Broj: U-I-19909/2009

U-I-4899/2011
U-I-6274/2012
U-I-1138/2014
U-I-6490/2014
U-I-7776/2014
Zagreb, 23. prosinca 2014.

Ustavni sud Republike Hrvatske, u sastavu Jasna Omejec, predsjednica, te

suci Mato Arlovi, Marko Babi, Snjeana Bagi, Slavica Bani, Mario Jelui, Davor
Krapac, Antun Palari, Aldo Radolovi, Duka arin i Miroslav eparovi, rjeavajui
o prijedlozima za pokretanje postupka za ocjenu suglasnosti zakona s Ustavom
Republike Hrvatske ("Narodne novine" broj 56/90., 135/97., 113/00., 28/01., 76/10. i
5/14.), na sjednici odranoj 23. prosinca 2014. donio je

RJEENJE
Ne prihvaaju se prijedlozi za pokretanje postupka za ocjenu suglasnosti s
Ustavom lanka 229. stavaka 3., 4. i 7. Zakona o sigurnosti prometa na cestama
("Narodne novine" broj 67/08., 48/10., 74/11. i 80/13.).
Obrazloenje
I. POSTUPAK PRED USTAVNIM SUDOM
1.
6. saziv Hrvatskog sabora donio je na 4. sjednici odranoj 30. svibnja 2008.
Zakon o sigurnosti prometa na cestama (u daljnjem tekstu: ZSPNC/08), koji je
objavljen u "Narodnim novinama" broj 67 od 9. lipnja 2008., a stupio na snagu osmi
dan od dana objave u "Narodnim novinama", to jest 17. lipnja 2008. (lanak 310.
ZSPNC/08).
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o sigurnosti prometa na cestama ("Narodne
novine" broj 74 od 1. srpnja 2011.; u daljnjem tekstu: ZID ZSPNC/11) stupio je na
snagu osmi dan od dana objave u "Narodnim novinama", to jest 9. srpnja 2011.
(lanak 52. ZID-a ZSPNC-a/11).
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o sigurnosti prometa na cestama ("Narodne
novine" broj 80 od 28. lipnja 2013.; u daljnjem tekstu: ZID ZSPNC/13) stupio je na
snagu danom pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji 1. srpnja 2013.

2
Kad se Ustavni sud u ovom rjeenju referira na Zakon o sigurnosti prometa na
cestama u integralnom tekstu koji je danas na snazi, koristi se kraticom: ZSPNC.
2.
Prijedloge za pokretanje postupka za ocjenu suglasnosti s Ustavom lanka
229. stavaka 3., 4. i 7. ZSPNC-a podnijeli su Tomislav Hrani i Vesna Vincek, oboje
iz Varadina (U-I-19909/2009), odvjetnica Lidija Horvat iz Zagreba (U-I-4899/2011),
odvjetnik Toni Kurtovi iz Splita (U-I-6274/2012), Ante Mraovi iz Zagreba (U-I1138/2014), Mladen Milkovi iz Solina (U-I-6490/2014) i odvjetnik Goran Maran iz
Odvjetnikog drutva Maran i Sigel iz Rijeke (U-I-7776/2014).
3.
Na temelju lanka 25. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske
("Narodne novine" broj 99/99., 29/02. i 49/02. - proieni tekst; u daljnjem tekstu:
Ustavni zakon), Ustavni sud je od Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske
(u daljnjem tekstu: Ministarstvo) zatraio i dobio oitovanja broj: 511-01-152-71350/209 od 23. studenoga 2009. i broj: 511-01-152-835/1-09 od 4. sijenja 2012.
4.
ZSPNC pripada skupini zakona kojima Republika Hrvatska usklauje
nacionalno zakonodavstvo s pravnom steevinom Europske unije i pravnim aktima
Vijea Europe.
II. OSPORENE ODREDBE ZAKONA
5.
lanak 229. ZSPNC-a/08 (u odjeljku pod naslovom "Stjecanje prava na
upravljanje vozilima") glasi:
"lanak 229.
(1) Kad upravlja vozilom, voza mora kod sebe imati vozaku dozvolu i duan
ju je pokazati na zahtjev policijskog slubenika.
(2) Vlasnik, odnosno osoba kojoj je vozilo povjereno ne smije dati vozilo na
upravljanje osobi koja nema pravo upravljati vozilom, odnosno osobi koja nema pravo
upravljati kategorijom vozila u koju spada to vozilo ili osobi koja u organizmu ima
droga ili lijekova koji utjeu na psihofizike sposobnosti i na sposobnosti upravljanja
vozilima ili ako u krvi ima nedozvoljenu koliinu alkohola.
(3) Vlasnik, odnosno osoba kojoj je vozilo povjereno duna je, na zahtjev
policijskog slubenika ili slubene osobe jedinica lokalne samouprave koja obavlja
poslove iz lanka 5. stavka 4. ovoga Zakona dati vjerodostojan podatak o identitetu
osobe kojoj je dao vozilo na upravljanje.
(4) Kad je vlasnik vozila, kojim je poinjen prekraj propisan ovim Zakonom,
pravna osoba, podatke iz stavka 3. ovoga lanka duna je dati odgovorna osoba u
pravnoj osobi.
(5) Novanom kaznom u iznosu od 300,00 kuna kaznit e se za prekraj
voza koji nema kod sebe vozaku dozvolu ili je ne pokae na zahtjev policijskog
slubenika.
(6) Novanom kaznom u iznosu od 1.000,00 do 3.000,00 kuna kaznit e se za
prekraj vlasnik vozila i osoba kojoj je vozilo povjereno ako vozilo da na upravljanje
osobi iz stavka 2. ovoga lanka.
(7) Novanom kaznom u iznosu od 2.000,00 do 5.000,00 kuna kaznit e se za
prekraj vlasnik vozila, osoba kojoj je vozilo povjereno ili odgovorna osoba u pravnoj
osobi ako ne da vjerodostojan dokaz o osobi koja je upravljala vozilom u vrijeme
poinjenja prekraja."

