1.

OSNOVNI POJMOVI IZ GRAEVINARSTVA

Kako su proizvodi graevne stolarije cvrsto povezani sa zidnim otvorima, zidovima i stropovima graevina, nuzno je upoznati se s osnovnim pojmovima iz graevinarstva. To su u prvom redu graevinski nacrti,
koje ucenik mora znati citati, mora znati sto je i kako u nacrtima prikazano, a narocito zidovi, stropovi i
otvori u zidovima, kako u tlocrtu, tako i u presjecima.
Sve uvjete za izvedbu drvnih proizvoda graevinske stolarije odreuje projektant zgrade, dok je zadaa
konstruktora te uvjete prevesti na drvodjeljski jezik, tj. izraditi nacrt po kojemu e stolar moi izvesti tocno
ono sto se od nekog drvnog proizvoda trazi. Konstruktor e eventualna objasnjenja traziti od projektanta,
a sa zidarom e dogovarati usklaivanje dimenzija proizvoda s dimenzijama na licu mjesta, naime, neobicno
je vazno da konstruktor prilagodi dimenzije proizvoda dimenzijama zidnih otvora, zidova ili stropova nakon
sto su isti izvedeni.

1.1. GRADEVINSKI NACRTI

Graevinski se nacrti dijele prema:
vrsti,
SLIKA 409. Lamel parket, postavljen koso prema zidu

mjerilu,
sadr
zaju i

12.3.3. PANEL PARKET

svrsi.

Panel parket je tvornicki proizvod sa znatnim prednostima prema ranije opisanim vrstama: izrauje se

1.1.1. VRSTE GRAEVINSKIH NACRTA

u plocama velicine 235/2260 mm i debljine 20 mm, tako da je podloga od jelovih dascica, a gornji sloj
od dascica koje su debljine 3 do 4 mm, od hrastovine ili neke druge vrste drva, slozenih u nekom uzorku

1.1.1.1. Projektni nacrti

(slika 410.). Na duzim rubovima ploce izraeni su utor i pero, kao kod brodskog poda. Ploce su tvornicki
obrusene i lakirane, tako da je odmah nakon postave pod gotov za uporabu. Daljnja im je prednost sto nije
potrebno lijepiti ih na podlogu cijelom povrsinom, ve se ljepilom (PVC) namazu samo utor i pero.

Svrha je projektnih nacrta da pokazu kako je projektant zadovoljio postavljeni projektni zadatak i kako
e graevina biti izvedena. U ovu svrhu potrebno je izraditi idejni i projektni nacrt .
Idejni nacrti (Inacrti) (Slika 1.).

Namjena ove vrste nacrta je da projektant investitoru i nadleznim vlastima na najbolji nacin prikaze
svoje zamisli o izgledu, konstrukciji i funkcionalnosti projektirane graevine.
SLIKA 410. Primjer ploce panel parketa

Na osnovu ovih nacrta treba se izracunati i priblizan predracun objekta. Ako je graevina srednje
velicine, nacrti se crtaju u mjerilu 1 : 200 , manje graevine u mjerilu 1 : 100 , a velike u mjerilu 1 : 500 , u
kojem pojedini dijelovi koje je potrebno detaljnije prikazati mogu crtati jos i u mjerilima 1 : 200 ili 1 : 100 .
Idejni nacrti sadrze: tlocrte, karakteristicne (okomite) presjeke i poglede na procelja.
Na temelju idejnih nacrta nadlezne vlasti izdaju (ili ne) suglasnost za izradu glavnog projekta (zbog
cega se on naziva jos i urudzbeni nacrt).

290

12.3.2. LAMEL PARKET

Lamel parket (pogresno nazivan mozaik ) izraen je od dascica (lamela) debljine 810 mm, velicine

20/100 mm, slozenih po pet komada u kvadrate velicine 100/100 mm, a ovi su kvadrati slozeni u ploce
5 5 kvadrata tako da je smjer dascica svakog kvadrata okomit na smjer u susjednom kvadratu. Uobicajeno
je da se ploce postavljaju paralelno sa zidom prostorije (slika 408.).

