Professional Documents
Culture Documents
Skola Raracunara-Kompjuterski Centar PDF
Skola Raracunara-Kompjuterski Centar PDF
kompjuterski centar
Win Basics
S potovanjem,
master:class
kompjuterski centar
master:class
kompjuterski centar Windows
------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
WINDOWS
Uvod
Raunar je maina koja je sposobna da, u relativno kratkom vremenu, obradi veliki broj operacija
onoliko puta koliko to zahteva korisnik - pogramer.
U svom dosadanjem razvoju, raunari su proli kroz etiri generacije, a uveliko se govori i o petoj.
Raunari prve generacije nastali su otkriem elektronske cevi. Oni su bili velikih dimenzija,
ponekad itave sale, a obavljali su veoma mali broj operacija. Pojavu raunara druge generacije
uslovilo je otkrie poluprovodnikih elemenata (silicijuma i germanijuma). Uvoenje ovih
elemenata odrazilo se na dimenzije raunara, brzinu rada, broj moguih operacija, kao i na
potronju elektrine energije raunara, koja je smanjena. Pronalazak naina i tehnika integracije
velikog broja elemenata u jedan mali ip uslovio je razvoj raunara tree generacije. Ovi raunari
su malih dimenzija i male potronje, a broj operacija koji se moe izvriti je vei od raunara ranijih
generacija. Raunare etvrte generacije, za razliku od raunara prethodne tri generacije nije
uslovilo neko nauno otkrie, ve dalji razvoj tehnike integracije, kao i potreba za standardizacijom
izgleda i veliine delova raunarske opreme. Raunare pete generacije trebalo bi da uslovi
pronalaenje bio-ipa pri emu bi ovi raunari raspolagali vetakom inteligencijom i velikim
bazama znanja.
master:class
kompjuterski centar Windows
------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
1. OSNOVNI DELOVI RAUNARA
Procesor (CPU) je mozak sistema tj. raunara i upravlja izraunavanjima koja pokreu programe.
On najvie utie na brzinu raunara. Brzina njegovog rada meri se u MIPS (million instructions per
second) i MFLOPS (million floating point operations per second). MIPS je broj mainskih
instrukcija koje procesor moe da izvri u jednoj sekundi. MFLOPS je broj operacija sa pokretnim
zarezom koje procesor izvrava u jednoj sekundi. Inae jaina procesora izraena je u MHz, i po
tome razlikujemo kom modelu pripada na raunar. Ne postoji striktna granica izmeu modela
raunara jer su postojali prelazni raunari u periodu razvoja novih modela. Tako imamo sledee
modele (personalnih raunara) PC-a:
1. 286 do 20 MHz,
2. 386 od 20 40 MHz,
3. 486 od 40 120 MHz,
4. pentium I od 60 233 MHz,
5. pentium II od 300 500 MHz,
6. pentium III od 500 1000 MHz,
7. pentium IV preko 1 GHz.
Sistemska memorija (RAM, SDRAM, DDR) je radna memorija koja sadri programe i podatke
kojima procesor moe da pristupa dok raunar radi. Kada iskljuimo raunar memorija se prazni.
Kapacitet, vrsta i brzina memorije uveliko utiu na performanse raunara. Tako da moemo staviti
sledee memorijske ipove u na PC: 32, 64, 128, 256, 512 Mb; za komforan rad potrebno je
ugraditi 256 Mb i vie memorije, to pre svega zavisi koje programe elimo da koristimo. Novije
verzije programa zahtevaju vie memorije.
AGP magistrala (Accelerated Graphics Port) je namenska putanja za grafike podatke koja
grafikom kontroleru omoguava direktan pristup procesoru i glavnoj memoriji. AGP postoji u tri
brzine 1x, 2x i 4x. AGP brzine 4x moe da prenosi podatke brzinom od 1.07 Gb u sekundi.
Grafika karta slui da bismo povezali monitor na na raunar, na sebi ima grafiki ip ili
procesor i sopstvenu RAM memoriju (16 Mb, 32 Mb, 64 Mb i vie).
IDE interfejs slui za povezivanje ureaja za smetanje podataka (hard disk i floppy disk) i CD
ureaja. Uobiajeni ureaji danas koriste ATA 33, ATA 66 ili ATA 100 verzije i prenose podatke
brzinom od 33,3 Mb/s ili 66,6 Mb/s odnosno 100 Mb/s.
HARD DISK ili ROM memorija (Read Only Memory), slui nam za uvanje podataka i
programa. Po koliini podataka koje uva hard disk je na prvom mestu. Kapaciteti
modernih diskova su od 10 Gb pa navie.
Floppy DISK nam takoe slui za uvanje podataka ali i za prenos podataka, na njega
staje najmanji broj podataka - 1.44 Mb.
CD-rom je ureaj za itanje kompakt diskova koji primaju dosta podataka na sebe 650 Mb
700 Mb. Nova generacija CD-rom ureaja omoguuje i zapisivanje podataka na diskove.
PCI magistrala obezbeuje veze za ureaje kao to su zvune kartice, unutranji modemi, mrene
kartice i SCSI kontroleri i moe da prenosi podatke brzinom od 133 Mb/s.
Zvuna kartica, slui za reprodukciju zvuka, na njoj se nalazi i prikljuak za dojstik. Od
modela kartice zavise i njene mogunosti, kao to su prikljuivanje dva ili etiri zvunika
master:class
kompjuterski centar Windows
------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
za stereo reprodukciju ili est zvunika za Souround efekat. Takoe moemo prikaiti i
mikrofon ili neki drugi ureaj (muziki stub, klavijature, ...).
Inetrni Modem (unutranji) slui da bismo imali pristup Internet-u.
Mrena karta se koristi pri povezivanju vie raunara u jednu mreu radi lake razmene
podataka.
Skup ipova npr. INTEL i/ili VIA chipset rade kao saobraajci na matinoj ploi. Oni usmeravaju
protok podataka i odreuju koje e ureaje podravati raunar.
Matina ploa (motherboard, main board) je, kao to joj i samo ime kae, ploa koja slui da
povee sve ostale delove koje smo do sada pomenuli u jednu celinu i da regulie njihov rad.
Kuite je mesto gde se nalaze svi ovi delovi, i moe biti DeskTop ili Tower po izgledu, po veliini
mini, midi i big, a po vrsti napajanja AT (do pentijuma I) ili ATX (od pentijuma II).
Monitor je ekran koji nam prikazuje sve to radimo. Kvalitet monitora je direktno povezan sa
veliinom ekrana (izraena je u inima) tako imamo 14'', 15'', 17'', 19'' i 21'' monitore. U novije
vreme pojavili su se tzv. LCD monitori (bez katodne cevi, potpuno ravnog ekrana). Prednost je to
su manjih dimenzija i mnogo manje tetno zrae od klasinih monitora.
Mi je takoe ulazna jedinica i prvi put se susreemo sa njim kada je napravljena prva verzija
WINDOWS operativnog sistema. S obzirom da Windows radi u grafikom modu i da se veliki broj
operacija izvrava aktiviranjem komandnih dugmadi koja se nalaze na ekranu, razumljiva je velika
potreba za ovim ulaznim ureajem. Postoje razliite vrste mieva, ali za rad na raunaru dovoljni su
oni koji imaju dva dugmeta.
U radu sa miem postoje etiri osnovne operacije: pomeranje pokazivaa mia - strelice, klik,
dvostruki klik i prevlaenje sa jednog mesta na drugo.
1. Pomeranjem mia po podlozi, pomera se i pokaziva u obliku strelice na ekranu, koji prati
pokrete naeg mia. Mi se pomera po podlozi, tako da se pokreti lake izvode, a i da se ne
bi prljala kuglica mia i njegovi kontakti. Ukoliko se, u toku rada sa miem on pomeri tako
da doemo do ivice podloge, a na ekranu strelica nije dola na eljeno mesto u tom smeru,
ne treba vui mi po stolu - van podloge, ve ga samo podii uvis, postaviti na sredinu
master:class
kompjuterski centar Windows
------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
podloge i onda ga spustiti na podlogu. Za vreme dok pomeramo mia u vazduhu, nema
pokretanja strelice, jer nema ni okretanja kuglice sa donje strane mia.
2. Pod pojmom klika podrazumeva se jedan pritisak na levi ili desni taster mia na
odreenom mestu na ekranu Windows-a. Dakle, vrh strelice mia se dovede na eljeno
mesto i izvri se pritisak na levi ili na desni taster mia. Bitno je da u toku izvoenja klika
mi ne sme da se pomera po podlozi.
3. Dvostruki klik je operacija pri kojoj se dva puta, umereno brzo, izvodi klik - pritisak na
levi taster mia. I kod izvoenja ove operacije mi mora da miruje na podlozi, kada se
postavi na eljeno mesto, na kome e se izvesti dvostruki klik.
4. Prevlaenje sa jednog mesta na drugo vri se tako to se vrh strelice mia postavi na ikonu
ili prozor koji elimo da odvuemo, pritisne se i zadri pritisnut levi taster mia, pa se
pomera mi, drei levi taster pritisnutim. Dok je levi taster pritisnut, izabrani element
(ikona, prozor i sl.) je prilepljen za pokaziva mia. Kada se element dovede na eljeno
mesto, jednostavno se pusti levi taster mia, ime se element ostavlja na tom mestu.
Printer (tampa) je ureaj pomou koje prebacujemo sadraj sa ekrana na papir. Postoje razliite
vrste tampaa. Razlikujemo ih po tome da li tampaju crno-belo ili mogu tampati i u boji, zatim,
razlikujemo ih i po nainu tampanja: matrini (imaju traku ribon sa bojom), InkJet (tampai koji
imaju kertride), laserski tampai.
Skener je ureaj kojim se sluimo kada hoemo neku fotografiju da prebacimi na ekran, radi slino
kao fotokopir maina, samo to se slika, umesto da se reprodukuje na papiru, pojavljuje na ekranu.
Sve ovo to smo do sada nabrojali, dakle svi vrsti delovi koje moemo dodirnuti rukom raunara,
jednim imenom nazivaju se hardware. Naravno, raunar se ne sastoji samo od hardvera nego i od
programa i podataka koji se nalaze u njemu. Ti programi i podaci jednim imenom nazivaju se
software.
master:class
kompjuterski centar Windows
------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
2. UKLJUIVANJE RAUNARA
Pri ukljuivanju raunara nepisano pravilo je da se prvo ukljuuje monitor a zatim kuite (nije
nepravilno i obrnuto). To se radi tako to prvo pritisnemo dugme POWER na monitoru a zatim i na
kuitu. Pritiskom na dugme POWER pustili smo protok struje u kuite i raunar je poeo da se
ukljuuje.
BIOS (Basic Input/Output System) je skup osnovnih, sistemskih instrukcija koji obezbeuje vezu
izmeu operativnog sistema i hardvera. Po ukljuivanju raunara BIOS vri test sistema, pronalazi
prikljuene komponente (i njihove BIOS-e) i uitava operativni sistem koji od te take preuzima
dalju kontrolu.
Operativni sistem ili OS je glavni program u raunaru iji je zadatak da kontrolie i upravlja
radom hardvera i softvera i da slui kao prevodilac.
Pomou njega mi komuniciramo sa raunarom jer je on taj koji nae komande prevodi raunaru na
njemu razumljiv jezik i objanjava zadatu instrukciju. Dakle, OS nam slui kao prevodilac tj.
komunikator izmeu nas i raunara. Pored ovoga zaduen je i za rad svih ostalih ureaja od kojih se
sastoji raunar. U njemu se nalaze drajveri o kojima e biti vie rei kasnije, i oni su zadueni za
pokretanje i pravilni rad hardvera i softvera.
Postoji vie operativnih sistema ali je svakako najpopularniji WINDOWS. Windows je klasini
GUI operativni sistem. GUI znai Graphical User Interface koji u praksi podrazumeva da se eljene
operacije izvode korienjem mia, upotrebom ikonica i pull-down menija, umesto runog kucanja
komandi. Postoje mnoge verzije OS Windows kao to su: Win 3.0, Win 3.11, Win 95, Win NT 4.0,
Win 97, Win 98, Win 98SE, Win 98ME, Win 2000 i najnoviji Win XP. Bitnija promena u izgledu
osnovnog ekrana desila se sa pojavom Win 95.
DOS je operativni sistem koji je non-GUI i u kome se sve komande i operacije izvode preko
tastature a sastoji se od jedne komandne linije i crne pozadine.
master:class
kompjuterski centar Windows
------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
2.1. OSNOVNI IZGLED EKRANA
Kada ukljuimo raunar i poto on uita operativni sistem pojavie se slika na monitoru sa linijom
(Taskbar) u dnu ekrana i malim sliicama. Sve ovo naziva se Desktop (Slika 1.). U bukvalnom
prevodu to znai povrina radnog stola. I upravo zato nam i slui, to je osnovni ekran koji e uvek
biti u pozadini svakog programa koji otvorimo.
Slika 1.
Desktop nam slui da na njemu stoje ikonice programa ili foldera koje nam skrauju put do
otvaranja tog istog programa ili foldera. Sam Desktop je izuzetno prilagodljiva radna povrina.
To znai da sve to vidite na Desktopu, moete prilagoditi vaem ukusu tj. tako da vam je lake za
rad. Ikonice moete pomerati bilo gde po Desktopu i tu ih ostaviti. Moete menjati boju pozadine ili
staviti neku sliku ukoliko vam je dosadna ova koja sada postoji. ak se mogu promeniti i boje
prozora i menija, ili oblik slova koja se javljaju u menijima.
U dnu Desktopa nalazi se Taskbar (linija zadataka), u ijem levom uglu stoji dugme START (Start
Meni) a u desnom uglu asovnik i ikonice programa koji su non stop aktivni (npr. Antivirus
program, ...). Ovde je vano nauiti da Taskbar ne mora biti dole kao to je to kod nas ve moe
biti gore ili sa leve odnosno desne strane Desktopa. Pomera se tako to pokaemo miem na
Taskbar (ne na Start ili sat ) i pritisnemo levi taster, a zatim drei ga vuemo ka eljenoj strani
Desktopa. Kada pustimo levi taster mia Taskbar e se pojaviti na toj strani.
master:class
kompjuterski centar Windows
------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
Podeavanje Taskbar-a vri se na sledei nain: desni klik na Taskbar (ne na Start ili sat)
Properties (Slika 2.); ovde imamo dve kartice, Taskbar i Start Menu.
Taskbar Properties slui za odreivanje izgleda samog Taskbara i naina njegovog finkcionisanja.
Slika 2.
Always on top je opcija koja je standardno tiklirana i omoguava Taskbaru da bude vidljiv i
kada je ukljuen neki prozor. U sluaju da se ova opcija odtiklira Taskbar pri ukljuenju nekog
programa ili bilo kog prozora nee biti vidljiv; da bi smo doli do njega moramo kliknuti na
Minimize.
Auto hide kada je ova opcija tiklirana Taskbar e biti sakriven tj. nee biti vidljiv na Desktopu.
Pozivamo ga tako to spustimo mia dole ili gore u zavisnosti gde se Taskbar nalazi. On e izviriti
iz ivice monitora, a kada ponovno kliknemo negde na pozadinu on e nestati. Ova opcija je korisna
kada nam je potreban vei prostor na ekranu.
Show small icons in start menu opcija koja pokazuje male ikonice u Start meniju kada je
ukljuena. Promenu moete videti ako gledate sliku iznad i tiklirate odnosno odtiklirate ovu
opciju.
Show clock opcija koja prikazuje odnosno ne prikazuje sat u desnom uglu Taskbara.
Use personalized menus korienje personalizovanih menija tj. menija koje smo podesili da
prikazuju sadraj koji nama treba.
Start Menu Properties slui da odredimo izgled menija koji dobijamo pritiskom na dugme
START (Slika 3a. i 3b.), prvi izgled je standardni za Windows XP a drugi je klasian.
master:class
kompjuterski centar Windows
------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
Kada zavrimo rad u Windows-u i poelimo da iskljuimo raunar, nikako ne smemo da raunar
jednostavno iskljuimo na prekida za ukljuenje/iskljuenje, ve prethodno moramo da izaberemo
opciju menija za iskljuenje raunara.
Slika 5.
Naslovna linija nalazi se na vrhu svakog prozora (Slika 6.). U naslovnoj liniji moe se u
svakom momentu videti kako se odreeni prozor zove.
Slika 6.
Sa leve strane naslovne linije svakog prozora nalazi se dugme kontrolnog menija (control
menu box). Namena opcija je, redom, za: vraanje prozora na prethodnu veliinu
(Restore), premetanje prozora (Move), promenu dimenzija prozora (Size) minimizaciju
prozora (Minimize), maksimizaciju prozora (Maximize) i zatvaranje prozora (Close). Na
svim menijima se, kao i na ovom, moe uoiti da je kod imena opcije menija jedno slovou
master:class
kompjuterski centar Windows
-------------------------------------------------------------------------------------------------------------
nazivu podvueno. Pritiskom na taster ALT i slovo na tastaturi (koje je podvueno u
nazivu menija) moe se aktivirati ta opcija bez upotrebe mia - pomou tastature. Pored
nekih opcija, kao to je, na primer, opcija Close, nalazi se ispisana i kombinacija tastera
kojom se ovaj meni moe aktivirati, a da se uopte ne otvara prozor klikom na komandno
dugme. Dakle, ukoliko se pritisnu istovreeno tasteri ALT i F4, prozor My Computer (ili
bilo koji drugi aktivni prozor) e se zatvoriti.
Svaki prozor se, u toku rada, moe nai u jednom od sledea tri stanja: moe biti maksimalan
(da zauzima celu povrinu ekrana), minimalan (tada se, u vidu sliice smeta u TaskBar) i
moe imati srednju (prethodnu) veliinu, koju korisnik moe i proizvoljno da podeava.
Promena dimenzije prozora vri se tako to se pokazivaem mia doe bilo na ugao ili na
stranicu prozora i, kada se pokaziva mia promeni, klikne se i zadri pritisnut levi taster
mia, odvue se (uz pritisnut levi taster mia) pokaziva mia na novu, eljenu dimenziju
prozora i onda se otpusti levi taster mia.
Ukoliko veliina prozora nije ni minimalna ni maksimalna, u naslovnoj liniji prozora nalazi
se dugme za maksimizaciju prozora. Pritiskom na ovo dugme, prozor se poveava tako da
pokrije ceo ekran - prelazi u svoju maksimalnu veliinu. Treba imati u vidu da
maksimizacija jednog prozora ne znai zatvaranje svih ostalih otvorenih prozora, jer oni
nastavljaju da se izvravaju, samo su u pozadini i do njih se moe doi preko TaskBar-a.
Kada prozor ima svoju maksimalnu veliinu, na naslovnoj liniji se umesto dugmeta za
maksimizaciju nalazi dugme za vraanje na prethodnu veliinu. Klikom na ovo dugme
prozor se vraa na veliinu koju je imao pre nego to smo ga maksimizovali.
Poslednje dugme na naslovnoj liniji je dugme za zatvaranje. Klikom na ovo dugme, prozor
se zatvara - prestaje izvravanje programa za koji je otvoren taj prozor. Nakon klika na ovo
dugme, u TaskBar-u nema vie ikone prozora, jer njegovo izvravanje prestaje.
Linija menija sadri na sebi opcije menija koje se mogu izvravatu u odreenom prozoru. Na
prozoru My Computer moe se uoiti da se u liniji menija (padajui meni) nalaze opcije:
File, Edit, View, Favorites, Tools i Help. Opcija menija se poziva tako to se vrh strelice
mia uperi na ime opcije koju elimo da izaberemo i klikne se na levi taster mia.
master:class
kompjuterski centar Windows
-------------------------------------------------------------------------------------------------------------
Izbor opcije sa menija vri se tako to se klikne na ime eljene komande sa padajue liste. U
meniju se moe uoiti da su neke opcije ispisane tamnim slovima, dok su neke ispisane
bleim slovima ili slovima neke druge boje. Takve opcije, koje su ispisane slovima neke
druge boje u datom meniju u tom trenutku nisu dostupne - ne mogu se birati, odnosno,
njihov izbor ne daje nikakve rezultate. Ukoliko se iza neke od opcija menija nae oznaka
strelice sa vrhom koji pokazuje u desnu stranu, onda ta opcija menija ima dodatne opcije
koje se pojavljuju onda kada se miem pozicioniramo na tu opciju.
Na radnom prostoru prozora, u zavisnosti od toga za koju je aplikaciju otvoren taj prozor,
mogu se nalaziti ikone, prazan prostor za pisanje teksta, crtanje slika i sl.
U statusnoj liniji, ako je prozor ima, nalaze se neke bitnije statusne informacije (veliina
programa, broj stranica dokumenta i sl.), to zavisi od aplikacije za koju je prozor otvoren.
Takoe, u statusnoj liniji mogu se nalaziti i objanjenja za pojedine prozore, opcije menija
itd.
Klizai (scroll bars) nam omoguavaju da se pozicioniramo na one delove prozora koji se
inicijalno, zbog veliine prozora, ne mogu videti (Slika 8.). Horizontalni kliza nam
omoguava da sadraj prozora pomeramo prema levoj ili prema desnoj strani, a vertikalni
kliza nam omoguava da pomeramo sadraj prozora prema gore ili prema dole.
Ukoliko je sadraj prozora manji nego to je veliina prozora, prozor nema klizae. Svaki
prozor koji otvorimo ima odreenu duinu i irinu. Ona nije fiksna tj. kod svakog prozora
moemo duinu i irinu prilagoavati svojim potrebama. To se radi na sledei nain:
master:class
kompjuterski centar Windows
-------------------------------------------------------------------------------------------------------------
Dovedemo vrh strelice na samu levu ili desnu ivicu prozora. Strelica e promeniti
svoj oblik u strelicu koja pokazuje u dva pravca. Kada strelica promeni svoj oblik
pritisnemo levi taster i drimo ga. Zatim pomeramo mia istovremeno drei levi
taster u levu ili desnu stranu, u zavisnosti od toga elimo li da suzimo ili proirimo
prozor. Na isti nain se menja i duina prozora.
I duinu i irinu moemo menjati odjedanput ako pokaemo strelicom na donji
desni ugao ikonice. Strelica e tada promeniti oblik u strelicu koja pokazuje u dva
smera ali ovog puta po dijagonali. Ako sada drimo levi taster mia moi emo da
istovremeno pomeramo i duinu i irinu prozora. Ovo se zove dimenzionisanje.
master:class
kompjuterski centar Windows
-------------------------------------------------------------------------------------------------------------
4. FOLDERI I FAJLOVI
Radi lakeg pronalaenja eljene informacije na disku raunara ili nekom drugom obliku
memorije, potrebno je razumeti nain organizacije podataka.
4.1. FOLDER
Folder ili Direktorijum (fascikla) je takva struktura podataka koju uvodimo da bismo
bolje organizovali podatke na naem disku. Folderom se grupiu programi koji izvravaju
sline zadatke, tako da bi se lake mogli pronai prilikom kasnijeg pozivanja i rada sa njima.
Folder je jedan deo na hard disku koji mi kreiramo i dajemo mu naziv. To je kao fioka na
radnom stolu, znai mesto sa imenom u koje mi stavljamo nae podatke tj. dokumenta.
Folderi su uvek ikonice ute boje. Drugo ime za folder je direktorijum. Unutar foldera mi
moemo kreirati podfolder, tj. folder u folderu i najlake ga objanjavamo kao pregrade
unutar fioke.
HARD DISK
FOLDER FOLDER
slika 9.
Naravno, i u okviru podfoldera mi moemo praviti nove podfoldere i to koliko god elimo.
4.1.1. KREIRANJE FOLDERA
Folder se kreira tako to kliknemo
desnim dugmetom mia na prazan deo
Desktopa i kada se pojavi roletnica
(Slika 10.) biramo opciju New, a nakon
to se otvori podroletnica kliknemo
levim dugmetom mia na Folder. Kada
se pojavi nova ikonica na ekranu
upisujemo novo ime folderu i
potvrujemo ga dugmetom Enter ili
klikom mia na prazan deo Desktopa.
Ukoliko elimo da napravimo podfolder
celu operaciju ponovimo, ali ovaj put sve
to radimo u otvorenom prozoru na beloj
povrini.
Slika 10.
master:class
kompjuterski centar Windows
-------------------------------------------------------------------------------------------------------------
Folderima i podfolderima moemo naknadno promeniti ime tj. primenovati ih. To se
moe uraditi na jedan od sledeih naina:
1. Desni klik miem na ikonicu, kada se otvori roletnica izaberemo opciju Rename.
Upiemo novo ime i potvrdimo ga.
2. Jednom kliknemo levim tasterom mia na folder i on e promeniti boju tj. poplavee
(selektujemo ga). Zatim pritisnemo na tastaturi taster F2. Upiemo novo ime i
potvrdimo ga.
3. Selektujemo folder, a zatim jednom kliknemo na njegov tekstualni deo. Upiemo
novo ime i potvrdimo ga.
Datoteka je skup podataka koji imaju istu namenu i dovode do izvrenja odreenog zadatka.
To je konaan sadraj foldera, dakle, to su konkretni radovi koje korisnik moe da pregleda,
da prepravlja, da pie i da ih brie sa svog raunara. Naziv datoteke sastoji se iz dva dela,
imena i ekstenzije (tipa) koji se razdvajaju takom (IME.TIP). U DOS-u ili starijim
verzijama Windows-a, duina imena bila je ograniena na 8 znakova i postojala je lista
dozvoljenih i nedozvoljenih znakova za ime fajla. Od pojave Windows 95 takvih ogranienja
nema, podrana su dugaka imena fajlova, tako da korisnik svom fajlu moe da da ime koje
e biti dugako onoliko koliko on eli i, samim tim, koje e dobro opisivati ta se nalazi u
fajlu. Ekstenzija moe da ima najvie 3 znaka. Ekstenzija slui da blie objasni datoteku -
ona ukazuje na tip datoteke. Korisnik svojim datotekama sam dodeljuje imena, dok, to se
tie tipova, veinom programski paketi koji rade pod Windows-ima sami dodeljuju
odgovarajue ekstenzije svojim dokumentima. Korisnik e, kada stekne malo vie iskustva u
radu sa raunarima, biti u stanju da na osnovu tipa fajla automatski prepozna koji programski
paket treba da upotrebi da bi pregledao podatke u tom fajlu.
1024 b = 1 Kb (Kilobajt)
1024 Kb = 1 Mb (Megabajt)
1024 Mb = 1 Gb (Gigabajt)
1024 Gb = 1 Tb (Terabajt)
Znai fajlovi se meusobno razlikuju po koliini bajtova ili kilobajtova koje zauzimaju.
master:class
kompjuterski centar Windows
-------------------------------------------------------------------------------------------------------------
4.2.3. VRSTA FAJLA
Tabela 1.
ime.exe pokretanjem fajla sa nekom
IZVRNI ime.com od navedenih ekstenzija
ime.bat pokree se program.
ime.txt
TEKSTUALNI napisan tekst
ime.doc
ime.bmp
ime.psd
ime.wmf
SLIKE ime.jpg razliiti formati slika
ime.tif
ime.cdr
ime.gif
ime.mp3
razliiti formati pesama
MUZIKA ime.cda
(muzike)
ime.wav
ime.avi
ime.vob razliiti formati medija
FILMOVI
ime.dat fajlova (film, reklame, ...)
ime.mpg
Fajlovi se mogu selektovati na nekoliko naina, u zavisnosti od toga koje fajlove i koliko
fajlova elimo da selektujemo.
Ukoliko je potrebno da se selektuje samo jedan fajl, onda se klikne levim tasterom mia na
njegovu ikonu. Tada se u statusnoj liniji pojavi poruka da je fajl selektovan i vidi se njegova
veliina.
Selektovanje kompletnog sadraja nekog foldera vri se izborom menija Edit i opcije Select
All ili jednostavnije pritiskom kombinacije tastera Ctrl i A na tastaturi.
master:class
kompjuterski centar Windows
-------------------------------------------------------------------------------------------------------------
5. WINDOWS EXPLORER
Postoje programi koji nam olakavaju rad sa fajlovima i folderima i jedan od takvih
programa je i standardni Windows-ov program Windows Explorer. Pomou Windows
Explorer-a moemo vriti sve operacije sa fajlovima i folderima (npr. pravimo novi folder,
briemo neki podatak, premetamo i/ili kopiramo eljenu datoteku itd.).
Windows Explorer sastoji se iz dva prozora (Slika 11.). Sa leve strane se nalazi Folder tree
(prikazuje sadraj celog raunara, tj. sve njegove foldere), a sa desne strane prikazan je
sadraj odabranog (selektovanog) foldera. Folder tree prikazuje samo foldere dok desni
prozor prikazuje i fajlove.
Slika 11.
Pored nekih foldera se nalazi mali plus. To znai da se u okviru tog foldera nalaze
podfolderi. Kada kliknemo na njega taj plus se pretvara u minus i prikazuje nam se celo
stablo eljenog fodera.
master:class
kompjuterski centar Windows
-------------------------------------------------------------------------------------------------------------
Odmah ispod padajueg menija FILE nalaze se dve strelica, Back i Forward. One slue za
kretanje kroz foldere i podfoldere. Strelica Back nas vraa na prethodni folder ili podfolder a
strelica Forward ponitava tu naredbu odnosno pomou nje idemo napred u neki podfolder.
Ovo je veoma slino premotavanju audio kasete napred i nazad.
Brisanje podataka DELETE je jedna od najvanijih komandi kojom se sluimo dok radimo
na raunaru. Prilikom brisanja podataka treba strogo voditi rauna ta se brie, jer posledice
mogu biti katastrofalne ukoliko se izbriu poverljivi podaci, delovi programa ili ceo
program.
Brisanje foldera ili fajlova ne vri se tako to se oni odmah uklone sa diska, ve se
premetaju u folder Recycle Bin (kanta za otpatke). U ovom folderu nalaze se svi obrisani
fajlovi sa naeg diska (od momenta prethodnog pranjenja).
Folder Recycle Bin se otvara tako to se, na Desktop-u dvostruko klikne na njegovu ikonu
(Slika 12 a.) kada je prazan i (Slika 12 b.) kada je pun.
Slika 12 a. Slika 12 b.
Pomou ovog prozora (Slika 13.) moemo da vratimo fajl koji je obrisan. To se postie tako
to se selektuje obrisani fajl, izabere meni File i opcija Restore this item. Fajl e se vratiti
na lokaciju odakle je obrisan, pri emu Windows-i nee postavljati nikakva dodatna pitanja,
jer je ta lokacija poznata i moe se videti u polju Original Location.
master:class
kompjuterski centar Windows
-------------------------------------------------------------------------------------------------------------
jer je re o operaciji koja e trajno da uniti obrisane fajlove. Klikom na dugme Yes u
prozoru ispraznie se sadraj foldera Recycle Bin.