5.1.

lanak 5. ZSPNC-a glasi:

3
"lanak 5.
(...)
(4) Poslove nadzora nepropisno zaustavljenih i parkiranih vozila, upravljanja
prometom te premjetanja nepropisno zaustavljenih i parkiranih vozila, sukladno
odredbama ovoga Zakona, mogu, osim ministarstva nadlenog za unutarnje poslove,
obavljati i jedinice lokalne samouprave, uz prethodnu suglasnost ministarstva
nadlenog za unutarnje poslove.
(...)"

III. PRIGOVORI PREDLAGATELJA

6.
Tomislav Hrani i Vesna Vincek smatraju da je lanak 229. stavak 3. ZSPNC-a
u nesuglasnosti s lankom 29. stavkom 3. Ustava, navodei u bitnome:
"Iz gore iznesenog slijedi da je vlasnik vozila, osoba kojoj je vozilo dano na
upravljanje odnosno odgovorna osoba u pravnoj osobi duna navedene podatke
dostaviti i kada je sama upravljala vozilom, odnosno duna je identificirati samu sebe
kao poinitelja prekraja iz Zakona o sigurnosti prometa na cestama, ukoliko ne eli
da se protiv nje ne pokrene prekrajni postupak na temelju lanka 229. st. 7. Zakona
o sigurnosti prometa na cestama. Navedeno identificiranje samog sebe kao
poinitelja prekraja jeste u biti prijavljivanje samoga sebe za poinjeni prekraj, a to
se moe tumaiti kao priznanje krivnje, budui da e se na temelju takvog podatka
protiv osobe koja je dala podatke o sebi kao poinitelju prekraja, izdati Prekrajni
nalog, odnosno Obavezni prekrajni nalog, u skladu sa Prekrajnim zakonom."

Predlagatelji istiu miljenje da je u konkretnom sluaju rije o "prisili na davanje

podataka, odnosno na prijavljivanje samog sebe, to je ujedno prisila na priznavanje
krivnje".
6.1. Odvjetnica Lidija Horvat smatra da je lanak 229. stavci 3. i 7. ZSPNC-a u
nesuglasnosti s lancima 17. stavkom 3. (u dijelu o pravnoj odreenosti kanjivih
djela i kazni), 29. stavkom 3. i 31. stavkom 1. (s prvim dijelom reenice) Ustava.
Predlagateljica ponavlja razloge prvopredlagatelja, smatrajui da osporene zakonske
odredbe "sile graane da tijelima prekrajnog progona prue podatke kojim optuuju
sami sebe odnosno tom odredbom sili ih se da priznaju krivnju". Miljenja je da
lanak 229. stavci 3. i 7. ZSPNC-a u dijelu koji se odnosi na rijei "vjerodostojan
podatak" i "vjerodostojan dokaz" nisu dovoljno odreeni i time su u nesuglasnosti s
naelom nulla poena sine lege certa jer, prema predlagateljici, ostavljaju preiroku
slobodu sudovima u tumaenju navedenih pojmova.
6.2. Odvjetnik Toni Kurtovi smatra da je lanak 229. stavci 3. i 7. ZSPNC-a u
nesuglasnosti s lancima 14. stavkom 2., 26. i 29. stavkom 2. Ustava. Predlagatelj
ponavlja razloge prethodnih predlagatelja navodei da je "temeljno pravo svakog
osumnjienika, okrivljenika ili optuenika u svakom postupku koji se vodi povodom
sumnje ili optube za kanjivo djelo ... da se brani utnjom odnosno ne iznosi obranu
i ne odgovara na pitanja. Uslijed takvog ponaanja osumnjienik, okrivljenik ili
optuenik ne mogu snositi nikakve negativne posljedice, a poglavito ne mogu biti
kanjeni za isto."
Prema predlagateljevom miljenju, osobe iz lanka 229. stavaka 3. i 7. ZSPNC-a se
"ukazuju kao osumnjienici". Nadalje navodi:

