Sadraj:

Tablica osnovnih integrala

Ispitivanje funkcija sa konstrukcijom grafika
Pravila za izraunavanje izvoda
Kvadratna funkcija
Rang matrice

1. Tablica osnovnih integrala

2. Ispitivanje funkcije sa konstrukcijom grafika

Korak br. 1
Odrediti oblasti definisanosti funkcije;
Korak br. 2
Ispitati ponaanje funkcije na krajevima domena i odrediti asimptote;
Korak br. 3
Ispitati da li je funkcija parna, neparna ili periodina;
Korak br. 4
Odrediti take presjeka grafika sa osama i znak funkcije;
Korak br. 5
Ispitati monotonost funkcije i nai ekstremne take funkcije;
Korak br. 6

Odrediti intervale konveksnosti i konkavnosti funkcije i nai prevojne take;

Korak br. 7
Na osnovu dobijenih taaka i ispitanih osobina nacrtati grafik funkcije.

Primjer:

Ispitati i grafiki prikazati funkciju

Korak 1:

Oblast definisanosti funkcije je:

Korak 2:
Vertikalne asimptote:

Horizontalna asimptota:

Funkcija nema kosu asimptotu.

Korak 3:

Korak 4:
Nule funkcije: N1(2,0), N2(-2,0)

Presjek sa y osom:
Za x = 0 y = 4 P(0,4)
Znak funkcije:

(-, -2)

(-2, -1)

(-1, 1)

(1, 2)

(2, +)

x1

x+
1

x+
2

x
2

(-, -1)

(-1, 0)

(0, 1)

(1,+)

6x

(x - 1)2

(x + 1)2

Korak 5:

Intervali monotonosti funkcije:

Funkcija ima minimum f(0) = 4; E(0, 4)

Korak 6:

(-, -1)

(-1, 1)

(1,+)

-6(3x2 + 1)

(x 1)3

(x + 1)3

Intervali konkavnosti i konveksnosti funkcije:

Funkcija nema prevojnih taaka.

Korak 7:

3. Pravila za izraunavanje izvoda

Prije nego navedemo pravila za izraunavanje izvoda, objasnimo kako izraunati
izvode nekih elementarnih funkcija. Neke od njih emo izraunati po definiciji, a
neke emo samo navesti.

y f x C
1. Ako je

f x0 x f x0 0

C
, gdje je

neka konstanta, tada je

y f x xn

n
, gdje je

primjenom binomnog obrasca za

x x x n
n

lim

x 0

lim nx n 1
x 0

Dakle,

x n 2 x ... x

n 1

, za

x0

n n 1 n 2
2
n
x x ... x x n
2

x
n 1

nx n 1

y ex
Ako je

x n nx n 1x

Formula vrijedi i za

3.

neki realan broj tada je, po definiciji,

x 0

x ' nx
n

lim

n n 1

, jer je

x0
za svako

2. Ako je

C' 0

, te

x0

y ' ex
, tada je

, za svako x. Naime,

e x 1 t
e x e x 1
e x x e x
e x 1
x
lim
lim
e lim
x ln t 1
x 0
x 0
x 0 x
x
x
t0
t
1
e x lim
1/ t
t 0 ln t 1
t 0
ln t 1

e x lim

1
e x
ln e

ex
.

f ' x sin x ' cos x

f x sin x
4.

Moe se pokazati da ako je

, tada je

f x cos x
5.

Takoer, ako je

f ' x cos x ' sin x

, tada je

Izvode ostalih elementarnih funkcija moemo nai koristei se slijedeim

f
pravilima diferenciranja
diferencijabilne):

c1 f
I
izvoda, a

(ovdje

pretpostavljamo

da

su

funkcije

g
i

c2 g ' x c1 f ' x c2 g ' x

(izvod zbira funkcija jednak je zbiru
konstanta uz funkciju se moe izluiti ispred izvoda funkcije)

fg ' x f ' x g x f x g ' x

II

(pravilo za izvod proizvoda)

f ' x g x f x g ' x
f
x
g2 x
g
III

(pravilo za izvod kolinika)

dy
1

dx dx

dy

f ' x f '1 x
1

IV

odnosno

f g x

'

(pravilo za izvod inverzne funkcije)

f ' g x g' x

(pravilo za izvod sloene funkcije)

Dokaimo pravilo II. Po definiciji izvoda je

fg x x fg x
f x x g x x f x g x
lim

x 0
x 0
x
x
f x x g x x f x g x x
f x g x x f x g x
lim
lim

x 0
x 0
x
x
f x x f x
g x x g x
lim
g x x f x lim

x 0

0
x
x
f ' x g x f x g ' x ,

fg ' x lim

to je i trebalo dokazati.