SLIKA 408. Lamel parket, postavljen okomito prema zidu

Dascice se tvornicki sloze u ploce velicina 500 500 mm, a da bi se plocama moglo rukovati, sa straznje su strane oblijepljene mrezicom izraenom od plasticnih niti. Pri postavljanju na tvrdu podlogu koja
je prethodno premazana ljepilom, mrezica se okree na ljepilo, a s gornje strane ostane cista ploha. Ploce
mogu biti velicine i 400 400 mm, te 600 600 mm. Plocice mogu biti i nekog drugog oblika, ali iste vrste
drva.
Dobar se izgled poda moze postii i tako da se ploce postavljaju pod kutom 45 prema zidu. Otpadaka
nema, jer kada se ploca prepili po dijagonali dobiju se dva jednaka dijela, s tom dijagonalom se poloze uz
zid, a dalje se polazu cijele ploce (slika 409.).
I jednu i drugu vrstu drvenih dascica treba nakon postavljanja brusiti, a zatim premazati voskom ili
lakirati.

SLIKA 1. Idejni nacrti M

1 : 200

289

Ako je u podu prije izrade namaza ugraeno podno grijanje, obavezno je pustiti to grijanje u pogon,

Tlocrti u mjerilu 1 : 100 ili 1 : 200 obuhvaaju crtanje podruma i svih katova (koji su razliciti), obicno

cime se premaz osusi na gotovo 0%, a tek potom dozvoljeno je postavljati parket. Ako se parket postavi

u vodoravnom presjeku na visini 1 m od poda, dok crtanje temelja i krovista nije obvezno. Zidovi i stupovi

prije pustanja grijanja u pogon, cijeli pod e se nadignuti i upropastiti.

crtaju se crno. Zidovi koji su nizi od visine stropa, te balkonska ili stubisna ograda crtaju se dvjema uskim

Parketi se najcese polazu u obliku riblja kost, gdje se jedan red postavlja pod kutom 45 prema zidu, a
susjedni red nasuprotno ovome, te u raznim drugim oblicima, ako to pojedine dimenzije dascica omoguuju
(slika 407.).

crtama. Prozorski otvori crtaju se dvjema uskim crtama po debljini zida i treom unutar njih, udaljenom
od crte vanjskog ruba zida za treinu njegove debljine. Vratni otvori crtaju se kao svijetle sirine vrata, a
smjer otvaranja crta se cetvrtinom kruga i okomicom na zid. Konture zida iznad vrata se ne crtaju.
Stubista se crtaju uskim crtama. Smjer penjanja crta se tankom crtom po sredini kraka, gdje se pocetak
penjanja oznaci kruziem, a zavrsetak strelicom. Stubisni krakovi mogu imati tri vida:
stubisni krak polazi (po
cinje) iz crtanog tlocrta u kat iznad. Valja ga presjei kosom crtom koja pocinje

na rubu tree stube uz ogradu i ide do suprotne strane gornje stube (slika 2.). Strelica koja prikazuje
smjer uspona crta se uz ovu kosu crtu;
stubisni krak polazi iz nekog od katova. U tlocrtu kata koji se crta polazni krak se crta kao prethodni,

a od kose crte dalje crtaju se krakovi koji dolaze iz nizeg kata na ovaj koji se crta (slika 3.);
stubisni krak dolazi na posljednji kat, te se crtaju samo krakovi koji dolaze iz donjeg kata (slika 4.).

SLIKA 2. Polazni stubisni krak

SLIKA 3. Stubisni kraci kroz vise katova

SLIKA 4. Zavrsni stubisni krak

Za svaku prostoriju treba upisati njezinu namjenu i povrsinu (u tlocrtu ili izvan njega), treba ucrtati
sanitarne ureaje, stednjake, uzidane ormare i po zelji pokretni namjestaj.
Kotiraju se samo glavne mjere zgrade, a u tlocrt prizemlja unosi se visinska kota u odnosu na teren.
SLIKA 407. Nekoliko nacina slaganja parketa

Kod tlocrta u mjerilu 1 : 500 svi se zidovi bez obzira na njihovu debljinu crtaju sirokom, a
prozorski otvori uskom crtom. Na mjestu vrata crta se prekida, a samo vrata se oznace tankom okomitom
crtom u sredini otvora. Namjena prostorija ispisuje se samo pokraj nacrta.
Okomiti se presjeci postavljaju kroz stubiste. Crta se sve kao u tlocrtu, osim vrata, koja se oznace
dvjema uskim crtama u debljini zida. Crtaju se temelji i okolni teren. Na prvoj kotnoj crti kotiraju se visine
katova od poda do poda i visina krovista, a na drugoj ukupna visina od terena. Visinska kota terena unosi
se pred ulazom i u prizemlju.