4
"Stoga od istih policija ne moe prijetei novanom kaznom iznuivati nikakav
iskaz o tome da li su oni ili netko drugi dotine prigode upravljali vozilom, jer je
navedeno oigledno krenje temeljnog, ustavom zajamenog prava obrane o zabrani
iznuivanja ikakvog iskaza ili priznanja krivnje od strane osumnjienika. Navedeno
pravo je i temeljni dio prekrajnog postupka, a koje je izraeno u l. 85. st. 3. Zakona
o prekrajima, te glasi:
(3) Okrivljenik nije duan iznijeti svoju obranu niti odgovarati na pitanja.
Zabranjeno je i kanjivo od okrivljenika ili druge osobe koja sudjeluje u postupku
iznuivati priznanja ili druge izjave."

Pri tome predlagatelj istie miljenje da se osobe iz lanka 229. stavaka 3. i 7.

ZSPNC-a, "ukoliko bi ih smatrali svjedocima u smislu odredaba prekrajnog
postupka, ne mogu koristiti ni statusom 'privilegiranog svjedoka' odnosno institutom
'blagodati nesvjedoenja' ukoliko bi svojom izjavom mogli prekrajno ili na drugi nain
teretiti svog bliskog srodnika". Predlagatelj iznosi da nije ustavnopravno sporan cilj
lanka 229. stavaka 3. i 7. ZSPNC-a, ve "nije ustavno takve podatke iznuivati
prijetnjom kazne". Smatra da se osporenim zakonskim odredbama ustavnopravno
neopravdano samo jednoj skupini graana (vlasnicima vozila i osobama kojima su
vozila povjerena) u odnosu na odreeni prekraj namee dunost davanja podataka,
s prijetnjom sankcije u vidu prekrajne kazne.
6.3. Ante Mraovi smatra da je lanak 229. stavci 3. i 7. ZSPNC-a u nesuglasnosti
s lancima 1. stavkom 1., 5., 14. i 35. Ustava. Predlagatelj ponavlja djelomine
razloge drugopredlagateljice, istiui da se "nigdje ne opisuje to je to vjerodostojan
podatak o identitetu osobe kojoj je dao vozilo na upravljanje ili vjerodostojan dokaz o
osobi koja je upravljala vozilom u vrijeme poinjenja prekraja". Smatra da policijske
postaje Ministarstva unutarnjih poslova "izdaju Prekrajne naloge graanima,
neusklaeno i po vlastitim razliitim tumaenjima svake ustrojstvene jedinice, koji su
to vjerodostojni podatci o identitetu osobe kojoj je dano vozilo na upravljanje ili
vjerodostojan dokaz o osobi koja je upravljala vozilom u vrijeme poinjenja
prekraja".
6.4. Mladen Milkovi smatra da je lanak 229. stavci 3. i 7. ZSPNC-a u
nesuglasnosti s lancima 17., 29. stavkom 2. tokama 8. i 9., 35. i 61. stavkom 1.
Ustava, ponavljajui razloge ostalih predlagatelja. Pri tome navodi primjere primjene
lanka 229. stavka 3. ZSPNC-a:
"Policija zatekne osobno vozilo parkirano na autobusnom ugibalitu ili kamera
snimi osobno vozilo koje je prekorailo ogranienje brzine za 10 km/h. Kako poinitelj
nije utvren u momentu poinjenja prekraja policija alje vlasniku vozila, odnosno
osobi na koga je vozilo registrirano, obavijest u kojoj trai da se u roku od osam dana
dostave vjerodostojni podaci o osobi koja je upravljala vozilom u vrijeme poinjenja
prekraja ili da e vlasnik vozila, odnosno osoba na koju je registrirano vozilo, biti
sankcionirana zbog prekraja normiranog u l. 229. st. 3., a kanjivog po l. 229. st.
7. Zakona o sigurnosti prometa na cestama.
Vlasnik vozila, odnosno osoba na koju je registrirano vozilo odgovori kako
zbog proteka vremena ili zbog injenice da vozilo koristi vie lanova obitelji nije u
mogunosti utvrditi tko je upravljao vozilom u vrijeme poinjenja prekraja. Nadalje
ima sluajeva da je vozilo u suvlasnitvu jer je kupljeno zajednikim novcem, ali samo
jedan vlasnik moe biti registriran kao vlasnik, ali svi ostali suvlasnici imaju pravo
upravljati vozilom.

