Sveuilite u Splitu

Sveuilini odjel za strune studije

NAPREDNA UPORABA RAUNALA

Detaljni izvedbeni nastavni program

akademska godina 2016./2017.

Split, listopad 2016.

OSNOVNI PODACI O PREDMETU

Vrsta studija

Specijalistiki struni studij - 120 ECTS

Naziv studija

Elektrotehnika

Naziv predmeta

NAPREDNA UPORABA RAUNALA

Kod predmeta

DEL003

ECTS - bodovi

Status predmeta

Obavezan

Godina studija

Prva

Semestar studija

Prvi

Web stranica predmeta

http://moodle.oss.unist.hr/

Aktivna nastava (ukupno

sati po semestru)

Predavanja

30

Auditorne vjebe

Laboratorijske i demonstracijske vjebe

30

Preduvjeti za upis

Nema

Jezik nastave

Hrvatski, Engleski (konzultativno)

Predavanja

Vrijeme odravanja
nastave

Auditorne
vjebe
Laboratorijske
Vjebe

OSNOVNI PODACI O NASTAVNICIMA

Nositelj predmeta

mr.sc. Ivica Rui, vii predava

Adresa ureda / broj sobe

Kopilica 21, soba 210

e-mail

ivica.ruzic@oss.unist.hr

Telefon
GSM
web stranica

Konzultacije

Asistent

Nema
Vrijeme

utorkom od 1200

Mjesto

Ured nastavnika

Vrijeme

utorkom od 1700

Mjesto

Ured nastavnika

Domagoj Gojak, spec. str. in. Inf. Tech.

Adresa ureda / broj sobe

e-mail

domagoj.gojak@oss.unist.hr

Telefon
GSM
web stranica

Nema
Vrijeme

Konzultacije

Mjesto
Vrijeme
Mjesto

OPIS PREDMETA

Ciljevi predmeta su:

Ishodi uenja

2.
3.
Nakon uspjeno
4.
poloenog predmeta
5.
studenti e moi:
6.

Okvirni sadraj

razumijevanje temeljnih principa izrade jednostavnih aplikacija

koje se baziraju na bazi podataka,
teorijska i praktika priprema studenata za kvalitetni rad u
timovima.
1. definirati temeljne pojmove o bazama podataka,
prikupiti i analizirati zahtjeve,
izraditi dijagram E-R,
postupkom normalizacije izraditi model podataka,
zahtjeve rijeiti relacijskom algebrom,
izraditi prototip aplikacije pomou SURBP .

Koncepti baza podataka. Centralizirane i distribuirane baze. SUBPSustav za upravljanje bazama podataka. Entiteti i atributi. Relacije i
kardinalitet. Tipovi relacija. Model E-R. Relacijski model. Relacijska
algebra - operatori, kljuevi. Integritet baze, referencijalni integritet.
Normalizacija, normalne forme. QBE i SQL. Projektiranje baza.
SURBP:MS Access, MySQL, osnove koritenja, pristup i obrada
podataka - forme, izvjea, izrada prototipa.

IZVEDBENI PLAN RADA

Tjedan

Datum

Oblik nastave

Predavanja

Uvod u relacijske baze podataka. Entiteti i

atributi. Kardinalitet atributa. Identifikatori i
primarni klju.

Lab. vjebe

Upoznavanje sa sustavom MS Access.

Oblikovanje relacijske baze podataka. Pogledi:
vrste pogleda. Izrada tablice: tipovi podataka,
atributi, obavezni atributi, predodreene
vrijednosti, ogranienja. Rad s tablicama:
ispravljanje, dodavanje i brisanje podataka.

Predavanja

Relacije. Kardinalitet entiteta.

Lab. vjebe

Veze meu tablicama(relacije). Tipovi veza.

Relacijski model. Referencijalni integritet.
Pojam kljua. Tipovi kljueva.

Predavanja

Tipovi relacija. Dijagram entitet-relacija

1.

2.

3.

Tema:

Lab. vjebe

Predavanja

4.
Lab. vjebe

Predavanja

Upiti:
Jednostavni upiti. Vrste i izrada upita.
Koritenje arobnjaka i dizajnerskog pogleda.
Upoznavanje s osnovama SQL-a. Sortiranje.
Algebarski i logiki operatori. Postavljanje
uvjeta.
Zadatak: Kreirati i spremiti jednostavne upite
koji obuhvaaju jednu ili vie tablica,
primjenom odreenog uvjeta pretraivanja.
Relacijski model podataka. Transformacijska
pravila. Relacijska pravila. Primarni klju.
Dekompozicija atributa.
Upiti:
Sumarni upiti. Grupiranje. Agregatne funkcije.
Postavljanje uvjeta nad sumarnim upitima.
Parametarski upiti.
Zadatak: Kreirati upite temeljem zahtjeva
koritenjem agregatnih funkcija, pazei na
postavljene uvjete.
Integritet podataka. Integritet entiteta domena
podataka. Referencijalni integritet.