288

Pogledi na procelja crtaju se uskim crtama, i to prozori dvjema crtama na sva cetiri ruba, a vrata na
tri ruba (bez donjega). U mjerilu 1 : 500 sve se crta samo jednom crtom. Pogledi se imenuju po stranama
svijeta prema kojima su okrenuti.
Glavni nacrti (Gnacrti)

Crtaju se u mjerilu 1 : 100 (rijetko 1 : 200 ), a detaljnije prikazuju utvrene (prihvaene, odobrene)
zamisli, funkcionalnost, konstrukciju i izgled zgrade (slika 5.).

SLIKA 405. Drvene dascice

SLIKA 406. Svezanj drvenih dascica

Dascice se postavljaju ili na slijepi pod u koji se kroz utor cavlima zabija svaka druga dascica, ili na
betonsku podlogu lijepljenjem. Osobito je vazno da dascice imaju propisanu vlagu (810%). Parketi se
razvrstavaju u nekoliko klasa kvalitete.
Suvremeno graditeljstvo izvodi meustropne konstrukcije gotovo samo s cementnim premazom, na koji
se, kako je ve receno, drveni podovi postavljaju lijepljenjem. Kako se za pripremu cementnog namaza
koristi i voda, taj namaz je nakon nanosenja, pa i nakon sto je otvrdnuo, previse vlazan i za polaganje
parketa treba cekati da vlaga u namazu padne. Naime, ako vlaga iz te podloge ue u parket, cijeli pod se
nadigne, ucinjena je velika steta, a za nju je odgovoran podopolagac. Dakle, podopolagac mora ustanoviti
kolika je vlaga u namazu, te je dovesti na dozvoljenu razinu, odnosno ostvariti ravnotezu izmeu vlage u
drvu, vlage u namazu i relativne vlage zraka, sto je naravno jos uvjetovano debljinom namaza.
Premaz se prije polaganja drvenog poda mora osusiti na najvise 2,5% vlage, sto je dugotrajan proces
u prirodnim uvjetima:
zimi, kada je relativna vlaga zraka visoka, za susenje nee biti dovoljna ni tri mjeseca,
ljeti, uz temperaturu zraka od 20 C i relativnu vlagu oko 60% te debljinu namaza 5 cm potrebno je

najmanje 40 dana.
Susenje se moze ubrzati zagrijavanjem centralnim grijanjem ili elektricnim grijalicama, obavezno uz
redovito provjetravanje prostorije, cime se vlazni zrak izbacuje iz prostorije, a omoguuje daljnje isparavanje
iz namaza. Susenje namaza moze se ubrzati i posebnim ureajima odvlazivacima (dehumidifikator), koji
rade priblizno po principu hladnjaka; suse zrak, a vlagu iz zraka ukapljavaju u poseban spremnik. Izricito je
stetno lakirati parkete prije nego je dostignuta povoljna ravnoteza vlage.

SLIKA 5. Glavni nacrt tlocrt

M 1 : 100

287

Dascani pod je za 10 mm krai od zidova, da drvo moze raditi u granicama sezonske promjene vlage

Sve su velicine izrazene u cm. Na temelju glavnog projekta dalje se projektiraju sve potrebne vrste

u zraku. Sastav poda i zidova pokriva se profiliranom kutnom letvicom ili kutnim podnozjem ili obima

instalacija, izrauje se staticki racun, proracun troskova (troskovnici) te crta graevna stolarija (shema

(slika 404.).

stolarije).

1.1.1.2. Izvedbeni nacrti

U ovu grupu pripadaju:
palirski (ili polirski ) nacrti (Pnacrti) su detaljniji nacrti (namijenjeni graevinskim poslovoama) za izvoenje graevinskih radova, koji se crtaju u mjerilu 1 : 50 , iznimno 1 : 100 . Iz tih nacrta konstruktori
graevne stolarije uzimaju potrebne podatke;
detaljni nacrti (Dnacrti) dopunjuju palirske nacrte, a prikazuju pojedine dijelove u poveanom mjerilu:
SLIKA 404. Kutna letvica i podnozje

1 : 20 , 1 : 10 , 1 : 5 , 1 : 2 ili 1 : 1 ;
konstrukcijski nacrti (Knacrti) obuhvaaju graevinske konstrukcije i instalacije;

12.2. BRODSKI POD

Daske za brodski pod precizno su obraene po debljini, mogu biti sirine 100 do 150 mm, s rubovima

obracunski nacrti (Onacrti) sluze za obracun izvedenih radova.