5
Policija takav odgovor ne smatra dostavljanjem vjerodostojnih podataka i
vlasnika vozila, odnosno osobu na koju je registrirano vozilo, obveznim prekrajnim
nalogom proglasiti krivim za poinjeni prekraj iz l. 229. st. 3. Zakona o sigurnosti
prometa na cestama i kazni novanom kaznom od 2.000,00 kuna prema odredbi l.
229. st. 7. istog Zakona."

6.5. Odvjetnik Goran Maran smatra da je lanak 229. stavci 3., 4. i 7. ZSPNC-a u
nesuglasnosti s lancima 14. stavkom 2., 28. i 29. stavkom 1. Ustava, te lancima 4. i
173. stavkom 1. Prekrajnog zakona ("Narodne novine" broj 107/07., 39/13. i
157/13.), ponavljajui razloge ostalih predlagatelja. Pri tome navodi:
"Navedena odredba ne doputa neznanje. Odredba kanjava osobu koja ne
zna toan podatak koji bi podnijela kao vjerodostojan.
(...)
Ovo ne moe biti ustavno. Ustavno je naelo da je svaka osoba slobodna.
Ustavno je naelo i da je svaka osoba nevina dok se ne dokae suprotno. (...)
Nikome se ne moe nametnuti dunost znanja jer se time ulazi u prostor slobode i
privatnosti koji je iskljuivo subjektivan. Osoban.
(...)
Odredba kanjava zbog subjektivnih karakteristika osobe i zato ne moe biti
ustavna.
(...)
Odredba u osnovi doputa da nadlena tijela ne trebaju raditi svoj posao kako
bi utvrdili tko je poinio prekraj. Spornom odredbom je posao nadlenih tijela
prebaen na lea vlasnika vozila. Nadlena tijela su ta koja su prema zakonu duna
nai i pronalaziti te podatke. Zato su i plaena i zato su u konanici ustrojena i
postoje. Sada ispada da vlasnik vozila mora dati neto to objektivno ne mora znati te
ujedno i dokazivati da taj dan nije vozio to je samo po sebi negativna injenica.
(...)
Osim toga osoba prema zakonu nije duna dostaviti te podatke ukoliko su u
pitanju njene bliske osobe (l. 173. st. 1. Prekrajnog zakona u vezi s l. 285 Zakona
o kaznenom postupku)."

IV. OITOVANJE MINISTARSTVA

7.

Ministarstvo je u oitovanju od 4. sijenja 2012. navelo:

"Ova odredba se primjenjuje prilikom prikupljanja obavijesti i podataka o
poinitelju odreenog prekraja u prometu na cestama, kada je potrebno utvrditi
identitet osobe koja je upravljala vozilom u vrijeme kada je prekraj poinjen.
Takoer, napominjemo da je slian nain traenja i dostave podataka
predvien i, primjerice, Direktivom Europskog parlamenta i Vijea 2011/82/EU, iju
implementaciju e Republika Hrvatska, u svakom sluaju, trebati osigurati najkasnije
do 7. studenog 2013. godine.
Smatramo da bi se bez obaveze osobe na koju je vozilo registrirano da
dostavi vjerodostojan podatak o osobi kojoj je vozilo dala na upravljanje gotovo u
potpunosti izbjegla i svrha registracije vozila - naime, ako bi se svaka osoba na koju
je vozilo registrirano mogla jednostavno braniti tvrdnjom da nije duna davati nikakve
iskaze policiji (ili slubenicima jedinica lokalne samouprave) postavlja se pitanje emu
bi evidencija registriranih vozila uope sluila, osobito ako se uzme u obzir da ta
evidencija nije evidencija vlasnitva nad vozilima te da upis u evidenciju nije
konstitutivan element stjecanja vlasnitva nad vozilima (arg. ex. lanka 116. stavka 1.
Zakona o vlasnitvu i drugim stvarnim pravima; v.p. Odluku Ustavnog suda Republike
Hrvatske, broj: U-I-1315/2007).

