-urezivanje i zapisivanje crtica: 50 000 20 000 BC
-Abacus: 3 000 g. BC (Kina, Babilon) -820 g. decimalni brojevi -Muhammed idn Musa Al-Khwarizmi (780 AD 850 AD), perzijski matematiar. U knjizi Al-jabr Wa'l muqabalah rijeima opisuje postupke izraunavanja koje danas nazivamo algoritmima. ALGORITAM predstavlja ureeni skup konanog broja razliitih postupaka koji nas dovodi do cilja. -postupak koji uputimo u raunalo i ono izvodi odreene operacije. -1594: logaritmi, logaritamsko raunalo (Lord John Napier Napier Bones) Log (a*b)=loga +logb -1850. logaritamsko raunalo iber -1623. prvi mehaniki kalkulator izumitelj Wilhelm Schikard -1642.- patentirano mehaniko raunalo -izumio ga je Blaise Pascal (imao je 16 god) -stroj se sastojao od zupanika. Svaki je na plonoj strani imao oznaene znamenke od 0 do 9. Ovaj princip je koriten kod mehanikih raunala do kasnih 1960-ih. Ideja se jo danas koristi kod mjeraa protoka vode, plina i ugradivih brojanika. -prvi komercijalni uspjeh u prodaji mehanikih raunala -Gottfried Wilhelm von Leibnitz (1646.-1716.), njemaki filozof i matematiar razvio je raunalo Charles Babbage (1791.-1871.) -1821. dizajnira i izgrauje diferencijalni stroj za izradu logaritamskih tablica (pokretan vodenom parom, automatiziran), nije izraen jer mu je na pamet pala nova ideja -nova ideja: analitiki stroj:upravlja buenim karticama; dva osnovna dijela:procesni dio i memorija; ideja je bila prenapadna za tadanju tehnologiju pa je stroj zavren 1863. -Ada Augusta Byron, kontesa od Loverace (1815.-1852) prvi programer -kolegica Babbagea, pisala je prve programe; njoj u ast programski jezik ADA je dobio ime
-algebra brojeva -buene kartice: -1890. G Herman Hollerith je napravio elektromehaniki ureaj koji je koristio buene kartice -namjera je ubzanje postupaka brojanja glasova u SAd