupac, odlutalo plovilo bez posade i sligao, U ponci, osim opisa dat éemo i pozieiju gdje je opasnost 2a plovidbu. To moze biti i opisno. Na pr. «Veliki trupac slobodao pluta oko dvije milje sjeveroistotno od sta Sorin), nogen morskom strujom prema sjeverozapade. Ova poruka, w takvom ili sliénom shigaju, mora Coprijti do nadezne ispostave Lutke kepetanije koja ée poduzeti njere da se opasnost za plovidbu, ukdloni s plovnog puta Dakle, poziv "sigumnosti" je: Nakon prioriteta “Mayday”, “Pan pan” i “Sekurite”, slijede prioritetne emisije u sluzbi meteorologije, shuzbeni brzojaxt-obavijesti opéeg zmagaja i drugo. Na ispitu, ispitivat Ge vam dati primjer nieke situacije ili dogadanja avi dete morati ocijeniti Koji éete poziv_primjeniti u tom slugaju. Pa éete razmisliti: Ako biste se vi neili u tom primjeru, tie lise to samo vas i vaSe brodice ili i ostalih koji plove uw tom skvstoriju? Jeli Zivotna opasaost ili sumo "bitno"? Prana tome ée(e se odluSiti za jedan od ‘ova tri prioritetna poziva KOMPLETAN RED PRVENSTVA U RADIO PROMETY - PRIORITETE 1. Znak i poruka POGIBELJT. (MEDE) 2. Znak i poruka HITNOSTI. (PAN PAN ) 3. Znak i poruka SIGURNOSTI. (SEKURITE ) 4, Radio-goniometrijski podaci. 5. Obavjestenja koja se odnose na plovidbs sigurno kretanje zrakoplova ukljuéenih wv akeija hragania i spasavanja. 6. Obavjestenja koja se odnose na plovidbu tcgovatkih brodova i meteoroloski podaci Koji sw snamijenjeni meteoroloskoj shuZbi 7. Brzojavi koji se odnose na primjenu povelje UN. (ETATPRIORITENATIONS ) 8. Dréavni braojavij razgovori za koje je izrsivo trazeno pravo pevensiva zbog neke posebne veinosti. (ETATPRIORITE ) 9, Sluzbene obyjesti Koje se odnose na rad sluzbe radio komunikacija, 10, Ostali dréavni br2ojavi i razgovon, breojavi “Crvenog kriza” koji se odnose ne ratne zatvorenike i novinarski breojevi. TL.Na kraju, sav ostali radio promet i privatni razgovor. Posredsivom ORP mofemo se pevezati 3 {elefonskom mrezom i telefarirati bilo Kamo na evo] planeti, Za 10 moramo sklopiti ugovor s “Plovputomn" Splim a tel, inpulse plagat éemo prema cjeniky v zlataim francima - no preratunato w Kune. No, danas imamo 22 to mobitele, Svojom BRP mozemo posta i breojav! NAPOMENA; 1! avom predmetu na ispitu spaca i pitanje 0 globalnom GMDSS sustavy spaavanja na moru 0 éemu je rie’ na 39. stranici ovoge repetitonje TELEFONSKL RAZGOVORI POSREDSTVOM OBALNE RADIO POSTAJE Ovom uslugom moze se BRP shiditi samo kada se ima sklopijer. UGOVOR za takve usluge. Uzovor se sklapa i uplaguje godi8nja neknada za to “PLOVPUTU” u Splitu, Obala Lazareta br.1 - a imputsi posebno HT-». Postupak: Uspostavit Gemo vezu “opéim postupkorn” nna rezerviranom kanala ORP ( vidi tablicu ). Dat Gemo, operatera ORP-€ broj naSeg ugovora na koji €e se terelit tro8kovi telefonskih impulsa Kopnene mreze, Dat éemo {elefoski broj Kojega 2elimo poevati, Operater ORP-¢ ée nats. wspostaviti veru. Ako to ne bude odmab, on ée nas, pozvati na istom tom kanalu kada uspije dobiti trazena vezu, Na kraju razgovora, reéi ¢e nam Koliko nam je veea felefonskog rzgovora trajala. To ¢e biti izmazeno wu minutama a prama Kojima se obrecunava napists telefonskih impolsa. Naplata ¢e stigi ta adresu iz agovora wrokn od mjesec dana Str. 32 25RADIO BRZOJAVI Iz broda - brodice mozemo posredovanjem ORP_posiati ‘brzojav. Postupak: Uspostava veze s OBP na njenom rezerviraniom Kanak - opéim postupkom. Zatim broj ugovors a onda brzojav koji ima ove dijelove: 1. Naziv polaznog mjesta (ime brodice ), redni broj braojava, bro} rijedi, daa predaje, vrijeme predaje. Broj se daje po redu od I. pa dalje, podevsi od 0000 sati pa do 2400 sati svakog datuma. Novi datum - novi potetni redni broj I. za taj datum. Sati se pisu s Getiri zramenke, Prve dvije su sati a druge dvije, minute. 