TT Ey UTUZLI FAKULTET ZA TJ SNI ODGOJ I SPORT 9. MEDUNARODNI KONGRES SPORT I ZDRAVLJE ZBORNIK NAUCNIH I STRUCNIH RADOVA Pres Ee cs TUZLA, 2016.ISSN 2303-8551 UNIVERSITY OF TUZLA UNIVERZITET U TUZLI FACULTY OF PHYSICAL EDUCATION AND SPORT FAKULTET ZA TJELESNI ODGOJ I SPORT ZBORNIK NAUCNIH | STRUCNIH RADOVA ~SPORT AND HEALTH* SPORT | ZDRAVLIE” Tuzla, decembar 2016. godineZNACAJ PRACENJA | POTICANJA FUNDAMETALNIH MOTORNIH SPOSOBNOSTI KOD DJECE PREDSKOLSKOG UZRASTA IMPORTANCE OF MONITORING AND STIMULATION OF FUNDAMENTAL MOTOR ABILITIES OF PRESCHOOL CHILDREN Vesna Bratoveit, Senad Mehmedinovie, Edina Serie Lela Jnuzovie-Zune, AmelaTeskeredite. ivkacshosehabitai falter Chivers Te Tcl, Boa Hercegovina Key words: locomotion, object contro, stability, screening Uvod Motemta razvoj odost so ne Kontolisao # eikasno kxetanje w prostor U lioratint se ozanéava jednostavno kao motonichi razv0j ili kao psihomotoréhi razoj, jer je prilikom njegove procjane, a pogotovo kreranja stimulativnih programa, naprosto aemoguée ne istaknuti zaataj afektivuog i Kognisvnog razxoja 4 aphove medusobne uslovljenosts (Bratovtie, Jonuzove-Zume. Teskereda6, Sané, Mehmedinovié i Dizdarevié, 2016). Integralnost razvoja, pri Gema su. fizicki, motorigki, ssorfloski, kogsitival i drugi seementiantropoloskog prostra tijesno povezan,bitna je karaterstka predkolskog doba (Veselimovse, Maleakovie i Jorg, 2008), DosadaSaya istraavanga pokazala su da je ‘redskolski petiod najosjtijivii za raewoj moterickih spesobnost (Sabo, 2002; Cvetkovie, Popovié 1 JakSié, 2007). Upravo je ovo period kada djeca trebaju biti ukljucena u organizovane programe poticansarazvoje brojash funadamentalnh iret obrazaca, od aktitnosti koje pouty razvoystacke 1 Ginamicke stabalnoss, preko razhiith lokomotorah aktnmostsskaknja, preskskanj, poskakavanya, ddo manipulaije foptamna, obrucims, vijaama, rekvizitina reaigte velisine i namnjene. Motoricki azvo) djeteta je proces Koji se oaleds 0 postepenom usawriavanju nivoa funkeionisanja v podeugja Stabilnos, loMesnocije + sumspulaer. Dyeen se radaj sa volkim brojem refloksa + ubremo se sszmjaj wt fola pre dij godine davota, Djte a, u relativan Jeatkomn vremenu raze, od potpano ‘bespomoénog acvorodeateta u bide koje mis, djeluje, reaguje i kreée se samostalao u prostora. U prvoy godia Avota razyayu se ridimentama ponaiana koja ukljuéujy Tokomotorae aktinost Stabilnost + fiaw motor: de2anje glave, pokrvianje glave, provrtayje, sjedenje. puzanj, stjanje hodanje, posezanje, hvatanje, ispustinje i dr. U drigoj godin zivota djea tipicnos razvoja postizu taku Kontoln nad polzetima Koja sm omoguéava osaoim: mivo motondkog funkeionssenje. Vee ‘msSién sklopocs, kao Sto su mi tropa, tbula, ren nogu u ovom penodu otal su do te mere da dijete sada moZe samostalno i siewmo hodati, moze samo da sjedne, da wstane, da énne, da gura ‘speed sebe stoica sida premjest lake predate sa jedaog mjesta na drugo. U predskolskom i ranom osnovnatkolskom penodu deca razsjaqu 1 usmveiavau fundamentalne ah baziéne motontke sposobnosti koje su osnova za talo kakvo kretanje i aktimnosti u kasnjem period. Psihomotoncke alaimnosti u djece uerasta ets i pet godina dozrele su za slotenije akcje u odnosu na prethodai period. Dok su u prethodaom razvojnom period ove aktiwnosti bile, pnje svega usmjerene na ‘nznspulaeje predmetima, one cada, postepon dabyjju svoj ulogu u ostwtvanyu drustversh odosa kroz otkrivanje i udmuzivanje pokreta sa drupima 1 szvodenje slozeniih motoriékih aktivnost. Od _uspjeinosti ovakvog motoritkoe irazaja kroz ioe - koutakte, zavisitée osjeanje