SEMINARSKI RAD

PREDMET: SRPSKA KNJIEVNOST 19.

STOLJEA

TEMA:

OSMANOFOBNI DISKURS U POEZIJI URE

JAKIA

PROFESOR:
STUDENT:
NENAD VELIKOVI
MIRZA PECIKOZA

FILOZOFSKI FAKULTET UNIVERZITETA U

SARAJEVU

SEPTEMBAR, 2016
SADRAJ
UVOD.........................................................................................................................................3
OSMANOFOBNI DISKURS U POEZIJI URE JAKIA...............................................5
ZAKLJUAK..........................................................................................................................16
REFERENCE..........................................................................................................................17

UVOD

Poezija ure Jakia, koja je kako se navodi u predgovoru sakupljena u svim tampanim
oblicima ili u rukopisnoj zaostavtini ovog pisca, podjeljena na sedam dijelova. Prireivanje
knjige, kao predgovor i napomene djelo je Duana Ivania, nekadanjeg profesora na
Filolokom fakultetu u Beogradu. Jaki je sam priredio svoju poeziju po anrovskoj formi
(Pesme ure Jakia, 1873), tako da je prireiva u ovom izdanju odvajao pjesnike tekstove
takoer po anrovskoj pripadnosti u posebne odjeljke. Ovo je etvrto izdanje Jakievih
sabranih djela, rasporeeno na 6 knjiga (pesme, drame, pripovetke, pripovetke i druga proza,
prepiska) [1] Nain na koji su pjesme u ovoj knjizi podijeljenje je sljedei:
1. Lirske pjesme
2. Pesme pri raznim prilikama
3. Vee pesme (epske i epsko-lirske pesme)
4. Epigrami
5. Dubia
6. Prevodi
7. Odlomci, koncepti i zapisi
Pitanje osmanofobije u opusu Jakieve poezije mora se paljivo tumaiti, pri emu se daje
naglasak na vremensko-prostornu dimenziju stvaranja poezije ( 19.stoljee, Srbija) ovog poete
i historijski dogaaj (Osvajanje Srbije od strane Osmanskog carstva) [2], koje su odredile
osmanofobni diskurs. Manfred Beller, govorei o tehnikama usporeivanja u imagologiji,
objanjava kako su sve slike o Drugome neizbjeno podlone pozitivnim i negativnim
(osmanofobnim) vrijednosnim sudovima, odnosno meusobnom usporeivanju, pa su u
svakodnevnoj komunikaciji esto izloene zamkama stereotipnoga shvaanja. U tome smislu
znanost o knjievnosti, prema Belleru, otkriva fikcionalni karakter retorikih toposa, koji
upravo i jest odgovoran za stvaranje mentalne slike o Drugome. [3]Najkrae reeno, diskurs
bi bio tip govora, a osmanofobija bi po ovoj definiciji bila negativan vrijednosni sud prema
drugome, tj. Osmanlijama (Turcima). Historija je zabiljeila kroz povijest razne imperijalne
pohode u svijetu, pa tako ni junoslavenski prostor (Balkan) nije bio poteen osvajanja od
Osmanskog carstva. Historijska injenica je ta da je Osmansko carstvo bilo u ulozi okupatora
na podruju Balkana, a teritorij Srbije se nalazio i nalazi se na ovom poluotoku, to daje
povod Jakiu za osmanofobni diskurs. [4] Jaki je pripadao generaciji srpskih romantiara.
Razliiti motivi su se proimali kroz epohu romantizma, nama, za ovu temu bitno je
3