2, Ozmaka: Rpx = plaéeni odgovor, Trox = na vie adresa; Uruditi x... = urugenje odredenog dana; Tfx = unitenje diktatom telefonom, URGENT = hitan brzojav (najhitngja dostava) 3. Slijedi adresa primatelja braojava i sadriaj (tekst ) ‘erzojava. Na kraju se dodaje potpis ovlastene osobe koja Salje radio braojav a to je u naem sluéaju zapovjednik brodice. Ostaje joS (Kazu) najteze na ispits iz ovog predmeta. To je medunarodna tablica izriGaja pojedinih slova i brojeva Sticanjem. To nam treba kada je zbog, smetnji ili oslabljenog signata, smanjena razumljivost poruke a vezno je 1o&ne razumjeli recima ime, neki naziv, broj raéuna i tome cligno. Iariéaj je mjeSavina engleskog i nekog esperanta, Nagla’eni vokali su u tablici podertani. Ovu tablicu imajte uz svoju BRP- na vidiku! No, prije nego Sto potnete na pamet “biflati” tablicu sricanja slova - evo jo8 nekih odgovora na moguéa ispitna pitanja. Na brodici moramo imati psi raci Uporabau dozvols Zi Fad naké BRP i osobno ovlattenje voditelja brodice odnosno, radio-operatera. Na brodovima trgovaéke momarice vodi se dnevnik reda BRP. Biljeze se podaci o vremenu rada, okvisnom sadréaju razgovora i poruka, podaci 0 odrzavanju akuravlatora, servisirania i upisuju doslovni sadrdaji svi primljenih ili odastanib osnovaih pricntetnih poziva. To je obveza zbog eventualnih provjera uw istragama akon moguéih nezgoda, dokazivanja nedije krivnje i st Prekveneijska podrugja a VHF vatuoj dudini su od 156 do 163 Mbz ( megaberca ) a podijelieno je to, ponovimo to jo8 jednom, na 56 medunarodnih uporabnih kanala. Rabe se kanali od 1.do28. i onda od 60.do 88. kanala, Ostali Kanali izmedw ovih navedenth, rezervirani su uglavnom za svjetsku meteoroiosku siuébu pragenja ‘yremenskih prilika, POZIVNI 16. kanal je na frekveneiji 156,8 MHz. Kratica VHF dolazi od engleskih rijeti Very Hight Frekvescy” - Vrlo visoke frekvencije. Razmak izmedu pojedinih kanala je 25 kHz ( kilobetea) Hertz (here) je jedinica mjere za frekvenciju. | here znati jedan titraj u jednoj sekundi. | kitoherc je tisuee titraja w jednoj sekundi a 1 Mhz je jedan milijun titraja v jednoj selaindi. Eto, neka zate i to, Znamo veé - ako je potrebno, sricat Eemo rijedi slovo po slovo i to prama rnedunarodno propisengj tablici sticanja slova i*‘brojeva. Na ispitu dobit éete zadatak sricanja svoga imena ili imena broda a moda ispitivaé zmisii i nesto drago. A sad idemo na Strebanje! Str. 33 | MEDUNARODNA TABLICA SRICANJA SLOVA T BROJEVA (naglasak jena podertanom slovu ) Slovo |__govor slovo | izgovor A | ADRA Ss SERA B__| BRAVO t TANGO C__[TEAREL U JUNIFORM, D [DELTA V VIKTOR E [EKO Ww WISKT EF _[ROKSTROT |X EKSRES G__[GoLr ¥ JENKI | HOTED Z ZULU 1 INDIA ‘O-nula_| NADAZIRO. J | puLiyET, i UNAVAN, K KILO. 2 BISOTU i [LIMA 3 TERATRE M___|MAJK in KARTEFOR NN [NOVEMBER | PANTAFAJE @[OSKAR 6 SOKSISDKS P| PAPA T SETESEVN GO [RVEBEK 3 ‘OKTORIT RT RoatIO 9 NOVENAIN Nije sluzbeni propis, ali to se rabi, da se za naSa slova s, Skvaticom”, izgovara dva puta slovo bez kvatiée. Na pr. za “2” kazat emo zulu-aulu, Evo vam 2a yjezbu rijeti pa srigite JADRAN, SILBA, VODICE, MURTER, SIBENIK, PASMAN, HRAMINA, CAVOGLAVE, ZUT, WOLF, XAVIER, YAMAHA, K tome dodajte svoje ime i prezime, svoj ukinuti IMBG i cifiu koju bi mjeseéno hijeli zaradivati - pa écte imati sve slova i brojeve. Sve bez gledanja u tablicu! Jo§ nekoliko detalja koje je dobro znati ~ pa i za ispit. Postavljanje i ispravan rad naSe BRP kontroliraju: inspektori za radio veze. Ako neSlo ne valja, mogu nam zabraniti rad. ORP nas mofe povezati 5 dedumim medicinskim sredistem Koji é¢ nam dati lijeénicke upute ako nom to zatreba. Mi demo pripremitipodatke 0 oboljelom ili powrijedenom. Simaptome bolesti, starosmu dob, \jclesmu temperatura, puls, kreni tlak, preboljele bolesti w proslosti, slergije i dmigo. Isto tako mozemo zatraZiti od ORP’meteorolosko izvjesée - vremensku prognozs ukoliko je nismo ogli sluSati u termina kada se redovno emitira. No, unazad dvije-tri godine, a nadajmo da ée to biti i u budace — na 67. kanalu od Jutamjih sati pa do naveter emitira se ponavijanjem u rezmacima od nekoliko minuta, pomorska vremenska prognoza uz hrvatski na joS tri jezika T sada jo$ neSto, sto ée Vas opet uzrujati —jer nije ‘uispitnom prograsau ! U otvorenom razgovort na radio vezi, sluzimo se dakle hrvatskim jezikom. U vezoma sa inozemnim navtigarom, mozemo a engleskom ili njegovom rmaterinjem jeziku - ako ga mamo! Ako nismo bas “cijeli poliglot”, mozemo se posluziti: medunarodnim signalnim kodeksom —( MSK ) kojega ngjavijujemo — rijegju _SINTERKO” ili signalnom grupom od dva slova: ¥U ‘Cenki, juniform” ) sto je ves dvostovéani kod iz SMSK"-a, Kodovi se naime sastoje uglavnom od dvostovnih “Sift”, Evo znasenja nekih kodova uz koje. 26‘onda ponekad treba dati barem jos podatak gdje ste, - poziviju i kako ée vas prepoznati CB (arli-bravo)... ~ Trebam hitno pono. CB6 (Earli-bravo-soksisiks) - Pomoé! Podar na brodu. DX (delta-ekste))......s.00.