6
Pokretnine se, naelno, mogu anonimno posjedovati odnosno imati u
vlasnitvu. Vozila (ukljuujui i motorna vozila) mogu takoer biti u vlasnitvu osoba
kojima dravna tijela ne znaju identitet te o tome ne vode nikakvu evidenciju, ali
ukoliko se vozilom eli sudjelovati u prometu na javnim cestama, postoje pravila
(zakonske i podzakonske razine) kojima se to regulira. Tako je odredbama Zakona o
sigurnosti prometa na cestama propisano pod kojim uvjetima u prometu na cesti
smiju sudjelovati motorna vozila (lanak 238. stavak 1. Zakona o sigurnosti prometa
na cestama: 'Motorna i prikljuna vozila smiju sudjelovati u prometu na cesti ako su
registrirana i ako imaju vaeu prometnu dozvolu, a vozila registrirana u Republici
Hrvatskoj ako imaju i vaeu knjiicu vozila.'), dok je Pravilnikom o registraciji i
oznaavanju vozila ('Narodne novine', broj: 151/08, 89/10 i 104/10) detaljno propisan
postupak registracije vozila.
U sluaju suvlasnitva nad vozilom, suvlasnici sporazumno odreuju jednog
od njih koji e biti evidentiran kao 'vlasnik' vozila, odnosno osoba na koju je vozilo
registrirano te time ta osoba preuzima i odgovornost za odreene obaveze koje su za
vlasnika vozila propisane odredbama Zakona o sigurnosti prometa na cestama
(primjerice: obaveza vlasnika da vozilo podvrgava tehnikim pregledima, da na
vrijeme produava vaenje prometne dozvole, da vozilo odjavi nakon isteka vaenja
prometne dozvole i sl.), meu kojima se istie i odgovornost te osobe da zna identitet
i da ovlatenim osobama dostavi vjerodostojan podatak o identitetu osobe kojoj je
vozilo dala na upravljanje.
Pojam 'vjerodostojan podatak' nije eksplicitno definiran odredbama Zakona o
sigurnosti prometa na cestama, ve se radi o pravnom standardu koji podrazumijeva
podatak koji je izvoran, koji potjee zaista od onoga kome se pripisuje.
Odredbom lanka 229. stavka 7. Zakona o sigurnosti prometa na cestama
propisano je: (...)
Navedenom odredbom predvia se novano kanjavanje za prekraj osobe
koja ne dostavi vjerodostojan podatak o osobi koja je upravljala vozilom u vrijeme
poinjenja prekraja i ova odredba nije i nikako ne moe biti niti se tumaiti ili
primjenjivati na nain koji bi bio u suprotnosti s odredbama Ustava Republike
Hrvatske ili prekrajnog zakona."

V. MJERODAVNO PRAVO
a) Ustav Republike Hrvatske
8.
U konkretnom sluaju mjerodavni su lanci 3., 14. i 29. stavak 2. toke 1., 2. i
4. Ustava.
lankom 3. Ustava vladavina prava utvrena je jednom od najviih vrednota
ustavnog poretka Republike Hrvatske i temeljem za tumaenje Ustava.
lankom 14. stavkom 2. Ustava jami se:
"lanak 14.
(...)
Svi su pred zakonom jednaki."

lankom 29. stavkom 2. tokama 1., 2. i 4. Ustava propisano je:

"lanak 29.
(...)
U sluaju sumnje ili optube zbog kanjivog djela osumnjienik, okrivljenik ili
optuenik ima pravo:

7
- da u najkraem roku bude obavijeten potanko i na jeziku koji razumije o
naravi i razlozima optube koja se die protiv njega i o dokazima koji ga terete,
- da ima odgovarajue vrijeme i mogunost za pripremu obrane,
- da se brani sam ili uz branitelja po vlastitom izboru, a ako nema dovoljno
sredstava da plati branitelja, ima pravo na besplatnog branitelja pod uvjetima
propisanim zakonom, (...)"

b) Konvencija za zatitu ljudskih prava i temeljnih sloboda

lankom 6. stavkom 1. Konvencije za zatitu ljudskih prava i temeljnih sloboda
("Narodne novine - Meunarodni ugovori" broj 18/97., 6/99. - proieni tekst, 8/99. ispravak, 14/02. i 1/06.; u daljnjem tekstu: Konvencija) jami se:
"lanak 6.
PRAVO NA POTENO SUENJE
1. Radi utvrivanja svojih prava i obveza graanske naravi ili u sluaju
podizanja optunice za kazneno djelo protiv njega svatko ima pravo da zakonom
ustanovljeni neovisni i nepristrani sud pravino, javno i u razumnom roku ispita
njegov sluaj. ..."