spomenuti pitanje nacionalne svijesti i njeno buenje, koje je Zdenko Lei definirao kao da
su svi junoslavenski narodi doivljavali svoj nacionalni preporod. A upravo je knjievnost
predstavljala ono djelatno podruje u kojem se ta probuena nacionalna svijest najpotpunije i
najdosljednije izraavala. Jer u uvjetima borbe za nacionalno osloboenje i politiku
nezavisnost ona je jedina mogla afirmirati duhovne tenje i stvaralake mogunosti naroda,
njegov jezik i tradiciju, a time i njegovo prisustvo u savremenom svijetu. [5] i neizostavan
motiv kada je u pitanju romantizam na junoslavenskim prostorima oslanjanje na usmenu
knjievnost, odnosno epski kod, o emu pie profesor Enver Kazaz. [6] Nacionalizam je
ideologija ili svjetonazor u kojoj je nacionalni identitet presudan za formiranje i opstojnost
jedne suverene drave. Prema nazoru pristalica nacionalizma, za pripadnike jednog naroda
je odnos prema naciji vaniji od svakog drugog elementa osobnog ili grupnog identiteta i od
svakog drugog odnosa lojalnosti. [7] Teko je odvojiti temu nacionalizma od osmanofobnog
diskursa, jer je u Jakievoj poeziji nacionalizam i pitanje Srpstva uvjetovano Osmanlijama i
njihovim krvavim pohodima, a ponegdje Maarima i Njemcima. Kada kaem Njemcima i
Maarima mislim na sljedee pjesme: Straa (..A naa je stara baka, opremila pet junaka, pet
sinova a to bee njena snaga, njeno srce, njena dua pa sad strau uva, slua, idu l'
vabe? Idu l' skoti, da joj decu iznenade?...) i Bojna pesma ( ...Maar te gazi skot! Beasti
brata tvog, u tamu svetlost baca i u tamnicu mua ti ljubljenog...). Jaki kroz pitanja
propituje ponos Srbina, ratoborni duh, oslobaanje od Osmanskih okova, budi nekadanji
ponos predaka i junaka, poevi od dinastije Nemanjia, preko Marka Kraljevia i drugih bilo
epskih bilo historijskih linosti, npr. u pjesmi Uoi Nove godine 1857 (... Gde su nam sada
ponos-junaci? Svi skupa venu u jednoj raci! Gde nam je srce, duh ratoboran? Smireno
vreme... Sluga pokoran! o grena glasa, proklete due! Kojim se Marka unuci slue) i u
pjesmi Padajte brao (Padajte, brao! Plinte u krvi! Ostavte sela, nek gori plam! Bacajte
sami u oganj decu! Stresite s sebe ropstvo i sram! Ginite, brao, junaci, ljudi! Za propast
vau svet e da znaNebo e plakat dugo i gorko, jer nee biti SrbinaMi nesmo braa, mi
Srbi nesmo! Ili vi neste Nemanjin soj?) Viktimizacija Srba, njihovo muenje, progon, ubistva,
silovanja od Osmanlija, koje je Jaki opjevao u romantiarskom maniru. Pjesme koje su
izdvojene iz opusa Jakieve poezije u sebi sadre osmanofobni diskurs, ne nuno naglaen u
naslovu ili kao glavna tema, odnosno poruka pjesme, ali u sporednoj ulozi i kao pratilac
radnje da. Izdvajamo 14 pjesama od ukupno 166, nakon itanja i analiziranja (izdvajanja
osmanofobnih stihova) svih pjesama, sa napomenom da je jo desetine pjesama posveeno
velianju Srpske nacije (Kosovo, Padajte brao, Otadbina...), opisa ratnih dogaaja
(Kosovska bitka 1389), spominjanja odreenih linosti koje su zabiljeene u historiji
(Dobrodolica Jovanci Markusovoj, Osman-Aga, Na grobu kneza Mihaila...). Takoer,
nekoliko pjesama je posveeno Evropi u vrlo negativnom kontekstu (pjesma Jevropi Tebi
da pevam tebi tiranko! A duh mi mori otrov i gnjev; uvreda tvojih aoci jetki, potpaljuju mi
plemenit spev.) Ukratko u objasniti o emu se radi u svakoj pjesmi, prokomentirati i izdvojiti
dijelove koje se tiu teme Osmanofobni diskurs u poeziji ure Jakia. Postavlja se pitanje
zato ba ova tema? ura Jaki je svojim stvaralakim radom ostavio dubok trag i obiljeio
je epohu srpskog romantizma i zbog toga je potrebno pisati o njemu i njegovim djelima.
Osmanofobni diskurs je vaan jer Jaki najvie pie o tome od svojih tadanjih kolega
( Branko Radievi, Jovan Jovanovi Zmaj, Laza Kosti), bitan je i zbog toga to se preko tog
diskursa povezuje ljubav prema domovini i potrebno je otvoriti recepijentu jedan moda
4