1.1.1.3. Zidovi i otvori u zidovima

obraenim na pero i utor (NAMJETAJ 1 slika 43.). U slijepi pod ucvrste se cavlima kroz utor. Mogu se
lijepljenjem postaviti i na betonsku podlogu.

Zidovi i stupovi u glavnim nacrtima, koji su u nacrtu presjeceni, crtaju se dvjema sirokim crtama,
nepresjeceni zid te drvena ili metalna pregrada dvjema uskim crtama, a pregrada tanja od 5 cm jednom

Za vee estetske zahtjeve brodski se pod moze izraditi i od tikovine, hrastovine, mahagonijevine i sl.
Povrsina gotovog poda moze se premazati odgovarajuim lakom ili lakbojom.

sirokom crtom. upljem zidu crtaju se vanjske konture, sirokim, a unutarnje supljine ili slojevi uskim crtama
(slika 6.).

CICE

12.3. DRVENE DAS

(PARKET)
12.3.1. KLASINI PARKET
Ove su dascice izvedene od tvrdog drva (hrn d.co.020 i dalje), najcese hrastovine, zatim bukovine,
jasenovine, te velikog broja egzota.
SLIKA 6. Crtanje zidova u graevinskim nacrtima

Istim standardom odreene su dimenzije dascica i njihova kvaliteta. Debljina im moze biti 18 do 22,5
mm, sirina 26 do 68 mm, duljina 190 do 450 mm za sirine do 48 mm, ili do 550 mm za sirine do 58 mm.
Za posebne namjene, kao sto su sportske dvorane, sirine su im do 105 mm, a duljine 800 do 1000 mm.
Na svakoj dascici izraeni su utor na jednom duljem i jednom kraem bridu, a pero na ostala dva brida.
Gledajui na plohu dascice, jednoj utor mora biti na lijevom rubu, a drugoj na desnom (slika 405.). Dakle,
dvije dascice sacinjavaju jedan par. Dascice se nabavljaju u sveznjevima po 50 komada, od cega je polovica
lijevih, a polovica desnih dascica (slika 406.).

Vratni otvori u mjerilu 1 : 100 u tlocrtu se crtaju uskim crtama. Otvor moze biti izraen s pristupkom
ili bez njega. Uskom crtom ucrta se osovina (simetrala) vratnog otvora, na cijem se unutarnjem dijelu upise
velicina modularne mjere vrata u cm, u obliku razlomka: sirina/visina. Na vanjskom dijelu te crte ucrta
se kruzi i u njemu upise broj stavke u troskovniku stolarskih radova za ta vrata. Sva jednaka vrata imaju
jednaki broj (slika 7.).

286

12. DRVENI PODOVI

Podovi su vodoravne obloge po kojima se hoda, koje su dakle izlozene habanju. Mogu biti u unutarnjem
ili vanjskom prostoru. Podovi u unutarnjem prostoru mogu biti izvedeni od drva, cementnog namaza, teraca
(smjesa cementa i kamenih zrnaca), keramickih plocica, kamena, tekstila, plasticne mase i sl.
Drveni su podovi vrlo omiljeni jer su topli, izrazite vizualne vrijednosti, zastieni odgovarajuim suvremenim premaznim sredstvima poveava im se otpornost na habanje, a znatno olaksava cisenje (neke druge
vrste podova obraene su u udzbeniku MATERIJALI). Drvo mora biti propisano suho.
SLIKA 7. Vratni otvori crtani u mjerilu 1 : 100

Drveni podovi mogu doi u nekoliko oblika.

CANI

12.1. DAS
POD
Prozorski otvor u mjerilu 1 : 100 u tlocrtu crta se slicno kao i za vrata. U presjeku se vidi sadrzi li
prozor kutiju za platnenu zavjesu ili rebrenice, cemu otvor mora biti graevinski prilagoen.

