1.

Uvod

1. UVOD
Most je graevina koja prevodi prometnice ili vod preko neke zapreke. Za mostovima je
ovjek osjeao potrebu od kada postoji. Graenje mostova bilo je oduvijek, a i danas je,
osobito podruje graditeljstva. Mostovi mogu biti vrlo smjele graevine koje pobuuju
nezaboravan dojam prolaznika. Od pradavnih vremena, sudbina mostova ispreplie se sa
sudbinom ljudi. Mnogi znaajni dogaaji vezani su s mostovima, njihovom izgradnjom,
postojanjem i ruenjem. Dogaaji oko mostova i oni sami mostovi inspirirali su poneke
umjetnike, potakli legende i zanimljive prie obinih ljudi.
Razvoj graenja mostova nije tekao bez potekoa. Dogodile su se mnoge katastrofe
mostovima i njihovim graditeljima. Na sreu, neke velike nezgode dovele su do vanih
otkria koritenih u gradnji novih mostova. Profesija graenja mostova zahtjevno je i
nemilosrdno zanimanje. Most ne gradi samo jedan ovjek, niti su u procesu graenja aktivni
samo oni koji ga neposredno izrauju.
Graenje mostova teklo je stoljeima svojim polaganim razvojem, preteito na osnovi
iskustva s ve izvedenih objekata. U prvom razdoblju zadaci graditelja mostova ogranieni su
na pjeake prijelaze i mostove. Pojava eljeznice i razvoj brzog cestovnog prometa
uvjetovali su izgradnju mostova velikih otvora i duljina, koji su trebali biti brzo sagraeni.
Graditeljstvo je te zadatke rjeavalo novim gradivima i konstrukcijama raznolikih sustava i
oblika. Stalni razvoj i zahtjevi cestovnog i eljeznikog prometa nametnuo je potrebu vrstog
prijelaza esto veoma irokih i dubokih vodenih prepreka. Suvremena tehnika i tehnoloka
postignua u graenju mostova, uz ukupni gospodarski napredak, omoguili su da nekada
elje o vrstom prijelazu velikih usjeka, plovnih kanala, morskih tjesnaca, uvala, zaljeva i
fjordova danas postanu stvarnost.
U tijeku je realizacija mnogih sloenih projekata, trokovi kojih se iskazuju u milijardama
USD, a u fazi planiranja i pripreme su i takvi grandiozni projekti o kojima se nekad samo
matalo. Realizacija ovih projekata nije nikakav hir, ve se ponajprije temelji na gospodarskoj
opravdanosti.
Projektiranje mostova sloen je graevinsko-tehniki zadatak, koji treba zadovoljiti mnoge
zahtjeve, a ne samo tehniko rjeenje njegove nosive konstrukcije. Postojanje pouzdane
nosive konstrukcije bitan je preduvjet postojanja mosta. Taj uvjet, iako prijeko potreban, nije
dovoljan za uporabnu vrijednost mosta.
Mostovi, kao i sve druge graevine, trebaju zadovoljiti zahtjeve funkcionalnosti,
sigurnosti, trajnosti, ekonominosti, estetike i ekologije (utjecaja na okoli). Za uspjeno
rjeavanje takvih zahtjeva treba vladati irokim saznanjima, a u sluaju veih i sloenijih
projekata nuno je ukljuenje veeg broja strunjaka razliitih specijalnosti. Navedeni
zahtjevi meusobno su suprotstavljeni pa ih valja kompromisno uskladiti.
Problemi projektiranja i graenja nosivih konstrukcija sastavni su dio graenja mostova.
Stoga je neophodno poznavanje razliitih disciplina u cilju postizanja pouzdanih, trajnih i
ekonominih konstrukcija. U posljednje vrijeme osobito je znaajan veliki napredak u
podruju prorauna nosivih konstrukcija. Razvoj numerikih metoda prorauna, a osobito
metoda konanih elemenata, potaknut ekspanzijom raunala, omoguava pouzdane statike i
dinamike, linearne i nelinearne analize konstrukcija. Proraun nosivih konstrukcija, nekad
osobito zahtjevan i dugotrajan, pritom esto i dominantni dio projekta mosta, danas je postao
gotovo rutinski zadatak. Iako su graditelji mostova najdirektnije vezani za proraun njegovih
nosivih konstrukcija, potrebna su im mnogo ira saznanja u cilju postizanja optimalnog
rjeenja.
MOSTOVI - Odabrani tekstovi iz literature

1. Uvod

Graditelj mostova treba dobro poznavati gradiva za izradu nosivih konstrukcija i sklopova,
te postupke izrade. Nedopustivo je neopravdano nametanje nekih gradiva i postupaka
izvoenja. Naalost, ovo je ponekad prisutno jer su konstruktori danas specijalizirani samo za
pojedine materijale, a izvoai nameu svoje postupke izrade.
Princip ekonominosti nedvojbeno je jedan od sredinjih zahtjeva na most. Ekonominost i
jeftinoa nisu isti pojmovi iako ih naalost neki ponekad poistovjeuju. Naime, mnoga jeftina
projektna rjeenja mostova u uporabi su zahtijevala velike trokove odravanja, to se kasnije
pokazalo sveukupno neekonominim. U ukupnu cijenu mosta, osim trokova izrade, treba
uraunati i oekivane trokove odravanja. Stoga, pri izradi projekta mosta posebnu panju
treba posvetiti trajnosti, a osobito kod mostova u agresivnom okoliu. S tim u svezi, nuno je
detaljno propisati i u izvoenju provesti mjere osiguranja i kontrole kvalitete. Ispravno
poneto poveana ulaganja u fazi izrade mosta, u konanosti bi se trebalo pokazati sveukupno
ekonominijim rjeenjem.
U svezi ekonominosti povezano je i pitanje brzine graenja. Pod argumentima brzine i
tedljivosti nerijetko su proturena rjeenja za koja se kasnije ustanovilo da nisu bila ni tako
jeftina, ni brzo gotova, kako se unaprijed obeavalo. Posljedice su toga nepovratno i trajno
manje vrijedne graevine, a sve za asovite probitke. Brzina graenja ne smije utjecati na
kvalitetu, jer jednom kad graevina bude dovrena vremenski rok njene izgradnje nikome
nee biti interesantan, ve njena sveukupna i trajna vrijednost.
Kao utilitarne graevine mostovi moraju biti prikladno oblikovani. Pod pojmom
oblikovanja ukljueni su razliiti imbenici koji uvjetuju opu vrijednost mosta. Osim svoje
unutranje ljepote, most treba biti skladno uklopljen u okoli. Oblikovna vrijednost mosta
prvenstveno ovisi o projektantu, njegovoj konstruktorskoj i estetskoj obdarenosti i shvaanju,
ali isto tako i o investitoru i izvoau.
Estetski zahtjevi na most ponekad moraju biti odluujui, a osobito kod gradskih mostova.
U izvjesnim sluajevima potrebno je u postupku izrade projekta mosta ukljuiti arhitekta. U
svakom sluaju, nedopustivo je graenje runih mostova.

MOSTOVI - Odabrani tekstovi iz literature