Graevinar 1/2016

DOI: 10.14256/JCE.1133.2014

Primljen / Received: 18.9.2014.

Ispravljen / Corrected: 28.8.2015.
Prihvaen / Accepted: 18.12.2015.
Dostupno online / Available online: 10.2.2016.

Ocjena ponaanja armiranobetonskih

zgrada s mekim prizemljem

Autor:
Struni rad

R. Turul Erdem

Ocjena ponaanja armiranobetonskih zgrada s mekim prizemljem

Doc.dr.sc. R. Turul Erdem, dipl.ing.gra.

Sveuilite Celal Bayar, Turska
Fakultet tehnikih znanosti
Odjel za graevinarstvo

Odreivanje seizmikog ponaanja je vaan zadatak seizmike analize prema zahtijevanom

ponaanju konstrukcije. Podudaranje rezultata dobivenih prema razliitim normama od velike
je vanosti u postupku seizmikog ocjenjivanja konstrukcija. U radu je opisana nelinearna
analiza ponaanja triju armiranobetonskih zgrada s mekim prizemljem primjenom metode
konanih elemenata prema normama FEMA-356 i FEMA-440, te turskim potresnim
normama iz 2007. Za svaku konstrukciju je prikazano stanje oteenosti, modalna svojstva,
meukatni pomaci i globalne razine ponaanja te su dani odgovarajui prijedlozi.

tugrul.erdem@cbu.edu.tr
Kljune rijei:
proraun s pomou konanih elemenata, nepravilne konstrukcije, nelinearni postupci, seizmiko ponaanje
Professional paper

R. Turul Erdem

Performance evaluation of reinforced concrete buildings with softer

ground floors
Determination of seismic performance is a significant task in the performance-based
seismic analysis of structures. The consistency between analysis results obtained
according to various codes is highly significant for seismic evaluation of structures.
Non-linear performance of three reinforced concrete buildings having a soft storey
irregularity is studied based on the finite elements analysis according to FEMA-356,
FEMA-440, and Turkish Earthquake Code - 2007. Damage situations, modal properties,
storey drift ratios, and global performance levels are comparatively presented for each
structure, and appropriate suggestions are given.
Key words:
finite elements analysis, irregular structures, non-linear procedures, seismic performance
Fachbericht

R. Turul Erdem

Beurteilung des Verhaltens von Stahlbetongebuden mit weichem Geschoss

Die Bestimmung des seismischen Verhaltens ist eine wichtige Aufgabe bei der
verhaltensbasierten Erdbebenanalyse. Eine bereinstimmung von Resultaten, die aus
verschiedenen Normen folgen, spielt eine groe Rolle bei der seismischen Beurteilung von
Tragwerken. In dieser Arbeit wird mittels der Finite-Elemente-Methode eine nichtlineare
Analyse des Verhaltens von drei Stahlbetongebuden mit weichem Geschoss gem
der Normen FEMA-356 und FEMA-440, sowie gem der trkischen Erdbebennormen
aus dem Jahre 2007 durchgefhrt. Fr jedes Tragwerk werden Schadensbilder, modale
Eigenschaften, Stockwerksverschiebungen und das globale Verhalten dargestellt, sowie
entsprechende Vorschlge gegeben.
Schlsselwrter:
Finite-Elemente-Analyse, unregelmige Tragwerke, nichtlineare Methoden, seismisches Verhalten

GRAEVINAR 68 (2016) 1, 39-49

39

Graevinar 1/2016

1. Uvod
Beton je trajan materijal, otporan na tlak i moe se lako oblikovati.
iroko se primjenjuje u izgradnji razliitih konstrukcija, od zgrada,
brana, podvodnih tunela, mostova do cesta. Osim toga, koristi
se kao zatitni sloj protiv nuklearnog zraenja u suvremenim
graevinama. Moe biti konstrukcijski, ali i dekorativni
element. Prikladan je za izolaciju od buke i otporan na poar.
Obradljiv je, ekonomian i ne zahtijeva esto odravanje. Diljem
svijeta, od svih postojeih konstrukcija najbrojnije su upravo
armiranobetonske. Zbog velike vrstoe, dugog vijeka trajanja
i otpornosti na potrese i poare, takve se konstrukcije grade za
razliite namjene. Mnogi znanstvenici posljednjih su nekoliko
desetljea analizirali AB konstrukcije na djelovanje potresa
razliitog intenziteta, kao i njihovu razinu oteenja.
Budui da horizontalna optereenja uzrokuju horizontalne
pomake, nakon potresa se mogu uoiti oteenja uzrokovana
tim pomacima. Do sada su diljem svijeta provedena razliita
istraivanja o seizmikoj otpornosti graevina [1-5].
Projektanti moraju osigurati protupoarnu zatitu konstrukcije.
Zahvaljujui sastavu i strukturi materijala, beton je najizdrljiviji
graevni materijal s obzirom na poar. Beton ima dobra
konstrukcijska, ali i materijalna protupoarna svojstva. Prijenos
topline kroz beton vrlo je spor. Dakle, betonski zidovi mogu
zatititi ostala mjesta tijekom poara u zgradi upravo zahvaljujui
svojim svojstvima. Otpornost materijala i konstrukcijskih
elemenata na poar definirana je u propisima ASTM Standard
E119 [6]. Betonski elementi imaju dobra svojstva prema
propisima ASTM E119. Dokazano je da lagani beton ima veu
otpornost na poar.
Seizmika analiza prema zahtijevanom ponaanju konstrukcije
je vana disciplina u kojoj se projektni kriteriji postavljaju
ovisno o ciljanom ponaanju graevine izloene seizmikim
optereenjima. Openita ideja je da se odredi odnos
zahtijevanog ponaanja i razina oteenja graevine, kako bi
se mogla provesti analiza graevina pod utjecajem seizmikih
optereenja. U posljednjih nekoliko godina znaajno je porastao
broj istraivanja koja se temelje na seizmikoj analizi prema
zahtijevanom ponaanju konstrukcije, kako bi se mogla
procijeniti oteenja tijekom potresa [7, 8]. Takav postupak
seizmikog prorauna prihvaen je kao novi poboljani pristup
s obzirom na tradicionalne proraunske metode. Prema
prijedlozima znanstvenika, u blioj e se budunosti seizmika
analiza prema zahtijevanom ponaanju konstrukcije uvrstiti u
nove norme za projektiranje [9-11].
Ponaanje konstrukcija moe se tonije ocijeniti primjenom
nelinearnih metoda. Te metode postale su znaajne u odreivanju
oteenja prilikom ocjenjivanja neelastinog ponaanja
konstrukcija. Linearne metode temelje se na silama, a stanje
oteenja konstrukcije odreuje se prema odnosu zahtijevane
vrijednosti i sposobnosti nosivosti, dok se nelinearne metode
temelje na deformacijama, te je potrebno vie parametara
kako bi se analizirali elementi konstrukcije. Openito, norme
zahtijevaju da se sve graevine moraju oduprijeti slabijem