* Tonem JE (Gulijet-Fokstrot). + Nasukant sam IW (Gutijet-viski), .--Prodire mi more u brod KF (kilo-fokstrot) <- Trebamt tegliaea KM (Kilo-majk).... » Moga vas tegliti KS_ (kilo-siera) = Dobscite nze za tegljenie FL. (fokstrotlima)............» Slijedite me GW (golf-viski).. - Coyjek umoru NF (november-fokstrol)....~ ldste w susret opasnosti RTS (romio-tango-siers).... - Moje sidro ore LIT Gitaa-tulijet-unauan).....- Smangite brzina To su samo neki MSK kodovi. ima ih jo$ valjda 15 puta toliko.S¥¢ ovo vrijedi i za signalni kodeks sa zastavieama adj svaka zastavica oanagava jedno slovo ili bro} 1 na kraju podatak: Uspostavijen je telefon: bioj za poziv u pomoé. Modemo ga dakle zvali mobitelom. To je broj: 9155. Pogledaj u dodatku skripte {str.39) " Susstay GMDSS” — jer i to ide vz ovaj predmet. TABLICA REZERVIRANUL KANALA NA VHF (aije u ispitooma programu ) Stwanje irad | Met. bay} ORP kanal kanal] vrije me 0535 RIJEKA | 45 16; 20.1) 0-24 | 24. 1435, RADIO. 24. 1933, 0545 SPLIT 7316; 21; O- 24h | 7; 21. 1245, RADIO. 23.28. _[i2s. | 1945 DUBRO- 0625 VNIK 4: 741d 0-24b 1320 RADIO 2420 LUC.KA- PETANIJE | 40.416. O-24b i i ISPOST. uredov, L.KAP. 10.116, vrijem_| / i MARINE 7 4 i 15. SVJETI- ONICL 16.117. BRODO- t.dan_ | prazn SPAS Mw 0730 0730 SPLIT do do 2030 2000. Ovi podaci moga biti promijenjeni, pa to ueba svake sezone provjeriti. Napomena: U lukama je ogranitena ‘uporaba BRP. Samo u posebnim slugajevina hitnosti. Uspjesne vam radio veze ~ odmah nakon uspjeno polozenog ispita iz ovog predmeta ! Mogli bi se sada malo zabavljatis plovidbom v otezanim tuyjetima, redom w lukama i ostalim propisimna. RED U LUKAMA Iz godine u godinu sve su vege guive i stiske u wvalama, ‘mandratima i Iukama. Sve je teze naéi slobodan vez na pristanu pa i mjesto na sidristima, To znavi da je sve veca potiebe postivanja utvrdenog reda w lukama. Najprije emo podtivali propis da precnost ima onaj tko izlazi iz luke. Logiéno. Kad on izade, bit Ge slobodno jedno mjesto vie. Kada ulazimo wu tuku, plovit éemo primjereno wdalieno od lukobrana (ako, ca dobro vidima ulaz-izlaz, kako nebi dosti u priliku da se sudarimo ackim Koji iztazi iz luke, Prednost u ulazenju ima naravno jedriliea kao i veei brad a mali Ge iza njega jer je on oksetniji, manje ga zanosi vjetar i treba rma manje njesta za manevriranie. A) Preduost ouome koji iziazi, Veéi brod ulazi prije a mali Geka. B) Vori pri ula%enju u Sirem luku, dalje od ruba fukobrana. U tuci, vezi se gdje je slobodan privez. Ako ie mujeste "Tezervizano” oznaécro bovem na Kojoj je musing: ( sidreno uée “mrivog sidra") a nema brodice na toni vez — motemo se vezati privremeno. Ako dode brodica &ii je to vez, mioramo g4 osloboditi. To znati, ako smo se vezali na takvom mjesti, ne smijémo olici i ostaviti brodicu. Mozemo, ako sia ed nekoga dobili pouzdana informaciju da se ne to svoje mjesto neée u tom vremeny wratiti viasmik vernog nyjesta, Isto (ako nedemo se i ae sniijemo vezali uz takozvanu “operctivne obalv”. Na obaly gdje je rezerviran pristan 2a brodove Tinifske plovide ili trajekia, Ako je Iuka krcata a ime vodenog prostora, siroka je ~ postoji moguénost da se vezemo vz netiji BOK ili po netijo} kimi. Za takav privez moramo dobiti odobrenje onoga na koga se namjeravamo vezati Znaéi, moraine pitati i zamoliti da nam dopusti takav’ privez, U pravitu, dabit éete odobrenje (ake imate dobre Dokobrane!) ~ osim ako ovaj namjerava ubrzo isploviti. U tom sluéaju, ostobodi Ge vam mjesto — pe éete malo prigekati, pa opet dobro. Str. 34 27U tukamta rekli smo veé, ne treba mabili BRP bez velike potrebe. Ako imamo istovar nekog terete, potrudit Gemo se, da taj teret ne bude dugo na samor pristann, Negemo ostavijati_ rastegnute svoje konope po obali, da se o njih spotigu prolaznici. Postavit demo zaititne bokobrane po bokovima, da ne ostetimo tudu pa mi svoju brodieu. Ako moramo wtopiti sidro, pazit éemo da nam na8 sidrenjak ne prelazi preko nekog vet poletenog. U luci ne smijemo busiti i galamiti ili sliéno uznemicivasi ostale ljude na privezu u fuci ~ osobito w noénim satima. Sve to vrijedi i za privez u marini ~ jer i to je zapravo luka, A priverat emo se na obalay bitvu po propisu — s pasnjakom. PLOVIDBA U OTEZANIM UVJETIMA Otezani uvjeti plovidbe nastupaju u nevremenu, kada vjetar digne velike valove. Za brodicu nastaje oteana plovidba