Ovo je najjednostavniji pod, izraen od blanjanih dasaka od jelovine/smrekovine, ponekad i borovine,

sirine 130 do 250 mm, pribijenih cavlima u meustropnu konstrukciju od drvenih greda na koje se najprije

Dio zida ispod prozorskog otvora naziva se parapet, a onaj iznad prozora nadvoj. Parapet moze biti
tanji od debljine zida (cime se tvori nisa) (slika 8.).

podlozi podloga od neblanjanih dasaka postavljenih okomito na smjer greda i zabijenih u njih (slijepi pod).
Razmak meu ovim daskama treba biti 10 do 20 mm.
Dalje se okomito na smjer dasaka postavljaju letve debljine 48 mm, koje se zovu blazinice. Izmeu
njih razastire se suhi pijesak koji sluzi toplinskoj i zvucnoj izolaciji meu katovima. Okomito na blazinice
postavljaju se blanjane daske s desnom stranom okrenutom gore, i na njih zabijaju cavlima (slika 403.).
Daske se po duzini samo prislanjaju jedna do druge, ali na blazinici. Za podove koji moraju podnositi vea
optereenja, umjesto dasaka postavljaju se mosnice.

SLIKA 8. Prozorski otvori crtani u mjerilu 1 : 100

SLIKA 403. Dascani pod na drvenom gredniku

285

Vratni otvori crtaju se detaljnije u mjerilu 1 : 50 (slika 9.).

SLIKA 9. Vratni otvori crtani u mjerilu 1 : 50

Prozorski otvori crtaju se detaljnije u mjerilu 1 : 50 (slika 10.).

SLIKA 10. Prozorski otvori crtani u mjerilu 1 : 50

284

SLIKA 401. Ugraeni ormar, prikljucak uz zid

SLIKA 402. Ugraeni ormar, prikljucak uz strop

10

283

Ugraeni ormari od samostalnih se razlikuju samo po potrebi da budu prikljuceni do zidova odnosno
stropa, te da eventualno imaju obraena lea kao vidljivu plohu. Ako je ormar unutar udubine u zidu (nisi),
prikljucuje se letvicama do spalete (slika 399.), a jednako tako se moze prikljuciti uza zid ili uza strop (slike
400. do 402.).

2. PROZORI

Prozori omoguuju vizualnu vezu izmeu unutarnjeg i vanjskog prostora, pa i cijeli zidovi u prostoriji
mogu biti prozori.
Prozor je i vazan arhitektonski element na zgradi, te moze znatno pridonijeti njezinom izgledu.
Osnovna zadaa prozora je propustanje dnevnog svjetla u prostoriju i zracenje prostorije, iz cega proizlaze daljnje zadae: zastita od vanjske buke, zastita od vanjskih (visokih ili niskih) temperatura, sunca i
SLIKA 399. Ugraeni ormar u zidnoj nisi

padalina. Prozori moraju pruziti i zastitu graevine od provale. Velicine prozora, tj. njihova sirina i visina
izrazavaju se u centimetrima, a dimenzije popruga (profila) u milimetrima.

2.1. MJERE PROZORA

Nekoliko je vrsta mjera prozora, zbog cega treba biti vrlo oprezan i precizan u opisu na koju se mjeru
misli, jer lako moze doi do zabune u komunikaciji izmeu narucitelja i konstruktora. Svakako da mjere
ovise o velicini zidnog otvora.

2.1.1. VRSTE MJERA ZA PROZORE

Kod odreivanja mjera za prozore treba ih precizirati po sirini i visini. Razlikuju se:
zidarska mjera to je mjera prozorskog otvora u zidu bez zbuke;
modularna mjera M iznosi 100 mm, sa svake strane je u pravilu manja za 5 mm od zidarske mjere pa je

ukupno manja za 10 mm (dozvoljena je tolerancija minus 16 mm). Modularna mjera idealna je dimenzija,
a sluzi da se prozori u zidarske otvore usklade po svojoj zamisljenoj vodoravnoj i okomitoj osi s osima u
zidarskim otvorima i tako postigne usklaenost polozaja meu svim prozorima na nekoj fasadi;
proizvodna mjera to je vanjska mjera prozorskog okvira, koja je takoer po 5 mm sa svake strane kraa

od modularne mjere (uz toleranciju 513 mm), odnosno ukupno za 10 mm, a u odnosu na zidarsku mjeru
SLIKA 400. Ugraeni ormar, prikljucak uz zid

manja je sa svake strane po 10 mm, ili ukupno za 20 mm;

vanjska mjera krila nije uobicajena u komunikaciji;
svijetla mjera stakla vazna je za odreivanje velicine stakla i sirine krila. Ako je kod visekrilnih prozora

odreeno da su krila jednake sirine, to znaci da su jednako siroka njihova stakla (za dvostruke prozore na
vanjskim krilima);
svijetla mjera odnosi se na velicinu otvora doprozornika, a zove se jos i stolarska mjera, posebno je vazna

jer se cesto navodi u nacrtima po kojima konstruktor prozora odreuje sve ostale velicine;
arhitektonska mjera to je velicina zidarski potpuno obraenog prozorskog otvora gledanog izvana.