c) Direktiva 2011/82/EU
9.

lanak 1. ZID-a ZSPNC-a/13 glasi:

"lanak 1.
U Zakonu o sigurnosti prometa na cestama ('Narodne novine', br. 67/08.,
48/10. i 74/11.) iza lanka 1. dodaje se lanak 1.a koji glasi:
'lanak 1.a
Ovim se Zakonom u pravni poredak Republike Hrvatske prenose sljedee
direktive Europske unije:
(...)
Direktiva 2011/82/EU Europskog parlamenta i Vijea od 25. listopada 2011.
o olakavanju prekogranine razmjene informacija o prometnim prekrajima vezanim
uz sigurnost prometa na cestama (SL L 288, 5. 11. 2011.)'."

Direktiva 2011/82/EU Europskog parlamenta i Vijea od 25. listopada 2011. o

olakavanju prekogranine razmjene informacija o prometnim prekrajima vezanim
uz sigurnost prometa na cestama (SL L 288, 5. 11. 2011.; u daljnjem tekstu: Direktiva
2011/82/EU) odnosi se na olakavanje prekogranine razmjene informacija o
prometnim prekrajima vezanim uz sigurnost prometa na cestama, radi unapreenja
njegove sigurnosti (cilj je smanjenje broja poginulih i ozlijeenih te materijalne tete) i
dosljedne provedbe kazni za prometne prekraje poinjene u Europskoj uniji koji
znaajno ugroavaju sigurnost prometa na cestama. Djelotvornija prekogranina
razmjena relevantnih informacija u prvom redu postavlja kao uvjet mogunost
kontaktiranja osobe koju se sumnjii da je poinila prometnocestovni prekraj.
lankom 13. Direktive 2011/82/EU propisano je:
"(13) Drave lanice bi trebale moi kontaktirati vlasnika, korisnika vozila ili
osobu utvrenu na drugi nain koju se sumnjii da je poinila prometni prekraj vezan
uz sigurnost prometa na cestama kako bi ju upoznali s primjenjivim postupcima i
pravnim posljedicama prema zakonu drave lanice u kojoj je poinjen prekraj.
Pritom bi drave lanice trebale imati na umu da informacije o prometnim prekrajima
vezanima uz sigurnost u prometu poalju na jeziku na kojem su napisani dokumenti o

8
registraciji vozila ili na jeziku za koji je najvjerojatnije da e ga predmetna osoba
razumjeti, kako bi se osiguralo da ta osoba razumije informacije koje su joj priopene.
Drava lanica mora primijeniti odgovarajue postupke kako bi osigurala da je
obavijetena samo predmetna osoba, a ne trea stranka. S tim ciljem, drave lanice
moraju koristiti iscrpne postupke sline onima nakon poinjenja prekraja, ukljuujui,
gdje je to prikladno, preporuene poiljke. Na taj e nain osobi biti omogueno da na
odgovarajui nain reagira na te informacije, odnosno zatrai vie informacija, plati
kaznu ili ostvari svoje pravo na obranu, posebno u sluaju krivo identificirane osobe.
(...)"