Kopiranje podataka je postupak kojim pravimo kopiju nekog foldera i/ili fajla i smetamo je
na eljeno mesto. Da bismo to uradili potrebno je koristiti dve naredbe. Naredba COPY slui
da kopiju eljenog fajla ili foldera prebacimo u privremenu memoriju raunara (Clipboard),
a sa naredbom PASTE kopiju pozivamo iz Clipboard-a na eljeno mesto. Kopiranje
moemo uraditi na etiri osnovna naina:
Drag & Drop u prevodu znai vui i pustiti. Slui za brzo i jednostavno prebacivanje fajlova
iz foldera u folder ili podfolder. Pritisne se levi taster mia na eljenu ikonicu, zadri se a
zatim se ikonica jednostavno prevue u prozor drugog foldera i pusti taster mia.
master:class
kompjuterski centar Windows
-------------------------------------------------------------------------------------------------------------
8. CONTROL PANEL
Slika 14.
Add New Hardware - opcija slui za dodavanje novog hardvera ili brisanje drajvera koji su
vezani za stari koji ste uklonili ili imate nameru da uklonite. Drajver je fajl ili mali program
koji govori Windows-u ili raunaru kako da koristi hardver koji poseduje. Drajveri ne
postoje samo za hardver ve i za svaki program koji snimimo. Upravo to snimanje znai
uglavnom ubacivanje drajvera u kompjuter. Drajver ima ekstenziju DLL i ako primetite
takav fajl najbolje je da ga ne briete jer on moe biti veoma vaan. Dll je skraenica od
Dynamic Link Library tj. izvrni programski modul koji vri funkciju odreenu matinim
programom ili hardverom.
Add/Remove Programs - slui da instaliramo nove ili uklonimo programe koji nam vie ne
trebaju. On e, pri brisanju, zajedno sa ostalim podacima izbrisati i drajvere tog programa to
e rasteretiti sistem. Jednostavno, na spisku ponuenih programa pronaete onaj koji vam
vie ne treba i kliknete na njega a zatim na taster ispod na kome pie Add/Remove
(uninstall). Ovde se takoe nalazi opcija za uklanjanje ili dodavanje programa koji idu uz
sam Windows operativni sistem i to na kartici Windows Setup. Pomou tikliranja moete
izbrisati ili dodati standardne programe Windowsa. Tu je i deo gde se pravi boot disketa tj.
master:class
kompjuterski centar Windows
-------------------------------------------------------------------------------------------------------------
startup disk. Ukoliko niste dobili ovu disketu od prodavca obavezno je kreirajte i uvajte jer
slui za podizanje sistema ukoliko doe do kvara. Na njoj e se nai neki dijagnostiki alati
poput scandisk-a i drajveri koji e pokrenuti va CD-ROM sa virtuelnog diska koji e ova
disketa privremeno kreirati.
Date/Time - slui za podeavanje sata i datuma. Ovom podeavanju se moe pristupiti i tako
to ete kliknuti desnim tasterom mia na sat u desnom u uglu i izabrati Adjust Date/Time
ili jednostavno primeniti dvoklik na sat.
Folder Options - pomou ovoga moemo podesiti da se nai folderi otvaraju poput Web
stranice. Dakle, kada pokaemo na neku ikonicu strelica mia e se pretvoriti u ruku i moi
emo da otvorimo ikonicu jednim klikom umesto dvoklikom. Selektovanje se vri tako to
samo drimo strelicu iznad ikonice a ne pritiskamo je, posle nekog vremena ikonica e
poplaveti. Ova opcija se ne preporuuje poetnicima ve malo iskusnijim korisnicima.
Fonts font predstavlja slovo tj. izgled i oblik slova u raunaru. Ovaj deo slui za pregled
svih postojeih fontova i dodavanje novih. Dodavanje novih fontova radi se na sledei nain:
Padajui meni File Install new font. Posle ove komande dobiete prozor u kome ete
pronai folder koji sadri nove fontove koje elite da instalirate.
System regulie rad celokupnog hardvera. Pomou System ikonice moete proveriti da li
je raunar prepoznao i primio drajvere za va hardver i da li hardver koji posedujete
funkcionie kako treba. Iskreno preporuujemo da podeavanja u ovom delu prepustite
strunjaku.
Regional Settings deo u kome moete podesiti jezik rada Windows-a, zemlju u kojoj se
nalazite kao i nacionalnu valutu i sistem mera.
Keyboard podeavanje rada tastature a na drugoj kartici pod Language moete dodati jo
neki jezik koji elite da vaa tastatura podrava, poput recimo Serbian (za irilicu) ili
Slovenian (za naa latinina slova). Promenu jezika moi ete da izvrite na ikonici koja se
nalazi u Taskbaru i to u desnom uglu odmah pored sata ili pomou kombinacije tastera koja
je u dijalogu znaena (najee Left Alt i Shift).
Display - opcija slui za podeavanje izgleda Desktopa (Slika 15.). Moemo je pozvati i
tako to emo kliknuti desnim dugmetom mia na sredinu praznog ekrana i kada se otvori
roletnica izabrati opciju Properties.
master:class
kompjuterski centar Windows
-------------------------------------------------------------------------------------------------------------
Slika 15.
Run... - pokretanje instalacije programa (Slika 16.). Fajl kojim pokreemo instalaciju
traimo preko dugmeta Browse i zatim ga postavljamo na putanju instalacije. Veina novih
programa je napravljena da se instaliranje vri automatski tako da nije neophodno neko
predznanje. Na kraju instalacije ukoliko se raunar sam ne resetuje potrebno je da to uradi
korisnik, da bi novoinstalirani program pravilno radio.
Slika 16.
Search - slui da bismo pronali neki folder ili fajl koji se nalazi u raunaru a ne znamo gde
je. Potrebno je u polju Look In upisati ime onoga fajla ili foldera koji traimo i raunar e
pretraiti sam sve datoteke.
Help and Support - slui da potraimo pomo od raunara ukoliko ne znamo neto da
uradimo. Za korienje ove opcije potrebno je dobro poznavanje Engleskog jezika.
All Programs - ovde se nalaze svi programi koje smo instalirali na na raunar, i ova opcija
se razlikuje od raunara do raunara. Jedini zajedniki podmeni je:
9.1. Accessories:
Address Book (adresar) - slui da bismo upisali adrese ljudi sa kojima hoemo da
se dopisujemo. Posle unosa adresa ne moramo da ih vie pamtimo, ve e raunar, u
zavisnosti od njihove namene, sam da ih ubacuje na mesto predvieno za to.
Calculator (raunaljka) - se koristi tako to se klikom na odgovarajue dugme
izvravaju raunske operacije ili unose brojevi. U meniju View moe se, izborom
opcije Standard/Scientific, postaviti kalkulator sa manjim ili veim brojem
operacija.
Command Promt - MS DOS je skraenica od MicroSoft Disk Operating System.
Pojavio se februara, daleke 1981. godine sa skromnim ambicijama da bude
operativni sistem jednom raunaru skromnijih karakteristika. Meutim, vrlo brzo je
zavladao tritem i, do pojave Windows-a, bio je instaliran na velikom broju
raunara.
Notepad - jednostavni text editor.
master:class
kompjuterski centar Windows
-------------------------------------------------------------------------------------------------------------
10. PAINT
Windows u sebi ima i grafiki editor - aplikaciju za rad sa bitmapiranim slikama. To je
aplikacija Paint (Slika 17.). Bitmapirana slika je slika koja se moe crtati i ispravljati taku
po taku.
Slika 17.
Paint je samo jedan skroman program koji treba da poslui kao poetak uenja rada na
monijim i naprednijim programima, tek toliko da se korisnici uvedu u samu problematiku
obrade slike, i to treba imati u vidu prilikom njegovog korienja i sagledavanja njegovih
opcija.
Na prozoru aplikacije mogu se uoiti svi ve opisani elementi: naslovna linija, u kojoj se
nalazi naziv dokumenta sa kojim se radi (trenutno pie untitled, poto dokumentu sa kojim
se radi jo nije dato ime - nije snimljen) i naziv aplikacije Paint, linija menija sa
dostupnim opcijama, radni prostor aplikacije i statusna linija.
Radno polje podeljeno je na tri dela: najvei deo predstavlja radni prostor aplikacije - deo
ekrana na kome se crtaju slike. Donji deo radnog prostora sadri paletu sa bojama, gde se
moe izabrati boja kojom se crta. Sa leve strane radnog prostora nalazi se paleta sa alatima.
eljena ikona se aktivira tako to se klikne levim tasterom mia na nju. Nakon izbora
ikone, ispod palete sa alatima pojavljuju se i dodatne opcije za rad, koje se razlikuju u
zavisnosti od toga koja je ikona izabrana. Dodatne opcije za svaki od izabranih alata biraju
se tako to se klikne na eljenu opciju levim tasterom mia.
master:class
kompjuterski centar Windows
-------------------------------------------------------------------------------------------------------------
10.1. Crtanje olovkom
10.3. Sprej
10.4. Brisanje
10.11. Selektovanje
Kada smo zavrili sa radom i elimo da snimimo sliku, potrebno je da se izabere padajui
meni File i opcija Save (ili opcija Save As). Opcija Save snima sliku preko ve postojeeg
imena - dakle snima samo promene na slici u istom fajlu. Opcija Save As nudi nam da
snimimo sliku pod drugim imenom. Ukoliko naa slika jo nije snimljena, dakle prilikom
prvog snimanja, i za opciju Save i Save As otvara se isti prozor.
Ukoliko naa slika ve ima neko ime, opcija Save ne otvara nikakav novi prozor, ve samo
presnimi izmene na slici preko ve postojeeg imena, dok opcija Save As otvara dijalog
prozor. U ovom prozoru bitno je da se navede ime slike koju snimamo i lokaciju - mesto
gde e se ona snimiti. Ime slike se navodi u polju File Name, gde se, vidi ime
UNTITLED.BMP. Tu je potrebno ukucati ime koje elimo da damo naoj slici. U polju
Save In potrebno je da se izabere putanja - da se odredi folder u kome e slika biti
sauvana. Moe se uoiti da fajlovi koji se naprave u Paint-u (slike) imaju ekstenziju
BMP (bitmapirane slike).
Kada se navede ime slike i putanja gde elimo da snimimo tu sliku, potrebno je da se
klikne na dugme Save. Nakon smimanja, u naslovnoj liniji, umesto naziva UNTITLED,
pojavljuje se ime koje smo dodelili slici.
Ukoliko elimo da otvorimo sliku koju smo ranije napravili i snimili na disk, potrebno je
da se iz menija File izabere opcija Open.
master:class
kompjuterski centar Windows
-------------------------------------------------------------------------------------------------------------
Ovaj prozor je slian kao i prozor za snimanje slike. Potrebno je izabrati lokaciju gde se
nalazi naa slika (polje Look in), a zatim, sa liste fajlova, koja e se pojaviti ispod ovog
polja, klikom na ime eljenog fajla izabrati snimljeni fajl (pri emu se njegovo ime unosi i
u polje File Name) i kliknuti levim tasterom mia na dugme OK.
Najbri nain da se obrie cela slika je izbor padajueg menija Image i opcije Clear
Image. Opcija za brisanje cele slike nije dostupna ukoliko se radi nad selektovanim delom
slike.
master:class
kompjuterski centar Windows
-------------------------------------------------------------------------------------------------------------
11. WORDPAD
Windows u sebi ima i program koji slui za unos i obradu teksta. To je aplikacija
WordPad (Slika 18.). WordPad je samo jedan skroman program koji treba da poslui kao
poetak uenja rada na monijim i naprednijim programima, tek toliko da se korisnici
uvedu u samu problematiku rada sa tekstom, i to treba imati u vidu prilikom njegovog
korienja i sagledavanja njegovih opcija.
Slika 18.
Na prozoru aplikacije mogu se uoiti svi ve opisani elementi: naslovna linija, u kojoj se
nalazi naziv dokumenta sa kojim se radi (trenutno pie Document, poto dokumentu sa
kojim se radi jo nije dato ime - nije snimljen) i naziv aplikacije - WordPad; linija
Standard menija (Slika 19.) linija Formatting menija (Slika 20.) sa dostupnim opcijama,
radni prostor aplikacije i statusna linija.
Radno polje podeljeno na tri dela: najvei deo predstavlja radni prostor aplikacije - deo
ekrana na kome unosi tekst. Iznad prostora za unos teksta nalaze se dva reda sliica -
ikona, pomou kojih se moe bre dolaziti do pojedinih opcija za ureenje teksta, koje se
ee koriste.
master:class
kompjuterski centar Windows
-------------------------------------------------------------------------------------------------------------
11.2. Podeavanje stranice
Pre nego to se pone sa radom potrebno je podesiti veliinu stranice sa kojom se radi,
orjentaciju papira i veliinu margina. Ova podeavanja se izvode tako to se izabere meni
File i opcija Page Setup, opcije su iste kao i PAINT-u.
Slika 19.
Slika 20.
1. Klikne se desnim tasterom mia na povrinu gde nema ikona na Desktop-u i kada
se pojavi roletnica, izabere se opcija New i u sledeem meniju, opcija Shortcut
klikom na njeno ime, startuje se Wizard (arobnjak) koji e nam pomoi u
kreiranju preice.
2. Klikne se desnim tasterom mia na neki program u okviru START menija i u
roletnici izabere se opcija Create Shortcut, zatim se pojavljuje preica tog
programa na Desktop-u.
Drugi program koji je jako bitan za higijenu vaeg hard diska se zove disk defragmenter.
Kada esto instaliramo i deinstaliramo programe glava hard diska zapisivae podatke na
onaj deo diska koji joj je najblii ili najdostupniji. Vremenom se deava da podaci jednog
programa budu razbacani po hard disku to naravno usporava uitavanje tj. pokretanje tog
programa. Takoe deava se da se izmeu podataka uglavi i deo neiskorienog prostora.
Defragmenter vri ienje i pravi raspored tako to to grupie podatke jednog programa i
izbacuje neiskorieni prostor na kraj harda.
master:class
kompjuterski centar Windows
-------------------------------------------------------------------------------------------------------------
Slika 21.
Defragmentacija diska ume da traje dugo zato je najbolje da je pokrenete kada ste sigurni
da vam kompjuter nee trebati u skorije vreme. to ee budete radili defragmentacije ona
e bre tei.
master:class
kompjuterski centar Windows
-------------------------------------------------------------------------------------------------------------
14. WINDOWS MEDIA PLAYER
Preko raunara mogue je gledati filmove, sluati muziku sa CD-a, a mogue je i sluanje
radija preko interneta. To se sve radi pomoi jednog programa koji se zove Windows
Media Player (Slika 22.). Kada ubacimo muziki CD u CD-ROM ovaj program e se
automatski startovati i pustiti prvu pesmu sa CD-a.
Slika 22.
Now playing ono to trenutno puta Win player. Ukoliko sluate muziku moete
ukljuiti View Visualizations i odabrati neku od zanimljivih ara koja e se pojaviti na
Win player ekranu i menjati, pratei muziku tj. ritam.
Media guide slui da preko interneta potraite najnovije ili najzanimljivije medijske
fajlove. Dakle muziku, film itd.
CD audio daje spisak svih pesama sa audio CD-a koji je ubaen i mogunost da
presnimite te pesme na svoj hard disk pomou komande Copy music koja se nalazi ispod
Title bar-a.
Media library daje vam pregled svih audio i video fajlova koji se nalaze u vaem
raunaru.
Radio tuner ukoliko ste prikaeni na Internet odavde moete sluati radio. Pronalazi
radio stanice na Internetu.
Skin chooser ako vam je dosadan trenutni izgled vaeg plejera moete ga promeniti
pomou skin-ova.
master:class
kompjuterski centar Win Basics
-------------------------------------------------------------------------------------------------------------
WORD
1. UVOD OSNOVNE OSOBINE WORD-A
Microsoft Word je jedan od najee korienih programa za unos i obradu
(korekciju i formatiranje) teksta, tzv. tekst procesor. Pored toga, Word korisniku prua
mogunost kreiranja i obrade tabela, kao i povezivanje i ukljiivanje objekata drugih
formata (iz drugih aplikacija) u tekst i njihovo prilagoavanje dokumentu koji se kreira.
Izvrava se u Windows okruenju, to znai da se ne moe koristiti ukoliko pored njega
nije instaliran i operativni sistem Windows. Za korienje ovog programa nije neophodno
predznanje o raunarima, osim da znamo kako se ukljuuje. Takoe, nije neophodno
predznanje o operativnom sistemu Windows, ali bi znatno pomoglo kada bi bili upoznati sa
stvaranjem foldera (direktorijuma), radom sa fajlovima i disketama.
Danas je poznavanje MsWord-a veoma bitno, jer su programi za obradu teksta
pomou personalnih raunara i uz korienje tampaa potpuno potisnuli iz upotrebe
pisae maine. Glavna prednost nije u samom unosu, ve u mogunostima naknadnih
izmena, dopuna i osmiljavanja teksta.
Microsoft Word pripada Microsoft Office paketu, u koji pored njega spadaju i MsExcel,
MsPower Point, MsAccess i MsOutlook.
Na vrhu ekrana nalazi se Titlebar (linija naslova). Na njoj se sa leve strane nalazi
ime programa i naziv dokumenta koji je trenutno otvoren (npr. Microsoft Word- plan
rada). Sa desne strane se nalaze tri kvadratia koja imaju sledee uloge:
slui da se prozor minimizira, tj. smesti u Taskbar. Time se raunaru ukazuje da
nismo zavrili rad u ovom programu, ve da elimo da ga na kratko napustimo da bi
eventualno odradili neki drugi posao (npr. startujemo CD plejer da bi sluali muziku dok
kucamo tekst). Tako raunar nee zatvoriti program nego e ga samo privremeno uiniti
neaktivnim i smestiti u Taskbar. Ponovo emo ga aktivirati jednostavnim klikom na natpis
MicrosoftWord u Taskbar-u.
slui da se prozor umanji tako da ne pokriva ceo ekran. Kada kliknemo na ovaj
kvadrati uoiemo da se, pored smanjenja prozora, umesto njega pojavljuje drugi
kvadrati koji ima funkciju da vrati prozor na prvobitnu veliinu. Novi kvadrati izgleda
ovako:
master:class
kompjuterski centar Win Basics
-------------------------------------------------------------------------------------------------------------
slui da zatvori program. Kada kliknemo na ovaj kvadrati nestaje prozor i poinje
procedura zatvaranja programa koja traje nekoliko sekundi.
Na Slici 4 je prikazan prozor u normalnom stanju sa svojim osnovnim elementima.
Linija naslova
(Titlebar)
Glavni meni
Standard Toolbar
Format Toolbar
Vertikalni
Horizontalni scroll
Kursor lenjir
Vertikalni
lenjir
Draw Toolbar
Statusna linija
Ima ih devet: File, Edit, View, Insert, Format, Tools, Table, Window i Help, od kojih File,
Edit, View i Help sadre sve Windows aplikacije, dok su ostali karakteristini za tekst
procesore. Raspoloive opcije u meniju su zatamnjene, dok su neraspoloive (neaktivne)-
osvetljene. Kratak pregled svih opcija iz glavnog menija date su na kraju ovog poglavlja.
Ispod glavnog menija nalazi se Toolbar, tj.linija sa alatima-ikonama pomou kojih se
mogu bre izvriti neke od komandi iz odgovarajueg menija. Toolbar-ovi su podeljeni po
nameni komandi koje se izvravaju i zato nije neophodno da
svi budu prikazani u prozoru, ve se ukljuuju po potrebi.
Pomou komande Toolbars iz View menija otvara se padajui
meni sa listom Toolbar-ova. eljeni Toolbar se ukljuuje
pritiskom levog tastera miana njegov naziv, pri emu se
ispred njega pojavi ikonica-
Slika 6. Pozivanje eljenog Toolbar-a
master:class
kompjuterski centar Win Basics
-------------------------------------------------------------------------------------------------------------
Drugi nain za poziv eljenog Toolbar-a je kada se klikne desnim tasterom mia na
liniju glavnog menija i onda u meniju koji se pojavi oznai naziv eljenog Toolbar-a.
Svaka komanda ima svoju podrazumevanu vrednost koja se menja pritiskom mia na
njenu ikonicu. Kada se pokaziva mia nadnese iznad odreene ikonice, posle izvesnog
vremena se pojavi objanjenje komande (ScreenTip).
Linije alatki (Toolbar-ovi) koje se najee koriste su Standard Toolbar i Formatting
Toolbar. Pregled znaenja ikonica u ovim Toolbar-ovima bie dat na kraju poglavlja.
Osnovni i najvei deo prozora zauzima prozor dokumenta u kome se kuca tekst
(bela povrina u obliku lista papira koja predstavlja ekvivalent papiru u pisaoj maini).
Postoji vie naina prikaza dokumenta u prozoru programa koji se nalaze u opciji View
glavnog menija, ali oni e biti objanjeni u kratkom prikazu svih podopcija glavnog
menija.
Kada je rad zavren, prozor programa se zatvara izborom opcije File iz glavnog
menija i njegove podopcije Exit ili pritiskom levim tasterom mia na taster
gornjem desnom uglu.
GLAVNI MENI
Glavni meni se sastoji iz devet delova (File, Edit, View, Insert, Format, Tools, Table,
Window, Help) u kojima se nalaze skoro sve naredbe koje u ovom programu moemo
koristiti. Sada e se dati kratki prikaz emu slui svaki od delova glavnog menija:
2. Edit deo glavnog menija koji koristimo kada elimo da kopiramo ili
premetamo obeleene blokove teksta, da ponitimo poslednju naredbu,
ili pojam koji se vie puta pojavljuje u dokumentu zamenimo drugim
pojmom...
4. Insert ovaj deo glavnog menija se koristi kada elimo da ubacimo neki
objekat (na primer sliku, tabelu, broj stranica itd.) u dokument.
master:class
kompjuterski centar Win Basics
-------------------------------------------------------------------------------------------------------------
Break ovu naredbu koristimo za prelom stranice, sekcije ili kolone. Ovde se
re prelom koristi kao argon, a oznaava elju da zavrimo rad u tekuoj
stranici (sekciji ili koloni) i zaponemo novu stranicu (sekciju ili kolonu).
Page numbers ovu naredbu koristimo kada u dokument elimo da unesemo
brojeve stranica. Dok kucamo tekst, program, za sebe, razlikuje stranice, ali ih
ne numerie. Zato je potrebno da pre tampanja numeriemo stranice.
Date and Time pomou ove naredbe se ubacuje datum i vreme u dokument.
Auto Tekst pomou ove naredbe u dokument se unose fraze koje su tematski
razvrstane u podmeniju ove opcije.
Symbol kada elimo da, u dokumentu, upotrebimo neki simbol koji se ne
moe otkucati na tastaturi (na primer , , , , , , ), koristimo ovu
naredbu.
Comment pomou ove naredbe, na oznaenom mestu u dokumentu, unosimo
komentar.
Footnote pomou ove naredbe, na oznaenom mestu u dokumentu, unosimo
fusnotu.
Index and Tables ovu naredbu koristimo kada elimo da Word automatski
unese sadraj dokumenta u isti ili kada elimo da napravimo spisak indeksa (u
poslednje vreme, skoro svaka knjiga, na kraju, ima spisak bitnih pojmova,
poreanih abecednim redosledom i sa brojem stranica na kojima se pominju).
Picture pomou ove naredbe u dokument se unosi slika (iz galerije Word-a,
neka naa slika, grafik itd).
Text box pomou ove naredbe se u dokument unosi okvir u koji se ukucava
tekst.
6. Tools ovaj deo glavnog menija se koristi kada se ele podeavati parametri Microsoft
Word-a, napraviti ili pozvati neki makro, podesiti da kompjuter sam ispravlja este greke
koje se prave prilikom kucanja, da se gramatiki i pravopisno proveri tekst kucan na
engleskom, da se izvri zatita dokumenta ili da se pogleda statistika vezana za dokument.
STANDARD TOOLBAR
NEW - kada kliknemo na ovu sliicu otvaramo novi dokument (prazan list papira).
Preica sa tastature za ovu naredbu: CTRL +N.
OPEN - kada kliknemo na ovu sliicu otvaramo postojei dokument (neki dokument
koji smo ranije otkucali i sada hoemo da ga pregledamo ili preuredimo).
Preica sa tastature za ovu naredbu: CTRL+O.
SAVE - kada kliknemo na ovu sliicu vrimo periodino snimanje promena koje smo
uinili u dokumentu (bitno je da povremeno primenjujemo ovu naredbu kako nas ne bi
iznenadio nestanak struje ili pad Windows-a). Preica sa tastature za ovu naredbu:
CTRL+S.
CUT - kada kliknemo na ovu sliicu vrimo premetanje oznaenog teksta u Clipboard
(ovu naredbu zajedno sa naredbom Paste koristimo za premestanje teksta sa jednog na
drugo mesto). Preica sa tastature za ovu naredbu: CTRL+X.
COPY - kada kliknemo na ovu sliicu vrimo kopiranje oznaenog teksta u Clipboard
(ovu naredbu zajedno sa naredbom Paste koristimo za kopiranje teksta na drugo mesto).
Preica sa tastature za ovu naredbu: CTRL+C.
COLUMNS - kada kliknemo na ovu sliicu biramo u koliko kolona elimo da kucamo
tekst ili da oznaeni tekst smestimo u odreeni broj kolona. Nema preicu sa
tastature.
SHOW/HIDE - kada kliknemo na ovu sliicu dobijamo oznake pomou kojih Word
raspoznaje pasuse, sekcije, rei... Ponovnim klikom se iskljuuje ova opcija.
Preica sa tastature za ovu opciju: CTRL+*.
ZOOM - ovde se vri izbor uveanja ili umanjenja prikaza radnog lista u prozoru
ekrana. Za ovu opciju ne postoji preica sa tastature.
FORMATTING TOOLBAR
STYLE - ovde se vri izbor stila u kome se kuca deo teksta (uobiajeno je da
se tekst kuca u stilu Normal, a naslovi u stilu Heading). Preica sa tastature:
CTRL+SHIFT+S.
FONT - ovde se vri izbor vrste slova koja elimo da upotrebimo
prilikom kucanja teksta.Preica sa tastature za ovu opciju: CTRL+SHIFT+F.
FONT SIZE - ovde se vri izbor veliine slova koja koristimo prilikom kucanja
teksta.Preica sa tastature za ovu opciju: CTRL+SHIFT+P.
FONT COLOR klikom na ovu sliicu, na oznaena slova primenjujemo boju koja
je prikazana na sliici. Strelica sa desne strane daje listu boja koja moemo primeniti na
slova.
master:class
kompjuterski centar Win Basics
-------------------------------------------------------------------------------------------------------------
2. UNOS I KOREKCIJA TEKSTA
2.1. TASTATURA
Na tastaturi se moe uoiti nekoliko delova: funkcijski deo, alfanumeriki deo, deo
za kontrolu kursora, numeriki deo i kontrolne lampice.
Taster Print Screen (odtampaj ekran) slui da se sadraj ekrana kopira u Clipboard -
privremenu memoriju Windows-a.
Taster Pause slui da se zaustavi neki program ili tekst koji brzo preleti preko ekrana i koji
se ne moe zaustaviti na neki drugi nain.
Na alfanumerikom delu tastature nalaze se tasteri za slova, brojeve i posebne znake, kao
i tasteri koji su vani za rad raunara.
Iznad tastera Enter nalazi se taster Backspace koji slui da se obrie jedan znak koji se
nalazi levo od pozicije kursora.
Taster Space (razmaknica) je taster najvee duine i njime se unosi jedno prazno mesto
(blank) u na tekst - komandu.
Taster, na kome se nalaze strelice levo i desno, zove se tasterom tabulacije i slui da se
unese uvlaenje za nov pasus, a u prozorima Windows-a on slui da se prelazi izmeu
ponuenih opcija menija (ako nije prikljuen mi).
Ispod tastera tabulacije nalazi se taster Caps Lock. On ima i svoju indikatorsku lampicu
koja svetli kada je ovaj taster pritisnut. Ovim tasterom se omoguava da se sva slova (ako
master:class
kompjuterski centar Win Basics
-------------------------------------------------------------------------------------------------------------
lampica svetli) kucaju kao velika (ako imamo vei deo teksta koji je potrebno ukucati
velikim slovima).
Ispod ovog tastera, a i ispod tastera Enter nalazi se taster Shift koji nam slui da dobijemo
drugi znak na tastaturi. Na primer, ako ne svetli lampica Caps Lock, onda se sve to
kucamo kuca malim slovima, ali ako pritisnemo taster Shift i neko slovo, onda se dobija
veliko slovo. Ako lampica Caps Lock svetli, onda se sve to kucamo kuca velikim
slovima, ali uz pritisak na taster Shift i slovo, dobija se malo slovo. Ako elimo da
napiemo, na primer, broj 1, onda moramo da pritisnemo samo taster na kome se nalaze
broj 1 i uzvinik, jer se broj 1 nalazi u donjem delu. Ali, ako elimo da ukucamo znak
uzvika, onda moramo da pritisnemo taster Shift i broj 1 jer se uzvinik nalazi u gornjem
delu. Prilikom korienja tastera Shift nije potrebno da se istovremeno pritiskaju taster
Shift i neki drugi taster, ve se jednostavno treba pritisnuti Shift i drati, pritisnuti
jedanput taj drugi taster i onda pustiti oba tastera (to je mnogo lake i sigurnije nego da
pokuate s istovremenim pritiskanjem).
Ispod tastera Shift, sa obe strane tastature, nalaze se tasteri Ctrl i Alt (kontrolni i
alternativni taster) koji sami po sebi nemaju nikakvu funkciju, ali imaju funkciju u
kombinaciji sa nekim drugim tasterima, to opet zavisi od konkretnog programa. Na
primer, pritisak na tastere Ctrl, Alt i taster Delete (istovremeno) izvrio bi resetovanje
raunara.
Taster Insert slui da se raunar prebaci u Insert mod. Dok ovaj taster nije pritisnut,
raunar se nalazi u modu prepisivanja (overtype, overwrite). Ako se vratimo u sredinu
neke rei i ponemo da kucamo novi tekst, onda se taj novi tekst prepisuje preko starog
teksta. Ako se pritisne taster Insert, onda se raunar prebacuje u Insert mod i onda se novi
tekst unosi izmeu slova u starom tekstu, a stari tekst se pomera udesno. Ispod tastera
Insert nalazi se taster Delete. Taj taster brie znak na kome se kursor trenutno nalazi, a
ostatak reda pomera za jedno mesto ulevo. Taster Home slui da se kursor sa bilo koje
pozicije u redu postavi na poetak tog reda. Taster End slui da se kursor, sa bilo koje
pozicije u redu postavi na kraj tog reda. Taster PageUp slui da se u nekim programima
(programi za obradu teksta), ukoliko tekst ima vie ekrana, pregleda sadraj ekrana iznad.