40

R. Turul Erdem
potresnom djelovanju bez ikakvih oteenja. Osim toga, u jaim
potresima, zgrade moraju zadrati svoju stabilnost kako ne bi
dolo do sloma konstrukcije te kako bi se minimalizirali i sprijeili
gubici.
Koncept pouzdane ocjene ponaanja graevine temelji se na
odreenim metodama, od projektiranja do potvrde analize u
proraunu konstrukcija. Kriteriji ponaanja ispunjeni su ako
parametri ponaanja nakon provedene analize ne prelaze
doputene granice navedene u normama. Osim toga, meukatni
pomaci uzimaju se kao vaan faktor u ocjeni ponaanja, a njihove
vrijednosti su pokazatelji razina ponaanja viekatnih zgrada
tijekom seizmikih optereenja. Budui da veliki meukatni
pomaci obino uzrokuju znaajna oteenja ili slom graevine,
potrebno je osigurati njihovu jednoliku raspodjelu na svim
katovima zgrade.
Trajnost, krutost i duktilnost glavni su parametri koje treba
osigurati da bi zgrada bila otporna na potresna djelovanja.
Horizontalni i vertikalni diskontinuiteti uzrokuju konstrukcijske
nepravilnosti u viekatnim zgradama. Prizemlja u zgradama
mogu biti projektirana drugaije od ostalih katova, s razliitom
visinom i rasporedom zidova, iz ekonomskih razloga. Stoga se
u takvim zgradama pojavljuju takozvana meka prizemlja gdje
tijekom potresa esto dolazi do velikih deformacija i sloma [12,
13]. Seizmiki odziv nepravilnih zgrada s mekim prizemljem
moe se odrediti samo primjenom nelinearnih proraunskih
metoda.
U ovom je radu provedena nelinearna analiza postojeih
nepravilnih armiranobetonskih konstrukcija s tri, pet i sedam
katova. Visina prvog kata razliita je u svim zgradama.
Izraunane su teine zgrada, periodi i sudjelujue mase. Razine
oteenja konstrukcijskih elemenata dobivene su primjenom
nelinearnih metoda prema FEMA-356 (DCM), FEMA-440 (DCM)
i TEC-2007. Nakon toga odreene su globalne razine ponaanja
konstrukcija te su odreene veliine meukatnih pomaka.
Primijenjen je programski paket temeljen na metodi konanih
elemenata SAP2000 [14]. Na temelju usporeenih rezultata
dani su zakljuci i prijedlozi.

2. Sluaj mekog prizemlja

Meka prizemlja graevina jedan su od glavnih razloga velikih
oteenja i sloma viekatnih zgrada pod utjecajem seizmikih
optereenja. Prizemlja razliitih visina u odnosu na ostale katove
obino se ponaaju drugaije od ostatka konstrukcije tijekom
potresa. Mnoge graevine imaju meka prizemlja, a obino
se nalaze na glavnim ulicama i imaju komercijalnu namjenu,
primjerice u njima se nalaze trgovine, restorani, banke i izlobeni
prostori. Takve zgrade imaju staklene fasade, a zidovi od opeke
nalaze se tono iznad mekog prizemlja. U mekim prizemljima
takvih graevina pojavljuju se ozbiljni problemi tijekom potresa.
Zbog velikih deformacija i disipacije energije u stupovima mekog
prizemlja mogu se uoiti oteenja i trenutani slom elemenata.
Slika 1. prikazuje odziv konstrukcije s mekim prizemljem uslijed
bonih djelovanja.