sigumostidjteta w druston sa druginn, 1 motiusanost 2a kretanje, so jesn neke od osnovash pretpostaks 2a uspjesno usavriavanje motori¢kih sposobnost deve ovoe uzrasta(Bratovtie, 2005)IX International Congress "SPORT AND HEALTH! — IX Medunarodni kongres “SPORT | ZDRAVLJE” Fundamentalne sposobuosti su sastavnt dio sve kompleksnih obrazaca pokreta koje oscba koristi u dakem razvojnom Kontinuumu. Medutim, saznjevanje, samo po sebi, ne osiguava uspjeSno oviadavanje slozenim obrascima pokreta. Razvoj fandamentalnih motori¢kih sposobnosti razvijaju se zalvaljyjuéi broymm unutraénjim i spoljsénjim fakiorims (bioloSkim, socioloskim, psiholoskim, ‘motivacijskim, Kognitivnim, itd.) u toku slobodae aktivne igre i struktuniranih programa (Branta Hambenstricker & Seefeldt, 1984). Ulaganje u bazitne motoricke sposobnosti 1 ranom djetinjstin je veoma vaino jer se ono kod djece osigurava preduslove i potencijal za uspjesno udedée u sportskim i slobodnim aktivnostima u adolescenciji i odrasloj dobi, i jednom usvojene, ostaju za éitav Aivot Hardy, King, Farrell, Macniven & Howlett, 2009). Upravo zato je djeci predSkolskog uzrasta potrebno omoguciti reznolikost aktivnost i kretnih iskustava tt Kojima mogu usavrsiti i integrisai sve fundamentalne kretne sposobnosti: stabilnost, Jokomotome sposcbnosti i manipulativne sposobnosti a sve usvrhu svecbubvatnog razvoja zdrave, sretne 1 uspjesne individue. Ako se konstatuje éinjenica dda su porodice urbanih sredina sve vige zaokupliene aktivnostima koje se obavijaju izvan svijeta djeteta, da se provodi sve manje vremena v ign sa djetetom u njegovem manipulativnom i Sirem polju anga2ovanja, onda se moze pretpostaviti da dijete urbane sredine ne dobija pravovremeno dovotjnu koliGiem stinulativnih podstreka za svoj razvoj. Sliéan nedostatake pravovremenih i prikiadnih psihomotomih stmmulusa primjetan je 1 u predSkolskam ustanovama. U nyima je obiéno prevelik bro} diece u odnosa na moguénosti prostora i broj zapostenih, a i itetes vedine ovih ustanova je, ‘vjerovatno i pod uticajem roditelja, vie usmjeren_na obuéavanje djece u specifignim vjestinama, kao Sto su pjesmice, strani jezik, preskriptualni oblici, potetno éitanje i pisanje. $ tim u vezi, cilj ovog istrnzivanja bio je skrining baziénih motoriskih sposobnosti djece predékolskog uzrasta u svrim utvrdivanja potrebe za detaljmijom procjenom, edukacija roditelja koji su ispunjavali upitmik © ‘vjeitinama koje bi dijete u odredenom nzrastu trebalo saviadati i kreiranje i standardizacija skrining, instrumenta kojim se mode brzo steéi generalni uvid o stanju u razvoju psihomotorike kod predikolske djece na naSem podrugju. Metode rada IstraZivanje ranog pragenja govomo-jezi¢kog, senzomotomog i socivemocionalnog razvoja djece ‘uzrasta 0-60 mjeseei provedeno je na podrugjti Tuzlanskog kantona. Obuhvaéeno je tkupno 6 opcina sa podruéja Tuzlanskog kantona. Banovici, Kladanj, Kalestja, Graéanica, Tuzla i Zivinice. Na uzrastu od 37-48 mijeseci ukupno je istrazivanjem obubvaéeno 187 djece, od éega je 59.7% djetaka i 40.3% djevojéica. Upitnik je popunjavalo 73.4% majki, 20,1% ogeva i 6,5% ,Dmgi~ Od ukupnog uzorka dhece, 53,2% pohada vrté 1 46,8% ne pohiada. Sa hromiénim oboljenyjmms (bronhutis) je 1 (0,726) dyete. Skrining motoritkog razvoja izersen je anketiranjem roditelja. Za potrebe istrazivanja kreiran je skrining instrument éiji je cilj bio utvrdivanje razvojnih karakteristika za djecu uzrasta u petoj godini 2ivota. Instrument je Koncipiran u foi upituika u kojima se nalaze pitanja vezano za odredene ‘vjestine koje dijete treba imati n