drukiji pogled po pitanju osmanofobije. Poezija ure Jakia nikako ne mora da znai
relevantan sud, ali rad e nam dati djelomian uvid o prolosti, jer teoretiari Novog
historicizma Novi historicisti za razliku od veine novijih historiara knjievnosti se ne
ograniavaju na svoja istraivanja, ve pridaju istu vanost sauvanim i knjievnim i
neknjievnim tekstovima, tretirajui ih kao podjednako relevantne tekstove. [8]

OSMANOFOBNI DISKURS U POEZIJI URE JAKIA

Pjesma Osili se govori o pohodu Turaka.

Osili se tigar ljuta zveri,
s kraja na kraj sveta pretrava,
korakom ga krvavijem meri,
granice mu ognjem oznaava.
Poredi Turke sa ljutom zvijeri, znamo da je rije o Turcima jer dalje Jaki govori
Krv kosovska tee sa noeva... Kosovska bitka (1389).
Dalje govori kako treba da padne Crna Gora, kako je
...silnog cara krvav presto, sindir...
(lanac, rije arapskog porijekla, koristi se u muslimanskoj svetoj knjizi Kur'an kao kazna za
stanovnike Dehennema, odnosno Pakla)
...nosi roblje da okiva,
britku palu da glave odseca.

to nisam u kojoj Jaki ve u prvoj strofi ali to nije bio prisutan u borbi protiv Turaka kod
ukur-esme (1862) kada se bombardovao Beograd, a omladina se sukobila sa njima. [9]
S munare kada hode umue grean po,
a duga puka kriknu,
i zae krvav boj zavretak poziva na molitvu ezana, bio je signal za pokolj. (glagol
umuknuti, uutjeti)
aur ( rije turskog porijekla, uvrijedljivi naziv za nemuslimansko stanovnitvo), njom Jaki
naziva Srbe, prieljuje osvetu, a zavrava pjesmu sa
Kao da lance stresa vekova dugi' rob,
il' ko da lancem kopa, tiranu crni grob...
'Ercegovaka (bojna pesma) je neto dua od prethodne dvije i poziva u boj sveti rat
protiv Turaka.
...Vekova tunih roblje gaeno,
5

hatova turskih tvrdom kopitom...