GRAEVINAR 68 (2016) 1, 39-49

Graevinar 1/2016

Ocjena ponaanja armiranobetonskih zgrada s mekim prizemljem

Slika 1. Odziv mekog prizemlja

Meki katovi se nalaze u viekatnim

stambenim zgradama s velikim
otvorima. S obzirom na to da su
deformacije koncentrirane u najdonjim
katovima, mnoga su se oteenja
dogodila nakon nedavnih potresa [15,
16]. Takve graevine obino imaju
malu nosivost, pogotovo za bona
djelovanja. Vrlo velika oteenja obino
se dogaaju u prizemljima, dok su u
viim katovima ona ograniena. Neki
primjeri zgrada s mekim katovima
nakon djelovanja potresa prikazani su
na slici 2., [17].

3. Opis zgrada

Slika 2. Oteenja mekih prizemlja nakon potresa

Slika 3. Prostorni prikazi analiziranih konstrukcija

Slika 4. Geometrija zgrade

GRAEVINAR 68 (2016) 1, 39-49

Zgrade koje su analizirane imaju tri,

pet i sedam katova. Te konstrukcije
predstavljaju
tipine
stambene
niske, srednje visoke i visoke
armiranobetonske zgrade smjetene
u urbanom podruju. Izvedene su kao
okvirne konstrukcije tipinih poprenih
presjeka, bez nosivih zidova. Budui
da je visina kata znaajan parametar
u nepravilnim graevina s mekim
prizemljem, svi katovi su visoki 3 m,
osim prizemlja ija je visina 5 m.
U prizemlju su ugraeni stakleni
prozori, debljina vanjskih zidova iznosi
20 cm, a unutarnjih zidova 10 cm na
svim katovima zgrade. Klasifikacija
tla je Z3 prema normi TEC-2007, to
odgovara razredu C definiranom u
FEMA. Pretpostavka je da se zgrade
nalaze u seizmiki vrlo aktivnom
podruju. Prostorni modeli s konanim
elementima prikazani su na slici 3.
Povrina tlocrta zgrada je 13,5 x
13,5 m. to se tie svojstava gradiva,
pretpostavljeno je da tlana vrstoa
betona iznosi 25 MPa, a granica
poputanja uzdune i poprene armature
je 420 MPa. Debljina ploa je 12 cm.
Tlocrt i presjeci katova zgrade prikazani
su na slici 4.
Popreni presjeci rubnih stupova
prizemlja vei su od presjeka drugih
stupova, a presjeci greda su isti za
sve katove. Presjeci konstrukcijskih
elemenata prikazani su u tablici 1. Detalji
presjeka stupova i greda u prizemlju
prikazani su na slici 5.

41

Graevinar 1/2016

R. Turul Erdem

Tablica 1. Dimenzije poprenih presjeka elemenata

Vrsta konstrukcije

Dimenzije grede
[cm]

Dimenzije rubnih
stupova u prizemlju
[cm]

Dimenzije ostalih
stupova
[cm]

40 x 40

30 x 40

45 x 45

35 x 45

50 x 50

40 x 50

Zgrada s 3 kata
Zgrada s 5 katova

25 x 50

Zgrada sa 7 katova

Slika 5. Detalji presjeka greda (25x50) i stupova (40x40, 45x45, 50x50)

Tablica 2. Svojstva glavnih oblika titranja
Vrsta konstrukcije

Period [s]

Postotak sudjelujue mase [%]

Zgrada s 3 kata

0,57

96

Zgrada s 5 katova

0,86

93

Zgrada sa 7 katova

1,14

91

Vertikalna optereenja sastoje se od stalnog i pokretnog

optereenja ploa, optereenja zidova na grede, kao i vlastite
teine konstrukcijskih elemenata. Teina zgrade s tri kata je
421,4 t, s pet katova je 686,4 t i sa sedam katova je 941,4 t. Prvi
periodi glavnih oblika titranja s pripadnim sudjelujuim masama
prikazani su u tablici 2.
Nakon odreivanja teine i modalnih svojstava, plastini
zglobovi su definirani na krajevima stupova i greda kako bi
se provela nelinearna analiza. Odnos momenta i rotacije
elemenata definiran je u programskom paketu SAP2000. Za ovo
je provedena analiza momenta i zakrivljenosti konstrukcijskih
elemenata u raunalnom programu Semap [18], kao to je
prikazano na slici 6. Primijenjen je modificirani Kent-Parkov
model [19] ovijenog betona u analizi odnosa momenta i
zakrivljenosti elemenata.

Idealizirana krivulja odnosa sile i

deformacije plastinog zgloba na slici
7. odreena je u programu SAP2000 i
njome su definirani plastini zglobovi
konstrukcijskih elemenata. Potrebno
je osam toaka da se odredi krivulja.
Meutim, za simetrino ojaane
elemente dovoljne su i etiri toke.
Dio krivulje od 0 do A odnosi se
na stanje bez optereenja. Kada je
postignuta vrstoa Fy u zglobu, nastupa
razvlaenje konstrukcijskog elementa.
Nakon toke B, sila u zglobu mijenja se s
obzirom na deformaciju. Kada vrijednost
pomaka doe do toke C, plastini zglob
dolazi do podruja sloma. Konano,
plastini zglob potpuno gubi vrstou, a
trenutak sloma konstrukcije dogaa se
nakon dostizanja toaka D i E. Poloaji
plastinih zglobova konstrukcijskih
elemenata prizemlja prikazani su na slici
8. Izraz Lp oznaava duljinu plastinog
zgloba na slici 8.