282

11

Primjer velicine nekog prozora (u cm):

11. UGRAENI ORMARI

zidarska mjera 181/121;

modularna mjera 180/120;

Ugraeni ormari su oni koji su smjesteni u udubini u zidu (nisi) ili izmeu dvaju zidova. Po sirini mogu
imati prekid za prolaz, mogu biti sa ili bez vrata, mogu biti i dvostruki (lea na lea) ili kombinirani s

proizvodna mjera 179/119 (slika 11.).

pregradom, a mogu i zamijeniti pregradu. Visina im moze biti od poda do stropa (nadvoja), do visine
sobnih vrata, iznad visine sobnih vrata, u sredini visine pregrade i sl. (slika 398.).

SLIKA 11. Vrste mjera na otvorima i prozorima

SLIKA 398. Ugraeni ormar

12

281

2.1.2. UZIMANJE MJERA

Konstruktor treba imati posebno ustrojenu Knjigu mjera (biljeznicu), u koju e osim mjera unositi i sva
ostala opazanja potrebna za odabir najpovoljnije konstrukcije.
Posebno je vazno ustanoviti:
vrstu materijala od kojega je zid izgraen,
je li otvor s pristupkom ili ne,
debljinu zida,
je li zid ozbukan ili nije,
lokaciju otvora (kat),
namjenu prostorije,
polozaj prozora,
vrstu parapeta,
sirinu, visinu i dijagonale otvora,
udaljenost donjeg ruba prozora od graevinske oznake za 1 metar visine od gotovog poda, nacrtane
na zidu.

Naravno da se sve ove radnje moraju obaviti uz polirski nacrt. Mozebitne nejasnoe konstruktor treba raspraviti s voditeljem gradilista ili projektantom.
Na osnovi ovih podataka, te
nakon izbora prozora potrebnih
osobina, crta se skica prozora u
mjerilu 1 : 10 , u pogledu na prozor iznutra, u vodoravnom presjeku prema dolje, dakle unutarnja strana prozora okrenuta je
prema dolje, te u okomitom presjeku, gdje je unutarnja strana
prozora okrenuta na desnu stranu slika 12.).

SLIKA 12. Skica prozora

280

13

Pregrade mogu biti konstruirane u neogranicenom broju kombinacija punih ploha od velikog broja

2.2. VRSTE PROZORA

razlicitih povrsinskih obrada, staklenih elemenata, od polja razlicitih velicina i polozaja i sl. (slika 397.).

Prozori se razvrstavaju po nekoliko osobina:

po konstrukciji: jednostruki, dvostruki i spojenih krila (krilo na krilo),
po obliku,
po broju krila,
po na
cinu otvaranja,
po polo
zaju u zgradi,
po prostoriji,
po materijalu.

2.2.1. OSNOVNA KONSTRUKCIJA (SKLOPOVI) PROZORA

Prozor se sastoji od sklopova: doprozornik i krilo (slika 13,). Doprozornik je okvir koji se cvrsto ugrauje
u zid, a krilo je okvir koji je pomou okova vezan za doprozornik.

SLIKA 397. Konstrukcija i izgled pregrade s vratima i ostakljenjem

SLIKA 13. Sklopovi prozora

14

279

Bolja zvucna zastita postize se sasvim odvojenim plohama sendvica, k tome jos od razlicitih materijala

2.2.1.1. Sastavi okvirnica popruga

(slika 395.).
Sastavljanje okvirnica spada pretezno u grupu kutno bocno sastavljanje , djelomicno u prikljucno bocno
sastavljanje , a ponekad i u krizno bocno sastavljanje .

ep i raskol, a pogotovo dvostruki cep i raskol je spoj koji najbolje odgovara potrebnim osobinama
spoja (vidjeti NAMJETAJ 1), budui da se moze strojno izvesti vrlo precizno i brzo, sto je narocito vazno
kod izrade dosjeda (slika 14.).