kada se duzina vala izjednaéi 3 dudinom brodice 2 visina vala dosegne visinu njenog —boka. Brodica ée tada zabadati pramec u val a po boku je moguéé zalijevanje. Tada treba pazljivo Kormilariti koso faa valove i ako se ide niz valove — pokusati "zaja8iti” val Ploviti na njegovu hrptu koji ée nas nositi, Niz valove i stnije moramo biti s nagim pogonom brii od struje i valova kako bi nas kormilo "stuSalo” bilo uéinkovito. U morewzima gdje se pojavliuju jake plimne ii siuje aseke, morame pak imati dovotino snazan pogon za svladavanje te struje, ako idemo protiv nje, Ako nant je recimo motor preslab ~ stajat Como u mjestu ili Zak igi u nazad. Osobita stelani_uvjeli plovidbe su po magli. Plovit Gemo "na stub, OsluSkivati éemo od Kuda dolaze evcéni signali za tagl — isti takvi kakve éemo i mi davati. Najmanje svake dvije minute po jeden dagi zvuk, A kako se 0 smagli malo iti nists ne vidi — plovit Gema po karti, ‘compas i kronometru (satu) — ako sev se na vrijeme za ‘0 pripremili, ustaneviti poziciju, wdaljenost i sve estalo sto ste svladali ns str. 18. 19, ju dodatku ove skripte Manje ofezani uyjeti su i stalne morske singe koje nas zanose s Kp ¢kursa pravog) pa brodica ide preko. dma zapravo nekim drugim kuisom. Na pororsko} karti veniaven je smijer struje strelicom 1 podetkom wu "v vorovima) koliko je ia straja bra. Lmamo tri vrste Struja, Stalne ide dui nage obale prama trséanskom zaljevu a vrata se uz talijansku obalu. Plimna struja i stuja oseke koje nastaju kada more plimom slazi u neku avalu ili kroz moreuz, ili za oseke iztazi ROY eg BEV Bev stalna plimua sche Pogledajmo na crtedu primjer zanosa sinuje ili vjetra ~ Jode na isto. Smijer,vjetra / Ky kut zanosa P1 put prako Str. 35, Brodica koja je krenula zacrtanim kursom iz pozicije Pt, trebala je biti lamo naprijed ~ na enti kursa, No, naSla se na poziciji P2. Vjetar je w ovom primjent pritiskao, brodicu w lijevi bok i zanosio je desno. Po komapasn ~ zanosio ju je u plus. Ako idemo mjeriti onaj pravac "preko dna" ispada da je brodica plovila zapravo tim kursom a to je vise (u + } nego onaj Kp ucrtan a planiranju plovidbe, To smo sve ustanovili_naravno provieravanjem pozieije (P2} brodtice. Da je struja ili vjetar pritiskao desni bok, brodica bi bila zanijets u minus ~ u lijevo. Ako bismo dalje plovili pod istim uyyetima, istim yjetrom ili strujom w bok ~ morali bismo w ovem primjera kurs kornpasa smanjiti naj manje 24 toliko koliko nam je brodiea preko dna otisla u plus. unski ili grafigki a to je opet Za nas riale ovdje'medu mnogobrojaim nasim olocimia, gdje je iza svake punte vjatar druge jaéine pai smjera ~ to popravliamo tako Sto “od oka” usmjeravamo brodiow o vjetar ( malo ili malo vise — keliko je jak vjetar) i tako plaveéi djeloruiéno postrance ( tak, kak pes bedi! ) stizemo na odrediste, Pravilo glasi: Ako nam je vjetar ili struja u lijevi bok, zanosi nas u "plus". Ako su a desni bok, zanosi nas u "minus" — osjexfuluci zanos stupnjevima kompasne nize Osim olezsnih uyjeta plovidbe imamo nekad ‘otezano uvjete sidrenja ili priveza na obali. To je, ako nas a nezgodnom miestu zatekne nevera. Ako smo wu wvali tvorenoj na smjer dolaska nevere ( sa zapada dolazi) i Jo8 smo recimo, u drastva "problematignih" nauti¢ara koji su se tko zna kako usidrili ili vezali— bolje nam je apustiti fo mjesto + zaploviti x susret neveri plovesi, nate vet ~ na koso na valova. JoS bolje je na vrijeme “nanjusiti” neveru j skloniti se u nekw zaStiéenu-wvahe jli luk. ‘Ovi "stacionami" ote2ani uyjeti su i kada ste nasli neki zgodan katak za privez ili sidrenje, pa éak tamo pluta neki stari plastiGni Karistar kao bova s konopo muringom i vi ste se tamo vezali, A onda dode "domat pa vam poéne nabrajati koliko é vas doéi taj privez na noé = po brodici, po osobi, po cucky ako ga imate na brodu... itd. A sve to moda bespravno. Za naplaéivanje | noSenja na priveza moraiu biti ispunjeni i neki propiseni uvjeti kao na primjer: Moguénost odlaganja smega, vod, WC a napose siguran rmuring i drugo. $ druge pak strane = i nautiéar mora biti civiliziron, Ako ima mjesia u nekom malom mandracu, najprije éemo pozdraviti one koje smo tu zatelli a ponaiprije “domaée". Pa éemo onda pilati, mozemo li se tu vezati ? Do sada nije se dogadalo da bi vas netko otjerao. No, potelo se dogadati. Caviek uva mjesto za svog "Furesta koji Ge tu neSio i potrosit Ako sino tu primljeni i bili tu, neéemo brati praske (breskve) ili grozdove kao da je to nage ili nidije Necemo im negim zasmrediti mandraé. Na odlasku éemo se uz pozdrav zahvaliti.Imajmo na umu, da su te lugice i mandrage fzgradili ti "domadi* ili njihovi preci pa postujmo to.Pogledaimo jos jednom dio propisa i pravila plovidbe brodiea ‘objav jenn: u Narodnim noviaama by.27 od 25.02.2008. Podjela_plovila_prema_namjeni: 1. Brodica za osobne potrebe. 