Slika 7. Idealizirani odnos sile i deformacije

Slika 8. Poloaj plastinih zglobova

Slika 6. Odnos momenta i zakrivljenosti

42

Nakon toga, stanje oteenja elemenata i razine ponaanja svih

graevina odreuju se na temelju usporedbe vrijednosti koje se
odnose na plastinu rotaciju s graninim vrijednostima koje su
propisane u FEMA-356 (DCM), FEMA-440 (DCM) i TEC-2007.

GRAEVINAR 68 (2016) 1, 39-49

Graevinar 1/2016

Ocjena ponaanja armiranobetonskih zgrada s mekim prizemljem

4. Nelinearne analize
Za odreivanje seizmikog ponaanja zgrada primijenjena
je nelinearna metoda postupnog guranja pri gravitacijskim i
bonim djelovanjima. Statika metoda postupnog guranja je
niz nelinearnih inkrementalnih statikih analiza koje se provode
kako bi se odredila bona deformacija i stanje oteenja
konstrukcijskih elemenata. Ponaanje konstrukcije opisano
je krivuljom sposobnosti nosivosti koja predstavlja odnos
poprene reakcije i pomaka krova. Budui da se metodom
postupnog guranja moe pouzdano i brzo odrediti nelinearni
odziv zbog jednostavnosti i male numerike zahtjevnosti
same metode, znanstvenici je esto koriste umjesto elastinih
statikih ili dinamikih metoda [20-22]. Nelinearne proraunske
metode detaljno su pojanjenje u glavnim smjernicama.
Posljednjih nekoliko godina ee se primjenjuju metode
temeljene na pomacima negoli metode temeljene na silama
zbog izravnog odnosa izmeu zahtijevanog ponaanja zgrade i
razina oteenja. Glavni koraci u nelinearnim metodama od faze
modeliranja do provjere razine ponaanja prikazani su na slici 9.

oteenja prikazan je na slici 10. Postoji pet toaka pomou

kojih se opisuje ponaanje s obzirom na materijalna svojstva,
koliinu armature, vrstu konstrukcijskih elemenata i uzduno
optereenje elementa.

Slika 10. Razine ponaanja konstrukcije

4.1. Analiza ponaanja prema

normama FEMA

Slika 9. Koraci u nelinearnoj analizi

Nelinearne metode definirane u raznim normama razlikuju se

u nainu odreivanja ciljanih pomaka i kriterija prihvatljivosti
koji se temelje na graninim vrijednostima ponaanja. Tri razine
ponaanja slino su definirane u normama, a to su stanje
oteenja pri kojem zgrada ostaje sigurna za boravak (eng.
immediate occupancy - IO), zatim stanje znaajnih oteenja
zgrade, no uz dostatnu sigurnost protiv lokalnog ili globalnog
sloma (eng. life safety - LS), te stanje znaajnih oteenja zgrade
na rubu djelominog ili potpunog sloma, uz dostatnu nosivost
za vertikalna optereenja (eng. collapse prevention - CP). Na razini
ponaanja IO, manje pukotine mogu se uoiti u nekonstrukcijskim
elementima, a nema oteenja konstrukcijskih elemenata. Na
razini LS, mogu se uoiti samo ograniena oteenja, no ne
moe doi do sloma i svi elementi konstrukcije moraju zadrati
krutost. Na razini CP, neki zidovi mogu biti srueni i dolazi do
trajnih deformacija konstrukcije, no sprijeen je slom cijele
konstrukcije. Odnos sile i deformacije u plastinim zglobovima
koji se primjenjuje za odreivanje razina ponaanja sa mjestima

GRAEVINAR 68 (2016) 1, 39-49

Ciljana vrijednost pomaka moe se

takoer izraunati prema metodi
koeficijenta pomaka, definiranoj u normi
FEMA. U toj metodi, poprena reakcija (Vt)
i pomak vrha (max) odreeni su primjenom
statike metode postupnog guranja.
Krivulja je idealizirana kao bilinearna. Dok
nagib prvog pravca predstavlja elastinu
krutost (Ke), nagib drugog predstavlja
elastoplastinu krutost (Ks). Povrine
podruja ispod stvarne i idealizirane
krivulje sposobnosti nosivosti trebaju biti
jednake, kako je prikazano na slici 11.

Slika 11. Odreivanje ciljanih pomaka prema FEMA

Proraunski period (Te) konstrukcije izraunan je prema

jednadbi (1), pri emu je Ti elastini period u pripadnom

43

Graevinar 1/2016

R. Turul Erdem

Tablica 3. Proraunski koraci prema normama FEMA

Koeficijent

Co

FEMA-356 (DCM)

- Prvi modalni faktor doprinosa mase na razini pomaka kontrolnog vora.

- Modalni faktor doprinosa mase na razini kontrolnog vora izraunan
primjenom odgovarajueg vektora oblika s obzirom na deformirani oblik
graevine pri ciljanom pomaku
- To je objanjeno s obzirom na nosivi sustav i broj katova, u tablici 3-2 prema
FEMA 356.
C1 = 1,00

za Te To

C1

C2

C3

FEMA-440 (DCM)

za Te < To

Vrijednosti za razliite nosive sustave i

razine ponaanja dobit e se iz tablice
3-3, prema FEMA 356.