PageDown slui za pregledanje ekrana ispod.
Numeriki deo tastature na sebi ima brojeve koji se mogu koristiti ako svetli lampica
Num Lock (ako je pritisnut taster Num Lock). Ako ovaj taster nije pritisnut, onda se
dobijaju takoe tasteri za kontrolu kursora. Ovo ponavljanje odreenih tastera napravljeno
je zbog ranijih tastatura, koje nisu imale izdvojeni deo za kontrolu kursora, ve je to bilo na
numerikom delu.
master:class
kompjuterski centar Win Basics
-------------------------------------------------------------------------------------------------------------
~ ! @ # $ % ^ & * ( ) + _ |
` 1 2 3 4 5 6 7 8 9 0 = - \ Insert Home Page Num / * -
Up Lock
Tab
Q W E R T Y U I O P {
[
}
]
Del End Page
Down
7
Home
8
9
PgUp
+
Caps Lock A S D F G H J K L : 4 5 6
;
Ovom prilikom moramo da vodimo rauna jer je oblik pokazivaa mia, kada se nalazi
iznad teksta, slian obliku kursora(izgled pokazivaa mia: ;izgled kursora: ). Tada
lako moemo pogreiti i pomisliti da smo dovevi pokaziva mia na eljeno mesto doveli
i kursor na isto mesto i stoga ne kliknemo na levi taster mia. Zabluda! Kursor je ostao na
starom mestu. Greka moe biti jo`vea ako krenemo da vrimo neke izmene, jer e se
one izvriti na pogrenom mestu. Ovakve greke su u poetku este.
ta ako nas mrzi da koristimo tastaturu, a elimo da se prebacimo u neki deo dokumenta
koji nije prikazan na ekranu? Tada koristimo Scrollbar (horizontalni ili vertikalni kliza).
Pomeranje se vri ili korienjem strelica na krajevima klizaa ili kada se miem uhvati
sivo dugme koje se nalazi na klizau i pomera. Ovakvim pomeranjem svi delovi
dokumenta mogu postati vidljivi, ali kada pomou Scrollbar-a doemo do eljenog dela
dokumenta, nismo i kursorom doli do njega. Kursor je jo uvek na starom mestu i ne vidi
se na ekranu. Da bi ga prebacili sa starog na novo mesto potrebno je jo da doemo
pokazivaem mia na mesto na kom elimo da bude i kliknemo.
Izbor izmeu
dokumenta i
ablona
2.nain Novi dokument moemo otvoriti i pritiskom levim tasterom mia na ikonicu
Standard Toolbar-a ili kombinacijom (preicom) sa tastature Ctrl+N.
Bez obzira koji nain primenimo otvara se prozor koji ima isti izgled kao i prozor koji
dobijamo pri startovanju Word-a i omoguuje unos i obradu teksta.
master:class
kompjuterski centar Win Basics
-------------------------------------------------------------------------------------------------------------
3.1.2. OTVARANJE POSTOJEEG DOKUMENTA
Kada elimo da pregledamo, preradimo ili doradimo dokument koji smo ranije
napravili, moramo da ga otvorimo. Otvaranje dokumenta se vri sledeom procedurom:
Iz opcije File u glavnom meniju potrebno je izabrati podopciju Open. Sada se
pojavljuje Dialog Box, koji izgleda kao na sledeoj slici:
NAPOMENA: Umesto ova dva koraka ovaj Dialog Box moemo otvoriti i pritiskom
levim tasterom mia na ikonicu iz Standard Toolbar-a ili preicom preko tastature
pomou tastera Ctrl+O.
U vrhu Dialog Box-a nalazi se polje Look in (prev. pogledaj, potrai u). Najee se
u tom polju nalazi naziv foldera My Documents (to je upravo onaj folder u kome bi
trebalo da uvamo sve nae radove). U prostoru ispod ovog polja nalazi se itav spisak
fajlova i foldera koji se nalaze u folderu My Documents.
Ako se na fajl nalazi u ovom folderu doveemo pokaziva mia na njega i primeniti
dvoklik (ili oznaiti taj fajl pa kliknuti na taster Open u donjem desnom uglu Dialog Box-
a). Nakon toga e se na fajl otvoriti.
Ako se na fajl nalazi u nekom folderu u okviru foldera My Documents otvoriemo
ga jednostavnim dvoklikom na taj folder nakon to pokaziva mia dovedemo do njega.
Pojavie se sadraj tog foldera. Kad pronaemo eljeni fajl opet emo primeniti dvoklik
(ili ga oznaiti, pa Open) i otvoriti ga.
Ako dokument uopte nije u folderu My Documents, pokaziva mia emo dovesti do
strelice u desnom uglu polja Look in i kliknuti na nju. Strelica otvara padajui meni i
izgleda ovako: U meniju se nalazi lista foldera i memorijskih ureaja u kojima
moemo potraiti eljeni fajl (dokument). Postupak otvaranja dokumenta je isti kao u
prethodna dva sluaja.
master:class
kompjuterski centar Win Basics
-------------------------------------------------------------------------------------------------------------
Na primeru sa slike oznaen je 3 Floppy (A:). Klikom na ovo polje prikazae nam se
sadraj tog memorijskog ureaja, pa moemo otvoriti dokument koji se nalazi na disketi.
Svaki na rad u ovom programu moemo sauvati u raunaru, kako bi kasnije mogli
da ga pregledamo, doradimo ili preuredimo.
Ako pravimo novi dokument, Microsoft Word mu inicijalno daje ime Document1, to
nama ne odgovara. Ne odgovara nam, jer je praksa da dokumentima dajemo takvo ime na
osnovu kojeg odmah moemo znati kakav je njegov sadraj. Zato moramo da sauvamo
dokument pod nazivom i na mestu koje nama odgovara. Da bi to uradili moramo da
ispotujemo sledeu proceduru:
Iz opcije File u glavnom meniju potrebno je izabrati podopciju Save As. Pojavie se
Dialog Box.
NAPOMENA: Umesto ova dva koraka moemo da pritisnemo funkcijski taster F12 na
tastaturi.
Pri dnu Dialog Box-a se nalazi polje File name u kome se nalazi, najee, prvih
nekoliko rei iz naeg dokumenta. Te rei e biti oznaene plavom bojom ime nas raunar
navodi da je najbolje da prvo unesemo ime koje elimo da damo fajlu (dokumentu). Nije
potrebno obrisati oznaene rei, ve moemo odmah otkucati novo ime.
Svaki fajl se uva u odreenom formatu tj. kreiran je kao odreeni tip koji se bira u
listi Save as type. Kako mi radimo sa dokumentima u Wordu, u tom polju bi trebalo da se
nalazi - Word Document.
U vrhu Dialog Box-a nalazi se polje Save in (prev. sauvaj u). U njemu se nalazi
ime foldera u kome emo sauvati na dokument. Najee je to folder ili folder iz kog
smo poslednji put otvarali dokument. Ako nismo zadovoljni ponuenim folderom,
moemo ga promeniti na isti nain kao prilikom otvaranja postojeeg dokumenta.
master:class
kompjuterski centar Win Basics
-------------------------------------------------------------------------------------------------------------
Primetili ste da se u File meniju nalaze dve sline komande Save i SaveAs. Pri
prvom snimanju dokumenta aktiviranjem bilo koje od njih pojavie se isti Dialog Box, tj.
obe komande imae istu funkciju. Meutim, kada je dokument ve jednom snimljen a
zatim ponovo otvoren i na njemu izvrene neke promene, komande Save i Save As e
izvravati razliitu operaciju:
Save e zapamtiti izmenjen dokument pod starim, prvobitno datim imenom, ime
emo sauvati samo novu verziju dokumenta (nee otvarati Dialog Box);
Save As e zapamtiti novu verziju dokumenta pod novim imenom (koje e
zahtevati da upiemo u Dialog Box koji e se otvoriti), ali e istovremeno sauvati i staru
verziju dokumenta pod starim imenom.
Za poziv sledeeg dokumenta treba levim tasterom mia kliknuti na njegov naziv u
menju. Ovaj meni, takoe, prua mogunosti ureenja naina prikaza prozora dokumenata.
Izbor naina prikaza je slian kao kod Windows prozora na Desktop-u.
U gornjem bloku Window menija se nalaze komande:
New Window za otvaranje tekueg dokumenta u novom prozoru. To znai
da je isti dokument otvoren u dva prozora, i nazivu dokumenta je dodato :1 i
:2 to se vidi u Title bar-u. Sve promene u jednom se reflektuju i u prvom i
u drugom prozoru.
Arange all - za prikaz svih
otvorenih dokumenta u prozoru
programa, pod uslovom da prozori
dokumenata nisu minimizirani. Ova
opcija je korisna ako se obrauje
vie dokumenata i vri se kopiranje
ili premetanje iz jednog u drugi
(slika).
Veliina prozora se moe menjati, ako
se mi pozicionira na okvir prozora i
pokaziva je oblika dvostrane strelice
(kao kog gornjeg prozora). Takoe ako
su prozori manji od veliine prozora
aplikacije, mogu se pomerati kada je
pokaziva mia oblika etvorostrane strelice (kao kod donjeg prozora). Uvek je samo
jedan prozor aktivan i to onaj iji je Title bar oznaen.
Split - za deljenje prozora tekueg dokumenta na dva dela, to olakava
pregled i obradu teksta, ako je dokument veliki. Veliina prozora je
promenljiva i moe se regulisati pomou mia kada se pojavi pokaziva
prikazanog oblika. Potrebno je pozocionirati taster mia na liniju koja razdvaja
prozore i povui je drei pritisnut taster mia. Kada je prozor podeljen na dva
dela trea komanda je Remove Split, ime se postie ukidanje podele prozora i
vraanje na prvobitno stanje.
master:class
kompjuterski centar Win Basics
-------------------------------------------------------------------------------------------------------------
4. EDITOVANJE TEKSTA
Tekst u Word dokumentu se moe preurediti pomou mia koristei takozvanu Drag
and drop tehniku. Da bi se obavila operacija premetanja ili kopiranja prethodno treba
selektovati deo teksta koji se eli premestiti. Selekcija (oznaavanje) teksta se moe
izvriti na jedan od naina koje smo pominjali u poglavlju 2.3.
Na primer, ako elimo da premestimo red u otkucanom tekstu, procedura je
sledea:
1) Prvo je potrebno selektovati red koji elimo da premestimo (pomou tastature
ili mia, kako kome vie odgovara)
2) Zatim kliknuti na selektovani red i zadrati taster
3) Prevui red na novu lokaciju i pustiti taster.
Na ovaj nain izvrili smo premetanje reda. Istim postupkom moemo premestiti
bilo koji deo teksta, bez obzira da li se radi o jednoj rei, reenici, redu, pasusu, veem
delu teksta... Da bi posao bio laki, pri premetanju teksta pored pokazivaa mia (strelice)
pojavljuje se uspravna isprekidana crta (nalik kursoru) koja nam pokazuje gde e tekst biti
premeten.
Kopiranje se od premetanja razlikuje po tome to se selektovani tekst pojavljuje
na dva mesta posle obavljene operacije: na poetnoj i na izabranoj krajnjoj poziciji a kod
premetanja tekst se nalazi samo na krajnjoj poziciji. Za kopiranje je potrebno pre putanja
tastera mia kojim se prevlai selektovani tekst drati pritisnut taster Ctrl sa tastature koji
se puta posle putanja tastera mia.
Znai, ako elimo da napravimo kopiju celog kreiranog pisma potrebno je:
1) selektovati celo pismo na
izabrani nain (pomou mia
ili tastature)
2) kliknuti levim tasterom mia
na selektovani tekst i
zadrati taster
3) prevui sa pritisnutim
tasterom mia tekst na kraj
dokumenta, pritisnuti taster
Ctrl, pustiti taster mia, i
pustiti, taster Ctrl.
Za brisanje veih celina u tekstu najlake je prvo slektovati sve a zatim pritiskom na
taster Delete sa tastature, ili izborom EditClear opcije menija izvriti brisanje. Npr.
prekopirano pismo se moe izbrisati na sledei nain:
1. Pozicionirati se ispred prvog reda prekopiranog dela
2. Izvriti selekciju teksta do kraja dokumenta pomou mia ili na neki drugi
nain
3. Obrisati slektovani tekst (Delete ili EditClear)
master:class
kompjuterski centar Win Basics
-------------------------------------------------------------------------------------------------------------
5. FORMATIRANJE TEKSTA
Postupak je sedei:
1. Selektovati prvi red i izabrati u padajuem meniju font
Ariel, veliinu 16, i pritisnuti ikonicu ,
2. Selektovati ostatak naslova i ponoviti postupak, samo to treba izabrati font
Tahoma i veliinu slova 14,
3. Selektovati ime predavaa i pojedinano izabrati ikonicu za podvlaenje
rei, izabrati ikonicu da se iskose i pa izabrati plavu boju..
Izgled teksta posle primene raznih stilova podvlaenja je prikazan na slici levo, a izgled
teksta posle primene raznih efekata je prikazan na slici desno.
Slika 7. Kartica Character Spacing Slika 8. Lista animacija u kartici Text Effects
U tekst procesoru pod paragrafom se podrazumeva tekst izmeu dva znaka Enter.
Pri formatiranju pojedinih paragrafa neophodno je da se kusor nalazi u tekstu koji se
formatira ako tip poravnanja nije zadat unapred. Osnovno formatiranje se odnosi na
poravnanje teksta. Levo (desno) poravnanje - Align left (Align right) podrazumeva da je
tekst poravnat samo uz levu (desnu) marginu, a postie se pritiskom ikonice ( ) iz
Formatting Toolbar-a. Centralno poravnanje (Align center) se dobija izborom i pritiskom
ikonice iz Formatting Toolbar-a i podrazumeva da se tekst poravnava u odnosu na
vertikalnu osu stranice. Poravnanje teksta sa obe strane se postie, i uz levu i uz desnu
marginu (Justify) pritiskom ikonice . Tipovi poravnanja su opcioni, to znai da im se
jedan tip ukljui, drugi se iskljui. Za kucanje veih delova teksta najee se koristi
poslednji tip poravananja, levo poravnanje se najee upotrebljva za zaglavlja, centralno
za naslove, a desno npr. za datume i potpise u pismima. U dokumentu kola kompjutera
potrebno je:
Za detaljnije formatiranje
paragrafa moe se upotrebiti i
dijalog koji se dobija kada se
izabere FormatParagraph
opcije glavnog menija ili
pritiskom desnog tastera mia.
Ovaj dijalog je prikazan na slici i
oigledno je da ima strukturu
slinu kao dijalog Font. Znai u
donjem delu dijaloga se nalazi
prozor Preview za prikaz izgleda
paragrafa, a sastoji se iz dve
kartice. Prva kartica, Indents
and Spacing slui za definisanje
uvlaenja i razmaka izmeu
redova i paragrafa. Alignment
slui za definisanje tipa
poravnanja gde su u drop-down listi definisane sve iste opcije kao i u Toolbar-u.
Indentation opcija prua mogunost definisanja pozicije za levo (Left) ili desno (Right)
uvlaenje celog teksta ili specijalna uvlaenja prvog reda ili ostatka teksta definisanjem
veliine u cm u poljima gde pie 0 cm. Isto se moe obaviti u dokumentu pomou ruler-
a. Opcija Spacing omoguava definisanje razmaka ispred (Before) ili iza (After) reda u
paragrafu. U listi Line spacing prikazanoj na slici nabrojane su mogunosti za definisanje
proreda izmeu dve linije paragrafa. Po def. se koristi Single (jedan) koji zavisi od veliine
master:class
kompjuterski centar Win Basics
-------------------------------------------------------------------------------------------------------------
izabranog fonta u tekstu. Pritiskom na dugme Tabs otvara se novi dijalog za definisanje
pozicije Tab-ova izraeno u cm (slino se postie i sa ruler-om).
5.3. NABRAJANJA
Kartica Numbered osnovnog dijaloga sadri razne vrste lista sa rednim brojevima. One se
takoe mogu prilagoditi otvaranjem dijaloga
Customize Numbered List pomou dugmeta
Customize. Dijalog se ne razlikuje od
prikazanog Customize Bulleted List, osim to
se u gornjem delu nalazi blok Number format
u kom se moe izabrati stil nabrajanja (Number
Style), poetak nabrajanja (Start at) i Font.
.
Pomou ikonice Outside Border iz Toolbar-a otvara se blok
prikazan na slici levo za izbor naina uokvirivanja teksta. Svaka
ikonica ima svoj Screen tip koji objanava njenu funkciju i ona
sama ima oblik uokvirenog teskta koji se postie njenim izborom.
master:class
kompjuterski centar Win Basics
-------------------------------------------------------------------------------------------------------------
5.5. PRONALAENJE I ZAMENA TEKSTA (FIND,REPLACE I CHANGE
CASE)
Veliki dokumenti nisu vidljivi u jednom prozoru pa je oteano pronalaenje potrebnih
delova i rei u tekstu. Komada Find je veoma korisna u takvim situacijama. Ova komanda
se aktivira pomou EditFind opcije menija ili skraenice Ctrl+F. Pri tome se otvara
dijalog kao na Slici 9. Ovaj dijalog ima tri kartice od kojih se prva (Find) koristi za
pretraivanje teksta. Potrebno
je u polje Find what uneti
teksta koji treba pronai. U
prikazanom sluaju treba
pronai sva pojavljivanja rei
Word u kreiranom pismu.
Kada raunar pronae datu
re, ona e biti selektovana.
Slika 9.
Slika 11.
FilePage Setup opcija glavnog menija se koristi za definisanje izgleda strane pre
tampanja dokumenta. Dijalog koji se otvara pri izboru ove opcije se sastoji iz etiri
kartice. Prva kartica je Margins i njen izgled je prikazan na Slici 13.
Znak za prekid strane ili novu sekciju se ne tampa. Da bi postao vidljiv potrebno je
izabrati ikonicu Standard Toolbar-a.
Izgled znaka u tekstu je sledei: . Prelom sekcije se
brie tako to se prvo selektuje znak za prelom, a zatim pritisne taster Delete. Brisanjem
sekcije, briu se elementi formatiranja definisani za datu sekciju.
U polju Apply to iz liste, koja se dobija klikom levim tasterom mia na strelicu
na dole, mogue je izabrati deo teksta na koji e biti primenjena izrada vie
kolona (u zavisnosti od toga da li se dokumenat sastoji iz vie ili samo jedne
sekcije, ova lista e izgledati drugaije. Ukoliko se sastoji samo iz jedne sekcije
mogue je izabrati Whole document izabran broj kolona bie primenjen na
ceo dokument ili This point forward izabran broj kolona bie primenjen
samo na tekst koji sledi od pozicije na kojoj se u trenutku izbora nalazio
kursor. Ukoliko se dokument sastoji iz vie sekcija, umesto opcije Whole
document nudi se opcija This section izabran broj kolona bie primenjen
samo na tekuu sekciju
master:class
kompjuterski centar Win Basics
-------------------------------------------------------------------------------------------------------------
NAPOMENA: ne moraju sve sekcije biti formatirane na isti nain, naime, neke
mogu imati samo jednu kolonu, neke dve ili vie, tj. format se primenjuje samo na
onu sekciju u kojoj je pozicioniran kursor.
tikliranjem opcije Line Between postie se da izmeu kolona postoji linija
koja ih razdvaja, i koja je vidljiva i prilikom tampanja dokumenta.
Ukoliko se u listi Apply to izabere opcija This point forward otvara se
mogunost i definisanja da li e se viekolonski tekst nastaviti na prethodni deo
teksta ili e poeti na novoj strani (tikliranjem opcije Start new column
definie se da viekolonski tekst pone na novoj strani).
U delu Preview prikazuje se oblik teksta koji je izabran definisanjem
odreenih opcija. Najbolji nain uvebavanja i oblikovanja stranice je
postavljanjem razliitih opcija u datom dijalogu i proveravanje tog oblika u
delu Preview.
Postoji jo jedan nain za definisanje broja kolona u tekstu. Potrebno je kliknuti levim
tasterom mia na ikonicu Standard toolbar-a, pri emu, povlaenjem mia sa leve na
desnu stranu, otvara mogunost izbora broja kolona (Na slici je dat
primer izbora 3 kolone (3 Columns)). Ukoliko se kolone formiraju
na ovaj nain, MS Word automatski prelama svaku kolonu na dnu
strane i poinje novu kolonu, tako to premeta preostali tekst na
vrh strane.
Slika 20.
master:class
kompjuterski centar Win Basics
-------------------------------------------------------------------------------------------------------------
7.2. DODATNO FORMATIRANJE KOLONA U DOKUMENTU
Slika 21.
master:class
kompjuterski centar Win Basics
-------------------------------------------------------------------------------------------------------------
8. RAD SA TABELAMA
Najpre treba kliknuti levim tasterom mia na ikonu Standard Toolbar-a, pri
emu se na ekranu prikazuje mrea.
Zatim treba kliknuti levim tasterom mia na gornji
levi kvadrat i prevui pokaziva mia preko mree
zadravajui levi taster, tako da bude oznaeno
onoliko redova i kolona koliko je potrebno da tabela
sadri (npr. 3 reda i 3 kolone). Ispod mree uvek
postoji polje sa informacijom o tome koliko redova i
kolona je trenutno izabrano (3x3 Table).
Nakon definisanja veliine tabele taster mia treba
otpustiti. Nakon toga e u dokument biti uneta prazna
tabela koja sadri onoliko redova i kolona koliko je definisano.
Nakon kreiranja tabele, u nju je mogue uneti podatke. Da bi se tekst lake uneo,
potrebno je poznavati naine kretanja kroz tabelu.
Kretanje od jedne elije tabele do druge moe se vriti pomou mia jednim klikom
na izabranu eliju ili sa tastature pomou strelica i sledeih tastera:
Tab ili Ctrl+Down Arrow (strelica na dole) pomeranje kursora na sledeu eliju
(u susednu levu eliju)
Shift+Tab ili Ctrl+Up Arrow (strelica na pomeranje kursora na prethodnu eliju
gore) (u susednu desnu eliju)
Down Arrow (strelica na dole) pomeranje kursora na eliju ispod tekue
Up Arrow (strelica na gore) pomeranje kursora na eliju iznad tekue
Alt+Home ili Alt+7 na numerikoj tastaturi pomeranje kursora na prvu eliju u redu
Alt+End ili Alt+1 na numerikoj tastaturi pomeranje kursora na poslednju eliju u
redu
Tab na kraju poslednjeg reda Dodavanje novog reda na dnu tabele
NAPOMENA: Da bi se iz jedne elije prelo u eliju ispod nje, nikad ne treba pritisnuti
taster Enter, jer se na ovaj nain ne prelazi u eljenu eliju, ve se samo prelazi u novi red
iste elije.
Slika 24.
U toku rada esto je potrebno izvriti formatiranje veeg broja elija. Najbri nain za to je
selektovanjem svih elija koje treba formatirati, a zatim
izvriti formatiranje. Ukoliko su elije povezane, tj. mogu se
prikazati u jednom opsegu, onda se selektovanje vri tako to
se pozicionira na prvu eliju opsega i povlai miem u
eljenom pravcu ili istovremenim pritiskom tastera Shift i
klikom na dodatnu eliju, red ili kolonu. Na slici je prikazan
deo tabele u kome je selektovano vie elija.
Ako je potrebno selektovati jedan red, dovoljno je kliknuti levim tasterom mia na
nevidljivu liniju za oznaavanje, levo od tabele ali pored reda koji se eli oznaiti.
Celu tabelu mogue je selektovati ukoliko se najpre klikne miem na tabelu i primeni
kombinacija tastera Alt+5 na numerikoj tastaturi, pri emu je indikator Num Lock
iskljuen.
Red (kolona) ili cela tabela mogu se selektovati i kada se pozicionira u eljeni red
(kolonu), a zatim iz menija izabere opcija TableSelect Row (selektovanje reda),
TableSelect Column (selektovanje kolone) ili TableSelect Table (selektovanje cele
tabele).
Na slici je prikazana tabela iz prethodnog primera, ali iji je sadraj formatiran. Sadraj
kolona u tabeli je centriran, prva kolona i zaglavlje, su zadebljani i vertikalno centrirani.
To je postignuto primenom sledeih komandi:
1. Selektovane su sve kolone u tabeli i izvreno je centriranje njihovog sadraja pomou
ikonice .
2. Selektovana je prva kolona i njen sadraj podebljan pomou ikonice .
3. Selektovan je tekst u prvom redu (zaglavlje tabele) i izvreno njegovo vertikalno
centriranje (pomou komande Alignment izborom opcije Center Vertically) i
podebljanje (pomou ikonice ).
Pored sadraja elija, kao to je ve reeno, moe se formatirati i izgled samih elija,
odnosno tabele. Mogue je podeavati irinu i visinu elija, razmak izmeu kolona, okvire
i senke.
Za definisanje irine kolona i redova, potrebno je uraditi sledee:
Pozicionirati se u red ili kolonu koju treba formatirati (ili selektovati celu
tabelu, u zavisnosti od toga ta se eli formatirati), a zatim izabrati opciju
TableTable Properties (na ekranu se pojavljuje dijalog).
Dijalog se sastoji iz dve kartice.
Prva, Row, prikazana na slici, slui za formatiranje redova.
master:class
kompjuterski centar Win Basics
-------------------------------------------------------------------------------------------------------------
Polje Height of rows slui za podeavanje visine reda u kome se kursor nalazi
(tada e pored naziva polja biti dodat i broj reda, npr. Height of rows 3:,
ukoliko se kursor nalazi u treem redu). Ukoliko se selektuje vie redova pored
naziva polja bie dodat raspon u kome se ti redovi nalaze (npr. Height of rows
1-9, ukoliko su selektovani redovi od prvog do devetog). U polju Height of
rows moe se izabrati Auto (automatski se definie visina reda), At Least ili
Exactly (u polju At: mora se zadati visina reda u takama).
U polju Indent form left unosi se udaljenost tabele od leve margine. Ukoliko
se ekira (tiklira) polje Allow row to break across pages onemoguuje se
presecanje reda pri prelasku na sledeu stranu. Alignment slui za
pozicioniranje tabele (uz levu marginu Left, na centar strane Center ili uz
desnu marginu - Right). Ukoliko je na poetku kursor bio pozicioniran u
nekom redu, posle formatiranja tog reda mogue je prei na formatiranje
prethodnog (izborom opcije Previous Row) ili sledeeg reda (Next Row), a da
se pri tome ne izlazi iz dijaloga.
irina kolona i visina redova moe se podesiti i direktno, tako to se levi pokaziva
mia pozicionira na okvir izabrane kolone (reda), a zatim se, kada se pojave dve strelice,
povlai na levo ili desno (gore ili dole), ime se irina kolone (visina reda) menja.
Prilikom kreiranja nove tabele, svaka elija u tabeli bie uokvirena tankim okvirom.
Na tabelu se mogu primeniti razliiti okviri ili se oni mogu u potpunosti ukloniti. Okviri i
senke slue da se u tabeli izdvoje celine, naglase vaniji podaci, ili jednostavno da se
tabela vizuelno lepe uredi.
Za definisanje stila i debljine okvira elije ili cele tabele potrebno je u pomonom
meniju izabrati opciju Borders and Shading ili izborom opcije FormatBorders and
Shading glavnog menija. Tada se na ekranu otvara dijalog Borders and Shading koji se
sastoji iz tri kartice Borders, Page Border i Shading.
Slika 26.
master:class
kompjuterski centar Win Basics
-------------------------------------------------------------------------------------------------------------
Na Slici 27 vidimo primer tabele na koju su primenjeni izabrani okviri i senka.
Slika 27.
Tabele i sadraj u njima mogu se formatirati i pomou Tables and Borders Toolbar-a koji
se otvara ukoliko se na Standard Toolbar-u klikne na ikonicu ili se izabere opcija
ViewToolbars glavnog menija, i u njoj tiklira podopcija Tables and Borders. Pomou
ovog Toolbar-a mogue je odreivati vrstu, boju i debljinu okvira, boju elija, vertikalno
poravnanje, orijentaciju teksta, a mogue je izvriti i spajanje i deljenje elija, sortiranje,
sumiranje po redovima i kolonama. Dodatna opcija je i mogunost crtanja novih linija u
tabeli i to pomou ikone i mogunost brisanja postojeih, pomou ikone .
U okviru dijaloga Table Autoformat postoji deo koji slui za dodatno doterivanje
izabranog stila tabele- pritiskom na taster Modify dobijamo dijalog u kome moemo
definisati okvire- Borders, senke- Shading, vrste slova Font, boje - Color...
Drugi deo, Apply special formats to, definie da li se izabrani stil eli primeniti na prvu
(poslednju) vrstu Heading (Last) rows, kao i na prvu (poslednju) kolonu First (Last)
column.
Izborom formata Table Colorful 2 neformatirana tabela sa Slike30A dobie izgled
prikazan na Slici 30B.
RB SERIJSKI BROJ DATUM BROJ TEKUEG IZNOS
EKA IZDAVANJA RAUNA
GRAANA
1. 47663660 25.07.2001. 14412310 1000,00
2. 47663628 25.07.2001. 14412310 1000,00
3. 47341043 03.08.2001. 9015043 1000,00
4. 47341051 05.08.2001. 9015043 1000,00
5. 47350166 11.08.2001. 6029744 1000,00
UKUPNO 5000,00
Slika 30A.
Slika 30B.
master:class
kompjuterski centar Win Basics
-------------------------------------------------------------------------------------------------------------
8.9. BRISANJE I DODAVANJE REDOVA I KOLONA
Ukoliko ve postoji kreirana tabela, njoj se mogu dodavati novi redovi i nove kolone,
a mogu se i brisati postojei.
BRISANJE (DELETE)
Ukoliko je selektovana samo jedna elija ili opseg elija, ali ne i ceo red (kolona),
izborom opcije TableDelete Cells glavnog menija ili opcije Delete Cells pomonog
menija otvara se dijalog prikazan na Slici 31. Ovaj dijalog prua mogunost da se odredi
da li e se:
na mesto izbrisane elije (ili opsega elija) pomeriti u levo elije koje su trenutno sa
desne strane elije (ili opsega elija) koja se brie Shift cells left, ili na gore elije
koje su trenutno ispod elije koja se brie Shift cells up, ili
izbrisati ceo red (redovi) kojima selektovana elija (ili opseg elija) koja se brie
pripada Delete entire row ili cela kolona (kolone) kojima selektovana elija (ili
opseg elija) koja se brie pripada Delete entire column.
Ukoliko se u dijalogu sa prethodne slike odabere npr. opcija Shift cells up, poslednja
kolona u tabeli e izgledati kao na Slici 32.