VI. OCJENA USTAVNOG SUDA

10.
Prekrajni zakon je u odnosu na ocjenu pravne naravi instituta prekraja i
prekrajnopravnih sankcija osnovni zakon. U odnosu na ustavnopravnu narav, svrhu
i posljedice propisivanja prekraja i prekrajnih sankcija postoje naelna stajalita
Ustavnog suda iznesena u rjeenju broj: U-I-4433/2007 i dr. od 19. lipnja 2009.
("Narodne novine" broj 77/09.).
11.
Osporene odredbe treba sagledati i u svjetlu izmjena i dopuna ZSPNC-a koje
su uinjene 2013. godine (ZID ZSPNC-a/13) jer je 1. srpnja 2013. Republika
Hrvatska ula u punopravno lanstvo Europske unije. U tom smislu je u lanku 1.
ZID-a ZSPNC-a/13 navedeno da se ZSPNC-om u pravni poredak Republike
Hrvatske prenose direktive Europske unije, uz ostale i Direktiva 2011/82/EU, poblie
opisana u toki 9. obrazloenja ovog rjeenja.
lanak 13. Direktive posredno ukazuje na legitimni cilj lanka 229. ZSPNC-a: drava
bi morala moi uspostaviti kontakt s vlasnikom vozila, njegovim korisnikom ili bilo
kojom drugom osobom koju se sumnjii da je prometni prekraj poinila
ugroavanjem sigurnosti prometa na cestama. Tu osobu prethodno treba identificirati
na nain detaljnije pojanjen lankom 229. ZSPNC-a. lankom 13. Direktive
2011/82/EU naglaeno je da e se na taj nain osobi koju se sumnjii da je poinila
prometni prekraj uz ostalo omoguiti da "reagira na te informacije, odnosno zatrai
vie informacija, plati kaznu ili ostvari svoje pravo na obranu, posebno u sluaju krivo
identificirane osobe".
12.
Ustavni sud podsjea na usporedivu (u bitnim elementima istovjetnu) praksu
Europskog suda za ljudska prava (u daljnjem tekstu: ESLJP) u sluaju kada je
podnositelj zahtjeva, registrirani korisnik motornog vozila prigovarao da mu je
prisilom na davanje informacije o punom imenu i adresi vozaa koji je u trenutku
prekoraenja doputene brzine vonje (dakle, prometnog prekraja) vozio to motorno
vozilo povrijeeno pravo na utnju (right to remain silent) te da je povrijeena
zabrana prisiljavanja na samooptuivanje (the privilege against self-incrimination).
U predmetu O'Halloran i Francis protiv Ujedinjenog Kraljevstva (presuda, 29. lipnja
2007., zahtjevi br. 15809/02 i 25624/02, 57.) ESLJP primjeuje da je - u
okolnostima tog sluaja - traenje podatka o vozau motornog vozila stavljeno u
kontekst posebne dunosti (specific duty) registriranog korisnika motornog vozila da
prui informaciju o vozau koji je to motorno vozilo vozio u odreenim okolnostima.
Pri tome ESLJP posebno naglaava da svi oni koji imaju motorna vozila (motor cars)
ili upravljaju njima znaju da se inei to podvrgavaju reimu pravnih propisa koji nije
ustanovljen zato to su vlasnitvo ili vonja automobilima privilegij ili irokogrudnost

9
koje je odobrila drava nego zato to posjedovanje i koritenje automobilom (kao i
npr. pukom) mogu uzrokovati ozbiljnu povredu (to have potential to cause grave
injury).
ESLJP istie da se za osobe koje imaju motorno vozilo i njime upravljaju moe
smatrati da su prihvatile odreene odgovornosti i obveze kao dio pravnog reima u
vezi s motornim vozilima, a u pravnom okviru Ujedinjenog Kraljevstva te odgovornosti
u sluaju sumnje u poinjenje prometnocestovnog prekraja ukljuuju obvezu da
obavijeste vlasti o identitetu vozaa koji je tom prilikom upravljao vozilom.
ESLJP takoer istie da su izvidi koje je policija ovlatena poduzeti u tom sluaju
ograniene naravi (limited nature of the inquiry which the police were authorised to
undertake), pri emu traenje da osoba izjavi jednostavnu injenicu - tko je upravljao
motornim vozilom - nije samo po sebi kanjivo (It noted that the enquirement to state
a simple fact - who had been the driver of the car - was not in itself incriminating).
ELJSP zakljuuje da je - u okolnostima tog sluaja - kod odbijanja davanja podataka
o osobi vozaa rije o posebnom pravnom reimu koji se odnosi na motorna vozila,
kao i o informaciji ograniene naravi. Stoga bit prava na utnju i zabrana
samooptuivanja nisu narueni (the essence of applicants' right to remain silent and
their privilege against self-incrimination has not been destroyed). Uzimajui u obzir
sve navedeno, ESLJP nije naao povredu lanka 6. stavka 1. Konvencije.
13.
Ustavni sud utvruje da predlagatelji pogreno tumae svrhu lanka 229.
stavaka 3., 4. i 7. ZSPNC-a. Sadraj i legitimni cilj lanka 229. stavaka 3., 4. i 7.
ZSPNC-a, kroz preispitivanje odnosa javnog interesa i interesa pojedinca/pravne
osobe, nije mogue promatrati odvojeno od ukupnog sadraja lanka 229. ZSPNC-a.
Poinjenje prekraja iz lanka 229. stavaka 3., 4. i 7. ZSPNC-a je samostalni prekraj
koji se oituje u odbijanju vlasnika vozila/osobe kojoj je vozilo povjereno/odgovorne
osobe u pravnoj osobi da prui vjerodostojan podatak o identitetu osobe kojoj je dao
vozilo na upravljanje, a koju se sumnjii da je mogla poiniti prometni prekraj iz
ZSPNC-a. Treba naglasiti da je u konkretnom sluaju rije o davanju vjerodostojnog
podatka samo o osobi kojoj je vozilo dano na upravljanje. To moe, ali i ne mora biti
osoba koja je faktino upravljala vozilom u trenutku poinjenja prekraja iz ZSPNC-a.
Naime, u lanku 229. stavku 3. ZSPNC-a propisana je dunost davanja
"vjerodostojnog podatka" o identitetu osobe kojoj je vozilo dano na upravljanje, a u
stavku 7. istog lanka govori se o "vjerodostojnom dokazu o osobi koja je upravljala
vozilom u vrijeme poinjenja prekraja". Ustavni sud svjestan je diskrepancije izmeu
tih odredaba (podatak vs. dokaz; osoba kojoj je vozilo dano na upravljanje vs. osoba
koja je upravljala vozilom u vrijeme poinjenja prekraja), a time i potrebe njihova
jednoznanog tumaenja i primjene u praksi.
Ustavni sud u tom smislu ocjenjuje da nije vjerodostojan samo podatak koji dovodi do
osobe koja je stvarno upravljala vozilom i uinila prekraj, nego i onaj koji policiju
dovede do osobe kojoj je vlasnik dao vozilo na upravljanje, neovisno o tome je li
upravo ta osoba upravljala vozilom u asu poinjenja prekraja ili ne. To vlasnik ne
moe znati (osim ako nije bio osobno prisutan u trenutku kad je osoba koja je stvarno
upravljala vozilom stvarno i poinila prekraj). lanak 229. stavak 3. ZSPNC-a jasno