SLIKA 395. Primjeri zvucne zastite pregrade

Plohe se mogu zavjesiti za stupove konstrukcije pregrade (slika 396.).

SLIKA 14. Kutno bocno sastavljanje dvostrukim cepom i raskolom okvira doprozornika i prozorskog stakla

Postoje garniture alata prilagoene velikom broju razlicitih profila. Pazljivo provedeno sljepljivanje daje
dovoljno cvrst spoj koji mora nositi tezinu samoga krila (koja je kod veih formata znacajna), a takoer
i tezinu ugraenog stakla. Vrse se pokusi i s drugim oblicima kutnog bocnog sastavljanja, ali dosad bez
uspjeha (slika 15.).
Moze se primijetiti da se okvirnice debljih profila doprozornika i krila izvode od triju slijepljenih dijelova
(slika 16.), sto doprinosi stabilnosti njihovog oblika. Popruge se po duzini mogu spajati klinastim spojem
(slika 17.).

278

SLIKA 396. Primjeri zvucne zastite pregrade

15

Ranije spomenute mogunosti ucvrsenja pregrade za pod i strop detaljnije su prikazane na slici 392.
Jednostavne pregrade sastoje se od slijepog okvira izraenog u pogonu ili na licu mjesta, obostrano su
oblozene plocastim materijalom koji moze biti gipskartonska ploca, vlaknatica, furnirska ploca, iverica i
sl., s potrebnom povrsinskom obradom (slika 393.).

SLIKA 392. Pregrade od jednostruke plohe

SLIKA 393. Jednostavne pregrade

Pregrada moze biti toplinski izolirana ako se u njezin meuprostor ugradi pogodan (porozni) materijal,
sto e odmah pridonijeti i akustici u prostoriji (slika
394.).
Poprecne ukrute ne smiju dodirivati obje plohe, da
ne bi cinile most za laksi prolaz topline.
Plohe se mogu kao ve izraeni sendvici umetati
uvlacenjem u gornju letvu, a zatim se izravnaju i spuste
na donju letvu.

SLIKA 15. Izgled moguih i izraenih kutnih spojeva

SLIKA 394. Pregrade s izolacijom

16

277

U pregradama su cesto ugraena vrata, pa i ormari. Vrata mogu biti u nekoliko razlicitih polozaja (slika
389.).

SLIKA 16. Debljinsko sastavljanje popruga

SLIKA 389. Vrata u pregradi

Osim glatke pune izvedbe jednake izvedbi punih glatkih vratnih krila, pregrade mogu biti izraene od
okvira s ispunom, koja naravno moze biti puna ili prozirna (slika 390.),

SLIKA 17. Duzinsko sastavljanje popruga

Pri sastavljanju okvirnica doprozornika i krila treba uociti odstupanje od postojeeg pravila po kojemu su na okomitim komadima izvedeni cepovi, jer je to pravilo ostalo za okvire krila, dok se za okvire
doprozornika cepovi izrauju na vodoravnim okvirnicama (slika 18.).

SLIKA 390. Okvirna konstrukcija pregrade s ukladama

a mogu imati i pojacanu zastitu od buke (slika 391.).

SLIKA 391. Okvirna konstrukcija pregrade s visestrukim staklenim ukladama

276

SLIKA 18. Sastavljanje okvira doprozornika i prozorskog krila

17

Izgled nekoliko dogotovljenih doprozornika s krilima te IZO staklom s dvama i trima staklima prikazan
je na slici 19.

SLIKA 386. Naglaseni spojevi ploha i stupova

SLIKA 387. Spojevi pomou umetnutih profila, cetvrti nacin

SLIKA 19. Izgled dogotovljenih doprozornika s krilima

18

SLIKA 388. Spojevi pomou debljih umetnutih profila

275

Redoslijed profiliranja popruga je takav da se na unutarnjim rubovima profili izrade prije sastavljanja,
a vanjskim rubovima poslije sastavljanja, dakle na gotovom okviru. Novi alati i strojevi omoguuju da se i
vanjski profili izvedu prije sastavljanja popruga u okvir (slika 20.).