2. Brodica za gospodarske potrebe, 3. Javna brodica ( ratre momarice, jayne djelamosti of apéeg interesa, trgovacke momarice i sl.) 4. Tahta za gospedarske svrhe, §, Jahis za cosobne potrebe. 6. Rekreacijsko plovilo bilo. koje viste namijeniene za sport i razonodu duljine wrupa od 2,5 do 24 metra mjereno} prema usuglasenoj noni, ne ovisno 0 visti goriva, 8. Osobne plavilo na vodlomlazns pogon (skater) Zatim imamo jo8 “Sportsku brodiew ifijahnu iekdjudive namjenjenu sudjelovanju na. Sportskim atjecanjima prema Klasama ili ivan ajih. Lna kraj, brodica na ves! Brodica ili jahta ovisno velit’ i tehni¢kim karakteristikama, moze ploviti u slijedetim podrutjima: Podrutje 1 obubvaca sve medunarodne Vode. Pednigje U1 obubvaéa medunarodnu plovidbw Jadranskim morem. Podentje [11 obulwvaéa plovidbu bnatraznjim morskim vodoma, tertosjahnim vodame RH i ‘vodama koje su pristupaéne s mora. U tom IY podrugjo 20 pojedine brodice a prema veltini i Konstrukciji w Plovidbeno dozvoli brodice bit ée nazmateno ogranigenie plovidbe: Illa — do 6 Nim of obale kopna ii otoka. HID ~ do 3 Nm i Tle — do 1 Nm od obsle ili otoks. Podrugje IV obubvaéa plovidbu lukama, zaljevima, rijekama_hrvatskog. Jadranskog sliva koje su plone od mors. Isto. tako i Prokljanskim jezerom. Kakvim plovilom je oviasten plovii i zapovijedati osposobljeni Veditelj brodice kategorije "B". _Plovilom registriranim kao "hrodica” ato je do 12 m, duljine wh 1S GT prostomosti i smije prevoriti fajviss~12Bs0ba_ Sa “Br ategorjom movete ploviti (zapovijedtiy f jakiom do 20°BT ako" na njoj plovi 3a osobne™potrebe ili je ajaljena bez posade, Plovidba je u tom slutaju ogrinitena na jedno od podrutja HII ili na podrutja LV. ( Clanak 81 ~ siavak 2} Vouliteli brodice kategorije "A" ovlasteni su ploviti 8 brodicom do éun. ido GkW porivne snage motora. Moramo sada uotpuniti i proSiriti jos neke odgovore. na pitanja. Bit ée mui djelomitnog ponavijanja ~ mofda na malo drugaéii nagin a objaénjenia porpomognuta crtezima i slikama, Pogledajmo joS jednom kako se sluzimo "reSetkom" suzdanom od paralela i meridijans, kako bismo mogli Sto to€aije odtediti bilo koju toeku na more (ili na kepnu takoder). Poralele, Lao zamislieni krugovi prostira se jzmedu zembjinih polovs. Paratela najtireg promjera dijetizemjinw kugly na severm i ju2nu pohutka i naziva se Ekvatorora. To je ujeino "nulta” paratela fod Ekvatora na sjever a isto tako na jug imam po 90° sjeverne, odnosno june geografske Sirine. (Crmaéava se grékim slovom ¢p (Fi). Pod pravim kulom paralele presijecaju meridijani. Oni idu kao zamiSijeni krugovi koji proluze (i sastaju se u jednoj to€ci na polovima, Ti su kragovi male elipsast jer je zemljina kugla mato spliostena zbog svoje, vrtnje oko svoje osi, Za “nulti" meridijan odreden je ona} koji zamisljeno prolazi pokraj zvjezdarnice kraj Londona, Lod tog, “nultog” prostive se 180° meridijana na istok a isto taliko na zapad i tako se omatava geografska duzina. Bilje2i se stovom 2.(Lambda). Stupanj je dosta vetik pa je zato on podijeljen na {60 minuta a minute, svaka na 10 dijelova koji se nazivajy ablovima, Stupnjevi, minute i kablovi su oznaéeni na rrubovima karata. Horizont nam je unsokalo podijeljen na 360° kno t ostalom svi krugovi i kruznice pa tok i ova naga koje joS nnazivamo "rudom kompas { imamo je ucrtanu na svakoj ‘pomorskoj karti. Brodica uvijek plovi god nekim kutom w ‘ednosu ma hnizomt i strane svijeta, Tv Su fonda jo¥ i neki deugi kuiovi:Najbolje emo te vidjen trezaznati no crtedu lijevo. Ne plovidbengj kart imam na Hjevor lesniom rabn podjele nia stupmjeve, minvte i kablove geografske Sirine, Ta je razmak ed L minute, udaljenosti od L Nautitke milje w prirodi. Na vrhu { dau karte je ista podiela ali ovdje razmak od jedae minute NE odgovara udaljenosts od Jjedne Nou prirodi, Ako bisino heli ozaiti na kart pozivin Drodice na mora —a oznaéava se kriZicer i slovom P, mozeme to