U ve formiranu tabelu mogue je umetnuti (dodati) novu eliju (red, kolonu). Ovo
umetanje vri se na sledei nain:
Najpre je potrebno selektovati eliju (red, kolonu) ispred koje treba umetnuti novu
eliju (red, kolonu). Ukoliko se selektuje vie redova ili kolona, bie umetnuto isto
toliko novih redova odnosno kolona.
Za umetanje elije (reda, kolone) postoji vie naina:
1) izborom opcije glavnog menija TableInsert Cells za umetanje elija
(odnosno TableInsert Rows za umetanje redova ili TableInsert
Columns za umetanje kolona),
2) iz pomonog menija, izborom opcije Insert Cells za umetanje elija (odnosno
Insert Rows Above (Below) za umetanje redova iznad (ispred) oznaenog
reda ili Insert Columns to the Left (Right) za umetanje kolona levo (desno)
od oznaene kolone, ili
Ukoliko se kursor mia pozicionira ispod zadnjeg reda u tabeli i onda izabere opcija
Insert Rows na jedan od prethodno navedenih naina, na ekranu se otvara sledei dijalog
(Slika 33).
Slika 33.
Na Slici 34 prikazana je tabela iz koje je izbrisana poslednja kolona i u koju je umetnuta
jedna prazna kolona i jedan prazan red.
.
Slika 34.
esto je potrebno izvriti spajanje vie elija tabele u jednu ili deljenje jedne elije
tabele na vie elija.
master:class
kompjuterski centar Win Basics
-------------------------------------------------------------------------------------------------------------
Za spajanje vie elija u jednu najpre je potrebno selektovati elije koje se ele
spojiti, a zatim izabrati opciju TableMerge Cells glavnog menija ili Merge Cells
pomonog menija.
Za deljenje jedne (ili vie) elija najpre je potrebno selektovati ih, a zatim izabrati
opciju TableSplit Cells glavnog menija ili Split Cells pomonog menija, pri emu se na
ekranu otvara dijalog prikazan na Slici 35.
Slika 35.
Slika 36.
master:class
kompjuterski centar Win Basics
-------------------------------------------------------------------------------------------------------------
9. CRTANJE U WORD-U
Do sada smo Word pominjali kao program za unos i obradu teksta (tekst procesor).
Meutim, moemo primetiti da u njemu postoji jo mnogo funkcija koje nam mogu
obezbediti da nai dokumenti izgledaju lepo i zanimljivo. Jedna od takvih funkcija je
crtanje u Word-u.
Jedna slika ponekad moe da kae mnogo vie od teksta, da ga u potpunosti zameni.
Slike predstavljaju neizbean deo bilo kakvog veeg dokumenta. Radei u Word-u u
mogunosti smo da sami kreiramo svoja umetnika dela. Pogledajmo kakve nam alate
program nudi.
Da bismo crtali u Word-u najpre treba da otvorimo paletu alatki Drawing (Drawing
Toolbar), gde se nalaze sve alatke koje su nam za crtanje potrebne.U Poglavlju 1 objasnili
smo kako se pozivaju odreeni Toolbar-ovi.
Podsetimo se:
1) Iz opcije View glavnog menija izaberimo podopciju Toolbars, a zatim iz nivog
podmenija paletu Drawing (View Toolbars Drawing) ili
2) Desnim tasterom kliknemo na liniju glavnog menija i iz pomonog menija
izaberemo opciju Drawing.
Evo jo jednog naina: u Standard Toolbar-u postoji ikonica koja predstavlja paletu
Drawing i klikom na tu ikonicu paleta Vam se odmah i otvara.
U sva tri sluaja u dnu ekrana, iznad Taskbar-a pojavie se ista linija alatki:
Ova paleta (Toolbar) objedinjuje sve Word-ove alatke za crtanje. Pogledajmo emu
one slue:
Draw ovo dugme otvara padajui meni koji sadri funkcije za ureivanje i
upravljanje objektima na crteima. Objekte moemo grupisati, rotirati, umetati
u tekst.....
Select object omoguava izbor jednog ili vie objekata na crteu. Bira se
klikom na ikonicu .
master:class
kompjuterski centar Win Basics
-------------------------------------------------------------------------------------------------------------
AutoShapes sadri gotove oblike kao to su linije, osnovni oblici, razne
strelice, zvezde, natpisi, oblaii za tekst...Word nam nudi oko 130 takvih
unapred definisanih oblika koji su vie nego dovoljni ta veinu namena. Na
slici je prikazana podopcija Basic Shapes koja predstavlja neke osnovne gotove
oblike. Bilo koji od ovih oblika moemo preneti u dokument tako to emo
kliknuti na eljeni oblik, nakon ega e se u dokumentu pokaziva mia
pretvoriti u + . Sada samo treba kliknuti na mesto u dokumentu gde elimo da
ubacimo izabrani oblik i on e se tamo i pojaviti. Moemo mu menjati veliinu,
boju i sl. kao i svakom drugom objektu.
Line crtanje linija. Izbor ove alatke vri se klikom na ikonicu . Kada je
ikonica izabrana linija se dobija tako to se klikne mem na mesto gde elimo
da liniju zaponemo, a zatim, drei taster mia, doemo do mesta gde elimo
da liniju zavrimo. Sada jo samo pustimo taster i linija je gotova. Npr. jedna
linija moe izgledati ovako:
Arrow crtanje strelica. Strelice se crtaju isto kao i linije, ali se prethodno
mora izabrati alatka klikom na ikonicu .
Rectangle crtanje pravougaonika i kvadrata. Kada elimo da nacrtamo
Oval crtanje elipse i kruga. Postupak za crtanje elipse i kruga je isti kao kod
pravougaonika i kvadrata, samo moramo kliknuti na ikonicu . Znai, elipsu
crtamo samo miem a krug pomou mia i tastera SHIFT. Evo i primera:
master:class
kompjuterski centar Win Basics
-------------------------------------------------------------------------------------------------------------
Text Box omoguava kreiranje okvira u koje je mogue upisati tekst. Dobija
se klikom na ikonicu . Okvir se crta isto kao i pravougaonik, i u njega se
upisuje eljeni tekst. Moe se postaviti i unuter nekog objekta, bez obzira da li
je to gotov oblik ili neki koji smo mi nacrtali. Npr:
2 3 4
Ako meu njima nije ona boja ili nijansa koju elimo, kliknuemo na polje More
Fill Colors nakon ega e se pojaviti novi prozor u kome moemo birati nove boje ili
nijanse.
Polje Fill Effects prua nam mogunosti nijansiranja ( kartica Gradient), zadavanja
teksture (kartica Texture) ili kreiranja uzoraka odreene are (kartica Patterns).
Ako kliknemo na samu ikonicu dobiemo boju koja je trenutno aktivna (boja
ispod slike kantice).
Line Color boja linije. Klikom na strelicu ikonice dobiemo isti prozor
kao i kod opcije Fill Color, samo e se njima bojiti linije a ne objekti. Pri tome
master:class
kompjuterski centar Win Basics
-------------------------------------------------------------------------------------------------------------
e dodatna polja biti More Line Colors i Patterned Lines to znai da nee
biti kartica Gradient iTexture.
Arrow Style gotovi stilovi izgleda vrha strelice. Izbor se vri klikom na
Dovesti pokaziva
mia na Programs
i saekati par
trenutaka da se
pojavi novi meni
Dovesti pokaziva
mia na dugme
Start i kliknuti
Mesto za Logo
Excel-a
Excel
XP
Dovesti pokaziva
mia na Microsoft
Excel i kliknuti
Bitno je napomenuti da svaka ikonica ima dva dela: gornji deo ikonice je slika, a
donji naziv programa kojem je pridruena. ak se i iskusnim korisnicima raunara deava
da dovedu pokaziva mia na ikonicu i primene dvoklik, a da se program ne startuje, ve
umesto toga donji deo ikonice sa nazivom postane oznaen plavom bojom. Razlog za ovo
je vrlo jednostavan. Pokaziva mia je doveden na donji deo ikonice (deo sa nazivom), a
dvoklik nije dovoljno brzo uraen. Da, i brzina dvoklika ima veze (ona se podeava u
Control Panelu u delu Mouse). Raunar prema brzini dvoklika pravi razliku izmeu dva
uzastopna klika i dvoklika. Tako, kada je dvoklik sporo uraen, raunar misli da ste dva
puta kliknuli. Zato nam ovo pravi probleme? Zato to je Microsoft, vodei rauna o
komforu u radu, ostavio mogunost da se menjaju nazivi ikonica.
Jedan od naina da se nazivi menjaju je da jednom kliknete na ikonicu da postane
oznaena, a potom da izvrite jo jedan klik na naziv ikonice da bi se omoguila njegova
izmena.
Ako se sada vratimo na poetak strane, videemo da je pokaziva mia stajao na
nazivu i da je dvoklik sporo izveden. Povezujui ovve dve stvari zakljuek se sam namee:
program se nee startovati, ve e nam biti omogueno da menjamo naziv ikonice.
Da bi izbegli ovakve nelagodnosti, potrebno je stvoriti naviku da, kada se eli
startovati program pomou ikonice sa Desktop-a, pokaziva mia uvek dovedemo na gornji
deo ikonice (praktino na sliicu) i tek onda da primenjujemo dvoklik.
Dovesti pokaziva
mia na ikonicu i
primeniti dvoklik.
Kliknite na ovo
mesto da biste
postavili ikonicu u
Quick Launch Bar
Odreivanje mesta
ikjonici u Quick
Launch Bar-u
Slika 11. Postavljanje ikonice u Quick
Launch Bar
Slika 10. Vertikalna linija predstavlja mesto gde
e se ikonica nalaziti
Startovanjem Excel-a otvara se prozor u kome se izvrava aplikacija (slika 12). Slika
12 ne mora da bude identina onome to vidite na raunaru na kojem vebate ili radite.
Glavni krivac za sitne razlike, koje bi eventualno mogli da uoite je Microsoft, jer je
ostavio mogunost svakom korisniku da sam podeeva izgled prozora onako kako mu
odgovara. Stoga e prozor aplikacije biti identian slici 12 kod korisnika koji slabo ili
skoro uopte ne koriste Excel, a razliit kod korisnika koji ga intenzivno koriste (stepen
upotrebe Excel-a nije odluujui faktor, ali praksa pokazuje da korisnici koji intezivno
koriste ovaj program obino vre sitna doterivanja izgleda prozora).Izgeld prozora se
menja promenom mesta Toolbar-ova (linije sa alatima). Mogue je zatim postavljati nove
Toolbar-ove, ukloniti Status bar ili Formula bar, zatim ukloniti Greedlines (mreu
horizontalnih i vertikalnih linija koja se vidi u radnoj povrini) ili podeavati broj radnih
listova, itd. O ovome vie moete proitati u dodatku A.
U osnovnom prozoru je prikazana jedna prazna radna sveska. Radna sveska se sastoji
iz nekoliko radnih listova. Broj radnih listova radne sveske je obino tri, ali se on moe
menjati u zavisnosti od potreba korisnika. O ovome vie moete proitati u dodatku A.
Na vrhu ekrana nalazi se Titlebar (linija naslova). Na njoj se sa leve strane nalazi
ime programa i naziv dokumenta koji je trenutno otvoren (npr. Microsoft Excel
evidencija trokova). Sa desne strane se nalaze tri kvadratia koja imaju sledee uloge:
slui da se prozor minimizira, tj. smesti u Taskbar. Time se raunaru ukazuje da
nismo zavrili rad u ovom programu, ve da elimo da ga na kratko napustimo da bi
eventualno odradili neki drugi posao (npr. startujemo CD plejer da bi sluali muziku dok
kucamo tekst). Tako raunar nee zatvoriti program nego e ga samo privremeno uiniti
neaktivnim i smestiti u Taskbar. Ponovo emo ga aktivirati jednostavnim klikom na natpis
MicrosoftWord u Taskbar-u.
slui da se prozor umanji tako da ne pokriva ceo ekran. Kada kliknemo na ovaj
kvadrati uoiemo da se, pored smanjenja prozora, umesto njega pojavljuje drugi
kvadrati koji ima funkciju da vrati prozor na prvobitnu veliinu. Novi kvadrati izgleda
ovako:
slui da zatvori program. Kada kliknemo na ovaj kvadrati nestaje prozor i poinje
procedura zatvaranja programa koja traje nekoliko sekundi.
Linije sa alatima
Glavni meni
Standard i
Format
Lista sa
imenima elija Linija za unos
ili formula sadraja elije
elija je rezultat preseka
kolone i reda. Aktivna
elija je uvek istaknuta
podebljanim okvirom.
Radna povrina
Statusna
linija
Radni list
Slika 12. Izgled prozora Microsoft Excel-a
Ispod Titlebar-a nalazi se linija glavnog menija (slika 13), koji se sastoji iz
podmenija. U njima su smetene skoro sve komande za rad. O ostalim komandama vie
moete proitati u dodatku B.
Slika 13. Izgled glavnog menija
Dugmii sa desne strane glavnog menija imaju istu funkciju kao i dugmii sa desne
strane Titlebar-a, samo to se oni odnose na radnu svesku koja je trenutno aktivna.
Ispod glavnog menija nalaze se Toolbar-ovi. Na ovoj slici (slika 12) ih ima dva:
Standard i Format, ali ih moe biti i vie. Ova dva Toolbar-a su veoma pametno osmiljena
i iznose na pristupano mesto zaista najee koriene naredbe od strane veine korisnika.
Microsoft je ovim potezom napravio pun pogodak. Naime, iz raznih delova glavnog menija
je izvukao naredbe koje se esto koriste i smestio ih u Toolbar-ove. Na ovaj nain
korisnicima je olakan pristup naredbama i poteeni su pamenja gde se koja naredba
nalazi u glavnom meniju i postignuta je uteda u vremenu pristupa naredbi. Korisno je
napomenuti da u Toolbar-ovima nisu dati nazivi naredbi ve su im pridruene ikonice
(sliice). Da bi korisnik znao koja ikonica je pridruena kojoj naredbi dovoljno je da
dovede pokaziva mia na ikonicu i saeka par trenutaka da se pojavi Screen tip (uti
pravougaonik u kojem se nalazi kratko objanjenje).
Ako ste doveli pokaziva mia na neku ikonicu u Toolbar-u, a ScreenTip se ne
pojavljje, najverovatnije je ta opcija iskljuena. Da bi je ukljuili potrebno je da pratite
sledee korake:
1) Pokaziva mia dovesti na deo glavnog menija pod nazivom Tools i kliknuti (isti
efekat se moe postii ako pritisnete kombinaciju tastera Alt + T, na tastaturi).
2) U meniju koji se pojavi dovesti pokaziva mia na Customize i kliknuti (isti
efekat se postie pritiskom na taster C na tastaturi).
3) U Dialog Box-u pokaziva mia dovesti na jeziak Options i kliknuti (slika 14).
4) Pokaziva mia dovesti ili na kvadrati pored Show ScreenTips on toolbar ili
na sam naziv i kliknuti (sada bi trebalo da se u kvadratiu pojavi oznaka za
tikliranje)
5) Dovesti pokaziva mia na dugme Close i kliknuti.
Slika 14. Dialog Box Costumize Slika 15. Ukluivanje opcije ScreenTips
Ispod Toolbar-ova nalazi se Formula bar, koji se sastoji iz tri dela (slika 16).
Klikom na znak Ovde se prikazuje sadraj
jednakosti, aktivne elije. Na ovom
zapoinje proces mestu se moe unositi
Ovde se prikazuje sastavljanja formule sadraj u eliju (kako
referenca elije i lista i menja se izgled podaci tako i formule).
elija kojima su Formula Bar-a
dodeljena imena.
Klikom na znak jednakosti formula bar menja izgled tako to prvi deo prikazuje listu
funkcija koje se mogu upotrebiti za izradu formula, a u drugom delu se pojavljuju jo dve
ikonice za rad sa formulama (slika 17). Sastavljanje formula, kao i upotreba Formula bar-a
e se detaljnije obraditi u poglavlju 7.
Slika 17. Izgled Formula bar-a kada se zapone proces sastavljanja formule
Ispod Formula Bar-a nalazi se radna povrina (slika 18). Radna povrina se sastoji iz
mree elija. elije u Excelu predstavljaju osnovne objekte sa kojima se radi. U elije se
unose podeci bili (tekstualni, brojni ili datumi), a sve operacije koje se vre u Excel-u, vre
se nad elijama.
Radna sveska Excel-a se sastoji iz nekoliko radnih listova. Svaki radni list sastoji se
od 16,777,372 elija. U radnoj povrini prikazuje se samo deo od tih elija (veliina i
najveeg monitora nije dovoljna da prikae sve elije jednog radnog lista), i to onog
radnog lista koji je trenutno aktivan.
elije sa dobijaju kao preseci kolona i redova. Postoji 256 kolona i 65537 redova.
Zahvaljujui njima dobija sa impozantan broj elija u jednom radnom listu. Poto se radi o
velikim brojevima, a da bi korisnici mogli da ih razlikuju, uvedene su oznake za kolone i
redove, a reference za elije. Oznake kolona (A,B,C...) prikazane su u horizontalnom
zaglavlju iznad mree elija, dok su oznake redova (1,2,3...) prikazane u vertikalnom
zaglavlju levo od mree elija. Referenca elije se dobija tako to se spoje oznake kolone i
reda u ijem se preseku nalazi elija. Tako, na primer, elija koja se nalazi u preseku
kolone sa oznakom E i reda sa oznakom 7 ima referencu E7. Da se podsetimo: referenca
aktivne elije prikazuje se u prvom delu Formula bar-a (slika 16).
Ne slici 18 se vidi da se jedna elija razlikuje od ostalih po tome to joj je okvir
deblji od ostalih. To je aktivna elija.U Excel-u jedna elija uvek mora biti aktivna kako
bi program znao sa kojom elijom trenutno radi. Primera radi ako je aktivan elija sa
referencom A5 i mi na tataturi pritisnemo tastere 2 i 5, Excel e u eliju A5 upisati broj 25.
U Excel-u moe biti aktivno i vie elija istovremeno, ali barem jedna uvek mora biti
aktivna.
Desno od radne povrine nalazi se Vertikalni Scroll bar, koji slui za pomeranje
radnog lista po visini i za dovoenje razliitih njegovih delova u radnu povrinu.
Zaglavlje kolone G
Zaglavlje reda 13
elija
Glavni meni se sastoji iz devet delova (File, Edit, View, Insert, Format, Tools,
Table, Window, Help) u kojima se nalaze skoro sve naredbe koje u ovom programu
moemo koristiti. Sledi kratko objanjenja svih delova glavnog menija, kao i naredbi koje
se u njima nalaze:
1) File (Alt+F) kada se eli otvoriti nova ili postojea radna sveska, sauvati ili
odtampati rad, izvriti podeavanje pred tampu ili zatvoriti radna sveska, a da
se pri tome ne izae iz programa, koristi se ovaj deo glavnog menija:
2. Edit (Alt+E) Kada se eli kopirati ili premestiti sadraj elija, obrisati neki
opseg ili zameniti neki pojam drugim, kada se eli prei u drugi deo radne
sveske, pronai neki pojam u njoj ili ponititi nekoiko poslednjih naredbi, koristi
se ovaj deo glavnog menija (slika 23).
4. Insert (Alt+I) kada se u radnu svesku eli ubaciti nova elija, rad, kolona, ili
radni list, kada se eli ubaciti dijagram, slika, funkcija, komentar ili neki drugi
objekat koristi se ovaj deo glavnog menija (slika 28).
Cells slui da se na oznaenom mestu ubaci nova (jedna ili vie) elija.
Rows slui da se na oznaenom mestu ubaci novi (jedan ili vie) red.
Columns slui da se na oznaenom mestu ubaci nova (jedan ili vie)
kolona.
5) Format kada se eli promeniti visina reda ili irina kolone, zatim sakriti red ii
kolona, kada se eli naznaiti vrsta podataka u eliji ili promeniti stil, kada se
eli izgled podataka usloviti odreenim kriterijumima koristi se ovaj deo glavnog
menija (slika 31).
7) Data kada se ele sortirati podaci u listama, kada se eli izvriti filtriranje
podataka ili njihova validacija, kada se ele izraditi meuzbirovi ili
objedinjavanje podataka, kada se podaci ele grupisati, osveiti, napraviti Pivot
tabela ili u Excel uneti podaci iz nekog drugog programa koristi se ovaj deo
glavnog menija (slika 41).
New Window slui za otvaranje iste radne sveske u drugom prozoru kako
bi se istovremeno moglu pratiti razliiti delovi iste radne sveske.
Arrange slui da se na ekranu, u zasebnim prozorima, prikau sve
trenutno otvorene radne sveske.
Hide slui da se sakrije aktivna radna sveska.
Unhide slui da se skrivena radna sveska ponovo prikae na ekranu.
Split slui da se prozor Mocrosoft Excel-a podeli tako da se u njemu
istovremeno prikae vie radnih svezaka.
Freeze Panes slui da se u oznaenoj radnoj listi zamrznu zaglavlja kako
bi bila vidljiva bez obzira na to koji red, odnosnu kolonu radne sveske
dovedemo u radnu povrinu.
1;2;3,4 spisak trenutno otvoreni radnih svezaka pomou kojeg se moemo
prebacivati iz jedne sveske u drugu.
9) Help kada se eli dobiti pomo u radu koristi se ovaj deo glavnog menija (slika
46).
STANDARD TOOLBAR
Ikonica Opis
NEW kada kliknemo na ovu sliicu otvaramo novi dokument
(prazan list papira). Preica sa tastature za ovu naredbu: CTRL +N.
OPEN kada kliknemo na ovu sliicu otvaramo postojei dokument
(neki dokument koji smo ranije otkucali i sada hoemo da ga
pregledamo ili preuredimo). Preica sa tastature za ovu naredbu:
CTRL+O.
SAVE kada kliknemo na ovu sliicu vrimo periodino snimanje
promena koje smo uinili u dokumentu (bitno je da povremeno
primenjujemo ovu naredbu kako nas ne bi iznenadio nestanak struje
ili pad Windows-a). Preica sa tastature za ovu naredbu: CTRL+S.
PRINT kada kliknemo na ovu sliicu vrimo tampanje
dokumenta. Preica sa tastature za ovu naredbu: CTRL+P.
PRINT PREVIEW kada kliknemo na ovu sliicu dobijamo na
uvid kako bi radna sveska ili njen deo izgledao kada bi se odtampao.
Za ovu naredbu ne postoji preica sa tastature.
SPELLING kada kliknemo na ovu sliicu vrimo proveru
pravilnosti otkucanog teksta. Ovu naredbu ima smisla koristiti jedino
kada je tekst u radnoj svesci na engleskom jeziku. Preica sa tastature
za ovu naredbu: F7
CUT kada kliknemo na ovu sliicu vrimo premetanje oznaenog
teksta u Clipboard (ovu naredbu zajedno sa naredbom Paste
koristimo za premestanje teksta sa jednog na drugo mesto). Preica
sa tastature za ovu naredbu: CTRL+X.
COPY kada kliknemo na ovu sliicu vrimo kopiranje oznaenog
teksta u Clipboard (ovu naredbu zajedno sa naredbom Paste
koristimo za kopiranje teksta na drugo mesto). Preica sa tastature za
ovu naredbu: CTRL+C.
Ikonica Opis
PASTE kada kliknemo na ovu sliicu smeta se sadraj Clipboarda
na naznaeno mesto.Preica sa tastature za ovu naredbu: CTRL+V.
FORMAT PAINTER kada kliknemo na ovu sliicu primeniemo
format oznaene rei ili pasusa na tekst koji emo tek oznaiti.
Preica sa tastature: CTRL+SHIFT+C.
UNDO kada kliknemo na ovu sliicu ponitavamo poslednju
naredbu. Strelica sa desne strane daje listu naredbi koje moemo
ponititi. Preica sa tastature: CTRL+Z
REDO kada kliknemo na ovu sliicu vraamo ponitenu naredbu.
Strelica sa desne strane daje listu ponitenih naredbi koje moemo
vratiti. Preica sa tastature: CTRL+Y.
INSERT HYPERLINK kada kliknemo na ovu sliicu vrimo
pravljenje veze sa nekom Internet stranicom ili nekim fajlom na
raunaru. Preica sa tastature za ovu naredbu: CTRL+K
AUTOSUM kada kliknemo na ovu sliicu vrimo izbor opsega
elija koji emo koristiti za sabiranje. Zbir e biti prikazan u eliji
koja je bila aktivna u trenutku kada smo kliknuli na sliicu. Preica
sa tastature za ovu naredbu:
PASTE FUNCTION kada kliknemo na ovu sliicu vrimo izbor
funkcije iz Dialog Box-a koju elimo da koristimo u naoj formuli.
Preica sa tastature za ovu naredbu:
SORT ASCENDING, SORT DESCENDING kada kliknemo na
levu sliicu (Sort Ascending) vrimo sortiranje oznaenog opsega
prema abecednom reosledu, kada su u pitanj tekstualni podaci. Kada
su u oznaenom opsegu brojevi, vri se sortiranje od najmanjeg, ka
najveem broju. Kada su u oznaenom opsegu datumi, sortiranje se
vri od najdaljeg prema najbliem datumu. Kada kliknemo na desnu
sliicu (Sort Descending) sortiranje oznaenog opsega se vri
suprotno od navedenih redosleda. Za ovu naredbu ne postoji preica
sa tastature.
DRAWING kada kliknemo na ovu sliicu iznad statusne linije
pojavljuje se Drawing Toolbar. Sledeim klikom na ovu sliicu
Drawing Toolbar nestaje sa ekrana. Za ovu naredbu ne postoji
preica sa tastature.
CHART WIZARD kada kliknemo na ovu sliicu pojavljuje se
Wizard koji nas vodi kroz proces pravljenja dijagrama. Za ovu
naredbu ne postoji preica sa tastature.
ZOOM ovde se vri izbor uveanja ili umanjenja prikaza radnog
lista u prozoru ekrana. Za ovu opciju ne postoji preica sa tastature.
MICROSOFT EXCEL HELP kada kliknemo na ovu sliicu
pojavljuje se asistent (Microsoft Assistant), ija je uloga da nam
pomogne da reimo probleme nastale u toku rada. Preica sa tastature
za ovu naredbu: F1
FORMATTING TOOLBAR
Ikonica Opis
FONT - ovde se vri izbor vrste slova koja elimo da upotrebimo
prilikom kucanja teksta.Preica sa tastature za ovu opciju:
CTRL+SHIFT+F.
FONT SIZE - ovde se vri izbor veliine slova koja koristimo
prilikom kucanja teksta.Preica sa tastature za ovu opciju:
CTRL+SHIFT+P.
BOLD - kada kliknemo na ovu sliicu podebljavamo oznaena
slova. Preica sa tastature za ovu naredbu: CTRL+B.
ITALIC - kada kliknemo na ovu sliicu ukoavamo oznaena
slova. Preica sa tastature za ovu naredbu: CTRL+I.
UNDERLINE - kada kliknemo na ovu sliicu vrimo podvlaenje
oznaenog teksta. Preica sa tastature za ovu naredbu: CTRL+U.
ALINGN LEFT poravnava sadraj elije po levoj ivici. Preica
sa tastature za ovu opciju: CTRL+L.
CENTER poravnava sadraj elije tako da se svaki red nae na
sredini (podjednako udaljen od obe ivice elije). Preica sa
tastature za ovu opciju: CTRL+E.
ALIGN RIGHT poravnava tekst po desnoj ivici. Ako prvo
kliknemo na ovu sliicu, pa ponemo da kucamo tekst, kursor e se
postaviti na desnu stranu, a otkucana slova e se pomerati na levo.
Ako oznaimo eliju, pa onda kliknemo na ovu sliicu, videemo
samo kako se sadraj poravnava sa desne strane. Preica sa
tastature za ovu opciju: CTRL+R.
MERGE AND CENTER klikom na ovu sliicu vri se spajanje
oznaenih elija i poravnavanje sadraja po sredini. Preica sa
tzastature za ovu naredbu:
CURRENCY klikom na ovu sliicu vri se formatiranje
oznaenih elija tako da se sadraj u njima smatra novanim
vrednostima. Preica sa tastature za ovu naredbu:
PERCENT STYLE klikom na ovu sliicu vri se formatiranje
oznaenih elija tako da se sadraj u njima smatra procentualnim
vrednostima. Preica sa tastature za ovu naredbu:
COMA STYLE klikom na ovu sliicu broj u oznaenoj eliji
predstavlja se kao broj sa decimalnim takom. Preica sa tastature
za ovu naredbu:
INCREASE DECIMAL klikom na ovu sliicu broju u
oznaenoj eliji se dodaje jedna nula iza decimalne take. Tako e
broj 7.5 biti predstavljen kao 7.50; broj 2 kao 2.0; svakim sledeim
klikom na ovu sliicu dodajemo jo jednu nulu iza decimalne take.
Preica sa tastature za ovu naredbu:
DECREASE DECIMAL klikom na ovu sliicu broju u
oznaenoj eliji se oduzima jedna cifra iza decimalne take (prva
sa desne strane). Tako e broj 7.52 biti predstavljen kao 7.5; broj
2.4 kao 2; svakim sledeim klikom na ovu sliicu oduzimamo jo
jednu cifru iza decimalne take. Preica sa tastature za ovu
naredbu:
Ikonica Opis
DECREASE INDENT klikom na ovu sliicu vri se pomeranje
sadraja oznaene elije u desnu stranu. Preica sa tastature za ovu
naredbu:
INCREASE INDENT klikom na ovu sliicu
BORDER kada kliknemo na ovu sliicu uokvirujemo oznaeni
objekat (tekst, tabelu...). Strelica sa desne strane daje listu okvira
koje moemo primeniti. Nema preicu sa tastature.
FILL COLOR
FONT COLOR klikom na ovu sliicu, na oznaena slova
primenjujemo boju koja je prikazana na sliici. Strelica sa desne
strane daje listu boja koja moemo primeniti na slova. Nema
preicu sa tastature.
Microsoft Excel se kao i svi programi koji rade pod Windows-om, moe zatvoriti na
vie naina. Najee se upotrebljava dugme u desnom gornjem uglu prozora (slika 48).
Klikom na ovo dugme
zatvara se Excel
Potrebno je pokaziva mia dovesti na dugme u gornjem desnom uglu (na slici 48
zaokrueno crvenim krugom) i kliknuti. Ukoliko se sluajno klikne na dugme ispod njega
(na slici 48 oznaeno plavom bojom), zatvorie se radna sveska, dok e Excel i dalje ostati
otvoren. Zbog blizine ova dva dugmeta vrlo se lako moe napraviti greka (u brzini se
klikne na donje dugme), koja po nekada moe zbuniti korisnika.
Za koisnike koji vole da koriste menije, ostavljena je mogunost da Excel zatvore
naredbom Exit koja se nalazi u delu glavnog menija pod nazivom File. Da bi se program
zatvorio na ovaj nain mora se pratiti sledea procedura:
1) Dovesti pokaziva mia na deo glavnog menija pod nazivom File i kliknuti.