C3 =1,00

g je gravitacijsko ubrzanje. U tablici 3.

prikazani su proraunski koraci prema
normama FEMA-356 (DCM) i FEMA-440
(DCM), i parametri jednadbe (2). Izraz
To predstavlja karakteristian period
spektra odziva u tablici 3.

(1)
(2)

C1(T=0.2sn)

za T < 0,2 s

C1 = 1,0

za T > 1,0 s

C2(T=0,2sn)

za T < 0,2 s

C2 = 1,0

za T > 0,7 s

C3 koeficijent se prema FEMA440 ne

razmatra.

4.2. Analiza ponaanja prema

TEC-2007
Koordinate krivulje sposobnosti nosivosti
promijenjene su na modalni odziv
ubrzanja/pomaka kako bi se odredila
vrijednost ciljanog pomaka (dt) prema
TEC-2007. Ta vrijednost izraunana
je na osnovi poetnog perioda u TEC2007, kao to je prikazano na slici 12.
Proraunski koraci prema TEC-2007
prikazani su u tablici 4.

Tablica 4. Proraunski koraci prema TEC-2007

1. Svaka toka Vi, t na krivulji sposobnosti nosivosti sustava s vie stupnjeva slobode pretvorena
je u odgovarajuu toku Sai, Sdi spektra sposobnosti nosivosti ekvivalentnog sustava s jednim

stupnjem slobode primjenom koeficijenta modalne mase i jednadbi faktora doprinosa.

2. Toka na krivulji spektra sposobnosti nosivosti odreena je kao toka ponaanja, a krivulja
spektra se idealizira kao bilinearna.
3. Nelinearni spektralni pomak, Sdi1 = CR1 Sde1
Linearni spektralni pomak,
Spektralni pomak CR1 odreuje se poetnim periodom T1(1), T1(1)=2/1(1)
4. Ako je poetni period T1(1) jednak ili vei nego karakteristini period TB spektra ubrzanja (vei
karakteristini spektralni period za lokalne razrede tla), uzima se CR1=1.
5. Ako je T1(1) poetni period manji od karakteristinog perioda TB spektra ubrzanja,
R y1 je koeficijent smanjenja vrstoe u prvom obliku titranja,
6. Kad je izraunana ciljana toka ponaanja, konvertirana krivulja sposobnosti nosivosti
trebala bi biti linearizirana primjenom pravila jednakih povrina, nakon ega se odreuju
vrijednosti ay1, Ry1, CR1.
Ciljana toka ponaanja u poetku nije poznata pa je nuna metoda pokuaja i pogreaka.

smjeru, a Ki je elastina bona krutost konstrukcije. Nakon

odreivanja vrijednosti proraunskog perioda, ciljani pomak
rauna se primjenom jednadbe (2) u kojoj je Sa vrijednost
spektra odziva ubrzanja pri osnovnom proraunskom periodu
i koeficijentu priguenja zgrade u smjeru koji se razmatra, a

44

Slika12. Odreivanje ciljanog pomaka prema

TEC-2007

5. Rezultati
Analiza ponaanja je kombinacija projektiranja, vrste izgradnje i
ocjene konstrukcija. Ta je analiza postala znaajna u odreivanju
uzoraka raspodjele optereenja i razina oteenja, kako bi se

GRAEVINAR 68 (2016) 1, 39-49

Graevinar 1/2016

Ocjena ponaanja armiranobetonskih zgrada s mekim prizemljem

Slika 13. Ciljani pomaci zgrada

uslijed potresa. Pri tome se obino primjenjuje

inkrementalna statika metoda postupnog
guranja u kojoj se razmatraju geometrija
konstrukcijskog sustava i popreni presjeci,
te svojstva materijala s neelastinim
ponaanjem, a horizontalne sile se zadaju u
koracima.
Krivulja sposobnosti nosivosti koja predstavlja
odnos izmeu poprene reakcije i pomaka
krova za svaku konstrukciju dobivena je
primjenom metode postupnog guranja.
Ciljani pomaci izraunani su prema
normama FEMA-356, FEMA-440 i TEC2007 i oznaeni na krivuljama sposobnosti
nosivosti, kao to se vidi na slici 13. Zgrade
su postupno gurane do postizanja ciljane vrijednosti pomaka kako
bi se odredile razine oteenja prema normama uzetima u obzir.
Bone seizmike sile proporcionalne su dominantnom obliku
titranja i zadaju se na sve katove u razmatranom smjeru
djelovanja potresa. Nelinearne analize provode se dok se
ne dostigne ciljana vrijednost pomaka. Odziv konstrukcije
ogranien je na plastine zglobove na oba kraja konstrukcijskih
elemenata pri ciljanom pomaku. Razmatrane graevine su

Slika 14. Plastini zglobovi pri ciljanim pomacima prema TEC-2007

odredilo neelastino ponaanje konstrukcija tijekom seizmikih

djelovanja. Znanstvenici se slau da budui projekti trebaju
ispuniti zahtijevano ponaanje. Ope proraunske metode za
odreivanje ponaanja imaju razliite pristupe. U nelinearnim
analizama postignut je znaajan napredak u posljednje vrijeme.
Deformacije, pomaci i oteenja pouzdaniji su parametri od
vrijednosti naprezanja pri odreivanju ponaanja konstrukcije.
Glavna svrha tih metoda jest odreivanje ponaanja konstrukcije
Tablica 5. Oteenje elemenata na zgradi s 3 kata
Elementi