Koristei se pravilima diferenciranja moemo izraunati izvode svih elementarnih

funkcija. Tako je, na primjer:

a e
x '

x log a '

x log
a

log a

'

a x log a
.

ex
Koristei se pravilom za izvod inverzne funkcije funkcije

y f x e

ln x
funkcije

ye

. Ako je

f ' x f '1 x
1

, tada je

ln ' y

x ln y

moemo nai izvod

, upravo

1 1
ex y

. Kako je za

1
y

, to je

, odnosno, s obzirom da je svejedno koju

ln x

'

oznaku koristimo za nezavisno promjenljivu, moemo pisati

1
x

Sada lako zakljuujemo da je

'

1
1

ln x
log a x
x ln a
ln a
'

y tgx
Na kraju, pokaimo jo kako izraunati izvod funkcije

, kao izvod kolinika.

sin x cos x cos x sin x cos 2 x sin 2 x 1

sin x
tgx

cos 2 x
cos 2 x
cos 2 x
cos x
'

'

'

'

ctgx

y ctgx
Analogno bi mogli izraunati izvod funkcije

.
'

1
sin 2 x

i dobiti

Na kraju, navest emo, bez dokaza formule za izvod inverznih trigonometrijskih

funkcija:

arcsin x

'

1
1 x

arccos x

'

1
1 x

arctgx

'

1
1 x2

arcctgx
,

'

1
1 x2

4. Kvadratna funkcija
Kvadratna funkcija je funkcija koja se moe izraziti
jednadbu oblika f (x) = ax 2 + bx + c, gdje su koeficijenti A, B i C je proizvoljan
realan broj, i je vodei koeficijent je razliit od 0.
Jednadba oblika f (x) = ax 2 + bx + c se zove opti oblik jednadbe kvadratne
funkcije.
Svaka kvadratna funkcija se moe pisati u obliku vrhuncu: F (x) = a (x - p) 2 + q.
Brojevi p i q, djelujui u svom sadanjem obliku, koordinate tjemena kvadratne
funkcije. Tema je toka T (p, q) u kojem je kvadratna funkcija dostie ekstremne
vrijednosti Oblik moe se dobiti u cjelini metodom dopune savren kvadrat, ali
moe p i q obraunava sa sljedeim formulama:

Kvadratna funkcija moe biti napisan na null oblik: F (x) = a (x - x 1) (x - x 2).

Broj X 1 i X 2 su nula kvadratna funkcija. U principu, to su kompleksni brojevi. Null
obliku moe se dobiti u cjelini sa ravanje, moe x 1 i x 2izraunava se primjenom
sljedee formule:

Broj u gornjoj formuli djeluje na korijen nazivaju diskriminante kvadratna

funkcija D = b 2 - 4 AC. Diskriminante nam govori koliko je pravi nula od kvadratna
funkcija:

Ako je D> 0, oba su nula kvadratna funkcija Real

Ako je D = 0, brojeve x
nula (x 1 = x 2
).

Ako je D <0, dva nula kvadratna funkcija nerealan (x 1, x

funkcija ne presijecati x osi (Real koordinatni sistem).

1ix

iste

Za nula kvadratna funkcija f (x) = ax

(x

1, x

).

- kvadratna funkcija ima samo jedan pravi

2+

) - Grafikon

bx + c Vitovi primijeniti formulu:

Vitova formula za sumu od nula: x

Vitova formula za proizvod nula:

1+x

2=-

xx2=

Grafikon kvadratne funkcije

Grafikon kvadratne funkcije se mogu izvui postepeno:

prvo nacrtati graf y = x 2,

onda ovaj graf protezala s proteu u smjeru y-osi za faktor od

onda kreemo sa vektor kretanja (p, q)

Primjer:
Funkciju f (x) = 2 x 2 - 12 cijena x + 16 je prepisan u prvom vrhuncu forme:
F (x) = 2 (x - 3) 2 - 2, a zatim se izvui:

Iz gore navedenog postupka, vidimo da je vodei koeficijent a odreuje kako se

suoava kvadratna funkcija:

Kada crtate graf kvadratne funkcije moe pomoi sa koeficijentom C, to znai

krianju grafikona s osi ordinata (F (0) = C) i sa nula x 1 i xsekunda

Primjer:
S obzirom na funkciju f (x) = x 2 - x 2 - 3.
Iz ovih obrazaca prikazuje odjeljak na vertikalnoj osi: F (0) = -3.
Kao dopuna savren kvadrat jednadbe pretvoren u vrhuncu forme:
F (x) = x 2 - x 2 - 3 u
F (x) = (x 2 - 2 x + 1) - 1-3
F (x) = (x - 1) 2 - 4
Iz tih oblika pokazuje tema: T (1, -4).
Tada je jednadba F dalje Cepane da se dobije nula-oblik:
F (x) = x 2 - x 2 - 3 u
F (x) = (x + 1) (x - 3)
Iz tih oblika pokazuje nula: x 1 = -1, x 2 = 3 i nacrtati graf:

Kvadratna jednadba, svaka jednadba koja se moe pisati u obliku ax 2 + bx

+ c = 0, gdje su koeficijenti A, B i C je proizvoljan realan broj, i je vodei
koeficijent je razliit od 0.
Proces pronalaenja rjeenja kvadratne jednadbe je istu pretragu nula kvadratne
funkcije. Dakle, svi kvadratna jednaina je rijeen od strane split, ili rjeavanje x 1
i x 2 se obraunava prema gore navedenim formuli:

U okviru kompleksnih brojeva je kvadratna jednadba je uvijek rjeiv.

Diskriminante kvadratna jednaina (D = b
reljivostjo skup realnih brojeva:

2 do 4

mm) nam govori kako je

Ako je D> 0, kvadratne jednaine ima dva realna rjeenja

Ako je D = 0, kvadratne jednaine je samo jedno pravo

rjeenje (x 1 = x 2
).

Ako je D <0, kvadratne jednaine nije rjeiv u stvarnom

(x

(x

1, x 2

1, x

).

).

5. Rang matrice
a11
a
A 21
...
a
m1

a12
a22
...
am 2

... a1n
... a2 n
... ...
... amn

mxn

Neka je
proizvoljna matrica formata
. Ukoliko ta
matrica nije kvadratna, ne moemo izraunati njenu determinantu. Meutim, od
kolona i vrsta matrice
kvadratne. Ako je
submatrica reda

mogue je formirati submatrice matrice

submatrica matrice

. Ukoliko je, npr.

mn

kvadratna, tada je sama matrica

mogue je formirati i submatrice reda

n 1

koje su

rxr
formata

kaemo da je ta

m
, tada je

najvei red kvadratne

submatrice koju je mogue formirati pomou kolona matrice

matrica

. Ukoliko je

svoja submatrica (reda

, one reda

n2

mn

),a

, itd.

Nakon to formiramo kvadratne submatrice matrice

moemo izraunati
njihove determinante. Vrijednost determinante submatrice moe biti razliita od
nule ili jednaka nuli.

Definicija. Red submatrice najveeg mogueg reda, ija determinanta je razliita

od nule zovemo rangom matrice

Primjer1. Vidjeli smo da je determinanta matrice

1 2 0
A 2 3 1
0 2 1

jednaka -9, pa

je rang te matrice jednak 3, poto je to red determainante matrice

razliita od nule.

koja je

Primjer 2. Determinanta matrice

1 2 3 4
5 6 7 8
A
9 10 11 12
13 14 15 16

jednaka je nuli, to znai da

je rang matrice
manji od 4, tj. moe biti najvie 3. Da bismo ustanovili da li je
rang matrice jednak 3 ili manji, po definiciji morali bismo formirati sve submatrice

matrice
reda 3 (to bi zapravo bili minori elemenata matrice , njih 16) i vidjeti
da li meu njima postoji neka koja je razliita od nule. Ukoliko postoji, tada bi
rang matrice bio jednak 3. Meutim, ukoliko je svih 16 determinanti reda 3
jednako nuli, tada bismo morali izraunavati determinante reda 2.
Vidimo da je ovakav nain odreivanja ranga matrice veoma komplikovan. Zbog
toga emo u narednom paragrafu objasniti kako se na mnogo elegantniji nain
moe odreivati rang matrice.