napraviti na vi8e natina. Jedan je na primer, da prositanio geografake Koordinate na displeyu elekironskog GPS westayja {ako ga imamo!) Koji podaci su dobiveni uz pomoé zerminush rnavigacijskih satelita i to preneseme uz pomot Sestara i2 rubova pom, karte na odgavarajuce mjosco na kart. Vidi ced PAtimut CY caasiin [Pere ‘irae smut | romdsacg Kote 3 Brameani Kut U tom dismo sluéaju vijednost -p ( stupnjeve, ininute # Kablove } potrazii Sestarom na poziciji Al i prenijeli te 6a poziciju A2 nakon Sto bi od prilike ustanovili prema podacima 2, gle 6 biG BI prenesena na pozicyu B2, To se naravno radi tz pomot naiblite paralcle i najblizeg meridijana pa se onda dodaje ili eduzima vee prema ‘ome da li odijeravanno tznad sl fspod na Kari uertane paralele § lijevo ih desno od naiblizee, smeridijana, Na karti omjera 1: 100.000 paralele i meridijani sa Uucrtani na svakoj desctoj woinusi. Ako pak Zelimo neku ‘ertigem oznaéeny poziciju izraziti gsografskim koordinatama = onda €emo i€i obratno, Os knaiéa (P) emo estarorm prenijeti sada razimak na rubove karte i pretitati taro podalke. Dake u tom slutaju bisino i8li Sesiarom od AZ do A! i onda 04 B2 do BI Tmamo jo i dnugih naGina 22 vstanovijavaaje, povicije brodice uw plovidhi kao + udaljenasti do odredenih ‘objekata na horizonty, Jedan od nacina v primjeni u teresticko} (obalnoi) navigaciii je smjeranjem —nignim Komnpasom sli prizmaticnim simjeralom ~sinjersicom na onjentire vidyive 1 privesi abi voznagene na pomorskoj kari S136 29Sanjernica je voredaj 32 svojim posteljem, s ‘oznakom postavljena u simetrale = broda, Gomi pokremi dio okre¢e se na postolju ina njemu su “nigan muSica" u koji smjer dovedemo erijentir kejisenjerama. To onda odgitamo PRAMCANE KUT. Praméani kurovi ce noma posluziti za odredivanje povicije i ndaljenosti orijentira, se Pq B Zabiljetit €emo weijeme prolaska brodice kids smiesanjem vidimo_orijentir na pr. pod 45°. To je iemjeren kut PL. Plovit emo strogo istim kursem i istom brzinom dok snyjeranjem ne ugledamno ist orjentir pod kutom od 90°. Zabiljezi Gero ope saijeme ovoga protaska, I to ée bit izmjeren kut P2. Na ovo ‘rieZu je vrijeme plovidbe sluéajno okruglo 30 minata, Znajusi brain plovidbe ~ znamo koliku je razdaijima brodica prevalila 1 tom jamjerenom vremen ized mjerenih prolazaks. Ta razdaljina "C" jednaka je razdalini “B*. To motemo utiniti smijerenjem bilo koji “dvostruke vrijednosti " praméanie feutovinna. Na pr. Praméani lutovi od 30° i 60°, Ako pak ovim ‘atinom odredivanja pozicije i udaljenosti smjezamo eatnim kompasom na orijentir. onda moramg izratunati realics vrijednosti izmedu kate kursa brodice i onoga Kojege smo odbitaly na retsom Kompast a (9 je bio kut koji nazivamo, azimutom (0). Na pr. K=50° 2 © 120°. Praméand ka je tom shuaju 70°, No, imaroo jos jedan natin kojega nautiari ari obaino ploviddi najradije prakticiraju a mnogime se fini aekako najpousdanii, pri Kojemu se najmanje moze nekom zabunom pogrijesiti. To je odzedivanje pozicije pomosu kuiova azimutasimjeranih na ocjentire i potom uertavanjem na pomorsiu kat. Ako jedan orijentir uhvatimo "na alan" nafeg kompasa za smjeranje azirmuta («i one stupnjeve koje sma progitali potraziino na nuzi Kompass pa onda taj Jut pomaca nautidkik trokwia prenesemo do podnezja oznake toga orijentira na pomorsko} karti i povucemo olovkom ertu. Mi smo taj orijentirvidjelis nate brodice, negdje sce erte ~ a ma » { Napotian rd a kart oon dodataoe tt Ova} i siijededi list izvadi i prostri na stol tako, da mo#e3 nesmetano pomicati trokute. Na slijedecem lista je zadatak i sjeSenje zadatka tako, da mozZes provjeriti jesi li valjano obavio vjeébu-zadatak. ste 41 : [SKALA STANJA MORA (za Jadran) u_prognozama PMC-Split _ Z Ako imamo na drodi AKOST WETAA SIAWE NORA OPIS POJAVA U PAIRODI vetomjet a, mre i 1 on €e nam z Vea 5 . 5 sano] Now [Ear Usinak vette na kopny t morsko} Ponagenie, ZORA | sokazivali —brzinu § von | dvotoi_ | 0% | Treen | aoe powsini. 