Kat

FEMA-440

IO

LS

CP

IO

LS

CP

IO

LS

CP

10

12

12

2
3
1

Stupovi

FEMA-356

Broj

1
Grede

TEC-2007

Stanje
oteenja

2
3

[%]

83

17

100

100

Broj

10

10

[%]

67

33

83

17

83

17

Broj

12

12

12

[%]

100

100

100

Broj

12

[%]

25

75

50

50

50

50

Broj

16

16

16

[%]

100

100

100

Broj

16

16

16

[%]

100

100

100

IO - zgrada sigurna za boravak; LS - zgrada ima dostatnu sigurnost protiv sloma; CP - znaajna oteenja ali zgrada ima dostatnu nosivost
za vertikalna optereenja

GRAEVINAR 68 (2016) 1, 39-49

45

Graevinar 1/2016

R. Turul Erdem

Tablica 6. Oteenje elemenata na zgradi s 5 katova

Elementi

Kat
1
2

Grede

3
4
5
1
2

Stupovi

3
4
5

Stanje oteenja

TEC-2007

FEMA-356

FEMA-440

IO

LS

CP

IO

LS

CP

IO

LS

CP

Broj
[%]
Broj
[%]
Broj
[%]
Broj
[%]
Broj
[%]
Broj
[%]
Broj
[%]
Broj
[%]
Broj
[%]
Broj

4
33
10
83
12
100
12
100
16
100
16
100
16
100
16

6
50
6
50
2
17
8
50
-

6
50
2
17
8
50
-

8
67
12
100
12
100
12
100
16
100
16
100
16
100
16

8
67
4
33
12
75
-

4
33
4
25
-

10
83
12
100
12
100
12
100
16
100
16
100
16
100
16

8
67
2
17
14
87
-

4
33
2
13
-

[%]

100

100

100

Table 7. Oteenje elemenata na zgradi sa 7 katova

Elementi

Kat
1
2
3

Grede

4
5
6
7
1
2
3

Stupovi

4
5
6
7

46

Stanje oteenja
Broj
[%]
Broj
[%]
Broj
[%]
Broj
[%]
Broj
[%]
Broj
[%]
Broj
[%]
Broj
[%]
Broj
[%]
Broj
[%]
Broj
[%]
Broj
[%]
Broj
[%]
Broj
[%]

TEC-2007

FEMA-356

FEMA-440

IO

LS

CP

IO

LS

CP

IO

LS

CP

8
67
10
83
12
100
12
100
12
100
16
100
16
100
16
100
16
100
16
100
16
100

2
17
6
50
4
33
2
17
-

10
83
6
50
16
100
-

10
83
12
100
12
100
12
100
12
100
16
100
16
100
16
100
16
100
16
100
16
100

4
33
8
67
2
17
4
25
-

8
67
4
33
12
75
-

10
83
12
100
12
100
12
100
12
100
16
100
16
100
16
100
16
100
16
100
16
100

6
50
10
83
2
17
6
37
-

6
50
2
17
10
63
-

GRAEVINAR 68 (2016) 1, 39-49

Ocjena ponaanja armiranobetonskih zgrada s mekim prizemljem

Slika 15. Oteenja na zgradi s 3 kata

Graevinar 1/2016
u mekom katu, rezultati su pokazani za
grede i stupove prizemlja, na slikama od
15. do 17.
Budui da njihovo ponaanje izravno
utjee na razinu oteenja, meukatni
pomaci zgrada s tri, pet i sedam katova,
pri ciljanim pomacima, izraunani su na
temelju normi kao to je prikazano na
slici 18. Najvee vrijednosti dobivene
su u prizemlju, a TEC-2007 daje
najkonzervativnije rezultate meu svim
normama.

6. Zakljuci i prijedlozi
Slika 16. Oteenja na zgradi s 5 katova

Slika 17. Oteenja na zgradi sa 7 katova

postupno gurane do ciljanih pomaka pri emu se otvaraju

plastini zglobovi na krajevima konstrukcijskih elemenata.
Najvei ciljani pomak izraunan je prema normi TEC-2007 pa
su najkonzervativniji rezultati dobiveni prema toj normi, kao
to je prikazano na slici 14. Slini koraci u dobivanju rjeenja su
poduzeti i prema ostalim normama.
Nakon to su provedene nelinearne analize, a zgrade izloene
optereenju do ciljanih pomaka za svaku normu, stanje
oteenja elemenata odreuje se prema definiranim razinama
ponaanja IO, LS i CP. Zbog simetrinog tlocrta zgrade, istih
poprenih presjeka i materijalnih svojstava, oteenja u smjeru
x i y bila su jednaka. Zbog toga su rezultati za svaki kat prikazani
samo za jedan smjer, prema normama TEC-2007, FEMA-356 i
FEMA-440, a nalaze se u tablicama od 5. do 7.
Ukupna oteenja svih konstrukcijskih elemenata izraunana su
prema svakoj normi. Budui da se oteenja stupova dogaaju