ovoj razvojnoj fazi, Upitnik nema funkeiju procjene, nego skrininga psihomotomog siatusa djeteta, kako bi se, u sluéaju izostajanja odregemh vjeitina, pristupulo Aetaljnijoj procjeni sposobnost i kreirali odgovarajuc stimmulativm: program, Podatke o razvojnim karakteristikama djece dali su roditelji obilje2avanjem odgovaora ne". ponekad™ ili da“ w zavisnosti od toga da fi dijete ima odredenn sposobnost, nema je ili je ta sposobnost u razvoju 1 javlja se povremeno. Sve dodaine informmcije vezane za pojedine vanjable roditelji su dali u rubrici komentar“. Upitnit se sastoji se od ukupno 44 varijable podijeljene u 7 podruja, 1 fo: gruba motorika, fina motonika, govor, socijalni razvoj, samozbnnjavanje, kogmitivai razvoj i stanje vide. U ovom radu su prikazant rezultati dobijeni u podrudju grube motorike. KoniSteni instrument za skrining psihomotomog razvoja djece uzrasta pet podina je pokazao visoku pourdanost, pnt Cemu Kronbaov alfa koeficijent (Koeficxjent unutrasnje Konzistencije) za uzrast od pet godina ianosi 0.84Rezultati ‘Rezultati pokazuju da najvedi procenat djece tipiéuog razvoja u petoj godin: Zivota izvwava zadatke iz podnxija grub motorike predvidene za ovaj uzrast, prema navodima roditelja (tabela 1). Utvrdeno je da odredeni. broj ispitanika ipak nije saviadalo ili je samo djelimiéno saviadalo fundamentalne kretne alcivnosti predvidene za ovaj uzrast. Vise neujednaéenosti u razvoju djeca su pokazala w aktivnostima ‘manipulacije objektom i stabilnosti, nego u aktivnostima lokomoeije. Tako 22 (11,8%) ispitanika ne moie ih ponekad moze ubvatiti sigumo loptu sa dvije ruke, 48 ispitamika (25 8%) ne moze ilt samo ponekad baca loptn dominantnom rukom sa iskorakom suprotne noge, 57 ispitanika (30,5%) ne moze ili ponekad moze da stoji na prstima 8-10 sekundi bez spustanja pete i Sirenja raku ispitanika i ima probleme prilikom hodanja po Tinijama i skakanju po kvadratima, a probleme u mijenjanju pravea prilikom tréanja pokazalo je 31 ispitanika (16,6%). ‘Tabela 1. Rezultati iz podmeéje gmbe motorike Varijable Ne | Ponekad [Da | Ukupno Rado hoda po bnijama i skate po|_f |_12 45 130 187 Ievadratima % | 64% | 241% [695% | 100.0% “vata lopfu sigumo sa dvije nuke f[ 3 19 165 187 % | 16% | 10.2% [88.2% | 100.0% Baca lopta dominantnom rakom, uz | ft [1 37 139 187 iskorak suprotne noge % [59% 198% | 743% | 100.0% TiS mjenjajodi pravac f| 9 2 156 187 % | 48% | 118% | 83.4% | 100.0% Skaknée na jednoj nozi f | 12 17 158 187 % | 64% | 91% [845% | 100.0% Siofi na protima 8-10 sckundi bez| f | 18 39 130 187 spuStanja pete ai Saenja roku % | 9.6% | 209% | 69.5% | 100.0% Samostalno i bez pridavanja za | f 4 18 165 187 ogran ide uz ue steenee “4. T3a5, | 9g | osm | 000% avzmjensénim korakom Rezultati testa u odnosti na spol (tabela2) su pokazali da ne postoji statisticki znaéajna razlika w sazvoju grube motorike izmedu ispitanika nmtkog i enskog spola (t= -0.31: p= 0.75). Tabela 2. Rezuliai t-testa u odnosu na spol Gruba_ | Spol M SD t Pp motorika | Dyetake 19.12 199 Djewojéica 19.23 2.69 “2 amin U odnosn na pohadanje vrtica, rezultai t-testa (fabela 3) su pokazali da djeca koja pohadaju vitié na nivow statistiéke znacajnosti 0,01 imaju razvijeniju grubu motoriku u odnost na djecu koja ne pohadaju wttié (t= 2.96: p= 0.00). Tabela 3. Rezultatit-iesta u odnosu na varijablu .Pohadanje vrti¢a’ Pohadauje M sD t P vutica DA 19.46 2.32 2.89 : NE 18.38 235 0.004Diskusija i zakljuéci Rezultati skrininga fundamentalnih motoniékih sposobnosti kod petogodisnjaka ukazuju na potrebu pruganja vise painje takozvanim nelokomotomnim