Navedeni stih asocira na vijekove robovanja okupatoru. Evropa je u ovoj, kao i svakoj drugoj
pjesmi opjevana negativno (primjer u uvodu, pjesma Jevropi), na tetu Srba i njeno zatvaranje
oiju pred zloinima koji su se deavali. Stih se nastavlja rijeima na roenom je pragu padalo,
prizivajui krikom alosnim,
jevrope tvrde pomo varljivu,
al zalud zalud...
Stara tvrdica, laljive im je mate davala,
proklinju ih smehom pakosnim,
ugnjetatelju preugnjetane!
Nekoliko puta Jaki ponavlja stihove U boj! U boj! U sveti hajde rat! Naglaava o emu se
tu zapravo radi, eli slobodu cijelom srpskom narodu, ali i ranjenom bratu kako Jaki
naziva Bosnu i Bonjake, jer je pjesma nastala povodom ustanka u Hercegovini 1875 godine
protiv turske vlasti. [10] Inae Jaki prema Bonjacima (Bonjacima, kako ih je definirao
svojevremeno Ivan-franjo Juki Bonjaci su dosad bili ne samo u zemljopisnom ve i u
rodoslovnom smislu: pravi Bonjaci, slavni narod ilirski...) [11] osjea al zbog vievjekovne
vladavine Turaka nad njima.
Na Vraaru (tako nam Bog pomogao)
Prireiva navodi kako se pjesma odnosi na zakletvu narodne vojske pred polazak na granicu
(1875) [12]
Vraar je dio Beograda i Jaki na poetku pjesme donosi opis ovog starca i kroz njegova
sjeanja predoava nam prolost.
Sea se starac minulih dana,
Lanaca turskih i jatagana,
I Sinan-pae i svetog Save...
Lanci kao simbol ropstva nisu nita novo u motivima Jakieve poezije, no stavljanje Sinanpae i svetog Save je ustvari sukob dvije religije koje stoje jedna nasuprot drugoj. Sinan-paa
je bio veliki vezir Turskog Carstva, a sveti Sava prvi srpski arhiepiskop. Vjerovatno pokuava
da kae kako se Vraar sjea vremena kada je dominantna bila srpska vjera, dok se nisu
pojavili zloglasni okupatori Turci.
...Sa ljutog noa otricom britkom
Tiranstvu turskom opiru se...

Pjesma je svrstana pod lirske, iako vrlo lahko moe biti i meu duim, odnosno epskim
pjesmama po svojoj formi i sadraju.

Gledo je starac duboke rake,

Krvave rane, krne junake,
Gde, zgrnuv rukav s ramena desna,
Odbijajui miicama golim,
elian udar Turina besna,
Paljeni srca estinom bojnom,
Gazie ete divljih Turaka,
I krdalija i janiara;
Traei pae sa tugrovima,
Da s glavom njinom muki zamenu
Seene glave srpskih glavara Zato je lice tako ozbiljno
Sedoga starca, naeg Vraara.
U prethodnoj pjesmi imali smo pogled u prolost kroz sjeanje starog Vraara, a u pjesmi
Straar, Jaki nam pokazuje kroz njegove oi svu bol i patnju koja je zadesila bratsku Bosnu
od strane Turaka.
Sa visoke karaule
Straar gleda u dolinu,
Misli su mu utonule
U krvavu razvalinu:
Gleda Bosnu poraenu,
Pa u srcu otrov stvara,
Vidi raju pogaenu...

Prvi dio pjesme opisuje sudbinu Bosne, a u drugom djelu na otar nain kritikuje Evropu,
nazivajui je truleom starim, stvorom nakaznim (A Jevropa?... Trule stari!... Stvor
nakazan...). Nimalo prijatan opis stanovnika Bosne nalazimo u ovoj pjesmi.

Ucveljenu neja trai,

Pa kroz sutonj gorski bludi,
Da poljubi vene drai
ene nage... Bele grudi
Pogaenog turskog roba,
to od svoje postojbine
Mranom gorom begajui
7

Krova trai u jazbine,

U peine...
Turski kukaviluk jer najneasniji in u ratovima je obeaivanje ena. Iako su se Turci
pozivali na zakon Boiji Kur'an, u diskursu Jakievom ne vidimo dosljednost Turaka u
provoenju istog.

Kad ovenost samu gazi,

Pod teretom hladnog gvoa
Na veala il' na kolac
Kad propinje stoletnika...
Vidim samo jednog roba Skruenoga ha do blata,
A svrh njega Azijata,
Prokletoga, svirepoga...

U kategoriji Pesme pri raznim prilikama izabrane su dvije pjesme i to Povratak kneza srpskog
Miloa Obrenovia I (na vladu u Srbiju) i Spomen . Horvatoviu i njegovim junacima na
Tresibabi.