2) U meniju koji se pojavi, dovesti pokaziva mia na naredbu Exit i kliknuti.
Ukoliko se ova naredba u prvom momentu ne vidi, saekati par trenutaka da se
prikae ceo meni.
Svaki put kada se startuje Microsoft Excel (na jedan od naina opisanih u delu 1.1.)
automatski se pojavljuje prazna radna sveska i u Title bar-u (liniji naslova) pie Book1.
Praktino je nova radna sveska ve otvorena i spremna za rad.
U praksi se deavaju i situacije da se po zavretku rada u jednoj radnoj svesci otvori
nova, kako bi se odradio neki drugi zadatak. U takvim sluajevima nema potrebe zatvarati
Excel i ponovo ga startovati kako bi doli do nove radne sveske, samo je potrebno dovesti
pokaziva mia na sliicu New u Standard Toolbar-u (pogledati deo 1.2.1) i kliknuti. Nova
radna sveska se pojavljuje u radnoj povrini.
U kompanijama se za specifine potrebe poslovanja razvijaju tzv. Template-i. To su
radne sveske koje predstavljaju ablon (standard). U njih su uneene formule, tabele,
zaglavlja i druge stvari koje su potrebne da bi se vodilo poslovanje kompanije. Cilj ovih
ablona je da se utedi vreme i trud osoba koje koriste Excel, a koje bi esto morale da
prave radne sveske ija se razliitost ogleda jedino u uneenim podacima (dok su tabele,
formule i jo neki detalji isti). U Excel-u postoje ugraeni abloni, ali su oni naalost
prilagoeni potrebama poslovanja koje se razlikuje od domaeg. Zbog toga domae
kompanije prave sopstvene ablone.
Da bi se otvorio ablon kao nova radna sveska (o pravljenju ablona i njihovom
ugraivanju u Excel vie moete proitati u delu 5.1) potrebno pratiti sledeu proceduru:
1) Dovesti pokaziva mia na deo glavnog menija pod nazivom File i kliknuti.
2) U meniju koji se pojavi dovesti pokaziva mia na naredbu New i kliknuti.
Sada se otvara prozor kao na slici 50. Vidi se da postoje dva jezika: General i
Da bi se pregledala neka radna sveska, izvrile neke ispravke u njoj ili dodali novi
podaci, potrebno je da se prethodno otvori. Otvaranje radne sveske vri se prema sledeoj
proceduri:
3) U vrhu Dialog box-a postoji polje Look in (prev. gledaj u) u kojem se nalazi
naziv foldera koji je trenutno otvoren.
U ovom sluaju radnu svesku se trai u folderu My Documents (to je upravo onaj
folder u kome bi trebalo da se uvaju svi radovi).
U prostoru ispod Look in postoji itav spisak fajlova (pojam fajl predstavlja
objedinjeni naziv za radne sveske, dokumenta, slike, itd) i foldera koji se nalaze
u folderu My Documents.
a. Ako se radna sveska (fajl) nalazi u My Documents, otvara se tako to se
pokazivaem mia doe na nju i primeniti dvoklik.
b. Ako se radna sveska (fajl) nalazi u okviru nekog foldera u My Documents,
doi emo pokazivaem mia na taj folder i primeniti dvoklik. Sada e se u
polju Look in pojaviti naziv tog foldera, a u prostoru ispod e se prikazati
njegov sadraj. Kada pronaemo eljeni fajl doi emo pokazivalem mia
na njega i primeniti dvoklik.dokument e se potom otvoriti.
c. Ako se dokument uopte ne nalazi u folderu My Documents potrebno je
pokaziva mia dovesti na strelicu koja se nalazi u desnom uglu polja Look
in (slika 53) i kliknuti. Sada e se pojaviti lista foldera i memorijskih
ureaja (hard disk, CD Rom, Floppy disk i dr.) u kojima se moe traiti
eljena radna sveska (fajl). U listi treba pronai folder ili memorijski ureaj
na kom se nalazi eljena radna sveska i klikniti na njega. Zatim se
pojavljuje spisak u kojem se trai radna sveska i kada se nae primeni se
dvoklik, kako bi se otvorila.
U primeru sa gornje slike vidi se da je oznaen 3 Floppy (A:) (memorijski
ureaj) kako bi se otvorila radna sveska koja se nalazi na disketi.
2.3. UVANJE RADNE SVESKE
Kada se pravi nova radna sveska u Titlebar-u stoji natpis Book1 kao na slici 54.
3) Sada se pojavljuje Dialog box. U njegovom donjem delu (slika 55) postoji polje
File Name koje slui za definisanje imena radne sveske. Poto je naziv (Book1)
u ovom polju oznaen plavom bojom, dovoljno je samo da korisnik na tastaturi
otkuca eljeno ime.
4) Sledei korak je odreivanje mesta gde se eli uvati radna sveska. Preporuuje
se da to bude odgovarajui folder u okviru foldera My Documents, ali je to stvar
izbora korisnika. Kao to se vidi na slici 55, u vrhu Dialog box-a postoji polje
Save in (prev. uvaj u) u kojem stoji naziv foldera koji je trenutno otvoren. U
prostoru ispod dat je spisak svih foldera i fajlova koji se unjemu nalaze.
c. Ako se radna sveska eli sauvati u nekom drugom folderu koji se nalazi na
hard disku ili nekoj drugoj memorijskoj jedinici (npr. na disketi), potrebno
je pokaziva mia dovesti na strelicu u desnom uglu polja i kliknuti. Sada se
polavljuje lista foldera i memorijskih ureaja u kojima moemo uvati
radnu svesku. Kada naemo eljeni folder ili memorijski ureaj (npr. 3
Floppy (A:), kao na slici 56) potrebno je dovesti pokaziva mia na njega i
kliknuti. U velikoj beloj povrini prikazuje se spisak foldera i fajlova koji se
nalaze u prethodno optvorenom folderu ili memorijskom ureaju. Ukoliko
se ne eli ii dalje (da se otvara jo neki folder, to se radi na ve opisan
nain) dovoljno je kliknuti na dugme Save u donjem desnom uglu Dialog
box-a i radna sveska e biti sauvana na naznaenom mestu.
Posle primene naredbe Save As radna sveska e ostati otvorena i u Title bar-u (liniji
naslova) e se pojaviti njeno ime (npr. vezba, kao na slici 57).
U glavnom meniju, tanije njegovom delu pod nazivom File, pored naredbe Save
As, nalazi se i naredba Save. U emi je razlika izmeu ovih naredbi?
Kada se pravi nova radna sveska (da je u pitanju nova radna sveska, najleke je
utvrditi prema imenu koje je ispisano u liniji naslova: Book1, Book2 ... nova radna
sveska, svi ostali sluajevi se smatraju postojeom radnom sveskom) i eli odrediti njeno
ime i mesto gde e da se uva, tada izmeu ovih naredbi ne postoji razlika, jer e i jedna i
druga naredba imati istu funkciju (koja je opisana u prethodnim pasusima).
Kada se radnoj svesci dodeli ime i mesto gde se uva ove naredbe dobijaju razliite
funkcije.
Naredba Save As e u tom sluaju imati funkciju kopiranja. Kopiranja? Stvar je vrlo
jednostavna, Primenom ove naredbe program shvata da elimo da napravimo istovetnu
radnu svesku pod razliitim imenom (a moe i pod istim imenom, ali da se uva na drugom
mestu). Posle primene ove naredbe originalna radna sveska e biti zatvorena, dok e se u
radnoj povrini otvoriti njena kopija (koja je upravo napravljena). Ovo je veoma dobro
smiljena opcija. Moe se primeniti u sluajevima kada se u radnoj svesci ele izvesti neke
stvari za koje korisnik nije siguran da e ih dobro odraditi. Ukoliko ih ne odradi dobro nije
velika teta, jer je original ostao neteknut i uloeni trud nije propao. Drugi sluaj se javlja
kada je potrebno napraviti vie slinih radnih svezaka. Tada se napravi jedna, a ostale se
prave koristei ovu naredbu (tedi se na vremenu, jer se sve potrebne radne sveske ne
prave od poetka). Kopije se onda naknadno preureuju, shodno zahtevima.
Naredba Save u tom sluaju dobija funkciju snimanja uinjenih promena u radnoj
svesci. Ovo je veoma bitna funkcija iz dva razloga. Prvi razlog lei u tome to se po nekad
(iz razloga koji korisnicima i nisu toliko bitni da znaju) moe desiti da ili program ili
operativni sietem padnu. Tada sve to je uraeno od poslednjeg snimanja ostaje trajno
izgubljeno. Da se ovo ne bi desilo preporuuje se da se na svakih par minuta rada
primenuje ova naredba kako bi u nepredvienim okolnostima gubici bili to manji. Drugi
razlog je nae podneblje koje je sklono estim nestancima struje to izaziva nasilno gaenje
raunara i dovodi do istog efekta kao pad sistema (gubitak svih podataka koji nisu
snimljeni).
Naredba Save se nalazi i u Standard Toolbar-u (predstavlja je trea sliica, pogledati
deo 1.2.1.).
U prvom poglavlju (deo 1.2.) bilo je rei o aktivnoj eliji i referenci elije. Da se
podsetimo.
Radna sveska se sastoji iz radnih listova, a svaki radni list iz elija. U jednom
radnom listu postoji neto vie od 1 600 000 elija. elija je rezultat preseka kolone (ija
oznaka stoji u zaglavlju iznad radne povrine) i reda (ija oznaka stoji u zaglavlju levo od
radne povrine). Da bi i program i korisnik mogli razlikovati elije uvedene su reference.
Svaka elija na taj nain postaje jedinstvena i laka za razlikovanje. Referenca se dobija
tako to se spoje oznake kolone i reda u ijem se preseku nalazi. Shodno tome, elija koja
se nalazi u preseku pete kolone (oznaka ove kolone je E) i devetog reda (oznaka ovog reda
je 9) ima referencu E9.
U svakom radnom listu se koriste iste reference, ali program i korisnik znaju da
razlikuju iste refetence na razliitim radnim listovima zahvaljujui oznakama radnih listova
(jezici radnih listova se nalaze odmah ispod radne povrine, a aktivan je onaj radni list iji
je jeiak bele boje).
Kako bi se znalo u koju eliju (u nekim sluajevima i opseg elija) se unose podaci
ili primenjuje naredba, jedna elija (u nekim sluajevima i opseg elija) mora biti
oznaena. Oznaena elija se moe prepoznati po tome to je uokvirena debelim okvirom.
3.1. UNOS PODATAKA U ELIJU I EDITOVANJE TOKOM UNOSA
Podaci se u eliju unose koristei tastaturu. Nije to jedini nain za unos podataka.
Mogu se uneti i kopiranjem, premetanjem ili korienjem formula, ali je uobiajeno da se
to smatra specijalnim nainima unosa podataka i shodno tome se obrauju u zasebnim
temama.
Kada se koristi tastatura Excel ove podatke unosi u aktivnu eliju. Po zavretku
unosa podatka u aktvnu eliju, potrebno je da se pritisne taster Enter na tastaturi, kako bi i
program shvatio da je zavren unos podatka za tu eliju i aktivirao sledeu (u konkretnom
sluaju, eliju u istoj koloni samo jedan red ispod). Isti efekat se moe postii ako se
pokaziva mia odvede do neke druge elije i klikne. Tada e Excel shvatiti da je unos
zavren i aktivirati eliju na koju je korisnik kliknuo.
Tokom unoenja podataka est je sluaj da se napravi greka. Veina korisnika voli
odmah da je ispravi, kako kasnije ne bi zaboravili na nju.
Situacija tokom unoenja podataka dosta lii na poznatu situaciju kucanja teksta u
programu Microsoft Word. Naime, postoji uspravna crta (tzv. kursor) koja blinkuje i kada
se pritisne jedan alfa-numeriki taster na tastaturi odgovarajui karakter (naziv za broj,
slovo ili neki drugi znak) se pojavi na mestu blinkujueg kursora, dok se on pomera za
jedan karakter u desnu stranu. Shodno tome, za oekivati je da se uoena greka moe
ispravljati na isti nain kao i u Word-u. Na alost, kada korisnik uoi greku u toku unosa
podataka jedino to moe koristiti da ispravi greku jeste taster Back space sa tastature
(pogledati shemu tastature u dodatku C), kako bi obrisao sve karaktere od mesta gde se
nalazi kursor do uoene greke.
esta je pojava
greaka tokom Da bi se greka
unosa podataka ispravila potrebno
je orisati sve do
mesta geke
Slika 58. Unos podatka sa grekom u eliju Slika 59. Brisanje svih karaktera do mesta greke
Slika 60. Uneeni podatak nema greaka Slika 61. Unos je zavren i sledea elija je aktivna
Na gornjim slikama je upravo prikazan primer kako treba postupiti kada se uoi da je
tokom unosa napravljena greka.
Na slici 58 vidi se da je u eliji ija je referenca B4 (u budue emo je zvati samo
B4) zapoet unos rei Unoenje i da je tokom kucanja uinjena greka, tko to se sluajno
pojavilo slovo e. Da bi se ta greka ispravila jo tokom unosa, potrebno je etiri puta
(toliko karaktera ima do mesta greke, uklujui i njega) pritisnuti taster Back space na
tastaturi. Tako se dolazi do situacije prikazane na slici 59. Sledei korak je da se nastavi
unos podataka (slika 60). Kada se zavri unos elija B4 je i dalje aktivna i u njoj i dalje
blinkuje kursor. To znai da Excel jo nije shvatio da je unos zavren.
Da bi Excel shvatio da je unos zavren mora se pritsnuti taster Enter ili pokaziva
mia odvesti na neku eliju i kliknuti. Kada se pritisne taster Enter, Excel e shvatiti ta se
dogaa i aktivirae eliju B5 (slika 61). Drugi sluaj se razlikuje samo po tome koja e
elija biti oznaena, a bie ona na kojoj je je bio pokaziva mia kada je primenjen klik.
Korisniku se tokom unosa podatka u eliju (pretpostavka je da je elija prazna) moe
desiti i jedna vrlo karakteristina greka: da ustanovi da podatak unosi u pogrenu eliju.
Excel u takvim situacijama nudi vrlo elegantnu mogunost prekida unosa i brisanja svega
to je otkucano. Potrebno je samo pritisnuti taster Esc na tastaturi (slike 62 i 63).
Najlaki nain da se
Naknadno je ispravi greka je da
uoeno da se se pritisne taster Esc i
podatak unosi u tako izbrie sve to je
pogrenu eliju uneeno
Slika 62. Unos podatka u pogrenu eliju Slika 63. Pritiskom na taster Esc sadraj se brie
Kod unosa podataka treba znati da ukoliko aktivna (oznaena) elija sadri u sebi
neki podatak i korisnik pritisne neki alfa-numeriki karakter na tastaturi, prethodni sadraj
elije se brie i u njoj prikazuje otkucani karakter. Zato prilikom unosa treba voditi rauna
u koju eliju se eli uneti podatak.
Ovo nije tako loa mogunost kao to se u prvi mah moe zakljuiti. Naime, kada se
u neku eliju koja ve sadri neki podatak eli uneti neto drugo, nema potrebe prethodno
brisati sadraj elije, ve je samo oznaiti i zapoeti kucanje na tastaturi.
esto se deava da, kada se u eliju unosi neki tekstualni podatak, on bude iri od
irine elije. U takvim sluajevima korisnik se lako moe zbuniti i pomisliti da se jedan
deo tog podatka nalazi u drugoj eliji (slika 64).
Vertikalna crta
koja razdvaja
eliju B3 od
elije C3
Slika 65. Unos teksta u eliju C5 koja je prekrivena Slika 66. Sada je deo teksta elije B5 skriven
tekstom iz elije B5
Deo tekst elije B5, koji je prekrivao nekoliko elija, sada e biti skriven (ne moe se
videti jer irina elije nija dovojlna da ga prikae). Vertikalna crta koja postoji izmeu
elija B5 i C5, sada ukazuje da tekst "drugi tekst", pripada eliji C5.
Kako se podeava irina elije tako da se kompletan tekst u njoj moe videti obrauje
se u delu 6.2. Formatiranje kolona i redova.
Slika 69. Postavljanje kursora na mesto gde treba Slika 70. Proces ispravljanja podatka je zavren
uneti ispravku
Umesto tastera Enter moe se pritisnuti i taster Tab. Jedina razlika je u tome koja je
elija biti aktivna (oznaena) posle upotrebe ovih tastera. Posle primene tastera Enter bie
oznaena elija ispod, a posle tastera Tab elija sa desne strane.
Drugi nain se od prvog naina razlikuje samo po tome kako se ulazi u proces
ispravljanja podatka. Da bi se ispravio podatak potrebno je pokaziva mia dovesti na
povrinu elije i kliknuti. Na taj nain elija A2 postaje aktivna (oznaena). Sada je
potrebno pritisnuti taster F2 na tastaturi kako bi se kursor pojavio iza cifre 7 (slika 71).
U Excel-u postoji nekoliko vrsta brisanja. Mogu se brisati podaci u eliji ili
obeleenom opsegu. Mogu se brisati formati, komentari ili sve to istovremano. Na ovom
mestu e se govoriti o brisanju podataka, dok e o ostalim vrstama brisanja biti rei u
odgovarajuim poglavljima.
Da bi se obrisao podatak u nekoj eliji potrebno je ispratiti sledeu proceduru:
Na isti nain se vri i brisanje sadraja svih elija iz oznaenog opsega. O tome kako
se oznaava opseg elija govori se u sledeem delu.
Kretanje kroz radnu svesku predstvlja promenu aktivne (oznaene, obeleene) elije.
Ako je, primera radi aktivna (oznaena) elija B4 i korisnik dovede pokaziva mia na
eliju E8 i klikne, aktivirae (oznaiti) je. Za Excel to znai da se korisnik prebacio iz
elije B4 u E8.
Praktino, kretanjem po radnom listu oznaavaju se razliite elije i programu
ukazuje sa kojom od njih korisnik eli da radi.
U Excel-u sa kretanje kroz radnu svesku moe vriti uz pomo mia ili se koristiti
tastatura. Takoe, u ovom programu se moe oznaavati jedna ili grupa elija (tzv. opseg).
Tehnika oznaavanja opsega elija obrauje se u odeljku 6.
Ctrl + Home Pomera okvir sa bilo koje elije u radnoj svesci na eliju A1
Na slici 72 vide se jezici tri radna lista ("Evidencija radnog vremena", "Miroslav
Rai", "Jelena ari"; ovo su imenovani radni listovi kada nisu imenovani imaju nazive
Sheet1, Sheet2...). Aktivan je prvi radni list ("Evidencija radnog vremena") i njegov jeziak
je bele boje (ostali su sivi). Ukoliko je jeziak radnog lista na koji se eli prebaciti vidljiv u
traci tada je dovoljno dovesti pokaziva mia na jeziak i kliknuti. Prebacivanje sa jednog
na drugi radni list tada je izvreno. Primera radi, da bi se korisnik prebacio na radni list
"Miroslav Rai" dovee pokaziva mia na povrinu jezika i kliknuti.
Ovo je bio najjednostavniji sluaj kretanja po radnim listovima. esto se deava da
radna sveska ima vie radnih listova i da ne mogu svi jezici biti prikazani u ogranienom
delu trake koji je vidljiv. U tom sluaju koriste se dugmii levo od trake. Spoljni dugmii
slue da u vidljivom delu trake prikau jeziak prvog (slika 73) , odnosno poslednjeg (slika
Ako jeziak prvog radnog lista Slika 73. Dugme za dovoenje jezika
nije vidljiv klikom na ovo prvog radnog lista u vidljivi deo
dugme dovodi se u vidljivi deo trake sa jezicima
trake
74) radnog lista. Unutranji dugmii slue da se u vidljivi deo trake dovede jeziak
narednog (slika 75), odnosno prethodnog (slika 76) radnog lista.
Sada je za prelazak na neki od radnih listova koji se ne vide u traci trebalo dovesti
pokaziva mia na jedan od ovih dugmia (u zavisnosti od poloaja jezika radnog lista u
traci sa jezicima) i primenjivati klik na levi taster mia onoliko puta koliko je neophodno
da se jeziak pojavi u vidljivom delu trake. Kada se pojavi potrebno je dovesti pokaziva
mia na njegovu povrinu i kliknuti. Prelazak na eljeni radni list je izvren.
Kada se svi jezici radnih listova nalaze u vidljivom delu trake, dugmii nemaju
nikakvu funkciju (klikom na bilo koji od njih nita se nee deavati).
Pored tehnike kretanja po radnim listovima korienjem mia, postoji i tehnika
kretanja korienjem tastature. Kada korisnik eli da pree na naredni radni ist pritisne
kombinaciju tastera Crtl i PageDown. Kada eli da pree na prethodi radni list koristi
kombinaciju tastera Ctrl i PageUp. Ako korisnik ima potrebu da se prebaci na radni list
koji je od aktivnog udaljen za tri mesta sa desne strane (ovo se moe utvrditi gledajui
raspored jeziaka u traci za prikaz jeziaka radnih listova), onda e tri puta uzastopno
pritisnuti istu kombinaciju tastera (Ctrl i PageDown).
5. OBELEAVANJE OPSEGA ELIJA
1) Pokaziva mia se dovede na prvu eliju koja se eli obeleiti, tako da dobije
oblik belog krstia (slika 77).
2) Pritisne se i dri levni taster mia, i pomera pokaziva do poslednje elije koja se
eli obeleiti (slika 78). U toku pomeranja pokazivaa mia, program pokazuje
koje e sve elije biti obeleene (ve su obojene ljubiastom bojom).
3) Kada se pokaziva mia nae na poslednjoj eliji i ona bude obeleena, puta se
desni taster mia i primenjuje eljena naredba. Na slici 79 se moe videti da su
na obeleene elija primenjene dve naredbe. Jedna za ukoavanje slova (Italic) i
jedna za podebljavanje slova (Bold). Obe naredbe su primenjene klikom na
odgovarajue sliice u Formatting Toolbar-u (videti deo Formatting Toolbar)
Slika 77. Prva elija opsega koji se eli obeleiti Slika 78. Poslednja elija opsega koji se eli
obeleiti
Oblik crnog krstia se dobija kada se pokaziva mia postavi u donji desni ugao
obeleene elije (slika 81). Kada ima ovakav oblik moe se vriti pametno kopiranje
sadraja oznaene elije u susedne elije. No, o ovome e se govoriti u narednim
poglavljima.
Oblik strelice usmerene polulevo se dobija kada se pokaziva mia dovede na ivice
oznaene elije (Slika 83). Kada pokaziva ima ovakav oblik mogu se raditi dve stvari.
Prvo je da se primenom dvoklika moe prebacivati na krajnje elije u listi (kako na vrh i
dno liste tako poetak, odnosno kraj reda), o emu e biti rei u narednim poglavljima.
Druga stvar koja moe raditi je da premetanj sadraja oznaene elije u susedne, o emu
se govori u narednim poglavljima.
1) Dovesti pokaziva mia iznad elije A2, tako da dobije oblik belog krstia.
2) Pritisnuti i drati levi taster mia, i pomerati pokaziva do elije A5.
3) Pustiti levi taster mia. Sada je opseg A2:A5 obeleen.
4) Pritisnuti i drati taster Ctrl na tastaturi i ponoviti korake 1 3 za opsege C1:D1 i
B7:D8.
Slika 84. Obeleavanje vie opsega istovremeno Slika 85. Obeleavanje vie elija istovremeno
6. KOPIRANJE I PREMETANJE SADRAJA ELIJA
Tehnike kopiranja i premetanja nisu privilegija Excel-a. One se provlae kroz sve
programe i operativne sisteme (ne samo u Windows-u ve i u drugim operativnim
sistemima). Poznavanje ovih tehnika je od sutinskog zanaaja za rad sa raunarom. One
nam omoguavaju da efikasno organizujemo fajlove na raunaru kao i da nam ubrzaju i
olakaju rad na njemu.
Slika 87. Pokaziva mia mora da ima oblik Slika 88. Excel vizuelno navodi korisnika u
strelice usmerene polulevo procesu premetanja
4) Kada se pokaziva nae iznad eljene elije pustiti levi taster i premetanje je
izvreno (slika 89).
Pored ove tehnike uvek se moe koristiti deo glavnog menija pod nazivom Edit, jer
se u njemu nalaze naredbe Cut, Copy i Paste, a ija je uloga da vre kopiranje i
premetanje (videti deo Pregled delova glavnog menija).
Kada bi se koristio deo glavnog menija Edit za premetanje ili kopiranje sadraja,
procedura bi bila sledea:
1) Kliknuti na eliju iji se sadraj eli kopirati ili premestiti i klknuti, tako da
eljena elija postane obeleena.
2) Kliknuti na Edit u glavnom meniju.
3) U zavisnosti da li se eli kopirati ili premetati sadraj elije u meniju koji se
pojavi kliknuti na jednu od naredbi Copy (za kopiranje), odnosno Cut (za
premetanje).
4) Kliknuti na eliju u koju se eli iskopirati, odnosno premestiti sadraj tako da
postane obeleena.
5) Kliknuti na Edit u glavnom meniju.
6) U meniju koji se pojavi kliknuti na naredbu Paste i kopiranje, odnosno
premetanje je izvreno.
1) Kliknuti na eliju iji se sadraj eli kopirati ili premestiti i klknuti, tako da
eljena elija postane obeleena.
2) U zavisnosti da li se eli kopirati ili premetati sadraj elije u Standard Toolbaru
kliknuti na jednu od sliica Copy (za kopiranje), odnosno Cut (za premetanje).
3) Dovesti u radnu povrinu eliju u koju se eli iskopirati, odnosno premestiti
sadraj, koristei Scroll-ove odnosno jezike radnih listova, i kliknuti na nju kao
bi postala obeleena.
4) Kliknuti na sliicu Paste u Standard Toolbar-u i kopiranje, odnosno premetanje
je izvreno.
Excel radi sa radnim sveskama, koje mogu da imaju vie radnih listova. Gospoda iz
Microsoft-a su na sreu vodili rauna o naim potrebama i dobro su predvideli kako da se
oseamo komforno koristei ovaj program. Upravo zbog toga daemo jedan savet. Nikada
nemojte koristiti jedan radni list za vie od jedne liste (kao one koje smo videli u proloj
radnoj svesci). Dalje ako imate da napravite nekoliko slinih tabela koje su deo iste oblasti
vaeg interesovanja, onda ih pravite u jednoj radnoj svesci na razliitim radnim listovima.
Prvi savet Vam pomae da se bolje snalazite u radnom listu, naroito ako imate posla
sa velikim listama. Kada su velike liste u pitanju esto se deava da imamo prolema i njih
da sagledamo. Pravi haos bi nastao kada bi u jednom radnom listu imali vie lista. Tada
postoji opasnost od toga da ne moete pravilno da odredite u kojoj se listi nalazite i lako
moete nainiti greku.
Drugi savet Vas uva od vie stvari. Prva je nepotrebno troenje prostora na hard
disku (iskustvo govori da korisnike mrzi da brie neiskoriene radne listove iz radnih
svezaka, to dalje tera raunar da pamti informacije i o njima), druga je da ete smanjiti
broj fajlova na vaem hard disku (to je izuzetno vano kada koristite raunar u poslovne
svrhe, jer tada na hard disku obino postoji gomila fajlova, a u gomili je uvek tee pronai
one koji su Vam potrebni).
Gde nai primer koji bi plastino doarao ove savete? Zamislite na trenutak da ste
zadueni da vodite evidenciju o radnom vremenu zaposlenih (dolazak i odlazak sa posla,
odmori, bolovanja, slobodni dani, putovanja...) u toku jednog meseca. Zamislite dalje da je
potrebno voditi jednu zbirnu evidenciju za sve zaposlene i jo da je potrebno voditi
zasebnu evidenciju za svakog zaposlenog (recimo da ima 10 zaposlenih).
Ako se seate, rekli smo da na jednom radnom listu postoji blizu 17 miliona elija,
to je sasvim dovoljno da napravimo traenu evidenciju na jednom radnom listu. Na prvom
radnom listu Vam je predoena takva situacija. Pogledajte i vidite da li bi Vam odgovaralo
da ovako koristite radni list.
Dalje, ako se odluite da zbirnu evidenciju vodite u jednoj radnoj svesci, a da evi-
denciju za svakog zaposlenog vodite u zasebnim radnim sveskama, to znai da ete za
jedan mesec samo za potrebe evidentiranja napraviti 11 fajlova. Za godinu dana taj broj bi
se poveao na 132. Ako tome dodate jo i brojne fajlove koji su napravljani za druge
potrebe eto guve. Po nekad ete se ak i iznervirati to troite dragoceno vreme traei
fajlove.
Ako sada otvorite radnu svesku pod nazivom Vezba_04.xls, koja se nalazi u My
Documents u folderu Excel videli bi kako je organizovana mesecna evidencija u jednoj
radnoj svesci korienjem 11 rednih listova. Posle godinu dana imali biste samo 12 fajlova
na hard disku koji se odnose na evidenciju radnog vremena. To znai da bi smo se otarasili
ak 120 faljova, a traenje odgovarajueg fajla bi bilo bre i bez propratnih stresova.
Sledea stvar koja moe veoma da smeta jeste neoznaenost radnih listova. Kako
sada stvari stoje mi ne moemo sa sigurnou da kaemo da li se na petom radnom listu
nalazi evidencija radnog vremena za Vlastimira Grebenovia. Zato? Naalost, mi oznaku
radnog lista ne moemo nigde drugde pogledati osim na jeziku, a tamo pie Sheet 5.
Zakljuak: preimenovaemo jeziak i imaemo preglednu radnu svesku. Kako se to radi?
Korisnik od takvog imenovanja nema nikakve koristi. Kakvu koris bi trebalo da ima?
Trebalo bi da na osnovu imena radnog lista zna ta se u njemu nalazi. Zbog toga je veoma
bitno, naroito korisnnicima koji Excl koriste u poslovne svrhe, da se svaki radni list koji
se koristi imenuje.
Imenovanje radnog lista je jednostavna procedura koja se sastoji iz sledeih koraka:
8. RAD SA FORMULAMA
8.1. UNOS JEDNOSTAVNIH FORMULA
Na ovom asu prelazimo na glavne stvari zbog kojih je Excel veoma popularan.
Potvrdu njegove popularnosti moete videti na Internetu, ako posetite neki od brojnih
sajtova koji su mu posveeni.
Danas emo uiti da pravimo formule, kao i da koristimo ugraene funkcije koje
nam nudi.
Za potrebe ovog asa otvoriemo radnu svesku pod nazivom Vezba_06.xls, koja se
nalazi u My Documents u folderu Excel.
Poeemo od najednostavnijih formula koje se odnose na sabiranje mnoenje,
oduzimanje i deljenje.