Oteenja i slomovi konstrukcija uslijed

potresa jaih intenziteta uzrokuju znatne
gubitke, pa se kontinuirano razvijaju
postupci seizmike analize na temelju
zahtijevanog ponaanja konstrukcije i
postupci ocjene konstrukcija. Znanstvenici
su posebno prouavali odreivanje
seizmikog ponaanja postojeih graevina
i postupke ojaavanja zgrada kako bi
izdrale potrese. Nedavno doneseni propisi
teite stavljaju na definiranje linearnih i
nelineranih metoda ocjene ponaanja.
Nelinearna analiza ponaanja moe se provesti dinamikim
ili statikim proraunskim metodama. Budui da je potrebno
vie podataka o materijalu konstrukcijskog sustava, takve su
metode pouzdanije. Meutim, dinamika analiza zahtijeva
puno vie vremena od statike. Stoga su znanstvenici ee
primjenjivali statike analize. Te se metode temelje na ocjeni
odnosa poprene reakcije i pomaka, ovisno o vrsti materijala te
o geometrijskim promjenama na konstrukciji.
Seizmiko ponaanje konstrukcija moe se realnije odrediti
metodama koje se temelje na pomacima. Takve se metode
temelje na odnosu zahtijevanih pomaka i bone nosivosti zgrade
za specifino podrhtavanje tla. U tim metodama zahtijevani
pomak se odreuje numeriki. Metoda postupnog guranja je
pojednostavljeni nelinearni statiki proraunski postupak s
inkrementalnim seizmikim optereenjima, ija se vrijednost
postupno poveava do pojave mehanizma plastinog sloma.

Slika 18. Meukatni pomaci prema razliitim normama

GRAEVINAR 68 (2016) 1, 39-49

47

Graevinar 1/2016
Primijenjen je model koncentrirane plastinosti, pri emu je
neelastino ponaanje definirano plastinim zglobovima na
krajevima konstrukcijskih elemenata. Krivulja sposobnosti
nosivosti dobivena je nakon analiza primjenom metode
postupnog guranja kako bi se odredilo stanje oteenja i
deformacije konstrukcijskih elemenata.
Meki kat znaajna je nepravilnost u zgradama, jer uzrokuje
oteenje konstrukcije i gubitke. Glavni razlozi takvih
nepravilnosti su katovi, odnosno prizemlja projektirana za
trgovaku namjenu, a imaju razliitu visinu od ostalih katova
u zgradi, bez zidova od opeke. Budui da je ponaanje mekog
prizemlja drugaije od ostalih katova, a u njihovim stupovima su
uoeni vei pomaci, postoji opasnost da se takve zgrade srue
tijekom potresa. Znanstvenici trae nain za razumijevanje
mekih prizemlja uslijed seizmikih aktivnosti koje uzrokuju
neproporcionalna bona naprezanja i ozbiljna oteenja.
U ovom radu provedene su nelinearne statike analize
armiranobetonskih zgrada s tri, pet i sedam katova, s mekim
prizemljima, prema normama FEMA-356 (DCM), FEMA-440
(DCM) i TEC-2007.
Svojstva materijala, tlocrt kata i veliine poprenih presjeka
konstantne su za sve analizirane zgrade. Te konstrukcije
predstavljaju tipine niske, srednje visoke i visoke stambene
zgrade. Krivulje sposobnosti nosivosti zgrada odreene su
primjenom nelinearne metode postupnog guranja. Nakon toga,
svaka zgrada izloena je optereenju do pojave ciljanih pomaka u
skladu s normama. Odreena su modalna svojstva konstrukcija

R. Turul Erdem
s razinama oteenja konstrukcijskih elemenata i pomacima
katova pri ciljanim pomacima.
Nakon ocjene ponaanja zgrada prema trima normama,
zakljueno je da su najkonzervativniji rezultati dobiveni prema
normi TEC-2007, u odnosu na norme FEMA-356 i FEMA-440.
Najvea oteenja pojavila su se u prizemljima, kao to je bilo
oekivano. Manja oteenja zabiljeena su na viim katovima
zgrada. Oteenja konstrukcijskih elemenata proporcionalno se
poveavaju s visinom zgrade. Velika oteenja elemenata i vei
pomaci katova zabiljeeni su na zgradi sa 7 katova. Dok svi stupovi
u mekom prizemlju zgrade sa 7 katova dostiu razinu ponaanja
CP (stanje znaajnih oteenja zgrade na rubu djelominog ili
potpunog sloma, uz dostatnu nosivost za vertikalna optereenja)
prema TEC-2007, 75 % stupova dostie tu razinu prema FEMA356, odnosno 63 % prema FEMA-440. Maksimalna oteenja
grede takoer su zabiljeena prema TEC-2007. Oko 19 % greda
sedmokatnice ostaje na razini CP prema TEC-2007, 14,3 % prema
FEMA-356 i 9,5 % prema FEMA-440.
Prema dobivenim rezultatima, zakljueno je da nepravilna mekana
prizemlja mogu uzrokovati teka oteenja, prije svega u visokim
zgradama. Stupovi u mekim prizemljima omoguuju razinu
ponaanja LS (stanje znaajnih oteenja zgrade, uz dostatnu
sigurnost protiv lokalnog ili globalnog sloma), samo u zgradama s 3
kata. S druge strane, stanje sloma nastupilo je na vie katova, prije
svega u gredama zgrada sa 7 katova. Konano, ovo se istraivanje
moe unaprijediti analizom razliitih vrsta konstrukcija s ojaanjima,
primjenom nelinearnih metoda prema razliitim normama.