Povratak kneza srpskog Miloa Obrenovia I (na vladu u Srbiju) je pjesma koja velia
Obrenovia i njegove pohode i uspjehe. Kako bi se zadrali u okviru teme izdvajamo sljedee
stihove:
Ah, iz svete krvi nije cvetak niko,
Jed i otrov samo, tuga se razlila,
Novi sindir doe na slomljena krila,
Vera, zakon, crkva... pada svekoliko.
Beasti se Srpka, Srbin se zlostavi,
Kroz Srbiju milu besan juri aga;
ta si doekala, domovino draga!
Mesto lovor-venca zar kolac krvavi?
Ah, jo crnji nie na bedemu tome:
Sto etrest druga, sve bolji od boljih,
8

Izdiu na muci, veali i kolji,

A srce se upa rodu ranjenom
Spomen ore-uri Horvatoviu i njegovim junacima na Tresibabi.
Opjevani su General i njegova vojska koja se istakla na Tresibabi u bici protiv Turaka 1876
godine. [13] Ve u prvoj strofi istie se protiv koga Srbi ratuju.
Njine su ete!... Zar ne ujete
Na pragu vaem riku akala?
Otrovno seme jevropskih zala,
nesrenu decu pijanog cara,
Prirodan savez ljudskoga kvara,
erkeza, Kurda, Turka, Maara!...
Sa groznom brukom: sa alkuranom,
Krvavom rukom i jataganom,
Jure po danu, trae po mraku,
Devojke bedne, decu nejaku!
I sa handara beli se glava,
Ili se para deli krvava
Nejakog eda il' starca seda,
Ili je moda glavica bleda
Nevesti lepoj s ramena pala,
Na hladno gvoe otroga reza,
Divljega besa: Kurda, erkeza?...
Slikovit, snaan, emotivan, muan, neetian opis Turaka (srpskom stanovnitvu muan, a po
nepisanom pravilu etike u ratu, djeca i ene trebaju biti poteeni bilo kakve vrste nasilja) i
njihovog naina ratovanja koji je prelazio granice te tzv. etike ratovanja donosi prva strofa,
to se nastavlja u drugoj.

U tami uas opustoena

Garavog stenja, krvi, kamenja!
Tamo vitezi, Kurdi, erkezi!
Iz mrane krvi srpskoga mora,
Islamu zora sinuti mora!...
Ranjen Veljo
Pjesma govori o borbi Srba sa Turcima za Krajinu.
A iz vojske Turin progovara:
9

Kraj'ne hou, delijo krvava!

Ne dam Kraj'ne! Evo rusa glava!
Kao u pjesmi to nisam, upotrebljen je pogrdni naziv za sve neislamsko - aur, motiv koji se
ponavlja:
Gle Ruid-pae, ene nesvesne,
to silom trai od dece besne!
Krajine ljute srce aursko!
Jo ivi hajduk kopile tursko!
Ruid-paa je bio turski vojskovoa i stvarna je linost, kao i svi dosadanji likovi u
obraenim pjesmama. Jaki je kao to vidimo opjevao stvarne linosti kako srpske, tako i
turske, sa pokojim izuzetkom kojem se identitet ne moe utvrditi, u ovom sluaju Veljko.
[14]

Prve rtve
Jedna od najduih pjesama ure Jakia sa pregrt opisa Turaka, Srba, pohoda i sukoba
izmeu njih. Pjesma govori o pogiblji kneeva Alekse Nenadovia i Ilije Baranina, oni su te
prve rtve rata
Izdvajamo sljedee stihove:
Jauk, piska, sindir teki,
Fijuk bia varvarskoga,
to kroz avaj, kuku, lele,
Svojim groznim jekom jei,
Potresoe nebo plavo
Te iz gnjevnih, lednih grudi
Mraz na crnu zemlju sipa,
Cepa drvlje i kamenje,
A planinska vrela ledi.
Gladi bore mranog ela,
Na rekama uzmuenim
Ljudskom krvlju i jaukom.
Od poetka do kraja intenzitet u ovoj pjesmi osmanofobnog diskursa nee opadati.Turci su
zbog svoje moi uivali povlastice kod bespomone sirotine pastira u svojim pohodima po
10

brdima i umama. Raja (Srbi), bjeali su, sklanjali se koliko su mogli, nemoni pred
okupatorom.
A sad kud e, ta l' e raja?
U gori su gladni vuci,
U dolini besni Turci!...