3 jednim jadrom vorovima (miljama na ia + sat) ia jednoj radi 0 6 | Tiho, Dim se dite vortikaino. More je mine i | prog se studi kormitom instrumente a na drugo| ’ glatke kao 2realo (more kad aj") le ‘ina id brzinu u kilometrima na li rs Tots Pravacvjetra mote se odredl, po amu, evule | Jgqrqramovumencvoware) st 1 1 j 3¢ Jo ne poxredu. Stvaraju se valigi, popur | Ydanaplovilima nOsetOHkO | bmg voy rabliel, gdje ___ iar aa_|] krvest rite, bex piene, na vihu. mio stavih za stare Ba Te Vietar 30 osjoéa na icu, i860 Suan, Sanitwrain | vjowarnadinajodrataxo aa’ ‘™wicare i Bowore s 2 ill aco valovi, Kreste imsju staklenkast izgled, ali so | prod plovi brainom 1do2 — Kajima se prije izratavala = Povjoterac. wz a2 || na iome (bez piene). évore brting i jadina yjewa — ee 1 0 Like i mala granéice #8 njidu. Razvije s0 mele | Plovila najedra potinju so zee zakljudut da Ii je 2a 3 Zastava. Vrio mali valovl. Kraste 86 posimiiy | naginjati| plove brzinom 8 valu Brodie nastlo "tetko Sia var as _ || toon, Pojava piene "macicr, 04 ever mare” = pa onda radije 3 | Umerno | oe | , we ‘mer rrennjte iploviavait ako a Sa zemlje se podize pragina, Mali valovi,bijeli | Dobar vjetar zajedrenia, bat ne morate. Dobro je meen yt : magigit na vrhu vala ave aici brodovi so dostanagini. ait wesroner. jer noted 29-38 | 17-2r u nekoj zasiiteng) tuci nema 5 Mnogo bilele pjone “magiéa’, Pojavijuie sei | Plowila skratulu jedra, gliseri alow pa i ne namo kako eo a itr | seo 2 mone ine ei, smanjuju brzinu ye eats get oe a9.) 20-27 alo Talagralake Hise nije. Valica grana a Tf. use ~ moida malo manje, s Nasu velkivaiev. Ne sum Wastama bela | YoWSS2 shraéulu po drugi all pak dono | prana dae a || baxehven pur. Opr Yeronjon mod cae tho je “vani", Vetronyjer wer | a Chava stabla se niu, Hod protiv view otezan. | pigvy @ sustojt od “svjesde” seri ota plona. nawala usenjevalova stra jete | POW Ostiu wich acnana s° sided ae i jak it 5 | me 4 || pruge: th yotar vet, Veena sage 0 wre | wo) ‘alowto Vjetar lomi grano stabla. Visold valovi, Kresto malom dinan struu Vise valova ruge se v obiky valika. Morska prasina | Sva plovila se wradajuuluku. yajer ibe aye ui = 35 __| | “aim smaniuie vialjvost. insirument pokasyie vibe We ata ia emis smjerokat Visoki vatovi, debele pruge piene. Es oki ca ete ; | | Morska pragina “aire smanjule vctivost. i Useerano wie | 00-88 Vio visa valovl 8 Gugim krostama u obika Ponjanice. U cjelini povitina vode irma biel ranch ter 2 | Ree voa-197 | 56-63 Neobiéno visokt valovl. More je potpune Ja oceans vivian we | yg | | Bokrwano 8 bijetom pienom. ne. | eT router 00 Zrak jo pun morske prasine, More Je potpuno onan ta || Bielo. Vidlivost je vrto slabs, 36Napulak za rad pa Kari ~ na tists O. Ova 62 nam skica poslatti za vjedbu [to najprie za odedivanie kursa plovidbe. Zatim,wdalienost,izrazeno v nautighienmiljamna (M) i onda jp8 za odredivanje pozicije nakon odredivanis azimuta na orijentive, Ponavljamo ovdje, da razmaei izmedu podebljanih ertica na LIJEVOS ii DESNOJ strani karie, omacavaja ‘minole” stupnjeva geografske SIRINE — da taj razmak odgovara udalienosti od JEDNE NAUTICKE MILJE pritodi. Dakle, If je IM. Ovdje éemo uz pomoé Sestara izmjenii_udaljenosti koje nas 2animaju, Unetar “minute” mame 5 manjih ertics koje oenatavaja KABLOVE. Svaka crtica oznatava po dva kabla, 2 u jedo) minuti ima 10 kablova ~to niste zaboravil. U pevoj cemo vjetbi, vz pomot nautickih eokuts, ‘odreditt_ furs plovidbe. U evor primers, na. kan je ucrian Jaurs od otodiea Komoriea do uvale Raduéa blizu Primostena Vsrite irolut { postavite njegovt najéuljy steanien ( hipotersizy} es linja toga kussa i onda to prislonjeno a drugi {rokt, pontcite ma puhu kompasa. Pazite da vam se oa) drugi ‘uokut ne pornakre u (om "Rlizanju" jer w tom shuéaju ne biste LoS s usporednicom linge na rubu Kompase valjano i o¢knje rebi bilo tone, Pokloronite peéaju tome Kome smjeru plovite, jor v ton, smjeru tbs ofitavati ny nuzi Kompasa, u istom sinjeru od sredista ruze na rub s o2na€enin stupnjevima horizonta, Tako éete odredit stupnjeve ku'sa plovide. Nadalje, mora vas zanimati olka. je udaljenost toga plovnog puta? Uzmito u Sestar ar udelfenost (a ovo shit, mozete toliko "rastegeuti" Siljke Sestaa) i posledajte Kolko minuta i Keblovs imnosi taj razmak. To je sada udaljenost jeratena w nautickim miljama ( M } Zapiite i to, Ako znate va8u potnu brzinu iaradeny w "Ev" — onda ete Inka szraéunati koliko Ge vam vremena biti potebno za peevaljivanje te mate plovidbe. Najpaije cemo imtunati koliko nam veemens teba ‘2 prevabivanje samo jedae M? Na pe: Ako nam je brcina $ Ev ~ to je 5M na sat. Sot ona 60 minuta (ovo su sada veemenske ute a ne Koordinastne) ~ onda nam za jedw msiju treba 60:3 a € je 12 minula. Sada nam samo preostaje pontnoziti