aktivnostima koje podrazimijevaju koordinacij i stabilnost tijela u mirovanju i tokom kretanja (savijanje, ispruzanje, odréavanje stave, uvrtanje i okretanje), te aktivnostima koje podrazumijevaju mampulaciju predmetima (loptama, vijaéama, obmagima, itd Djeca koja ne savladaju nize oblike kretmh sposobnosti pokamju 1 niZe rezultate u ‘yjestinama lokomocije (tréanje, skakanje, poskakivanje, itd.) 1 manipulacije predémetima (hvatanje, bacanje, Kotrlanje. gradanje, vodenje, odbijanie, itd.) (Tester. Ackland & Houghton, 2014, Hardy, Bamett, Espinel & Okely, 2013). $ obzirom na nove 2ivote stilove porodice, manjak kretanja, ‘usmjerenost na modeme tehnologije, nedostatak slobodnog, vremena i aktivnop provodenja slobodnop, ‘vremena, oéekivano je da djeca predskolskog uzrasta ne usvajaiu one sposobnosti spontano i kroz ier ‘kako je to bio sluéaj sa ranijim generacijama. Profesionalei preporuéuju da dijete dnevno provede 120 munuta uw srednjoj do intenzivno, motonéko; aktrymosti, od Geza se 60 mumuta preporuéuje za nestrukturiran slobodms igm, a 60 mimata dijete treba biti ukljueno w struktuirana aktivnost (National Association for Sport and Physical Education ~ NASPE, 2004). Iako se pretpostavija da su ‘mula djeca sama po sebi veoma aktivna, istraZivanja ukazuju na to da djeca, danas, najvie vremena provode u takozvanim sedentarnim aktrmostima, a da manje od 5% dana provode u stednjoy do intentivnoj motoriékoj aktivnosti (Finn, Johannsen & Specker, 2002; Pate, Pfeiffer, Trost, Ziegler & Dowde, 2004). U ovom istrazivanju nisu nadene razlike u motoritkim sposobnostima w odnosu na spol, ali je utvidena statistika zatajna razlika u motoriékim sposobnostima djece koja pohadaju i djece koja ne pohadaju vrtié. Djeca koja pohadaju vrtié, obulvaéena ovim istraZivanjem, uspjeSnija su uw zadacima grube motorike predvidenim za pets godimt Zivota. Predskolska sredina igra znaéajma ‘ulogu wu razvoju fundamental motoriskih sposobnosti (Williams, Pfeiffer, O’Neill, Dowda, MeIver, Brown & Pate, 2008). Brojna istrazivanja pokazala su da stimulativna stedina utiée ma nivo razvijenosti motonékih sposobnosti, kako kod djece tipiénog razvoja, tako 1 kod djece sa te8koéama u razvoju (Adamo, Wilson, Harvey, Grattan, Naylor, Temple, Goldfield, 2016; Goodway & Branta, 2013: Logan, Robinson, Wilson é& Lucas, 2012: Hartman, Houwen, Scherder & Visscher, 2010). Pred roditelje 1 odgajatelje stavlja se odgovornost da djeci obezbjede inkluzivne strukturisane aktivnosti, rekvizite 1 prostor koje ce omoguéiti razvo) fundamentalnih motoriékih sposobnostt Rezultati skrininga fundamentalnih motoritkih sposobuosti kod petogodinjaka na podruju Tuzlanskog kantona ukauja na potrebu detaljmje procjene ovih sposobnosti 1 potrebu za Kontinuiranom ecukacijom roditelja i profesionalaca koji se bave predékolskim odgojem 1 obrazovanjem i kreiranjem kineziolo$kih programa za ovu populaciju, Literatura 1. Adamo, KB., Wilson, S., Harvey, ALJ. Grattan, KP., Naylor, PJ, Temple, V.A., Goldfield, GS. (2016). Does Intervening in Childcare Settings Impact Fundamental Movement Skull Development? Medicine & Science in Sports & Exercise, 48 (5), 926-932 dot 10.1249/MSS.0000000000000838. Branta, C., Haubenstricker, J, Seefeldt V. (1984). Age changes in motor skills during childhood and adolescence. Exercise & Sport Sciences Review, 12, 467-520. 