10
upuuje na tu distinkciju, pa se lanak 229. stavak 7. ZSPNC-a mora tumaiti
zajedno sa stavkom 3., kao jedinstvena cjelina. Mehaniko i usko tumaenje lanka
229. stavka 7. ZSPNC-a koje bi se ograniilo na tumaenje "vjerodostojnog dokaza"
samo kao onog koji policiju dovede do "osobe koja je upravljala vozilom u vrijeme
poinjenja prekraja" ne bi u okvirima cijelog lanka 229. ZSPNC-a, promatranog
kao jedinstvena cjelina, imao razumno i logino opravdanje. Utoliko je toan i navod
MUP-a, koji u svom oitovanju navodi da je pojam "vjerodostojni podatak/dokaz"
pravni standard koji slui tome da se sa sigurnou moe utvrditi tko je podatak iz
lanka 229. stavka 3. ZSPNC-a dao ili, rijeima MUP-a, koji "potjee zaista od onoga
kome se pripisuje" (v. toku 7. obrazloenja ovog rjeenja).
Polazei od svega navedenog, ukljuujui relevantni dio lanka 13. Direktive kojim je
naglaena potreba ostvarenja prava na obranu osobi za koju se sumnja da je mogla
poiniti prometni prekraj vezan uz sigurnost prometa na cestama, Ustavni sud
utvruje da u sluaju lanka 229. ZSPNC-a nije rije o "prisili na davanje podataka",
"samooptuivanju" ili mogunosti za davanje "blagodati nesvjedoenja".
14.
U odnosu na miljenje predlagatelja Tonija Kurtovia da se ustavnopravno
neopravdano samo jednoj skupini graana (vlasnicima vozila i osobama kojima su
vozila povjerena) namee obveza davanja vjerodostojnih podataka, treba rei da bi
nejednakost postojala samo ako bi zakonodavac pravio ustavnopravno neprihvatljive
razlike unutar iste skupine graana.
Iz sadraja lanka 229. stavaka 3., 4. i 7. ZSPNC-a slijedi da su svi vlasnici vozila i
osobe kojima su vozila povjerena (i odgovorne osobe u pravnoj osobi) na temelju
lanka 14. stavka 2. Ustava u istom pravnom poloaju, jer imaju dunost davanja
vjerodostojnih podataka/dokaza o osobi kojoj su povjerili vozilo na upravljanje. Stoga
predlagateljev navod nije osnovan.
15.
Polazei od prethodno iznesenih stajalita, Ustavni sud utvruje da prijedlozi
predlagatelja nisu osnovani.
16.
Slijedom navedenog, na temelju lanka 43. stavka 1. Ustavnog zakona
rijeeno je kao u izreci.

PREDSJEDNICA
dr. sc. Jasna Omejec, v. r.