Lab. vjebe

Forme:
Jednostavne forme. Izrada formi. Tablice i upiti
kao izvor podataka za forme. Koritenje
arobnjaka i dizajnerskog pogleda. Vrste
pogleda. Kretanje po zapisima. Dodavanje, unos
i brisanje zapisa putem forme. Dodavanje
kontrola: padajue liste, komandna dugmad.
Zadatak: Nad postojeim tablicama izraditi
forme. Dodati padajue liste na forme tamo gdje
je potrebno. Izraditi komandnu dugmad za
kretanje po zapisima.

Predavanja

Relacijska algebra. Operacije teorije skupova.

Prirodne relacijske operacije.

Lab. vjebe

Forme:
Podforme. Izrada podformi. Upiti kao izvor
podataka za podforme. Dodavanje podformi na
postojee forme.

5.

6.

Zadatak: Na postojee forme dodati podforme.

7.

Predavanja

Relacijska algebra. Logike operacije

8.

9.

10.

11.

12.

Lab. vjebe

Forme:
Makroi. Tipovi makroa i koritenje. Forme s
ogranienjima na pregled, unos i auriranje
podataka. Parametarski upiti kao izvor podataka
za forme. Forme za pretraivanje. Izrada
aplikacijskog izbornika.
Zadatak: Kreirati makroe za ogranienja
dodavanja, auriranja i pregledavanja podataka.
Implementirati kreirane makroe za prikaz
postojeih formi. Izraditi forme za pretraivanje
zapisa po zadanim kriterijima. Kreirati
aplikacijski izbornik za pristup formama.

Predavanja

Normalizacija baze podataka

Lab. vjebe

Izvjea:
Jednostavna izvjea. Tablice i upiti kao izvor
podataka za izvjea. Kreiranje izvjea
koritenjem arobnjaka i dizajnerskog pogleda.
Dijelovi izvjea. Dodavanje zaglavlja i
podnoja. Promjena rasporeda polja. Primjena
sorta.
Zadatak: Kreirati i spremiti izvjea bazirana na
tablicama i upitima.

Predavanja

Povezivanje na bazu iz .NET aplikacije.

Lab. vjebe

Troslojna arhitektura .NET aplikacije s

naglaskom na podatkovnoj razini. Naini
realizacije pristupa i komunikacije s bazom
podataka. Postavke konfiguracijske datoteke.

Predavanja

Programiranje web aplikacija.

Lab. vjebe

Izrada web aplikacija u .NET okruenju.

Programski jezik C#.

Predavanja

ASP.NET i Visual Web Developer.

Lab. vjebe

Upoznavanje s razvojnim okrujem Visual Web

Developer. Izrada projekta web aplikacije u
okruju Visual Web Developer.

Predavanja

Izrada aplikacije s bazom podataka u ASP.NETu. Jednostavne kontrole.

Lab. vjebe

Izrada podatkovnog sloja aplikacije. Web forme.

Korisnike kontrole. Dodavanje i

implementacija jednostavnih korisnikih

kontrola.
Predavanja

Sloene kontrole, izgled i struktura ASP.NET

aplikacije.

Lab. vjebe

Prezentacijski sloj: Master stranica, stranice,

kontrole, kaskadni stilovi, resursi. Dodavanje
sloenih kontrola na stranice.

Predavanja

Sigurnost, korisnici i uloge.

Lab. vjebe

Zatita pristupa web aplikaciji - autentikacija i

autorizacija. Postavljanje web aplikacije na
servisu IIS.

13.

14.

15.

Predavanja
Lab. vjebe

Dodatno polaganje nepoloenih cjelina.

LITERATURA

Obvezna literatura

Dopunska literatura

T. M. Connolly, C. E. Begg, Database Systems, A Practical

Approach to Design, Implementation and Management, Fourth
Edition, Addison-Wesley, 2005.
Vujnovi, R.: SQL i relacijski model podataka, Znak, 1995
Microsoft press: Access
Z. Torba, Baze podataka, Veleuilite u Splitu, 2001.
Rui I., iri T.: Praktikum baze podataka, web stranice
Sveuilinog studijskog centra za strune studije, Split, 2010.

web stranice
asopisi
Ostalo

POVEZIVANJE AKTIVNOSTI STUDENATA S ISHODIMA UENJA

Aktivnost

Sati rada studenta

Ishodi uenja

ECTS bodovi
Predavanja

30 sati / 1 ECTS

1,2,3,4,5

Laboratorijske vjebe

30 sati / 1 ECTS

2,3,4,5,6

Samostalno uenje

60 sati / 2 ECTS

1,2,3,4,5,6

Konzultacije i zavrni ispit

60 sati / 2 ECTS

1,3,5

180 sati / 6 ECTS

1,2,3,4,5,6

UKUPNO:

KONTINUIRANA PROCJENA
Pokazatelji kontinuirane provjere
Nazonost i aktivnost na nastavi (pred. + vjebe)

Uspjenost

Udjel u ocjeni

Ai (%)

ki (%)

70 100

100

ZAVRNA PROCJENA
Uspjenost

Udjel u ocjeni

Ai (%)

ki (%)

Laboratorijski zadaci

50 100

50

Teorijski ispit (pisani i/ili usmeni)

50 100

50

Pokazatelji provjere - zavrni ispit

(prvi i drugi ispitni termin)

Uspjenost

Udjel u ocjeni

Ai (%)

ki (%)

Praktini ispit (pisani)

50 - 100

50

Teorijski ispit (pisani i/ili usmeni)

50 - 100

50

Pokazatelji provjere - popravni ispit

(trei i etvrti ispitni termin)

OCJENJIVANJE
Openito se ocjena na zavrnom i popravnom ispitu (u postotcima) formira temeljem svih
pokazatelja koji opisuju razinu studentskih aktivnosti prema relaciji:
N

Ocjena (%) k i Ai
i 1

ki - teinski koeficijent za pojedinu aktivnost,

Ai - postotni uspjeh postignut za pojedinu aktivnost,
N - ukupan broj aktivnosti.
Napredna uporaba raunala - konana ocjena na zavrnom ispitu za studente koji su
pozitivno rijeili ispite:

Ocjena (%) 0,3 A1 0,1A2 0,5 A3 0,1A4

obrana seminarskog rada: k1 = 0,3; A1 = 50 - 100 %,

laboratorijski zadaci (aktivnost + provjera znanja): k2 = 0,1; A2 = 50 - 100 %,
teorijski ispit: k3 = 0,5; A3= 50 100 %
prethodne aktivnosti: k4 = 0,1; A4= 50 100 %.

Napomena: k1 +k2 +k3 +k4 =1

Tijekom nastave e se odrati dva kolokvija koja mijenjaju teorijski ispit (prvi i drugi ispitni
termini) svaki s teinskim faktoromima : k31 = 0,25; A31= 50 100 % i : k31 = 0,25; A31= 50
100 %. k3 = k31 + k32 = 0,5

ODNOS POLUENOG USPJEHA I PRIPADNE OCJENE

Postotak

Kriterij

Ocjena

od 50% do 62%

zadovoljava minimalne kriterije

dovoljan (2)

od 63% do 75%

prosjean uspjeh s primjetnim nedostatcima

dobar (3)

od 76% do 87%

iznadprosjean uspjeh s ponekom grekom

vrlo dobar (4)

od 88% do 100%

izniman uspjeh

izvrstan (5)

Primjer prorauna za studenta koji je za pojedine pokazatelje poluio sljedee postotke:

laboratorijski zadaci: A2 = 80 %,
kolokviji: A31,41 = 70%, 60%,
prethodne aktivnosti: A4 = 100 %.

Ukupna ocjena:

Ocjena (%) 0,5 90 0,25(70 60) 77,5%

Ocjena vrlodobar (4)
Studenti koji nisu poloili ispit putem kolokvija polau zavrni ispit koji se sastoji od
praktinog i teorijskog dijela. Isto vrijedi i za popravne ispite. Detaljni opis je naveden u
dodatnim informacijama o predmetu. Izraun ocjene vri se na ve navedeni nain.

PRIJEDLOG TEMA ZA ZAVRNI RAD

1.

Izrada jednostavne internetske aplikacije povezane s bazom podataka (vie tema)

DODATNE INFORMACIJE O PREDMETU

Potrebno predznanje iz matematike:
teorija skupova
Uvjeti za pristupanju ispitu iz Napredne uporabe raunala su:
Obavljanje svih propisanih laboratorijskih vjebi.
Nazonost na predavanjima i vjebama u propisanom iznosu.

Studentima koji nisu ispunili sve gore navedene uvjete u ispitnu listu u prvom terminu
zavrnog ispita upisuje se: ponovo upisati, a u prijavnicu (ispitni list) ocjena nedovoljan
(1), uz napomenu da student u narednoj akademskoj godini mora ponovo upisati
predmet Napredna uporaba raunala.
Ispit se moe polagati kontinuirano putem kolokvija ili cjelovito (praktini i teorijski ispit).