LITERATURA
[1] 
Dolsek, M.: Development of Computing Environment for the
Seismic Performance Assessment of Reinforced Concrete Frames
by Using Simplified Nonlinear Models, Bulletin of Earthquake
Engineering, 8 (2010) 6, pp. 1309-1329.

[7] Kalkan, E., Kunnath, S.K.: Assessment of Current Nonlinear Static

Procedures for Seismic Evaluation of Buildings, Engineering
Structures, 29 (2007), pp. 305-316, http://dx.doi.org/10.1016/j.
engstruct.2006.04.012

[2] 
Verderame, G.M., Polese, M., Mariniello, C., Manfredi, G.: A
Simulated Design Procedure for the Assessment of Seismic
Capacity of Existing Reinforced Concrete Buildings, Advances in
Engineering Software, 14 (2010) 2, pp. 323-335.

[8] Zou, X.K., Chan, C.M.: Optimal seismic performance-based design

of reinforced concrete buildings using nonlinear pushover analysis,
Engineering Structures, 27 (2005) 8, pp. 1289-1302, http://dx.doi.
org/10.1016/j.engstruct.2005.04.001

[3] Rozman, M., Fajfar, P.: Seismic Response of a RC Frame Building

Designed according to Old and Modern Practices, Bulletin of
Earthquake Engineering, 7 (2009) 3, pp. 779-799, http://dx.doi.
org/10.1007/s10518-009-9119-4

FEMA-356, Prestandard and Commentary for Seismic

[9] 
Rehabilitation of Buildings, Federal Emergency Management
Agency, Washington, 2000.

[4] Golghate, K., Vijay, B., Amit, S.: Pushover Analysis of 4 Storeys
Reinforced Concrete Building.International Journal of Latest Trends
in Engineering and Technology,2 (2013) 3, pp. 80-84.
[5] 
Peru, I., Klinc, P., Dolenc, M., Dolek, M.: A Web-Based
Methodology for the Prediction of Approximate IDA Curves.
Earthquake Engineering & Structural Dynamics, 42 (2013) 1, pp. 4360.
[6] ASTM E119-07, Standard Test Methods for Fire Tests of Building
Construction and Materials, West, Conshohocken, PA, 2007.

48

[10] FEMA-440, Improvement of Nonlinear Static Seismic Analysis

Procedures, Management Agency, Washington, 2004.
[11] Turkish Earthquake Code 2007, Specifications for Buildings to
Be Built in Seismic Areas. Ministry of Public Works and Settlement.
Ankara, 2007.
[12] Stefano, M.D., Pintucchi, B.: A Review of Research on Seismic
Behaviour of Irregular Building Structures since 2002. Bulletin
of Earthquake Engineering, 6 (2008) 2, pp. 285-308, http://dx.doi.
org/10.1007/s10518-007-9052-3
[13] Soni, D.P., Mistry, B.B.: Qualitative Review of Seismic Response
of Vertically Irregular Building Frames. Iset Journal of Earthquake
Technology, 43 (2006) 4, pp. 121-132.

GRAEVINAR 68 (2016) 1, 39-49

Ocjena ponaanja armiranobetonskih zgrada s mekim prizemljem

Graevinar 1/2016

[14] 
SAP2000, Integrated Finite Element Analysis and Design of
Structures Basic Analysis Reference Manual, Computers and
Structures Inc. Berkeley.

[19] Scott, B.D., Park, R., Priestley, M.J.N.: StressStrain Behavior of

Concrete Confined by Overlapping Hoops at Low and High Strain
Rates. ACI Structural Journal, 76 (1982) 1, pp. 13-27

[15] Kirac, N., Dogan, M., Ozbasaran, H.: Failure of Weak-Storey during
Earthquakes. Engineering Failure Analysis, 18 (2011) 2, pp. 572581, http://dx.doi.org/10.1016/j.engfailanal.2010.09.021

[20] Fajfar, P.: A Nonlinear Analysis Method for Performance-Based

Seismic Design. Earthquake Spectra, 16 (2000) 3, pp. 573-592,
http://dx.doi.org/10.1193/1.1586128

[16] Lee, H.S., Ko, D.W.: Seismic Response Characteristics of High-Rise

RC Wall Buildings Having Different Irregularities in Lower Stories.
Engineering Structures, 29 (2007) 11, pp. 3149-3167, http://dx.doi.
org/10.1016/j.engstruct.2007.02.014

[21] nel, M., zmen, H.B.: Effect of Plastic Hinge Properties in NonLinear Analysis of Reinforced Concrete Buildings. Engineering
Structures, 28 (2006) 11, pp. 1494-1502, http://dx.doi.
org/10.1016/j.engstruct.2006.01.017

[17] http://www.allianzrisk.com/

[22] Yaliner, H., Marar, K.: Seismic Performance Evaluation of Corroded

Reinforced Concrete Structures by Using Default and User Defined
Plastic Hinge Properties. Earthquake Engineering, Chapter 11, USA,
2012.

[18] nel, M., zmen, H.B, Bilgin, H.: SEMAp, Tubitak Research Project,
2007.

GRAEVINAR 68 (2016) 1, 39-49

49