dljio pula (milje ) s2 12 1a ovom shiaju debit eerse vsijeme plowidbe najprije ukupno u minatama a onde éemo ako je potrebno, miaute pretvortu sate i ostatke minura Za semokontrols iepravnosti va8ey rada oo karti uw vom primjent ~ sada sve to napravite w obramom smjenu Plovit dete iz wale Raduéa na ctotié Komerica, Odmsh mozemo Zakhjutii, da €e udaljenost biti ists. Pa i breina, ukoliko nam ne zapufe jake u pramae ~ 10, mi to cadkino kolo, za ispit ito zato da uotimo da ée nara sada ‘urs biti rugatiji (Za 180° drugatiji) ‘Ako bi va plovidbeat put krivdao izmedu owoka é prolacs sa rnekam duljem, udaljenijea plovidbenam pura ~ onda biste Lurtali vite purnih pravaca-kurseva j svakog pojedinog oznacili bbyojem po redu, odtedili ga, izmjerili udaljenost svakog pojedinog, powrebno vrijeme plavidbe za svakog poscbno i na kraju sve ukupno udaljenost i vijeme plovidbe 20 eijel put Kad smo se vet tako strastveno pribvacii ovih vje25i nna karti ~ odredit Gemo { pozicije u zami8lienom primers. Uzet Gero u ovo} vjeZbi jedan natin a ima jh vise. Nacin smjeraoja i odredivanje- azimuta na ncki orients. Plovimo {amo negdje udaljeni ad obale ali vidljivost je dobea i vidimo ot0ke, dijclove obale i neke detalje Koje mozemo prozlasiti crijentirima a imamo to vidhivo 5 na nao} pom-kani, Te 5 sthovi otoka ili brda na obali, Kule svjetionika ili pak nocu njihovo svjetlo, tomjevi erkava ili pak steeéi uw more rtovi ~ sve Sto je vidljva iz nade brodice u plovidbi i Sto je vidbivo ‘omateno na nato) kati, Za primjer: Uzeli smo w ruke na ruta ompas za seeranje i nacijalivrh otociéa MAZIRINA. (Imaze g2 uz Wjevi mub kare ~ malo iznad ize kormpasa} Veh je coenaéen totkicom i Kotom od 60m, Toliko je taj wh visoko fmad mora ion se lijepo itice na horizons. Na kompasu sie protitali da taj wrh vile poe kusem of 293%. To je AZIMUT 1 bitjeti se giokin slovor “omega” (a). Dakle, @t=293°, Za o¢redivanje pozicije ovim natinem, potrcban nam je najmanje Jed jedan oven, 8 jedan azimt, jevo ili desno 08 ovog prvag. Uzst éemo u "nian" Kompase viljivu kl syjetionika ts ofoky ZMAJANU. Ovaj aims, 0203462. Za vet roenost, ‘uzct Gemo jo8 i weti orijentir. Neka to bude recimo, wh otcciéa, SESTRICA MALA. Taj smo vidjeli: @3=10% Sve smo te fzimute iemjerli uzastogna, jedan za drugim ss anjkeatim mroguéim vremenskim rarracSus‘zapisali th, Nalration zat, So se brodica Kree pa bi odyte “omobavanje” rezltirso rmarjom ofno8u oijelog poduhvata, Dakle, kad smamo Zapisane wnjednost azimuta, praivpit éemo njihow wert pa pom, Karu. Postupis cei slitae kao v odedvanya kus, ‘no sada mato obmutim redom, Uzel Ceme trokut i polodit ga na, uz kompara za. one) 0) ako, So Ge hipotenza trokuta i od sxedisia rue kompasa do erice 295° na abodu nude, ‘Ia} éemno acim onds odsklizah po crgom trols do tock whe ‘totiéa Mazirina i powuci crt po kart, Nada je poaicija newdie na fo om, jer smo ste eve vidi odsoyerf ta) th. Dragi (02 koji je 346" isto tke poruden ne podnozje ajctonika na Zmajanu i povutens erta—tamo gdje sete ertu Pog azimut, tu je nae pozicija. Porndit fe nam vo moti aximut, koji Ge se vkaStas pros dva ne iston mjestu =i] avi bli, A 0 2avisi o todnastismjerana i liko smo “sper” bil izmedu mjerenja th Sada nam preostaje izraziti ot nasu to¢kw poziciie w seografskim koordinatams. Uzet €2mo u Sestar razmak od ovicije do nmblize zamisijene 1 u kart ucrlane paralele i vidjeti koliko je to scupnjera 1 minute geogratske Sirine manje ‘li vSe od te vidlfive paralele, To otitavamo na Tijevom it desnom boku pomkare gdje su nam oznsteni generate stupnjevi, minute i kablovi. Pa €emo to zapisati. Onda Geme sco take odrediti geografsku duzina, prenosom Sestarom na dno karte i odtitat: koliko smo vise ili_manje ndaljeni od najblizeg meridijana, [ to Como zapisati, Evo take smo dobit ordinate nate poviotie u vmfeme srmperanja azimuta (Na krnjy, evo vam podataka th zarmiljenis mjerenja i rada na kart, kako binte pro.jeril, dali ste sve valiane uracil Te podaike pogiedajie \ usporedujte NAKON obavljene vierbel Ki=135° U obcautom smjery, K2=31$" Udalienost: 4,8M Pri braini od 5 év — vrijeme plovidbe bit ée $7,6 minuts Pri brzini od 4¢y ~ vrijeme plovidbe = | sat ( 12 minuta Koordinate pozicije u dstom primjera su: = A8366N 2 = 15°48" E To se mote i ovako mapisat: pe t43°66 R= +15%48" Ima tu jo8 malo mjesta ~ pa eve jos éavanju znakava, 7