Po hanovi roblje piti

Krv nevina rekom tee
Smrt u zoru, smrt uvee
Jadnu raju sve najedno
Besni varvar kolje, see.

Ironino opisuje Foi Mehmed-agu koji se izdie i iznad Ku'rana svojim postupcima. Ne
smatram da je Jaki pokuao da uvrijedi poruku Kur'ana, ali Foia Kur'an inspirira u
njegovim zlim namjerama.

Tu se Foi Mehmed-aga
Sa bistrinom uma svoga
U druini odlikuje;
Jer to kuran u sto sura
Dosta jasno ne doree,
To Foia um govori
U kratkome sadraju:
Kolji, seci golu raju!...
ak su i hatovi (konji) opisani kao krvolone i bijesne ivotinje odane svojim vojnicima.
Pomaman je hat Mehmedov,
Sam od svoga besa preda,
I od pene sukrvave,
A najvie s udaraca
Bakraije Mehmedove,
to po svilotankoj koi

11

Mrku krvcu Arabije

S belom penom veto mea.
Izvedoe prve rtve,
Biranina i Aleksu,
Viteke im ruke stee
Lanac teki, gvoe tvrdo...
Bosna pod Turcima, neuzvraena ljubav prema Veziru, vjernost, bol i patnja prelijepe Danice
koja se zavjetovala na ljubav Isusu i svome Vuku Bojiu, Vukova elja da spasi dragu sve
to nam donosi pjesma Muenika. Ni u ovoj pjesmi, Jaki nije tedio emocije i rijei kada je
u pitanju okrutnost okupatora (Osmanlija) prema susjednoj Bosni i Bonjacima. (vidi [11])
Dijelio je njihovu bol i jad koji ih je zadesio. Motivi se i u ovoj pjesmi ponavljaju: lanci,
sindir, prokletnik, varvar, primjeri muenja i bezosjeajnosti i obeaivanje ene.

Na crnom elu zemlje survane,

(Kad jednom doe da se pocepa)
itulji vernoj vekova gorkih
Videe pogled svevideega
Bezono ime prokletsva svoga:
Turin!

...Bosna je pala!

Varvar se smeje ledenim smehom.

Trinest popova i kaluera
U tekom gvou pognuto stoji.

Oh, pogled mraan varvara besna,

Muenje crno, nasilje grozno,
Tavnica, sindir, palo i gvoe
Besmrtna dela najveih zala...
Obraajui se Danici, Vezir je govorio:
Il' e mi dati gizdavog tela
12

Neuivane uivat slasti,

Il' e na muci muena grozno,
Ispustit duu i ivot svoj!...
Alah je alah! Skapae kuko
U svojoj krvi s jogunstva svog!...

Hrabra braa Bajraktarovii, idu u rat protiv Turaka. Pjesma Bajraktarovii nosi patriotsku
poruku, poruku da se brani zemlja. Opjevana su braa i majka koja ispraa najmlaeg sina.
Istina jako je malo opisa, ali izdvaja se nekoliko stihova.

I zaluda zver azijska,

Sa hordama besomunim,
streme grozno k bajraktaru...
Jo i danas kroz redove
Mnogobrojnih Azijata,
Napred lete hrabri tii
Bajraktarovii...

Obraa se Jaki u nekoliko stihova novim generacijama koji su doekala bolja vremena
zaslugama svojih prethodnih generacija koje su ivote dali u pjesmi Dve zastave.
Vidite l' to, ujete l' vi?
Vi Srbi doba novijeg?
Dobro poznati sukob Srba i Turaka i oslobaanje okova od istih poruka je ove pjesme.