MEUISPITI (kolokviji)
Kolokviji se odravaju nakon to su na predavanjima i vjebama obraene odreene cjeline
gradiva. Predviena su dva kolokvija:
Kolokvij se odrava u pismenom obliku. Za pozitivnu ocjenu potrebno je ostvariti najmanje
50% tonih i obrazloenih odgovora, i to posebno teorijska i praktina zadatka. Student koji
pozitivno rijei prvi kolokvij stjee pravo za pristup drugom kolokviju. Student koji pozitivno
rijei oba kolokvija osloboen je praktinog i/ili teorijskog ispita i, ovisno o postignutom
rezultatu, na prvom ispitnom terminu zavrnog ispita upisuje mu se ocjena u indeks. Gradivo
poloeno kolokvijima se priznaje na zavrnom ispitu (u prvom i drugom ispitnom terminu).
Rezultati kolokvija ne vrijede na popravnim ispitima u rujnu.
Na kolokviju studentima se dijele tiskana pitanja. Identitet student dokazuje indeksom ili
osobnom iskaznicom. Dozvoljeno je koristiti osobni pribor za pisanje. Uporaba drugih
pomagala nije doputena.

ISPITI
Zavrni ispit polae se u dva termina zimskog ispitnog roka. Obvezan je za sve studente koji
su upisali predmet Napredna uporaba raunala i nije ga potrebno prijavljivati. Studentima koji
nisu pristupili zavrnom ispitu upisuje se u ispitnu listu i prijavnicu (ispitni list): nije
pristupio. Studentima koji nisu poloili upisuje se ocjena nedovoljan(1). Svi studenti koji nisu
poloili zavrni ispit moraju polagati popravni ispit.
Popravni ispit polae se u dva termina jesenskog ispitnog roka. U zadnjem terminu (etvrti
put) ispit se polae pred trolanim ispitnim povjerenstvom.
Ispit (zavrni ili popravni) se sastoji od praktinog (pisanog) i teorijskog (pisanog i/ili
usmenog) dijela. Moe se polagati maksimalno etiri (4) puta unutar jedne akademske godine.
Praktini ispit je pisani ispit koji se sastoji se od zadataka koji obuhvaaju sve cjeline
kolegija. Svaki zadatak ima odgovarajuu teinu izraenu u postotcima (%). Za pristupanje
teorijskom ispitu potrebno je rijeiti 50% od ponuenih zadataka na praktinom dijelu ispita.
U sklopu nastavnih materijala studentima su na raspolaganju primjeri pismenih ispita.
Ispit se odrava u zimskim i jesenskim ispitnim rokovima/terminima u trajanju od 60 minuta.
Pozitivno ocijenjen ispit postaje valjan tek kada se poloi teorijski dio ispita. U sluaju da

student ne pristupi usmenom dijelu ispita, upisuje se konana ocjena nedovoljan (1) i student
mora ponovo pisati pismeni dio ispita.
Ispitu mogu pristupiti samo studenti koji imaju zadovoljenu kvotu prethodnih aktivnosti
(nazonost na nastavi, laboratorijske vjebe, seminarski rad...).
Na ispitu studenti dobiju papire za pisanje, a moraju donijeti indeks, x-icu ili osobnu iskaznicu
radi provjere identiteta. Dozvoljena je uporaba osobnog pribora za pisanje. Uporaba drugih
pomagala nije doputena.
Usmeni ispit je ispit na kojem nastavnik usmeno provjerava znanje studenta tako da mu zada
tri pitanja iz bilo kojeg podruja kolegija. Za pozitivnu ocjenu potrebno je rijeiti, odnosno
odgovoriti na najmanje 50% od ponuenih pitanja. Dodatni uvjet je da pozitivno ocijenjeni
odgovori i rjeenja moraju biti ravnomjerno rasporeeni po nastavnim podrujima tj. rezultat
od 0% u pojedinom podruju znai i negativnu ocjenu cjelokupnog ispita.
Studenti moraju ispitu pristupiti u tono odreenim, unaprijed objavljenim terminima.
Studentima koji nisu pristupili ispitu upisuje se u prijavnu listu nije pristupio to znai da je
izgubio jednu mogunost izlaska na ispit. Usmeni ispit se odrava najkasnije 7 dana nakon
pismenog ispita. Za dodatna objanjenja pojedinih dijelova ispitnog gradiva studenti se mogu
obratiti predmetnim nastavnicima u terminima konzultacija ili po dogovoru i to u tijeku cijele
kolske godine.
Napomena: Nastavni materijali za studente (skripta, zbirke zadataka, rijeeni primjeri,...),
listovi predmeta, evidencija nastave, detaljni izvedbeni program predmeta, tekue obavijesti i
sve druge informacije dostupne su studentima na MOODLE-u.
Sukladno Pravilniku za provoenje studentskog vrednovanja nastavnika i nastave,
preporukama Centra za unaprjeenje kvalitete Sveuilita u Splitu, Odbora za unaprjeenje
kvalitete Odjela za strune studije i pomonika proelnika Odjela zaduenog za kvalitetu te
semestralnim provoenjem studentske ankete, vri se kontinuirana provjera kvalitete svih
parametara nastavnog procesa.