3. Bratowéié, V. (2005). Motoriéke sposobnosti predkolske djece srednje grupe u korelaciji sa psihomotorigkom stimulacijom [Motoric abilities of preschool children in relation with psychomotor stimulation]. (Unpublished master dissertation, University of Tuzla). Tuzla: Faculty of Education and Rehabihtation, 4; Bentovlié, V., Tomitzovie-Zonié, U., Teskeredbidy A., Sarié,.E., Mehmedinovié, 8., Dizdarevié, A. (2016). Karakteristike i poticanje ranog psihomotomog razvoja djece [Characteristics and stimulation of early psychomotor development of children]. Tuzla: PAPIR-KARTON, 5. Cvetkovie, M., Popovié, B., Jakéié, D. (2007). Razlike motoriékim sposobnostima predkolske dece 1 ocinost na pol [Differences of motor abilities in preschool children according to gender} In: N. Smajlovié Eds.), Proceedings Book of 2nd Intemational Scientific Symposium, Sarajev10 ct 12 3B 14 16. 7 2007, .NTS New Technologies in Sport (pp 288-293) Faculty of Sport and PE, University of Sarajevo. Fim, K., Johansen, N., Specker, B. (2002). Factors associated with physical activity im preschool children. J Pediatr, 140° 81-85 Goodway, ID. Branta, CF. (2013). Influence of a Motor Skill Intervention on Fundamental Motor Skill Development of Disadvantaged Preschool Children. Research Quarterly for Exercise and Sport, 74 (1), 36-46. http://dx.doi.org/10.1080/02701367.2003. 10609062, Hardy, LL, Bamett, L., Espine] P., Okely, AD. (2013). Thirteen-year trends in child and adolescent findamental movement skills: 1997-2010. Med Sei Sports Exerc. 2013;45(10):1965— 70. doi: 10.1249/MSS 0b013e318295a9fe [PubMed] Hardy, LLL., King, L., Farrell, L., Macniven, R., Howlett, S. (2009) Fundamental movement skills among Australian preschool children. J Sci Med Sport, 2009. doi-10.1016) jsams.2009 05.010. Hartman, E., Houwen, S., Scherder, E., Visseher, C. (2010). On the relationship between motor performance and executive functioning in children with intellectual disabilities Joumal of Intellectual Disability Research, 54 (5), 468-477. doi: 10.1111/j 1365-2788 2010.01284 x Logan, $.W., Robinson, LE., Wilson, AE. Lucas, W.A. (2012), Getting the fundamentals of movement: a meta-analysis of the effectiveness of motor skill interventions in children. Child: care, help and development, 38 (3), 305-315. dot 10.11114.1365-2214.2011 01307 x National Association for Sport and Physical Edueation Moving into the Future” National ‘Standards for Physical Education, 2nd edn, NASPE: Reston, VA., 2004. Pate, RR. Pfeiffer, KA., Trost, SG. Ziegler. P_ Dowda, M. (2004). Physical activity among children attending preschools, Pediatrics, 114, 1258-1263, Sabo, E. (2002). Struktura motoriékog prostora i razlike u motoriékim sposobnostima djetaka predskolskog uzrasta pri upisu u Skolu [Structure of motoric space and differences in motoric alubities of the pre-school boys at the enrolment in elementary school]. Beograd: Fiziéka kultura, 56 (1-4), 10 Tester, G., Ackland, TR. Houghton, L. (2014). A 30-Year Joumey of Monitoring Fitness and Skill Outcomes in Physical Education: Lessons Leamed and a Focus on the Future. Adv Phys Educ. 2014, 4:127-137 http //dx. dot org/10.4236/ape-2014.43017 Veselmouis, N, Milenkovié, D. Jorgxé, B. (2009), Relacije morfoloskih karukteristika i motoriékih sposobnosti sa rezultatima na poligomu spretnosti kod dece pred3kolskog wzrasta [Relations between morphological characteristics and motorical abilities and results of the skill polygon at pre-school children]. Novi Sad: Glasnik Antropologkog druitva Srbije/lour nal of the Anthropologycal Society of Serbia, 44, 237-244. Williams, HG., Pfeiffer, KA, O'Neill, JR. Dowda, M, Melver, KL., Brown, WH., Pate, RR (2008). Motor Skill Performance and Physical Activity in Preschool Children. Obesity, 16, 1421— 1426. doi'10.1038/oby 2008214