13

...Raja je gladna!...
A gospodari Turci, tirani?
Od elementa benji tri puta,
U praznim grudm'a raje skruene,
Napitka trae svojoj sitosti.
Pod sedlom vrite silni hatovi,
A na njima su divlji zverovi,
Azije puste, pusti sinovi,
Za njima jezde verni skotovi:
Delati, sluge, gavazi hitri...

Pet srpskih junaka protiv 200 Turaka Karaula na Vujoj poljani, epska pjesma u kojoj su
Srbi pobijedili u bici, klasina, zato to je hiperbolizirana omjerom snaga i nadljudskih
osobina srpskih junaka.

Druba j' mala... Pet straara!

U svakoga puka tanka,
Duga puka belgijanka,
A gotova da zapara,
Da zarije sa tanetom,
Il' sa ljutim bajonetom
Kroz redove ljudskog blata
U kolone Azijata;
Pa da onde u neredu
Crnu cevku, puku bledu,
Turskom krvi obojadi
Njenom parom da okadi.

Jo ih nema?... Gde su, ta su?...

Il' im zverske strepe grudi
Na megdanu u uasu?...
A kad treba decu klati,
Slabe ene zlostavljati,
14

Onda edu onde biti,

Spaljivati i robiti,
Nasilnici i neljudi!...

Vidite li tursku silu,

Kako juri u besnilu?
Dvesta ih je!... Dvesta druga!...
to sa svakom pravu ruga,
to s planina jedne raje
Preko praga srpskog gazi,
da nam ene, da nam decu
Obeasti i porazi...

Za kraj, epska i najdua pjesma u stvaralatvu ure Jakia je Nevesta Pivljanina Baje koja
nam govori o osvetnikom pohodu ene. Smrt njenog voljenog, tiranstvo Buljubae i njena
bezuslovna ljubav. Iako je pjesma opirna i bogata opisima, malobrojni su stihovi koji se
izdvajaju kao osmanofobni. Bitnija je ovdje bila ljubavna pria izmeu viteza Baje i nesuene
njegove supruge Mileve. Ona kao njegova nesuena supruga ide da osveti njegovu smrt.
...I sa srcem lava ranjenoga
Ime groznog dumana izrie:
Beg Ljubovi!... ha, ta pasti mora!
Glavom platit ovu ranu teku,
Pae, pae... il' u ja umreti
U eljama osvete krvave!
Ree vitez; a devojka gledi...

...Na hiljade jurdiso silan

Sa ezdeset vitekih drugova,
Rikajui u ranama tekim:
Za svetinju! za slobodu sjajnu!...
I u krvi svojoj i dumanskoj
Na krvnika Ljubovia bega,
Na smrt, crna nanese ga kopca ...

15

Nakon ulaska u Begov harem, Mileva se obraala Begu i ubila ga.

Ha kletnie! reci, otkuda si?
Da ti majci mrtvu vratim glavu,
Da uza nju veito narie,
Crni prokletnie!
Mene ne zna, gadni bezbonie!
A znade li ove toke sjajne,
Meki kalpak i oruje svetlo
Poznaje li?...