Oznaite eliju F1 i pritisnite taster = na tastaturi ili kliknite miem na ikonicu
jednako u Formula bar-u. Ovim korakom dali ste programu do znanja da elite da
napiete formulu.
Napomena:
Kada Excel shvati da ste zapoeli proces sastavljanja formule (unosom znaka
jednakosti na prvo mesto u eliji) prikazuje Vam FormulaPalette asistenta. On se
pojavljuje u gornjem levom uglu radne povrina i slui da Vam pomae prilikom
sastsvljanja formule. U poetku e Formula Palette pratiti samo rezultat vae formule. Ako
se u formuli koriste funkcije, tada e FormulaPalette imati drugaiji izgled shodno funkciji
koja se koristi. FormulaPalette sa moe premestiti iz gornjeg levog ugla radne povrine na
bilo koje mesto, u sluaju da Vam smeta. To ete uiniti tako to ete pokaziva mia,
dovesti na prazan deo FormulaPalette-a (izbei Ok, Cancel i Help dugmie), pritisnuti i
drati levi taster mia, sve dok ga pomerate do eljenog mesta, gde ete otpustiti taster koji
ste drali pritisnut.
Sada ukucajte 45, znak plus i broj 23. Formula bi trebalo da je gotova, ali se nita ne
deava. Excel jo nije shvatio da ste zavrili sa pravljenjem formule. Zato? Jednostavno
on prati vae korake i sada oekuje od Vas: ili da nastavite sa pisanjem formule, to
teoretski moete da uradite (moete dodati jo par sabiraka na primer), ili da mu date do
znanja da ste zavrili formulu. Da biste uradili ovu drugu stvar potrebno je da pritisnete
taster Enter na tastaturi ili da kliknete na Check u Formula baru. Sada se umesto formule
u eliji pojavljuje rezultat. Nemojte misliti da se formula izgubila. Naprotiv ona je ostala
da deluje u pozadini, prikazujui nam rezultat u eliji, a to je upravo ono to nas zanima.
Napomena:
Za pisanje formule potrebno je za poetak da kliknemo na znak jednakosti u Formula
baru, a na kada je napiemo da kliknemo Check u Formula baru.
Formule ne morate pisati direktno u eliji ve to moete raditi u u Formula baru, tako
to oznaite eliju u kojoj elite da bude formula i kliknete u Formula bar tako da se pojavi
kursor u njemu. Sada slobodno moete poeti da kucate. Iskreno teko je razlikovati kada
kucate u Formula baru, a kada u eliji, jer se ono to se otkuca istovremeno prikazuje na
oba mesta. Trik je u tome da kucate na onom mestu gde se pojavljuje kursor.
Formula koju smo malo pre otkucali nema ba neki znaaj. Za vreme koje smo
utroili sastavljajui je mogli smo vie puta da je izraunamo koristei sopstveni mozak.
ta bi se desilo kada bi hteli da nam Excel izraunava zbir dva sabirka koji u zavisnosti od
situacije mogu imati razliite vrednosti? Nije valjda da bi morali za svaku situaciju ponovo
pisati formulu? Na sreu neemo to morati da radimo.
Formula koju smo napisali spada u primitivne formule, i ona nema nikakvu vrednost.
Reference (oznake) elija su i napravljene da bi nam pomagali da pravimo pametne
formule, a uz to i jo mnogo drugih pametnih stvari.
Mnogo elegantniju formulu emo dobiti na sledei nain. Oznaite eliju F5 i
kliknite na znak jednakosti u Formula baru. Sada kliknite na eliju A1 (pored znaka
jednakosti u eliji F5 e se pojaviti A1, a sama elija A1 e biti oznaena animiranim
okvirom koji se u argonu zove treim mravima). Pritisnite znak + na tastaturi, pa
kliknite na eliju A2 i na kraju kliknite na Check u Formula baru. Formula je gotova (i
Excel je to shvatio), ali u eliji F5 stoji 0. Zato. Na ovaj nain mi smo Excelu zadali da
nam sabira sadraje elija A1 i A2. Ove elije su trenutno prazne (Excel praznoj eliji
dodeljuje vrednost nula kada treba da je koristi prilikom izraunavanja formule) i zato je
rezultat nula. Upiite u eliju A1 45, a u eliju A2 23. Sada e u eliji F5 biti prikazano
89. Ako bi sada u eliju A2 upisali 2, videli bi da se rezultat u eliji F5 automatski
promenio i da sada iznosi 47.
Ovo je ve bolje, jer na se na taj nain oslobaamo ponovnog pisanja formula. Sve
to treba da radimo jeste da menjamo vrednosti elija A1 i A2 i Excel e sam da rauna
zbir.
Hajde malo da vebamo. Preite na drugi radni list i napravite formule koje su zadate
na papiru pored Vas.
(Pustiti ih da rade sami; nadgledati rad, ali ih pustiti da se pomue ukoliko zapadnu u
probleme; tek ako ba ne umeju da se iskobeljaju, objasniti im ta da rade.)
U praksi e se retko deavati sluajevi u kojima se vri, primera radi, sabiranje samo
dva ili tri broja. Da je tako raunar nam nikada ne bi bio potreban, jer bi sve mogli raditi
napamet. U krajnjem sluaju mogli bi koristiti digitron, koji je znatno jeftiniji.
Verovatno Vam se desila situacija da morate da saberete nekoliko desetina brojeva.
U tom sluaju sabiranje napamet ne dolazi u obzir. Ako biste se odluili za korienje
digitrona morali biste, pod uslovom da ne nepravite ni jednu greku tokom sabiranja,
barem dva puta raunati zbir. Ovo drugo raunanje ete izvriti da bi ste se uverili u
tanost rezultata. Znai i digitron nije ba sreno reenje, obzirom da e Vam oduzeti dosta
vremena, a verovatno i ivaca. Jo ostaje Excel (moete koristiti i neki drugi program, ali
Vam ja preporuujen ba Excel). On ima ugraene funkcije koje moete koristiti za
sastavljanje formula. Jedna od njih je i funkcija za sabiranje opsega elija, a zove se SUM.
Opseg elija smo ve spominjali na drugom asu i evo prve situacije u kojoj emo ga
upotrebiti. Upotrebiemo ovu funkciju, kako bi bez ikakvih greaka sabirali 40-ak brojeva,
u samo par koraka.
Kliknite na jeziak radnog lista na kojem pie Funkcije. U desnom gornjem uglu
ovog radnog lista nalaze se uneti neki brojevi, a na zadatak je da ih sve saberemo. Kliknite
na eliju G1 da je oznaite. Sada kliknite na znak jednakosti u Formula bar-u (ili ga unesite
preko tastature). Primetite da NameBox u fomula bar-u izgubio (o njemu samo priali na
prvom asu) i sada se na njegovom mestu nalazi FunctionName. Klikom na strelicu pored
FunctionName-a dobija se lista funkcija. ta koja funkcija radi razjasniemo neto kasnije,
za sada nas zanima samo SUM funkcija i nju emo izabrati. FormulaPalette sada menja
oblik i dobija dodatna polja koja su nam potrebna da funkciju dobro definiemo.
Dodatna polja su: Number 1 (i ispisano je masnim slovima), Number 2. Ispod
ovih polja data su objanjenja za funkciju, i za polja koja su se pojavila u FormulaPalette-
u. Prvo objanjenje glasi: Adds all the numbers in a range of cells (prevod: sabira sve
brojeve u opsegu elija) i objanjava ta funkcija radi. Drugo objanjenje glasi: Number
1: number1; number2;...are 1 to 30 numbers to sum. Logical values and text are ignored in
cells, included if typed as arguments (broj 1, broj 2... su 1 do 30 brojeva za sabiranje.
Logike vrednosti i tekst se ignoriu u elijama, ne ignoriu se ako su uneti kao argumenti)
i objanjava ulogu polja. Programeri Microsofta su veliki profesionalci i upravo zbog toga
moraju da se pridravaju odreenih zahteva. To su morali da rade i kada su sastavljali ove
poruke. One su malo ture, mogu da zbune korisnika i pisane su stilom koji podrazumeva
da imamo odreena predznanja o funkciji koju smo izabrali za korienje. Ovo poslednje
im moemo oprostiti, ali preko prve dve primedbe ne moemo prei tako lako. Naime, prvi
put kada sam radio u Excelu i eleo da iskoristim ovu funkciju u svojoj formuli, pratei
data objenjenja, shvatio sam da funkcija SUM moe da izvri sabiranje maksimum 30
brojeva. Velika greka!!! Samostalnim istraivanjem ustanovio sam da ova funkcija moe
da sabere onoliko brojeva koliko elimo, makar se to merilo hiljadama brojeva. Onda sam
pomislio da su u Microsoftu mislili na opsege elija i da maksimalno mogu da saberem 30
opsega. Ponovo greka, jer u jedno polje Number moe da se unese nekoliko opsega.
Istina je ini mi se blia programerima nego korisnicima (ako neko pita odgovorii im da je
programerski tako reeno, da se u FormulaPalette moe pojaviti maximum 30 polja
Number...) i zaista nema svrhe time se baviti. Poenta je da se striktno ne oslanjate na sve
to pie u ovim objanjenjima. Uvek moete malo da eksperimentiete i da sami utvrdite
ta sve funkcija moe da odradi.
Da nastavimo. Polje Number 1 je oznaeno i u njemu je ponuen opseg A1:F1,
jer program, kada utvrdi da se levo od elije sa formulom nalaze neki podaci (u ovom
sluaju brojevi), automatski nudi taj opseg za sabiranje. Istu stvar e uraditi ako ustanovi
da se iznad elije sa formulom nalaze neki podaci. Za sluajeve kada se podadci nalaze
desno, odnosno ispod elije Excel Vam nee nuditi opseg. Jo da napomenem da Excel
nudi opseg od prve elije sa podatkom, koja se nalazi u redu u kojem je i elija sa
formulom, pa sve do nje, bez obzira da li se u svim tim elijama nalaze podaci ili ne.
Konkretno, na naem radnom listu podaci u redu u kojem piemo formulu se nalaze u
opsegu A1:C1, dak je ostatak elija prazan.
Excel ne moe ba da prati tok naih misli. Moe samo da nam ponudi po neto, a na
nama je da ako nismo zadovoljni to menjamo. Mi i nismo zadovoljni ponuenim opsegom,
pa nam preostaje da ga prepravimo u A1:C15, kako bi bili obuhvaeni svi brojevi koje je
potrebno sabrati. To se radi vrlo jednostavno, tako to kliknete na sliicu koja se nalazi u
desnom uglu polja Number 1. Sada e se FormulaPalette pretvoriti u jednu liniju iji je
zadatak da upamti opseg koji oznaite. Sledei korak je da oznaite opseg A1:C15 (ovde je
potrebno ispratiti kako polaznici to rade i u sluaju da gree, terati ih da ponavljaju sve dok
ne odrade posao kako treba). Kada oznaite ovaj opseg kliknite na sliicu na desnoj strani
linije za pamenje opsega, da se vratite u FormulaPalette. U polju Number 1 sada stoji
pravi opseg i sve to je jo potrebno da uradimo jesta da kliknemo na OK. Rezulata zbira
svih brojeva iz opsega prikazan je u eliji G1.
Iz ovog primera ste videli da ste sabrali 45 brojeva, to je svakako vie od broja koji
ste proitali u kratkom uputstvu FormulaPalette-a.
Poto su formule i funkcije koje poseduje Excel veoma bitni za rad, potrebno ja di ih
to bolje savladamo. Zato emo se, pre upoznavanja sa narednim funkcijama, osvrnuti jo
malo na funkciju SUM. Dve stvari elim da Vam napomenem. U uputstvu iz Formula
Palette-a stoji da se u njemu moe pojaviti do 30 polja Number, ali se pojavljuju samo
dva. Kako naterati ostala polja da se ponove? Kliknite sada na polje G3, a zatim na znak
jednakosti u Formula bar-u. U Function Name polju ve stoji SUM, te samo kliknite na
njega. Ponovu su samo dva polja na Formula Palette-u. Ako pritisnete tester Tab na
tastaturi pojavie se polje Number 3, a u polju Number 2 videete kursor koji blinkuje.
Sledeim pritiskom na taster Tab pojavie se polje Number 4 itd. Ako vie volite
upotrebu mia od tastature, da biste dobili sledee polje potrebno je dovesti pokaziva mia
na poslednje polje u nizu i kliknuti. Tako se sada pojavilo polje Number 5.
Druga stvar se odnosi na ubacivanje vie opsega u jedno polje. Primera radi, elimo
da saberemo brojeve iz opsega A3:A7, B8:C12, kao i brojeve iz elija A13, B14 i C15.
Prema dosadanjem znanju mi bi ove opsege uneli u Formula Palette na sledei nain
(ispisati na tabli):
Opseg A3:A7 u polje Number 1
Opseg B8:C12 u polje Number 2
eliju A13 u polje Number 3
eliju B14 u polje Number 4
eliju C15 u polje Number 5
Mnogo je elegantnije, ak bi se moglo rei i bra ubacivanje svih ovih opsega u
jedno polje, na sledei nain. Kliknite na sliicu na desnoj strani polja Number 1.
Formula Palette se pretvara u liniju za pamenje opsega. Oznaite opseg A1:A7. Pritisnite
i drite taster Ctrl na tastaturi i oznaite opseg B8:C12. Dok jo drite taster Ctrl kliknite i
na elije A13, B14, i C15. Sada moete pustiti taster Ctrl. U liniji za pamenje su sauvani
svi opsezi koje smo oznaili i sada moemo kliknuti na sliicu u desnom uglu ove linije da
se vratimo u Formula Palette. U Formula Palette-u je dovoljno kliknuti na OK i zbir e se
prikazati u eliji G3.
Ovom prilikom smo nauili jo jednu taheniku, a to je obeleavanje vie opsega
istovremeno. Osim ove tehnike postoji i tehnika obeleavanja opsega korienjem tastera
Shift na tastaturi. Ona je veoma efikasna za obeleavanje veeg opsega elija. Sastoji se u
tome da kliknete na eliju koja bi trebalo da bude prva u opsegu, zatim da pokazivaem
mia odete do elije koje treba da bude poslednja u opsegu, da pritisnete i drite taster Shift
na tastaturi, kliknete na eliju i pustite taster Shift.
8.3. KORIENJE PASTE FUNCTION ZA UBACIVANJE FUNKCIJE U
FORMULU
U Formula Name polju koje se pojavljuje kada se sastavlja formula postoji spisak
funkcija koje Vam stoje na raspolaganju. On nije konaan. Sve funkcije koje Excel ima
moete pronai u Paste Function Dialog Box-u. Kliknite na Insert u glavnom meniju. U
meniju koji se pojavi kliknite na Function. Otvara se Paste Function Dialog Box. U ovom
Dialog Box-u postoje dve celine. Function Category je prozor sa leve strane i u njemu je
dat spisak kategorija u koje su svrstane funkcije:
Function Name je prozor sa desne strane i u njemu su dati nazivi funkcija sadranih u
oznaenoj kategoriji iz Function Category prozora. Za oznaenu funkciju ispod prozora
prikazuje se kratko uputstvo o nameni funkcije. Kategoriju All gledajte da izbegavate to je
mogue ee, jer ona sadri funkcije iz svih ostalih kategorija, tako da lako moeta doi u
situaciju da traite iglu u plastu sena, a tada sigurno neete nai funkciju koja Vam je
potrebna. Umesto toga, pre nego krenete u potragu za eljenom funkcijom, razmislite malo
o oblasti u kojoj se koristi, pa shodno tome izaberite kategoriju. Kada to uradite, prebacite
se u Function Name prozor da potraite funkciju koja Vam je potrebna (ako niste sigurni u
ime funkcije koje biste mogli da oekujete u ovom prozoru, uvek pratite uputstvo koje
Vam daje Excel ispod njega). Kategorija Most Recently Used je jedna od bitnijih ali se o
njoj stara program pratei Va rad. Naime, program prati koje sve funkcije esto koristite i
stavlja ih u ovui kategoriju. Sve funkcije iz ove kategorije se potom prikazuju u Function
Name polju koje se pojavljuje u Formula bar-u kada zaponete sastavljanje formule, a sve
u cilju da se smanji broj koraka koji je potrebno da odradite ne bi li doli do cilja.
If je logika funkcija koja testira zadati uslov i na osnovu rezultata testa vri dalje
akcije. Kao rezultat testa mogu se javiti dve vrednosti: tano ili netano. Za svaki od ovih
rezultata mi odreujemo koje e dalje akcije funkcija izvriti.
Slika 91 If funkcija sa svojim argumentima
Kliknite na jeziak radnog lista na kojem pie If funkcija. U radnoj povrini se vidi
tabela koja slui za voenje evidencije odbrane laboratorijskih vebi na jednom fakultetu.
Kada student odbrani vebu upisuje se znak plus u odgovarajuu eliju. U koloni
Odbranio automatski se prebrojava koliko student ima odbranjenih vebi. Ova
automatizacija je izvrena korienjem funkcije CountIf. U koloni Nije odbranio
prikazuje se podatak koji govori o tome koliko je jo vebi studentu ostalo da odbrani.
Ovaj podatak je zapravo rezultat formule koja je sastavljena u eliji. Formula je prilino
jednostavna i predstavlja razliku broja 7 (toliko vebi postoji) i broja iz odgovarajue elije
kolone Odbranio.
Poslednja kolona, pod nazivom Status, je zamiljena da profesoru i asistentu,
prilikom organizovanja ispita olakaju posao utvrivanja injenice koji student ima pravo
da izae na ispit, obzirom da je odbranio sve vebe, odnosno koji studenti to pravo nisu
stekli.
I bez ove kolone bi se moglo utvrditi koji student moe na ispit, a koji ne, na osnovu
podataka iz kolone Odbranio, ali je to ne bi bilo sreno reenje problema. U toj koloni
sve elije su popunjene brojevima i morali bi da se napreemo ne bi li u tom moru brojeva
videli sedmicu.
U ovom, konkretnom sluaju najbolje je iskoristiti If funkciju. Kliknite na eliju K2
da je oznaite i izaberite funkciju If.
Na slici 1 dat je izgled Dialog Box-a koji se pojavljuje kada izaberemo If funkciju. U
polje Logical_test se upisuje uslov koji e funkcija da testira. U polje Value_if_true se
upisuje akcija koju If funkcija treba da izvri u sluaju da je uslov taan. U polje
Value_if_false se upisuje akcija koju If funkcija treba da izvri u sluaju da je uslov
netaan.
Kako emo primeniti ovu funkciju u naem primeru? Znamo da student mora da
odbrani sve vebe da bi stekao uslov da izae na ispit. Kada ih odbrani u koloni
Odbranio e stajati 7. U suprotnom e stajati neki manji broj.
Upravo ova injenica nas dovodi do uslova za testiranje: sadraj elije I2 jednak 7.
Njega emo i upisati u polje Logical_test: i2 = 7 (ovako jednostavne uslove najbolje je
unositi preko testature).
Kada zavrite sa unosom uslova pritisnite taster Tab na tastaturi da se kursor prebaci
u polje Value_if_true (isti efekat bi se dobio klikom na ovo polje). U ovo polje treba
uneti akciju koju e funkcija izvriti u sluaju da je rezultat testiranja uslova taan. Nas
zanima da se u tom sluaju u eliji K2 ispie neki tekst, tipa: proao ili ispunio uslov ili
neto slino tome. Otkucajte Poloio i prebacite se u polje Value_if_false (koristee
tastaturu ili mia)
U ovo polje se unosi akcija koju funkcija treba da izvri u sluaju da uslov nije
ispunjen, tj. rezultat testa netaan. Pratei dosadanju logiku ovde bi trebalo da otkucamo:
Pao.
Funkciji su sada prosleeni svi podaci koji su joj potrebni da bi pravilno odradila
svoj posao i nama jo ostaj da kliknemo na OK dugme. Rezultat e biti prikazan u eliji K2
i glasie Poloio.
Sastavili smo formulu samo za jednog studenta, trebalo bi to isto uraditi i za sve
ostale. Kada bi to radili na nain kako smo sastavili prvu formulu, bilo bi nam potrebno
mnogo vremena. Sreom Excel u sebi ima ugraen alat AutoFill pomou kojeg se vri
pametno kopiranje formula. Ako pomou ovog alata iskopiramo formulu u eliju K3,
Excel e pored obinog kopiranja prilagoditi formulu tako da se u eliji u koju je
iskopirana dobije pravilan rezultat. U ovom sluaju, Excel bi automatski promenio
referencu elije u uslovu. Umesto I2, za prilikom testiranja uslova posmatrae eliju I3 (u
njoj se nalazi podatak koji govori koliko je student zbog kojeg smo kopirali formulu
poloio vebi), a to je upravo ono to i oekujemo da uradi.
Alat AutoFill je sasvim jednostavan. Da bi ga iskoristili potrebno je da oznaite eli-
ju u kojoj se nalazi formula koju elite da kopirate. Kada ste to uradili potrebno je da
dovedete mia u donji desni oak elije, tako da dobije oblik crnog krstia.
Kada dobije ovaj oblik, pritisnite, drite levi taster mia i pomerite ga do poslednje
elije u opsegu u kojem elite da izvrite kopiranje (u naem sluaju to je elija K21).
Kada se pokaziva mia nae na poslednjoj eliji opsega kopiranja pustite levi taster i
formula e biti iskopirana.
Kliknite sada na eliju I3, da je oznaite. Pogledajte u Formula bar, da se uverite da
je Excel automatski ispravio uslov i da umesto i2=7 stoji i3=7.
Izgled formule u Formula bar-u, na prvi pogled ne odgovara onome to smo radili,
meutim nije tako. Sve to smo uneli satavljajui formulu nalazi se i ovde samo u
izmenjenom obliku. Kada smo izabrali funkciju If, bila su nam ponuena tri polja. Sadraj
tih polja ispisuje se u zagradi iza imena funkcije u istom redosledu u kojem su ona
poreana u Dialog box-u. Sadraji odgovarajuih polja, meusobno su odvojeni znakom ;
Primetite samo da smo prilikom sastavljanja formule u odgovarajua polja upisivali
Prosao, odnosno Pao bez znaka navoda, a da se ovde oni pojavljuju. Znaci navoda u
formula bar-u oznaavaju da e ono to stoji izmeu njih biti prikazano kao tekst u eliji.
Do sada smo govorili da funkciji prosleujemo podatke neophodne za njeno pravilno
funkcionisanje. Kada bi se striktno drali definicija onda moramo da naglasimo, da svako
polje, odnosno svaki lan u zagradi funkcije predstavlja jedan njen argument i mi zapravo
ne prosleujemo podatke funkciji, ve definiemo njene argumente. Tako se iz Formula
bara moe zakljuiti da If funkcija ima tri argumenta (ovo se lako uoava prebrojavajui
koliko je izraza razdvojeno znakom ;).
Kada sastavljate formulu direktno u Formula bar-u, u sluaju da elite da iskoristite
neku funkciju, morate znati njeno ime i argumente, jer se Dialog box za pomo prilikom
definisanja argumenata ne pojavljuje..
Sada bi mogli i da analiziramo ta smo dobili korienjem if funkcije. Ne mnogo, u
koloni Status sve elije su popunjene i opet bi trebalo da se uloe odreeni napori da se
ustanovi ko ima uslov da izae na ispit, a ko ne. Iz ove kolone se moe zakljuiti da mnogo
vie studenata ima uslov, od onih koji ga nemaju. Zato emo da prepravimo formulu tako
da prikazuje tekst samo za one studente koji nemaju uslov za izlazak na ispit.
Kliknite na eliju K2 da je oznaite, a zatim kliknite u Formula bar, tako da se
pojavi kursor. Koristei kursorske strelice sa tastature, pomerite kursor iza rei Proao,
koja se nalazi unutar znaka navoda. Izbriite ovu re, koristei taster BackSpace sa
tastature. Pazite da ne izbriete i znakove navoda. Oni treba da ostanu, jer e na taj nain If
funkcija znati da, u sluaju da student ima uslov, u eliji ne treba da se pojavi nikakav
tekst. Pritisnite taster Enter da zavrite prepravljanje formule. U eliji K2 vie nema teksta.
Koristei alat AutoFill iskopirajte ovu formulu do elije K21. Sadu se u koloni
Status tekst nalazi samo pored onih studenata koji nisu ispunili uslov za izlazak na ispit.
Kliknite na jeziak radnog lista Choose. U radnoj povrini vidi se tabela jedne
kompanije za iznajmljivanje automobila. U njoj je data marka automobila, njegov
registarski broj, preena kilometraa u toku jednog meseca, kao i vrsta iznajmljivanja za
taj mesec.
Potrebno je da se automatizuje proces izraunavanja mesene zarade za svaki
automobil, u zavisnosti od vrste iznajmljivanja. To u praksi znai da kad unesemo vrstu
iznajmljivanja program automatski izrauna ukupnu zaradu za taj mesec i prikae je u
koloni Zarada.
Za ovu svrhu najbolje je koristiti funkciju Choose. Zato? Iz definicije ove funkcije
vidimo da ona, na osnovu vrednosti koja je zadata kao uslov, izvrava odgovarajuu akciju
iz liste akcija. U naem sluaju uslov treba da bude vrsta iznajmljivanja, jer se u zavisnosti
od nje razlikuju i cene, tj. zarada ostvarena na automobilu u toku meseca. Uslov u Choose
funkciji mora da bude brojna vrednost ili referenca elije koja sadri brojnu vrednost,
nikako ne sme da bude neki tekst. Razlog za ovo je to funkcija Choose listu akcija gleda
kao listu sa rednim brojevima. Kada u uslovu ima broj ona iz liste akcija izvrava onu koja
se nalazi pod rednim brojem koji odgovara uslovu. Ako bi se u uslovu naao tekst, funkcija
ne bi izvrila ni jednu akciju jer ne moe da uporedi tekst sa rednim brojrem akcije i bila bi
beskorisna. Upravo je ovo i razlog zato je onaj koji je sastavljao ovu tabelu vrstu iznajm-
ljivanja predstavio brojevima (odavde moemo da izvuemo zakljuak da je ponekad
dobro unapred planirati stavri kako bi se tabele mogle to efikasnije koristiti).
Kako je maksimalan broj u koloni za vrstu iznajmljivanja 5, u listu je potrebno staviti
isto toliko akcija, ni manje ni vie, kako bi funkcija mogla pravilno da radi.
Kliknita na eliju E2 da je oznaite i izaberite funkciju Choose. Pojavljuje se Dialog
box kao na slici jedan. U polje Index_num je potrebno uneti uslov. U naem sluaju
uslov se nalazi u eliji D2. Zbog toga emo da kliknemo na sliicu u desnom uglu ovog
polja, tako da se Formula palette pretvori u liniju za pamenje opsega. Sada emo da
kliknemo na eliju D2 i potom na sliicu u desnom uglu linije za pamenje opsega, da bi se
vratili u Formula Palette. Sledei korak je sastavljanje liste akcija. Polja pod nazivom
Value 1 i Value 2, slue u tu svrhu. Nemojte se brinuti to se trenutno vide samo dva
polja. U toku sastavljanja liste, program e automatski dodavati potrebna polja.
Pritisnite sada taster Tab na tastaturi da se prebacite u polje Value 1 (ili kliknite na
ovo polje). Otkucajte 1,5*c2 (bez znaka navoda).
Zato smo ovu uradili? Da bi smo dobili vrednost ukupne zarade potrebno je
pomnoiti cenu iznajmljivanja koja se daje za jedan kilometar i broj preenih kilometara
koji se nalazi u eliji C2. Cenu znamo unapred i ona je fiksna (1,5 din/km za prvu vrstu
iznajmljivanja), dok broj preenih kilometara ne znamo jer on varira od meseca do meseca.
Zato emo u ovom polju mnoiti unapred poznatu cenu sa sadrajem elije C2 koji moe
proizvoljno da se menja. Prema tome, u listi akcija e se nai proizvodi.
Ovo treba ponoviti i u ostalim poljima. Ponovo pritisnite taster Tab sa tastature i
otkucajte sada 1,2*c2 (bez znakova navoda). Za drugu vrstu iznajmljivanja cena iznosi
1,2 din/km. Cene se mogu videti u komentaru elije D1. Komentar je skriven, ali e se
pojaviti ako par trenutaka zadrite pokaziva mia na njemu.
U narednim poljima ukucajte redom 0,8*c2, 0,6*c2, 0,4*c2. Kada zavrite
imaete polje Value 6 prazno. Ono nam nije potrebno jer lista ve ima onoliko akcija
koliko vrsta iznajmljivanja postoji (pet vrsta) i zato kliknite na OK da zavrite sastavljanje
formule. Prazno polje koje smo videli malo pre ume da zbuni korisnika programa i da ga
navede na pomisao da i u njega treba da unese neku vrednost. Excel ovo polje dodaje ne da
bi Vas zbunio, ve zbog toga to on ne zna koliko se vrednosti moe pojaviti u eliji D2,
koju smo mu naznaili kao onu koja u sebi sadri uslov.
U eliji E2 sada se nalazi rezultat formule. Iskopirajte sada ovu formulu u ostale
elije kolone, koristei alat AutoFill.
Choose funkcija ima ogranienje. Lista akcija ne moe biti vea od 29. To se
automatski odnosi i na broj koji se koristi kao uslov, te ni on ne moe biti vei od 29.
9. RAD SA VIE RADNIH SVEZAKA
U prethodnim poglavljima savetovali smo da se u jednom radnom listu ne uva vie
od jedne tabele ili jedne radne celine. Zatim smo savetovali da koristite vie radnih listova
ukoliko je potrebno napraviti vie slinih tabela, a koje se odnose na isti radni zadatak.
U jednoj trgovinskom preduzeu, imate zadatak da sakupite podatke o uinku
odeljenja veleprodaje u poslednjem tromeseju. Svi zaposleni u tom odeljenju zapisuju ta
su prodali u toku meseca u svoj radni list u Excel-u. Taj radni list je deo radne sveske u
kojoj se uvaju podaci o mesenoj prodaji. U odeljenu veleprodaje nalazi se pet
komercijalista i za svakog od njih posoji radni list u radnoj svesci. Radna sveska slui za
beleenje podataka o prodaji u toku jednog meseca i zato e nositi naziv Veleprodaja_jun
(ime odeljenja i mesec u kojem se vodi evidencija o prodaji). Kako je potrebno da
napravimo izvetaj o uinku veleprodaje u poslednjih tri meseca, a to znai da e nam biti
potrebni podaci iz tri radne sveske. Otvorite sada radne sveske Veleprodaja_jul,
Veleprodaja_avgust i Veleprodaja_septembar, koje se nalaze u My Documents u
folderu Excel (pratiti ih u radu da sluajno ne otvore jednu radnu svesku, pa da je zatvore
kako bi otvorili novu). Kada otvorite i poslednju radnu svesku jedino e ona biti vidljiva u
radnoj povrini.