SLIKA 383. Spojevi ploha i ispuna, prvi nacin

SLIKA 20. Profili popruga obraeni prije spajanja u okvir

SLIKA 384. Spojevi ploha pomou umetnutih profila, drugi nacin

2.2.2 OSNOVNE VRSTE PROZORA PO KONSTRUKCIJI

2.2.2.1. Jednostruki prozori

Jednostruki prozor moze biti s jednim staklom, kada ne ispunjava sve uvjete koji se na prozor postavljaju, te se moze koristiti samo u podrumskim prostorijama, izbama ili slicno. Profili popruga su jednaki
onima kod dvostrukog prozora (slika 21.)

SLIKA 385. Spojevi ploha i stupova, trei nacin

SLIKA 21. Jednostruki prozor jedno staklo

274

19

Jednostruki prozor s IZO (dvostrukim) staklom je novija konstrukcija. Moze ispuniti sve zahtjeve koji

irinsko spajanje moze se postii utorom i posebnim perom, utorom i vlastitim perom, mozdanicima ili

se na prozor postavljaju. Izraeni su od nesto debljih profila popruga, koje svojom cvrstoom i spojevima

sirokim posebnim perom. Bridovi ploha koje se sljubljuju osim ostrih mogu biti skoseni, zaobljeni, uvuceni

moraju nositi tezinu stakla. U danasnje vrijeme proizvode se uglavnom prozori ove vrste konstrukcije (slika

i sl. (slika 381.)

22.).

SLIKA 22. Jednostruki prozor IZO dva stakla

2.2.2.2. Dvostruki prozor

Dvostruki prozor sastoji se od dvaju jednostrukih prozora s po jednim staklom, spojenih u cjelinu
pomou sastavljenog doprozornika. Krila se otvaraju prema unutrasnosti prostorije, premda su se kod prvih konstrukcija unutrasnja krila otvarala prema unutra, a vanjska prema van, sto je vidljivo na starijim
zgradama.
Mogu zadovoljiti zahtjevima koji se postavljaju na prozore, ali traze vee kolicine materijala i vise

SLIKA 381. Spojevi produljenja pojedinih elemenata

radnog vremena za izradu (slika 23.).

Kutni spojevi u osnovi su slicni onim poduznim, uz dodatak spojeva s dodanim profilom (slika 382.).

SLIKA 23. Dvostruki prozor

2.2.2.3. Spojeni prozor

Prozor sa spojenim krilima je prijelazni oblik izmeu dvostrukog i jednostrukog IZO prozora. Takoer
moze ispuniti sve uvjete, utrosak materijala je nesto manji nego kod dvostrukih prozora, dok je za njihovu
izradu takoer potrebno vise vremena (slika 24.).

SLIKA 382. Spojevi kutnih elemenata

SLIKA 24. Prozor sa spojenim krilima

Slike 383. do 388. prikazuju nekoliko mogunosti presjeka stupova i spajanja istih s plohama.

2.2.2.4. Sastavni dijelovi prozora

Sastavni dijelovi prozora imenuju se kao na slici 25.

20

273

U odnosu na strop pregrade mogu ii od poda do stropa (sto je tesko izvedivo), s pokrovnim letvicama
samo gore ili samo dolje ili i gore i dolje, s posebnim perom u utoru takoer dolje ili gore, te kombinirano
s perom i utorom gore, a pokrovnim letvicama dolje. Slicno se pregrade prikljucuju na zid.
Plohe se u gore navedene polozaje mogu spajati jedna uz drugu, a meu njih se moze ugraditi okomiti
razdjelni stup.
Cijela konstrukcija moze imati donje i gornje letve s utorom u koji se postavlja stup s kratkim cepovima
(slika 379.), ili se mogu postaviti samo stupovi, tako da se nataknu na okrugli cep ucvrsen u pod i gornjim
krajem zaokrenu na cetvrtasti cep ucvrsen na strop (slika 380.). Takav cetvrtasti cep moze se umjesto
onog okruglog ucvrstiti i na pod.

SLIKA 25. Sastavni dijelovi prozora

Okvir doprozornika sastoji se od cetiriju popruga:

gornji profil,
donji profil (
ciji se profili razlikuju),
okomiti profili (jednaki su kao gornji profil),
SLIKA 379. Osnovni spojevi okvira pregrade

SLIKA 380. Konstrukcija samostalnog stupa

pregrade

srednji okomiti komad koji se nalazi kod trokrilnih prozora i

vodoravni razdjelni komad kod prozora s nadsvjetlom.

272

21