ZAKLJUAK

Poezija kao i ostala djela ure Jakia ostavila su neizbrisiv trag u srpskom knjievnom
kanonu. Iako je estetski daleko bio od svog mlaeg savremenika Laze Kostia, pa ljubiteljima
one istinske zakljuane poezije se nije zavukao pod kou, Jaki se pamti kao pjesnik sa
izraenim domoljubljem. U uvodu sam rekao da je nacionalizam povezan sa osmanofobnim
diskursom i danas imamo situaciju da je nacionalizam hipnotizirao ljude i na taj nain uskratio
im mogunost racionalnog razmiljanja, vrijednosnog suda prema drugima i ponaanja unutar
jednog multietnikog drutva. Raspadom Jugoslavije, do izraaja dolazi nacionalizam kao
ideoloki aparat i knjievnost se dijeli na Bonjaku, Srpsku i Hrvatsku. Oko te tri nacionalne
knjievnosti, formiraju se krugovi ljudi (pojedini profesori, akademici, politiari i dr.) koji
tumae osmanofobiju na razliite naine. (primjer Ive Andria). Osmanofobija je prisutna
najvie na podruju Bosne i Hercegovine i Srbije, to moemo da se uvjerimo sami iz
neposredne blizine ili putem medija. Zala je (osmanofobija) u sve sfere ivota i spominje se
svakodnevno, pogotovo u posljednjih nekoliko godina kada su teritorij Srbije i BiH preplavili
turisti iz Turske, kao i sve ei politiki i ekonomski odnosi ove tri zemlje. Dakle, problem
osmanofobije mnogo je iri od pjesama ure Jakia i osmanofobija ustvari potjee ako
pogledamo hronoloki djela unutar tri pomenute nacionalne knjievnosti od Marka
Marulia i njegove Judite, pa preko Gundulievog Osmana, Mauranievog Smail-age
engia i Njegoevog Gorskog vijenca. Sumnjam da e se ikada rijeiti ovaj problem sa
nacionalizmom, jer generacije djece (ast izuzecima koji se zalau za pravedno obrazovanje)
biva indoktrinirano i odgajano bilo kui ili u prosvjetnim institucijama kroz prizmu
nacionalizma. Zavrio bih rijeima Jovana Skerlia: Jakieve mane su samo preterane
njegove vrline. On se nije mogao umeravati u svome lirizmu i ivopisnosti. Njegove mane, to
su mane romantizma uopte, koji je uvek robovao rei i koji je uvek pre svega polagao na
16

spoljne efekte. Ali Jaki ipak svojom velikom pesnikom snagom i jainom oseanja zauzima
jedno od prvih mesta u srpskoj knjievnosti i ostaje kao najpotpuniji romantiki pesnik na, sa
svima ravim i dobrim osobinama romantizma uopte. [15]

[1] - PESME, SLOVO LJUBLJE, BEOGRAD, 1978 (predgovor)

[2] -https://sh.wikipedia.org/wiki/Istorija_Srbije#Srbija_u_Osmanskom_carstvu
[3] - http://slovo.staffunsa.org/anes-osmic-osmanofobija-i-osmanofilija-u-andricevimromanima-travnicka-hronika-i-na-drini-cuprija/
[4] https://hr.wikipedia.org/wiki/Osmansko_Carstvohttp://www.oocities.org/gimn1gradacac/roma
ntizam/romuhrvisrb.htm
[5] - http://www.oocities.org/gimn1gradacac/romantizam/romuhrvisrb.htm
[6] - http://ivanlovrenovic.com/2014/11/enver-kazaz-utopija-nacionalne-slobode-iosmanofobni-diskurs-u-njegosevom-gorskom-vijencu/
[7] - https://hr.wikipedia.org/wiki/Nacionalizam
[8] - Suvremena tumaenja knjievnosti (Zdenko Lei, Hanifa Kapidi Osmanagi, Marina
Kanti Bakari, Tvrtko Kulenovi, BiH, 2007)
[9] - PESME, SLOVO LJUBLJE, BEOGRAD, 1978, str. 440
[10] - PESME, SLOVO LJUBLJE, BEOGRAD, 1978, 442 str..
[11] - Ivan Lovrenovic (Knjievnost bosanskih franjevaca, hrestomatija, Sarajevo 1982)
[12] - PESME, SLOVO LJUBLJE, BEOGRAD, 1978, 442 str.
[13] - Iz austrijske vojske u inu porunika, preao je u srpsku vojsku 1862. Istakao se u
Prvom srpsko-turskom ratu 18761877, u kojem je kao potpukovnik komandovao
Knjaevakom vojskom wikipedija
[14] - https://en.wikipedia.org/wiki/Mehmed_Rushdi_Pasha
17

[15] - (https://www.scribd.com/doc/70781414/JOVAN-SKERLIC-Istorija-Nove-SrpskeKnjizevnosti)

18

19

20