O ostalim radnim svekama govoriemo neto kasnije, sada nas zanima da malo
pogledamo ovu radnu svesku. U njoj postoji est radnih listova Global i radni list svakog
komercijaliste. Kada kliknete na jeziak radnog lista nekog od komercijalista prikazae se
njegov uinak prodaje u toku septembra meseca. Vidite da su podaci o prodaji unoeni
onako kako su nastajali. Znai ako je pet puta u toku meseca prodavana okolada onda e
se ona isto toliko puta pojaviti u listi (lista = tabela). Svaka lista ima dve kolone: jednu sa
tekstualnim podacima (nazivi proizvoda) i jednu sa brojevima (novana vrednost prodate
robe).
Na posao je da napravimo zbirnu listiu koja takoe ima dva kolone, ali u kojoj se
jedna vrsta robe nee pojavljivati vie puta. Takoe, u zbirnoj listi e novani iznosi biti
ukupni, tj. sabirae se odgovarajui novani iznosi iz svih lista.
Informaciju o tome da su i druge radne sveske otvorene imate zahvaljujui Task bar-
u. Tu informaciju dobijate jednostavnim opogledaom na Task bar. Meutim postoji jo
jedno mesto gde dobijate istu informaciju, a to je podmeni Windov u glavnom meniju.
Klknite na njega i u donjem delu menija koji se pjavi stoji spisak trenutno otvorenih radnih
svezaka. Ona radna sveska pored koje stoji oznaka za ekiranje je trenutno prikazana na
ekranu. Ako hoete da neka druga sveska, na primer Veleprodaja_jul bude prikazana na
ekranu jednostavno kliknite na njen naziv u ovom meniju. Takoe, da bismo na ekranu
prikazali neku drugu otvorenu radnu svesku moemo koristiti preicu sa tastature: Ctrl+F6.
esto se u toku rada javlja potreba da se paralelno prate podaci iz vie radnih
svezaka. Njihovo naizmanino prikazivanje nije ba najpovoljnije reenje i zato u Excelu
postoji mogunost da se na ekranu istovremeno prikae vie radnih svezaka. To se radi
tako to se klikne na Window u glavnom meniju i potom na Arrange. Pojavio se Arrange
Windows Dialog Box u kojem postoji nekoliko opcija. Mi emo kliknuti na opciju
Horizontal i potom na OK dugme. Sada se na ekranu mogu videti sve tri otvorene radne
sveske istovremeno i poreane jedna iznad druge.
Sve radne sveske koje su potrebne za pravljenje izvetaja su tu. Fali nam jo samo
radna sveska u kojoj emo praviti zbirni izvetaj. Zato emo kliknuti na New ikonicu u
Toolbar-u da bi otvorili praznu radnu svesku. Odmah je snimite pod imenom
Veleprodaja_izvetaj u My Documents, u folder Excel (ako ne znaju kako to da urade,
podsetiti ih).
Nova radna sveska zaklanja sada sve ostale, to nam nikako na odgovara. Moramo
ponovo da preuredimo njihov prikaz. Kliknite na Window u glavnom meniju, pa na
Arrange. U dialog box-u sada neemo da izaberemo opciju Horizontal, jer ta vrsta prikaza
nije najpogodnija za vie od tri radne sveske, ve emo izabrati opciju Tiled i kliknuti na
OK dugme. Sada imamo mnogo bolji prikaz i pri tome se nova radnih sveska pojavljuje u
desnom gornjem uglu (postoji mogunost da se pojavi i na nekom drugom mestu od ovog).
Moram da vam napomenem da je aktivna ona radna sveska ijii je Title bar plave boje. Da
bi ste neku radnu svesku uinili aktivnom dovoljno je da dovedete pokaziva mia negde
na njenu povrinu i kliknete.
Da bi prikupili sve podatke potrebne za izvetaj u Excelu se koristi tehnika
zasnovana na naredbi Consolidate.
Ukoliko nova radna sveska nije aktivna, aktivirajte je klikom negde na njenoj
povrini. Oznaite eliju A1 i kliknite na Data u glavnom meniju. Sada kliknite na naredbu
Consolidate. Pojavljuje se Consolidate Dialog box
Da vidimo kako moemo da poboljamo prikaz koji smo upravo napravili. Zanima
nas da u narednom periodu iz asortimana izbacimo svu onu robu koja je slabo prodavana.
Pod slabom prodajom se podrazumeva da je prodata u vrednosti manjoj od 50 000 din.
Takoe u narednom periodu elimo da uveamo zalihe robe koja je dobro prodavana. Pod
dobrom prodajom se podrazumeva da je prodata u vrednosti veoj od 100 000 din. Excel
nam u tom sluaju moe mnogo pomoi. Naime, on poseduje naredbu Conditional
Formatting. Ova naredba poredi podatke u zadatom opsegu sa definisanim kriterijumom.
Ako podatak zadovolji kriterijum onda se formatira prema unapred zadatom formatu. Na
taj nain se podaci vizuelno izdvajaju iz mnotva podataka i mnogo ih je lake uoiti.
Mi ve znamo ta elimo, samo jo da to sprovedemo u delo. Oznaite opseg elija u
kome sa nalaze brojne tj. novane vrednosti (B2:B10). Kliknite na Format u glavnim
meniju, a zatim kliknite na Conditional Formatting.
U Dialog box-u koji se otvori, u polju u kojem stoji between kliknite na strelicu sa
desne strane i iz liste izaberite greater than or equal to. Sada e Dialog box promeniti
izgled, pa e desno od polja u kojem pie greater then or equal to postojati samo jedno
polje. U to polje unesite vrednost 100000 i kliknite na Format. Otvara se novi Dialog
box. U polju Color kliknite na strelicu sa desne strane i izaberite crvenu boju. U polju
Font style izaberite Bold i kliknite na OK dugme. Prvi uslov je sastavljen, ostaje da se
pozabavimo vrednostima manjim od 50000.
Slika 95. Conditional Formatting Dialog Box
U polju gde pie Top kliknite na strelicu i izaberite Bottom (da bi se filtriranje
vrilo prema najmanjim vrednostima). U polju gde pre 10 unesite vrednost 5 (da bi se
prikazalo pet najniih vednosti) i kliknite na OK. Sada je u listi prikazano samo pet
najjeftinijih vrsta okolade sa svim podacima, ukljuujui tu i koliine na zalihama, kao i
kritinu vrednost zaliha.
Da bi prosledili ove informacije komercijalistima potrebno je da snimimo filtriranu
listu. U tu svrhu otvoriemo novu radnu svesku i snimiti je pod imenom okolada min 1
(odrediti svakom polazniku broj koji e da stavi umesto jedinice). Vratimo se na nau
filtriranu tabelu i oznaimo je. Sada emo da kliknemo na ikonicu Copy u Toolbar-u.
Prebacimo se u novu radnu svesku i oznaimo eliju A1. Kliknite na ikonicu Paste u
Toolbar-u. Filtrirana lista je iskopirana, samo to irine kolona nisu odgovarajue. Podesite
irine kolona, snimite radnu svesku i zatvorite je. Sada poaljite radnu svesku preko mree
na drugi raunar (odrediti im na koji raunar da poalju radnu svesku i kontrolisati rad).
Ukinimo sada krtierijume za filtriranje koje smo postavili. Ukoliko se ne seate, to se
radi tako to se klikne na svaku strelicu plave boje i u svakoj listi izabere opcija All.
Za potrebe uporeivanja sa konkurencijom potrebno je izvui informaciju o svim
proizvodima ija je veleprodajna cena izneu 20 i 30 dinara. Za dobijanje ovih informacija
moraemo da filtriramo listu prema kriterijumu koji emo da postavimo u koloni Vp
cena, jer su nam one bitne. Kliknuemo na strelicu u zaglavlju ove kolone i poto u listi
nigde explicitno ne postoji opcija za prikazivanje cena izmeu ovih vrednosti, izabrati
opciju Costume. U polju gde pie equals kliknuemo na strelicu i u listi izabrati opciju
is greater or equal to (vee od ili jednako). U polju desno od ovoga upisaemo 20. Sada
emo kliknuti na strelisu u donjem levom polju i izabrati opciju is less or equal to
(manje od ili jednako), a u polju pored njega upisati 30. Kada semo sve ovo uneli
kliknuemo na dugme OK.
Lista je sada filtrirana prema eljenom kriterijumu i vidimo da postoji devetnaest
vrsta proizvoda koji ispunjavaju zadati kriterijum.
Vrlo je bitno da znamo izraze koji se pojavljuju u Dialog box.u kada sastavljamo
proizvoljan kriterijum. Kada znamo emu oni slue moemo da napravimo veoma dobre
kriterijume za filtriranje lise. Evo kratkog spiska tih izraza:
U Costum Dialog box-u moete zadati najvie dva uslova, a za povezivanje ovih
uslova moete izabrati opciju And ili Or. Prva opcija oznaava da oba uslova moraju biti
ispunjena da bi se odgovarajui red tj. zapis prikazao u filtriranoj listi. Druga opcija
oznaava da je dovoljno da jedan od uslova bude zadovoljen da di odgovarajui red tj.
zapis bio prikazan u filtriranoj listi.
Sada hoemo da idemo korak dalje i da saznamo kolika je prosena veleprodajna
cena svih proizvoda prikazanih u filtriranoj listi. Da bi ovo saznali ne moramo ak ni
formulu da sastavljamo. Excel nam nudi eljenu informaciju u Status bar-u.
Oznaite kolonu sa veleprodajnim cenama i pogledajte statusnu liniju. Tamo
neemo nai ono to oekujemo, ali emo moi da proitamo kolika je suma oznaenog
opsega. Excel, naime, ako mu se drugaije ne kae, sam, automatski rauna sumu
oznaenog opsega. Alat za automatsko izraunavanje koji se koristi u statusnoj liniji zove
se AutoCalculate. Pored sume u statusnoj liniji mogu se koristiti i neke druge funkcije, kao
to je i funkcija za izraunavanje proseka. Da bi promenili funkciju koja se koristi u
Funkcija Uloga
None Izborom ove opcije ukidamo AutoCalculate alat
Average Izraunava prosenu vrednost oznaenog opsega
Count Prebrojava elije u opsegu
Cuont Prebrojava elije u opsegu koje sadre brojeve
Nums
Max Nalazi najvei broj u opsegu
Min Nalazi najmanji broj u opsegu
Sum Izraunava ukupnu vrednost opsega
Za potrebe ovog lekcije otvoriemo radnu svesku pod nazivom Vezba_10.xls, koja se
malazi u My Documents u folderu Excel.
Ova lista nam je pozanata sa prethodnog asa. Nastaviemo da je koristimo kako bi
prikazali neke nove tehnike u radu sa listama.
Na kraju meseca imate zadatak da napravite izvetaj o stanju na zalihama. Izvetaj
mora da bude prikazan po kategorijama robe (okolada, brano, sok...). U okviru svake
kategorije rodba treba da bude prikazana prema proizvoau od kojeg potie. Takoe
izvetaj treba da bude takav da zalihe budu prikazane od najvie ka najniima unutar svake
kategorije.
Upravo zbog poslednjeg zahteva namee nam se da sortiramo listu pre poetka
izrade izvetaja. Sortiranje u ovom konkretnom sluaju emo izvriti na osnovu vrste robe,
zatim na osnovu proizvoaa i na kraju na osnovu stanja na zalihama.
Proces sortiranja zapoinjemo tako to emo kliknuti na bilo koju eliju unutar liste.
Potom emo kliknuti na Data u glavnom meniju. U meniju koji se pojavi kliknuemo na
Sort.
Pre dva asa nauili smo postupak izrade zbirnog izvetaja za sluaj kada imamo
prilino jednostavne liste. Sada emo da nauimo kako da napravimo zbirni prikaz
sloenije liste korienjem meuzbirova.
Sortiranjem smo nau listu ralanili na kategorije i grupe unutar njih. Kategorije su
zapravo vrste proizvoda. Grupe predstavljaju proizvoai. Tako recimo imamo kategoriju
okolada i u okviru nje grupu koju predstavlja firma Medijana, a koja proizvodi pet vrsta
okolada. Ostale grupe u ovoj kategoriji su: Festina (sa etiri vrste), Soho (sa tri vrste) i
Taurus (sa tri vrste okolade).
Meuzbirovi se mogu, u ovom konkretnom sluaju praviti i za grupe i za kategorije.
Zbirni prikaz listi izraen korienjem meuzbira sadri sve detaljne informacije koje se po
potrebi mogu skrivati, odnosno prikazivati. Na primer, mogu se prikazati svi podaci koji se
odnose na firmu Medijana, a da pri tom svi ostali podaci budu skriveni.
Da preemo sa rei na dela i da vidimo kako se koriste meuzbirovi. Lista nam je
sortirana i sledei korak je izrada meuzbirova. Oznaite bilo koju eliju u listi i na
glavnom meniju klknite na Data. U novom meniju kliknite na Subtotals. Pojavljuje se
Dialog box.
Ako u polju At each change in ne stoji Ime proizvoaa izaberite ga iz liste opcija
koju dobijate klikom na strelicu sa desne strane ovog polja. U polju Use function ve
stoji Sum, tako da to polje moemo preskoiti.
U polju Add Totoal to ekirajte samo opciju Zalihe. Ostala ekiranja iskljuite.
Na kraju proveriti da li su ekirane opcije Replace current subtotals i Summay below
data i kliknuti na OK.
Ovim postupkom uneli smo meuzbirove u kolonu Zalihe, a njihove oznake u
kolonu Ime proizvoaa. Meuzbirove se odnose na koliine robe na zalihama.
Ako se vratimo malo unazad, setiemo se da smo rekli da bi izvetaj trebalo da bude
dat prema kategorijama, tj. vrstama proizvoda (prvi nivo), a da u okviru njih imamo grupe,
tj. proizvoae (drugi nivo). Mi smo prvo uradili meuzbirove za proizvoae, a za
kategorije emo napraviti u sledeem koraku. Bitno je pratiti korake u izradi meuzbirova,
to znai da ih treba raditi u redosledu od najveeg nivoa (u naem sluaju drugog) ka
najmanjem (u naem sluaju prvog).
Izradite sada sami meuzbirove za vrste proizvoda. Mala pomo se sastoji u tome da
meuzbirovi treba da budu u koloni Zalihe, a njihove oznake u koloni Vrsta.
Odekirajte i opciju Replace current subtotals (Pratiti kako rade)
Sada sa leve strane imate situaciju koju ste videli prethodnim asovima. Da se
podsetimo dugmii 1, 2, 3 i 4 slue da se prikae odgovarajui nivo informacija. Dugmii
sa plusom slue da prikau detaljne informacije pojam uz koji stoje, a sa znakom minus da
sakriju detaljne informacije pojam uz koji stoje.
Ako elite da vidite sve eteljne informacije kliknte na dugme 4.
Da bi prikazali detaljne informacije vezane za okoladu koju proizvodi firma
Medijana kliknite na dugme 1. Zatim kliknite na dugme sa znakom plus da se prikau
informacije drugog nivoa. Na kraju, kliknite na dugme sa znakom plus pored imena firme
Medijana da prikaete informacije treeg nivoa vezane za ovu firmu, u kategoriji okolade.
Ove informacije emo i da iz Excela prebacimo u Word. Oznaite opseg A15:I21 i
kliknite na Copy u Toolbar-u. Otvorite sada Word i u Toolbar-u kliknite na Paste.
Oznaeni deo tabele sada je prikazan u Word-u. Meutim, imamo problem. Deo tabele se
ne vidi. Razlog je jednostavan: irina radnog lista u Excel-u je mnogo vea od irina lista u
Word-u. Kako je naa lista iroka ona na moe kompletno da stane u Word. Nije to nita
to se ne moe regulisati. Jednostavnom promenom irina pojedinih kolona tabela e biti
prikazana u celini na listu. Jedan od naina promene irina kolona je korienjem
horizontalnog lenjira. (pratiti kako e se snaaziti sa promenom irine)
Na kraju asa jo da nauimo kako da ukinemo detaljan prikaz informacija zajedno
sa izraenim meuzbirovima. U meniju Data oznaite Group and Outline i kada se pojavi
novi meni kliknite na Clear Outline. Na ovaj nain smu ukinuli mogunost skrivanja,
odnosno prikazivanja detalja. Ostali su jo meuzbirovi. Oznaite neku eliju u listi i u
meniju Data kliknite na Subtotals. U Dialog box-u koji se pojavi kliknita na Remove All
dugme i svi meuzbirovi e nestati.
Pokretanje Chart Wizarda ima svrhu jedino ukoliko na radnom listu ve postoje
podaci koje hoete da grafiki da predstavite.
Teoretski, moete da pokrenete wizard i kada na radnom listu nema podataka i da mu
oznaite opseg gde e se podaci nalaziti, ali to nije praktino iz dva razloga: postoji velika
verovatnoa da zaboravite koji ste opseg za podatke rezervisali, a drugi razlog lei u
injenici da neete biti u mogunosti da uredite izgled dijagrama na eljeni nain sve dok
ne unesete podatke.
Da bi nauili kako se izrauju dijagrami otvorite vebu pod nayivom Chatr.xls koja
se nalazi na CD-u, u folderu Excel.
Na radnom listu "Pie chart" data je analiza prodaje nekretnina agencije "Home Trade
Company". Ovu analizu je potrebno i grafiki predstaviti kako bi rukovodstvo agencije
moglo brzo i efikasno da snimi situaciju i donese odluke o buduim ulaganjima.
Poetak izrade dijagrama kree od toga kliknete na bilo koju eliju u opsegu u kome
se nalaze podaci (u naem sluaju podaci se nalaze u opsegu A1:B7) i nakon toga
pokrenete Chart Wizard na jedan od dva spomenuta naina. Dovoljno je oznaiti samo
jednu eliju u opsegu, jer je Excel dovoljno pametan da prepozna ceo opseg kada je bar
jedna elija u njemu akrivna.
Chart Wizard (slika 104) vodi kroz etiri koraka u kojima vrite sva podeavanje
vezana za dijagram.
Slika 106 Drugi korak: utvrivanje opsega elija iz koga se uzimaju podaci, odreivanje serija.
Sada dolazimo do drugog koraka izrade dijagrama. U drugom koraku utvrujemo
opseg elija iz kojeg e se uzimati podaci.
Na kartici Data Range (slika 106) u polju Data Range ve stoji A1:B7 (preciznije:
='Pie chart!'$A$1:$B$7) to upravo odgovara opsegu u kojem se nalaze podaci. Ispod toga
postoje dva radio dugmeta gde se naznaava da li se serije podataka nalaze u redovima ili
kolonama.
ta su serije? Chart Wzyard ima mogunost da na dijagramu prikazuje istovremeno
vie razliitih veliina. Na primer moe istovremeno da prikazuje vrednosti vezane za
prodaju i za trokove. Podaci za prodaju pripadae jednoj seriji, a podaci za trokove
drugoj. Ako Podatke za prodaju i trokove unosimo u kolone tada e se serije nalaziti u
kolonama, a ako unosimo u redove tada e se serije nalaziti u redovima.
U naem primeru imamo samo jednu seriju podataka vezanih za procenat u ukupnoj
prodaji. Ova serija se nalazi u koloni, obzirom da su podaci za nju uneeni u kolonu B.
Na kartici Series (sliak 106) se utvruju serije. Moete videti da je i ovde sve ve
automatski popunjenjo na nain koji nam odgovara. Bez obzira na to, zadraemo se malo
da pogledamo znaenja pojedinih polja. U listi Series navedene su sve serije koje je
wizard prepoznao. Ukoliko je ne elite da prikaete neku seriju moete je ukloniti tako to
kliknete na nju i potom kliknete ne dugme Remove, ukoliko neka serija nedostaje ili
hoete naknadno da je unesete kliknite na dugme Add. Tada e serija biti uneena bez
ikakvih podataka. Sledee to bi morali da uradite jeste da u polje Name unesete eliju u
kojoj se nalazi njeno ime (u ovom polju, u naem sluaju, wizard je automatski uneo eliju
B1 i iz nje e se uzimati podatak o imenu serije). Nakon toga potrebno je da u polje Values
unesete opseg u kojem se nalaze podaci vezani za seriju (u ovom polju, u naem sluaju,
wizard je automatski uneo opseg B2:B7 i iz njega e se uzimati podaci serije).
Na kraju je jo potrebno da se u polje Category Values unese opseg koji e
odreivati naziv svakog podatka u seriji (u ovom polju, u naem sluaju, wizard je
automatski uneo opseg A2:A7 i iz nje e se uzimati imena podataka serije).
Poto je u naem primeru wizard odradio celokupni posao umesto nas, nama jedino
preostaje da kliknemo na dugme Next kako bi nastavili sa izradom dijagrama.
U treem koraku (slika 107) odreuje se naslov dijagrama, poloaj legende i izgled
labela podataka.
,QWHUQHW
%HRJUDG=HWVNDDWHO
ZZZPDVWHUFODVVFR\X
3RWRYDQLSROD]QLH
S potovanjem,
PDVWHUFODVV
NRPSMXWHUVNLFHQWDU
PDVWHUFODVV
,QWHUQHWL062XWORRN
NRPSMXWHUVNLFHQWDU
-------------------------------------------------------------------------------------------------------------
INTERNET
1. UVOD
Klijent
Klijent Klijent
SERVER
Klijent Klijent
,QWHUQHWMHQDVWDRNDRRGUD]YRMQLKSRWUHED=DSUDYRRWDFLQWHUQHWDMDDPHULNDYRMVNDL
njihova ARPANET ( Advanced Research Projects Agenc\ 1HWZRUN PUHD 6OXLOD MH
GDNOH LVNOMXLYR X YRMQH VYUKH $PHULNH DUPLMH L ELOD SRVHEQR GL]DMQLUDQD GD L]GUL
WHUPRQXNOHDUQL UDW -HGDQ RG QDMYDQLMLK UH]XOWDWD RYH PUHH MH TCP/IP (Transmision
&RQWURO3URWRFRO,QWHUIDFH3URWRFROSURWRNRONRMLRPRJXDYDUD]PHQXLQIRUPDFLMDPHX
UD]QRURGQLPUDXQDULPDLPUHDPDGDNOHWRMHMH]LNNRMLPVHVSRUD]XPHYDMXVYLUDXQDUL
vezani na internet.
1
PDVWHUFODVV
,QWHUQHWL062XWORRN
NRPSMXWHUVNLFHQWDU
-------------------------------------------------------------------------------------------------------------
Dakle ta je to INTERNET?
,QWHUQHWMHVNUDHQLFDRGINTernational NETwork WM0HXQDURGQHPUHH
2QR WR LQWHUQHW LQL Woliko popularnim su njegovi servisi od kojih su najkorisniji i
QDMSRSXODUQLMLVOHGHL
E-mail HOHNWURQVND SRWD MH RVQRYQL L QDMNRULHQLML VHUYLV ,QWHUQHWD 2PRJXDYD
EU]XQHIRUPDOQXMHIWLQXNRPXQLNDFLMXNDRLNRULHQMHRVWDOLKVHUYLVDSXWHPH-maila.
WWW :RUOG:LGH:HERGQRVQR0UHDLURPVYHWDMHGHILQLWLYQRQDMSRSXODUQLML
L QDMPODL VHUYLV VLQRQLP ]D ,QWHUQHW 2YRP VHUYLVX NRULVQLFL SULVWXSDM X] SRPRX
specijalnog softvera zvanog browser a sastoji se od ogromnog broja Web stranica
prepunih informacija.
2YRMHVHUYLVLQWHUQHWDNRMLOMXGLQDMHHSRLVWRYHXMXVDLQWHUQHWRPDOLRQWRQLMH
on je samo podskup Interneta tj. Njegov najpopulraniji servis.
News diskusione grupe su skup ljudi koji komuniciraju putem e-maila ili posebnih
QHZVLWDDR]DMHGQLNLPWHPDPD
FTP )LOH 7UDQVIHU 3URWRFRO SUHGVWDYOMD QDLQ SUHQRVD IDMORYD UD]OLLWLK WLSRYD
SUHNR ,QWHUQHWD 3ULVWXS RYLP VHUYLVLPD NRMLK GDQV LPD MDNR SXQR RPRJXHQ MH SXWHP
posebnih programa zvanih FTP klijenti ili FTP explorer.
IRC direktna komunikacija sa drugim korisnicima preko tastature. Neto kao
UD]JRYRU NRML VH REDYOMD SRPRX WDVWDWXUH L X NRPH PRH XHVWYRYDWL YLH NRULVQLND
odjednom.
2YRQLVXVYLVHUYLVL,QWHUQHWDDOLVXVYDNDNRQDMSRSXODUQLMLLQDMNRULHQLML
Protokol WHKQLNL QDLQ QD NRML VH QHNL VHUYLV RVWYDUXMH 6YDNL VHUYLV LPD VYRM
protokol, to olakava programaerima i drugim pametnim ljudima da lake i efikasniije
RUJDQL]XMXPUHXRGQHNROLNRPLOLRQDUDXQDUDNRMX]RYHPR,QWHUQHWRP
Modem 0RGXODWRU'HPRGXODWRUMHXUHDMQHRSKRGDQ]DSRYH]LYDQMHUDXQDUDQD
Internet.Prima i alje podatke pretvorene u tel. signal. Brzina kojim modem prima i alje
poruke meri se u BPS tj. Bit per second.
HTTP MHSURWRNROWM1DLQQDNRML:::SUH]HQWDFLMHVWLXRGUDXQDUDQDNRPH
VXSRVWDYOMHQHGRYDHJUDXQDUD
HTML Hyper Text Markup Language , jezik na kome se piu WWW prezentacije.
Provajder ili ISP (internet service provider) ILUPD NRMD ]D QRYDQX QDGRNQDGX
nudi pristup internetu preko svojih tel. linija koje su direktno povezane sa internetom.
PPP 3URWRNRONRMLRPRJXXMHSULVWXSDQMHLQWHUQHWXSXWHPPRGHPD9DUDXQDr je
SRYH]DQ QD UDXQDU SURYDMGHUD PRGHPRP D X] SRPR 333 SURWRNROD 5DXQDU YDHJ
SURYDMGHUDMHSRYH]DQQD,QWHUQHWELORNDEORYLPDELORSXWHPVDWHOLWD'DNOHLYDUDXQDU
je povezan na Internet sve dok ste povezani sa provajderom.
URL ( uniform resource locator ) adresa neke prezentacije na Internetu. Kao to
VDYND NXD LPD VYRMX DGUHVX GREUR XJODYQRP VYDND NXD WDNR L VYDND VWUDQLFD QD
internetu ima svoju. Adresa nae WWW prezentacije glasi
www.masterclass.com
2
PDVWHUFODVV
,QWHUQHWL062XWORRN
NRPSMXWHUVNLFHQWDU
-------------------------------------------------------------------------------------------------------------
Online UDGQDUDXQDUXGRNVPRSRYH]DQLQDLQWHUQHW
Offline UDGQDUDXQDUXNDGDQLVPRSRYH]DQLQDLQWHUQHW
Download preuzimanje podataka sa mUHH
Upload VODQMHSRGDWDNDQDPUHX
Cache u kontekstu web surfovanja, prostor na hard disku na kome se nalaze kopije
SRVHHQLKVWUDQLFDNRMHVHPRJXSRJOHGDWLLRIIOLQH
Proxy FDFKH SURYDMGHUD NRML VPDQMXMH RSWHUHHQMH OLQND ,63 L SRYHDYD EU]LQX
RG]LYD NRULVQLNX SUL HPX VH XNROLNR VH WUDHQD VWUDQLFD QLMH PHQMDOD RQD GRVWDYOMD L]
NHDNRULVQLNDDQHGRYODLVDPUHH
Hyperlink virtuelna veza dve WWW prezentacije ili prezentacije sa nekim fajlom.
IP broj jedinstveni identifikacioni broj raXQDUD QD ,QWHUQHWX X 7&3,3 PUHL X
IRUPL EURMD RGYRMHQLK WDNDPD SUL HPX VX ERMHYL X UDVSRQX RG GR 1HWR NDR
OLQDNDUWD
2YRQDUDYQRQLMHVYHWRHmo QDXLWLXYH]LLQWHUQHWDDOLMHGRYROMQR]DSRHWDN
SDQVNR VHOR
D samo su malobrojni u
njemu pronali skrivenu sutinu PRQR NRPXQLNDWLYQR L LQIRUPDWLYQR VUHGVWYR ]D
OLQRLSURIHVLRQDOQRXVDYUDYDQMH.
'DQDVMHQD,QWHUQHWXUDVSRORLYDWROLNDNROLina informacija da se ba za svakoga od
QDVPRHSURQDLEDUSRQHWR
SadaHPRSRHWLRGRVQRYQLKVWYDULGDNOHRGSRYH]LYDQMDQDLQWHUQHW3RGUD]XPHYD
VHGDNOHGDSRVHGXMHWHVOHGHH
S 7HO/LQLMXSRPRJXQRVWLVDWRQVNLPELUDQMHPDOLQLMHQHRSKRGQR
S Instaliran i ispravan modem
S ,QVWDOLUDQSURJUDP]DSUHWUDLYDQMHLQWHUQHWDWMEURZVHU
S Para da platite internet vreme ISP-u
S Vremena
Ukoliko posedujete sve ovo onda ste spremni za krstarenje internetom. Krstarenje ili
surf MHDUJRQNRMLSRGUD]XPHYDNRULHQMHinterneta u potrazi za informacijama.
Dakle korak po korak:
S Proetate se do ISP-DVDSDUDPDXGHSXQDUDYQR
S Pri izboru ISP-DREUDWLWHSDQXQDQHNROLNRELWQLKVLWQLFD
S Broj ulaznih linija
S %URM NRULVQLND PDOR XOD]QLK OLQLMD D YHOLNL EURM NRULVQLND ]QDL
veoma malu ansu da dobijete vezu sa internetom a to ume da ostavi
posledice na nervni sistem)
3
PDVWHUFODVV
,QWHUQHWL062XWORRN
NRPSMXWHUVNLFHQWDU
-------------------------------------------------------------------------------------------------------------
S 3URSXVQDPR,QWHUQHWOLQNDWRYLH0EVWREROMH]DYDV
S 3XWDQMD GR YHOLNLK LQWHUQHW YRULWD SUHNR NRMLK YD ,63 SULVWXSD
LQWHUQHWXXNROLNRMHQDMEOLHYorite udaljeno pola zemljine kugle
bolje razmislite o uplati kod ovog provajdera)
S 9HOLLQDSRWDQVNRJVDQGXHWDX0E
S 9HOLLQD:HESURVWRUD]DOLQXSUH]HQWDFLMXRYRYHLQDNRULVQLND
QHLVNRULVWLDOLMHSRHOMQR
S Popust tarife za pristup u pojedinim delRYLPDGDQDQRXELWUHEDOR
da je jeftinije)
S &HQDSULVWXSDRYRMHWUHEDORPRGDGDEXGHQDSUYRPPHVWX"
S Kvalitet konekcije vaeg modema sa vae centrale sa centralom i
PRGHPRP SURYDMGHUD HVWD VX QHVODJDQMD SXOVQLK VD WRQVNLP
centralama)
S 8SODWLWHHOMHni broj sati
S Odaberete svoj username LOL NRULVQLNR LPH NRMH H YDV
SUHGVWDYOMDWL QD LQWHUQHWX L SUHNR NRJD HWH XMHGQR SULPDWL H-mail.
.RMHHWHLPHRGDEUDWL]DYLVLVDPRRGYDVDOLQHHWHPRLGDX]PHWH
QHNRLPHNRMHMHYHUHJLVWURYDQRNRGYDHJSURYDMGHra. Dakle ime
0$75,; QSU PRH SRVHGRYDWL VDPR MHGQD RVRED NRG RGUHHQRJ
provajdera i niko drugi.
S Zapamtite ili zapiete (bolja varijanta) va password ili lozinku koja
YDP RPRJXXMH SULVWXS YDHP LQWHUQHW YUHPHQX D XMHGQR VSUHDYD
pristup drugima. Kada doHWH NXL SUYR WR HWH XUDGLWL MH GD
promenite lozinku koju ste dobili od ISP i upiete neku samo vama
poznatu.
S Zapamtite vau e-PDLODGUHVX2RYRPHHPRSRVHEQRSULDWL
S 9UDWLWHVHNXLLSRXSXWVWYLPDNRMHVWHGRELOLRGSURYDMGHUDVYDNL
SURYDMGHU H YDP GDWL NQMLLFX VD XSXWVWYRP NRMX HWH GREUR
SURXLWLSRGHVLWHdial-up konekciju i ostale protokole.
4
PDVWHUFODVV
,QWHUQHWL062XWORRN
NRPSMXWHUVNLFHQWDU
-------------------------------------------------------------------------------------------------------------
5
PDVWHUFODVV
,QWHUQHWL062XWORRN
NRPSMXWHUVNLFHQWDU
-------------------------------------------------------------------------------------------------------------
Klik ovde
Opcija Show an icon on taskbar after connected postavlja ikonu na taskbar nakon
uspostavljanja Dial-Up veze. Dvoklikom na ovu ikonu dobijamo informacije o
parametrima veze poput vremena provedenog na vezi, brzine na kojoj smo konektovani,
LWG2YDRSFLMDELWUHEDORGDEXGHXNOMXHQDMHUMHNRULVQD
6
PDVWHUFODVV
,QWHUQHWL062XWORRN
NRPSMXWHUVNLFHQWDU
-------------------------------------------------------------------------------------------------------------
Druga opcija Show a confirmation dialog after connected dijalogom nam
SRWYUXMHXVSRVWDYOMHQXNRQHNFLMX2YRMHEROMHGDLVNOMXLWHMHUHSRVOHQHNRJYUHPHQD
SRHWLGDYDVQHUYLUD
1DNRQ RYLK RSWLK SRGHDYDQMD SRWUHEQR MH SRGHVLWL L SRMHGLQDQR VYDNX GLDO-up
NRQHNFLMX7RLQLPRRYDNR
'RELHPR QRYL SUR]RU QD NRPH Sostoje est kartica i to General, Networking,
Security, Multilink, Dialing.
7
PDVWHUFODVV
,QWHUQHWL062XWORRN
NRPSMXWHUVNLFHQWDU
-------------------------------------------------------------------------------------------------------------
1) Pod type of dial-up serverL]DEUDHPRPPP; Internet; 2000/NT;
Windows.
2) Od advanced options neka bude izabrano Enable softvare
compresion
3) A kao network protocol L]DEUDHPR samo TCP/IP koji smo YH
SRPLQMDOLSUHWKRGQRJDVD
Ostale opcije nisu toliko bitne i uglavnom ih windows sam podesi kako treba.
(YHQWXDOQRPRHPRSRGdialing podesiti broj redial-RYDNRMHHUDXQDUL]YULWLXVOXDMX
zauzetosti veze.
3R ]DYUHWNX SRGHDYDQMD L]YXHPR VKRUWcut-ove na desktop i dvoklikom ih
startujemo.
3R VWDUWRYDQMX SRWUHEQR MH GD XQHVHPR XVHU QDPH LOL NRULVQLNR LPH L LIUX ,PDWH
WDNRHLRSFLMXGDYDPUDXQDUSDPWLLIUXWRPRHWHXNOMXLWLXNROLNRLPDWHSRYHUHQMDX
NROHJHVDSRVODLOLXNXDQH
Ukoliko ovo
odaberemo lozinka
HRVWDWLXSDPHQD
3. INTERNET EXPLORER
Poto smo podesili dial-XSNRQHNFLMXGDSUHHPRQDSURJUDPNRMLQDPRPRJXDYD
SUHJOHG:::VDGUDMD9UVWDSURJUDPDNRMLVOXH]DSUHJOHG:::VWUDQLFDQD]LYDMXVH
browseri.
0L HPR RYGH UHGLWL :LQGRZV ([SORUHU MHU QMHJD VLJXUQR PRUDWH LPDWL QD VYRP
UDXQDUXXNROLNRNRULVWLWH:LQGRZV26
8
PDVWHUFODVV
,QWHUQHWL062XWORRN
NRPSMXWHUVNLFHQWDU
-------------------------------------------------------------------------------------------------------------
,DNRSRVWRMLYLHYUVWDEURZVHULVHXJODYQRPLVWRSRGHDYDMXLYHRPDOLHMHGQLna
GUXJHWDNRGDQHHELWLSUREOHPDGDVHVQDHWHXGUXJLPEURZVHULPDXNROLNRQDOHWLWHQD
njih.
'DNOHGDSRQHPRRGXNOMXLYDQMDEURZVHUD
8NROLNRQHPDWHVKRUWFXWQDGHVNWRSXGR,QWHUQHW([SORUHUDVHGROD]LQDVOHGHLQDLQ
StartProgramsInternet Explorer
Vrlo komplikovano zar ne?
Startujmo program...
Ovom komandom
Forward EURZVHUSRLQMH
Stop Refresh potragu za datim
Back
2YGHHVHSULND]DWL
Adress bar tj. www stranica...
deo u koji
upisujemo url
Odmah ispod naslovne linije nalaze se standardni meniji koji prate svaki program koj
radi u Windows-u. To su File, Edit, View, Favourites, Tools, Help.Zatim imamo
komandne taster Back, Forward, Refresh, Stop, Home, Search, Favorites, Histrory.
9
PDVWHUFODVV
,QWHUQHWL062XWORRN
NRPSMXWHUVNLFHQWDU
-------------------------------------------------------------------------------------------------------------
Stop H]DXVWDYLWLXLWDYDQMHNRMHMHXWRNX
Refresh SRQRYQRXLWDYDQMHVWUDQLFH'HDYDVHSRQHNDGDGDEURZVHUQHNXVWUDQLFX
SRYXH L] NHD D GD SULWRP XRSWH QH SURYHUDYD GD OL MH bilo nekih promena na stranici.
Ovom komandom nDWHUDHWHJDGDSRQRYRXLWDVWUDQLFXVDLQWHUQHWD
Home XNROLNR SRGHVLWH QHNX VWUDQLFX GD YDP EXGH W]Y +RPH VWUDQLFD PRL HWH
NOLNRPQDRYXLNRQLFXGDMHSR]RYHWH3RGHDYDQMHKRPHVWUDQLFHHPRSRVHEQRUDGLWLD
ono podrazumeva i da svaki put kada XNOMXLWHEURZVHURQSUYRXLWDRYXVWUDQLFX
Search WDVWHUNRMLVDOHYHVWUDQHEURZVHUDRWYDUDSUR]RUXNRPHHWHPRLGD
XQHVHWHUHLOLSRMDPNRMLWUDLWHLRGDEHUHWHNDWHJRULMXSRNRMRMHVHWUDLWL
7ROLNRRGXJPLLPDVOHGHHWRWUHEDGDVDYODGDPRMHSROMHXNRMHXQRVLPR85/DNRMH
se zove address bar.
Dakle u addreVV EDU VH XQRVL DGUHVD WM 85/ VWUDQLFH NRMX H PRGD EURZVHU VDP
dopuniti posle par otkucanih slova i pritiskom na taster ENTER ili na ikonicu GO sa
GHVQHVWUDQHSRHHXLWDYDQMHRYHVWUDQLFH
4. DOMEN
3URORJ DVD JRYRULOL VPR R ,QWHUQHW H[SORUHUX L njegovim funkcijama. Pre nego to
SRQHPRGDVXUIXMHPRPRUDPRGDVe osvrnemo na URL ili adresu stranice.
+DMGHGD]DMHGQRSRJOHGDPRMHGQXZZZDGUHVXLQDXLPRRGHJDVHVDVWRML
WWW.MASTERCLASS.CO.YU
:::MHZRUOGZLGHZHELR]QDDYDYUVWXVHUYLVD
10
PDVWHUFODVV
,QWHUQHWL062XWORRN
NRPSMXWHUVNLFHQWDU
-------------------------------------------------------------------------------------------------------------
MASTERCLASS je naziv firme
CO.YU je domen SRMDPNRMLMHYH]DQ]DWHKQLNHSRMHGLQRVWLQD,QWHUQHWXLQDVQHEL
WUHEDORPQRJRGD]DQLPDRVLPGD]QDPRNRMLVXGRPHQLQDMHL
COM komercijalni domen, najraireniji
NET NRPHUFLMDOQDPUHDLRQDMHUDVSURVWUDQMHQD
CO.YU komercijalni domen u Jugoslaviji
CO.UK komercijalni domen u Britaniji
ORG domen za oganizacije (muzeje...)
GOV domen za vladine organizacije
MIL domen za vojne organizacije
EDU domen za obrazovne ustanove
AC akadePVNDPUHD
YU jugoslovenski domen
$GUHVHNRMHHPRGDQDVSRVHVWLWLVXVOHGHH
www.masterclass.co.yu
www.drenik.net
www.yu
www.eunet.yu
www.glas.co.yu
www.bktv.co.yu
www.pink.co.yu
5. FAVORITES
.UVWDUHLLQWHUQHWRPQDLOLVWHQDVWUDQLFXNRMDYHVMHRGXHYLODHOLWHGDMHHVWR
SRVHXMHWHLOLYDPUHFLPRGHVLGDWRNRPVXUIRYDQMDGRHWHGRQHNHVWUDQLFHDOLVOHGHLSXW
zaboravite adresu jer vas je mrzelo da krabate po papiru.
Reenje za ovo je prosto i zove se Favorites.
8IDYRULWHVPRHWHXEDFLWLHOMHQXVWUDQLFXL]DtLPYHRPDODNRMHGQLPNOLNRPGRL
do nje.
'DNOHVWUDQLFHVHXIDYRULWHGRGDMXQDVOHGHLQDLQ
Kliknemo na meni Favorites i izaberemo Add to favorites.
11
PDVWHUFODVV
,QWHUQHWL062XWORRN
NRPSMXWHUVNLFHQWDU
-------------------------------------------------------------------------------------------------------------
=DWLPHPRGRELWLVOHGHLSUR]RUXNRPHVHRGQDVWUDLGDL]DEHUHPRNDWHJRULMXX
NRMRMHELWL85/0RHWHNUHLUDWLQRYXNDWHJRULMXWMQRYLIROGHUMHGQRVWDYQLPNOLNRPQD
New folder taster sa desne strane ( ko bi rekao? ).
0RHWHL]DEUDWLLRSFLMXGDYHQRYLIDYRULWQHLGHQLXMHGQXNDWHJRULMXWMIROGHUYH
da ostane samostalan na meniju.
Od opcija vam se nudi i da neki od favorita bude dostupan offline, to birate klikom
na Make available offline. 5DXQDU H WDGD L]YULWL GRZQORDG VWUDQLFH NRMD H ELWL
dostupna i offline.
Novi
folder...
Za offline
pristup ...
Opcija Organize favorites koja se nalazi u meniju favorites daje vam mRJXQRVWGD
QDNQDGQRSRGHVWLIROGHUHLPHVWRJGHHELWL85/
Novi
folder Preimenovanje
Premetanje
12
PDVWHUFODVV
,QWHUQHWL062XWORRN
NRPSMXWHUVNLFHQWDU
-------------------------------------------------------------------------------------------------------------
6. PODEAVANJE INTERNET OPTIONS
'DQDV HPR ]DYULWL UDG VD ,QWHUQHW ([SORUHURP WDNR WR HPR RGUDGLWL JODYQD
podeavanja sa menija Tools Internet options.
'DNOHNDGDRWYRULPRRYDMSUR]RUQDXVOX]LQDPVWRMHVOHGHHNDUWLFH
Ovde
upisujemo
adresu za
home page
.ROLNRGDQDH
UDXQDUXYDWL
podatke u history
13
PDVWHUFODVV
,QWHUQHWL062XWORRN
NRPSMXWHUVNLFHQWDU
-------------------------------------------------------------------------------------------------------------
S Security GHRXNRPHSRGHDYDWHQLYRVLJXUQRVWLWRYHLQLYRVLJXUQRVWLWR
HH[SORUHUPDQMHVWYDULSUHX]LPDWLVDLQWHUQHWDLPDQMHHWHVWUDQLFDPRLGD
YLGLWH 7DNRH PRHWH GD XEDFLWH DGUHVH VDMWRYD NRMLPD HOLWH GD ]DEUDQLWH
pristup. Zgodno za sitnu decu...
Ovde
upiemo
zabranjene
stranice
Nivo
sigurnosti
S Content RYGH PRHWH XSLVDWL OLQH SRGDWNH NRML H YDV SUHGVWDYOMDWL QD
LQWHUQHWXXNOMXLWLVDYHWQLNDNRMLHYDVGDYLWLGRNUDGLWHLSRGHVLWHVHUWLILNDWH
NRML H XEXGXH JDUDQWRYDWL GD VWH YLYL *HQHUDOQR RYDM GHR SRGHDYDQMD
SUHVNDHPR
14
PDVWHUFODVV
,QWHUQHWL062XWORRN
NRPSMXWHUVNLFHQWDU
-------------------------------------------------------------------------------------------------------------
S Connections VYDNDNR QDMELWLQLMH SRGHDYDQMH NRMH XWLH QD EU]LQX UDGD
Izaberete dial-up konekciju i kliknete na SHWWLQJV 7X HWH PRL GD SRGHVLWH
Proxy server vaeg provajdera koji ubrzava vreme preuzimanja podataka sa
LQWHUQHWD7DNRH PRHWH L]DEUDWL QDLQ ]D NRQHNFLMX WM GD OL HWH GD VH
XNOMXLYDQMHPH[SORUHUDDXWRPDWVNLSRNUHQHGLDO-XSLSRQHGDYUWi broj ISP-a
LOLHWHWRUDGLWLPDQXHOQR
Klik ovde
za upis
proxy
adrese
Upiemo
adresu
proxy
servera
15
PDVWHUFODVV
,QWHUQHWL062XWORRN
NRPSMXWHUVNLFHQWDU
-------------------------------------------------------------------------------------------------------------
S Programs podeavanje programa za npr. e-mail ili newsgroups.
16
PDVWHUFODVV
,QWHUQHWL062XWORRN
NRPSMXWHUVNLFHQWDU
-------------------------------------------------------------------------------------------------------------
7. OUTLOOK EXPRESS
3RWR VPR RGUDGLOL ,QWHUQHW H[SORUHU L VDYODGDOL VXUIRYDQMH WR QH ]QDL GD YLH
QHHPRGD VXUIXMHPRSUHOD]LPRQDH-PDLOLSURJUDPNRMLQDPVOXL]DSULPDQMHLVODQMH
elektronske pote.
E-mail ili elektronska pota za razliku RGRELQHSRWHVWLHXELORNRMLGHRVYHWDX
URNX RG QDMYLH QHNROLNR PLQXWD D XJODYQRP VX X SLWDQMX VHNXQGH =D UD]OLNX RG RELQH
SRWH SUPRSUHGDMD MH PRJXH VYXJGH JGH SRVWRML UDXQDU L YH]D VD LQWHUQHWRP 3UHNR H-
PDLOVDGDPRHPRVODWLVOLNHPX]LNXIilm i glasovne zapise.
E-mail potom danas komunicira skoro milijardu korisnika dnevno.
Sama E-PDLO DGUHVD GRELMD VH QD GYD QDLQD SUYL MH NDGD XSODWLWH YUHPH NRG
provajdera vi automatski dobijate i e-mail adresu a drugi je da koristite neke od web-mail
DGUHVDRHPXHPRGHWDOMQRJRYRULWLXVOHGHHPDVX
Dakle e-PDLODGUHVDVDGULXVHELVYHRQRWRLNODVLQDDGUHVD3RJOHGDMPRMHGQX
e-mail adresu zajedno:
Pera@infosky.net
'DNOHSUYRLGHNRULVQLNRLPHLOLXsername.
Zatim znak AT WR]QDLSUL
Na kraju ide ime provajdera.
.DGD SURLWDPR GDNOH RYX DGUHVX YLGHHPR GD MH X SLWDQMX NRULVQLN 3HUD SUL
provajderu Infosky.
Ovo AT kod nas jo zovu i majmunsko a, internet a , manki itd.
Pravi naziv je dakle at ili pri.
Dobro, poto smo savladali samo e-PDLO DGUHVX SUHL HPR QD SURJUDP NRML QDP
VOXL]DSULMHPLVODQMHH-mail-a.
'DQDV SRVWRML YHOLNL EURM SURJUDPD NRML RYR UDGL D PL HPR QD QDLP DVRYLPD
raditi program koji se dobija uz Windows i koji je najjednostavniji za korienje. Zove se
Outlook express.
Outlook express ima svoju ikonicu na desktopu dakle shortcut D PRHPR JD
pozvati i preko startprograms menija.
17
PDVWHUFODVV
,QWHUQHWL062XWORRN
NRPSMXWHUVNLFHQWDU
-------------------------------------------------------------------------------------------------------------
Otvorimo Outlook Express i da pogledamo ta sve tu ima:
Folder
tree
Spisak
mailova
Preview
Kontakti
Dakle pored standDUGQLK PHQLMD LVSRG WLWOH EDUD LPDPR WDVWHUH NRML VOXD ]D UDG VD
ovim programom :
,VSRGWRJDLPDPROLVWXNRQWDNWDWMDGUHVHOMXGLNRMLPDVPRYHSLVDOLLOLRGJRYDUDOL
18
PDVWHUFODVV
,QWHUQHWL062XWORRN
NRPSMXWHUVNLFHQWDU
-------------------------------------------------------------------------------------------------------------
Sa desne strane imamo dva prozora prvo tj. gornji daje spisak e-mailova a u donjem
VHYULSUHYLHZLOLSUHJOHGVDGUDMD
1DYHSRPHQXWRPIROGHUWUHH-MXSRVWRMHVOHGHLIROGHUL
S Inbox XQMHPXHELWLVYHSULPOMHQHH-mail poruke
S Outbox sve poruke koje smo pravili offline i koje treba da poaljemo
S Sent items NRSLMHYHSRVODWLKH-mail poruka
S Deleted items recycle bin za Outlook Express dakle sve izbrisane poruke
S Drafts kopija e-PDLODNUHLUDQRJRIIOLQHNRMLHOLWHGDGRYULWH
'D SUHHPR QD SUDYOMHQMH H-maila. E-mail previmo klikom na ikonicu New mail.
Vrlo komplikovano zar ne?
'DNOHSRWRNOLNQHPRQDQHZPDLOGRELHPRQRYLSUR]RUXNRPHWUHEDGDSRSXQLPR
polja primaoca i naslova poruke i da naravno ispiemo e-mail poruku.
3DGDYLGLPRHPXRYRVOXL
S Send alj e-mail
S Cut , copy ,paste NRPDQGHNRMHVXYDPYHSR]QDWH
S Attach NDHQMHIDMODX]SRUXNXQSUVOLNH
S Priority VWHSHQYDQRVWLSRUXNHNRMXRGUHXMHSRLOMDRFWMVi
S From adresa onog koji alje
S To adresa onoga kome aljemo poruku
S CC RYGHPRHWHXSLVDWLGRGDWQH e-PDLODGUHVHXNROLNRHOLWHGDLVWDH-mail
poruka ode na vie adresa
S Subject naslov maila u kome se uglavnom stavlja puno ime i prezime
poiljaoca
Deo za ispisivanje poruke ima ikonice i komande iste kao u Word-u tako da vam
LVSLVLYDQMHWHNVWDQHHWHko pasti.
19
PDVWHUFODVV
,QWHUQHWL062XWORRN
NRPSMXWHUVNLFHQWDU
-------------------------------------------------------------------------------------------------------------
Na glavnom meniju pored new mail ikonice imamo i ikone reply WR ]QDL
odgovoriti i forwardJGHPRHPRQHNXSRUXNXVDLQWHUHVDQWQLPVDGUDMHPSURVOHGLWLGDOMH
nekome.
Pored maila koji dobijete kada uplatite vreme kod provajdera postoje i tzv. web-
mailovi tj. e-PDLO DGUHVH NRMH PRHWH GRELWL QD ::: VDMWRYLPD =D UD]OLNX RG RELQRJ
maila koji dobijamo preko outlooka ove mailove primamo i aljemo sa sajta.
:HE PDLO MH XJODYQRP EHVSODWDQ DOL SRVWRML PRJXQRVW SULDPDQMD NRPHUFLMDOQLK
SRUXNDNRMHQHHWHPRLGDRWNDHWH
Plus tu su i reklame na samom sajtu koje se zovu baneri.
Popunjavanje upitnika i formulara na oviakvim sajtovima XPHGDWUDMHPDORGXH
zato imajte strpljenja.
Neki od najpopularnijih sajtova su:
www.hotmail.com
www.yahoo.com
8.60$-/,-,,6.5$(1,&(
3URORJDVDVPRVDQDHJZHEPDLOQDORJDSRVODOLPDLOQDPDVWHUFODVV
'DQDVHPRSRPRXRXWORRNDSUHX]HWLWDMPDLO
Prvo treba da se konektujemo a zatim uklMXLPRRXWORRN2XWORRNHDXWRPDWVNLSR
startovanju preuzeti i poslati sve e-mailove.
3RWR MH SUHX]HR PDLO NRML VPR MXH SRVODOL WDM PDLO H VH VDGD QDOD]LWL X IROGHUX
,1%2;.OLNQLPRQD,QER[LGYRNOLNQDPDLOGDJDSURLWDPR
Jo neto malo o mail-u. .DGDSLHWHSRUXNHGUXJLPOMXGLPDQDMHHMHQHPRJXH
]D RQH NRML LWDMX GD ]QDMX YDH UDVSRORHQMH 3RQHNDGD MHGQD UHHQLFD X] RVPHK LPD
VDVYLPGUXJR]QDHQMHRGWHLVWHUHHQLFHL]JRYRUHQHLURQLQR0HXWLPLWDQMHPMHWHNR
znati da li je to bila ironiMDLOLVHSLVDFPRGDVPHMDRGRNMHSLVDRSRUXNX=DWRNRULVWLPR
specijalne oznake koje pokazuju nae emotivno stanje. Zovu se smajliji ili Smiley:
: ) osmeh
: ( - tuga
: p LVSODHQMH]LN
: o ]DSUHSDHQRVW
O: ) DQHR
8 ) QRHQMHQDRDUD
; ) namigivanje uz osmeh
7DNRHSRVWRMHLVNUDHQLFHWMakronimi NRMHVXPHXQDURGQRJNDUDNWHUD
AE bilo kada
BTW uzgred
FM fina magija
FYI za vau informaciju
IMO po mom miljenju
IMHO po mom skromnom miljenju
20
PDVWHUFODVV
,QWHUQHWL062XWORRN
NRPSMXWHUVNLFHQWDU
-------------------------------------------------------------------------------------------------------------
NRN nije potreban odgovor
LOL puno smeha, glasno smejanje
OTH s druge strane
SITD jo uvek u mraku
TIA hvala unapred
3RVWRMH L GUXJH GRYLWOMLYH VNUDHQLFH QH ED VYXGD XSRWUHEOMDYDQH SRSXW ; LOL
thanks itd.
1MLKHWHYHVDYODGDWLVYDNRGQHYQLPGRSLVLYDQMHPLOLDWRYDQMHP
9. 35(75$,9$,
1DMEROMH X YH]L VD :HERP MH WR QD QMHPX PRHPR QDL VYH WR H QDV LNDGD
LQWHUHVRYDWL$OLMHSUREOHPWRWRQLMHQLPDORODNSRVDR3RHWQLNXMHVNRURQHPRJXHGD
SURQDHRQRWRPXWUHEDWRMH:HEYHL a sredinom 2000. godine dosegao je obim od
PLOLMDUGH VWUDQLFD L QDVWDYLR SURJUHVLYQR GD UDVWH WR MH WHH SURQDL RQR WR WUDLPR L
XVUHVUHGLWLVHQDELWQRXQMHPX:HEVDGUDMLQD,QWHUQHWXEU]RVHPHQMDMXLUD]YLMDMXDOLL
zastarevaju oko 10% ranije registrovanih Web stranica vie ne postoji, pa su linkovi do
QMLK QHXSRWUHEOMLYL 2NR WUL HWYUWLQH :HE VDGUDMD SRWLH L] 86$WR ]QDL GD MH QD
engleskom jeziku i da nam je potrebno izvesno poznavanje ovog jezika.
1D JODYQL ]DGDWDN MH GD QDXLPR NDNR GD :HE SUHWUDXMHPR WR HILNDVQLMe i
HNRQRPLQLMHX]PLQLPDOQLXWURDNYUHPHQDQRYFDLQHUDYD
-HGQDRGGREULKVWUDQD:HEDMHWRWRMHRQWROLNRYHOLNLLVDULWROLNRSRGDWDNDGDQD
QMHPXPRHPRSURQDLLQIRUPDFLMHSUDNWLQRRVYHPXWRQDDPDWDPRHGD]DPLVOL=D
EXGXHVQDODHQMHu toj praumi podataka najbolje je da steknemo sopstveno iskustvo, a za
WRHQDPGREURSRVOXLWLQHNDYUVWDSUHFL]QLKPDSDLOLSRX]GDQLKYRGLDWRMHPHWDIRUD
]D:HESUHWUDLYDH
Nije neoSKRGQRGDSUHWUDXMHPRKLOMDGHVOXDMQLKPHVWDQD,QWHUQHWXW]Y. sajtova) s
QDGRPGDHPRLPDWLVUHXLQDEDVDWLEDQDRQRWRWUDLPR=DUDFLRQDOQXLHNRQRPLQX
SUHWUDJX QD ,QWHUQHWX NRULVWLHPR VYRMHYUVQH :HE LPHQLNH LOL DGUHVDUH WM NDWDORJH
'RYROMQRMH]DSDPWLWLVDPRQHNROLNRQMLKRYLKDGUHVDLQDHEXGXHSUHWUDJHLPDHPQRJR
YLHL]JOHGDQDXVSHK:HELPHQLFLVDGUHSUHFL]QHSRSLVHVDGUDMDLWDQHDGUHVHVWRWLQD
PLOLRQDMDYQRGRVWXSQLK:HEGRNXPHQDWDVPHWHQLKQDPLOLRQLPDUDXQDUDLURPVYHWD
,]XP SUHWUDLYDD :HED SR QDPHQL L ]QDDMX PRH VH XSRUHGLWL VD Lzumom
ELEOLRWHNLKNDWDORJD,PDMXLVWXVYUKXGDRODNDMXLXEU]DMXSXWGRSRWUHEQLKLQIRUPDFLMD
LOLSXEOLNDFLMD1DQDXVUHX:HESUHWUDLYDDLPDPQRJRDQMLKRYDXSRWUHEDQLMHSUHYLH
NRPSOLNRYDQDLVWYDUMHMHGQRVWDYQHUXWLQHLYHEH
=DWRHPRSRWRVHXSR]QDPRVD:HESUHWUDLYDLPDLVDYODGDPRYHWLQXQMLKRYRJ
NRULHQMD ,QWHUQHW SRVPDWUDWL NDR QDMYHX ELEOLRWHNX QD VYHWX D QD NDR QDMYHL VYHWVNL
plast sena u kojem je izgubljena naa dragocena igla.
:HESUHWUDLYDLVXXVWYDULSRVHEQH:HEORODcije (mesta ili sajtovi) i predstavljaju
QHNX YUVWX GREUR R]QDHQLK UDVNUD ,QWHUQHWX LOL YRGLD SR QMHPX 3UXDMX QDP
PRJXQRVW GD VD QMLK SUHJOHGDPR L SUHWUDXMHPR SRSLVH VDGUDMD PQRJLK GUXJLK :HE
VDMWRYDGDSURQDHPRQMLKRYHWDQHDGUHVHLGDLPGLUHktno pristupimo.
1DMHHQDYUKXSUYHVWUDQLFH:HESUHWUDLYDDPRHPRQDLSUD]QRSROMHXNRMH
WUHEDXNXFDWLMHGQXLOLYLHRGDEUDQLKUHLDRQGDPLHPDNWLYLUDWLGXJPH
6HDUFK
NRMHVH
nalazi odmah pored polja za unos pitanja. Istog trenutka, a na osnRYX MHGQH LOL YLH UHL
NRMH VPR ]DGDOL SUHWUDLYD SRLQMH ]D QDV QHYLGOMLYX SUHWUDJX LQGHNVD LOL NDWDORJD :HE
21
PDVWHUFODVV
,QWHUQHWL062XWORRN
NRPSMXWHUVNLFHQWDU
-------------------------------------------------------------------------------------------------------------
VWUDQD.DG]DYULDWRHQDMHHELWL]DQHNROLNRVHNXQGLLVSLVDHQDPQDUDXQDUVNRP
PRQLWRUXUH]XOWDWHVYRMHSUHWUDJH5H]XOWDWLHVDGUDWLSXWDQMXWMOLQNRYHSODYRRERMHQL
WHNVW GR SRGDWDND NRMH VPR WUDLOL .OLN PLHP QD OLQN L HWR QDV SRVOH NUDH SDX]H QD
VWUDQLFL VD WUDHQLP SRGDFLPD 1D DORVW UH]XOWDWL SUHWUDJH VNRUR XYHN SRUHG NRULVQLK
VDGUHLRGUHHQLEURMPDQMHSRUWHEQLKLOLSRWSXQRQHELWQLKSRGDWDND.DVQLMHHPRRSLVDWL
WHKQLNXRVOREDDQMDQHELWQLKSRGDWDND
=DKYDOMXMXL :HE SUHWUDLYDLPD PRHPR PHX PLOLRQLPD VDMWRYD SUHFL]QR
RGDEUDWLVDPRRQHNRMLVXQDP]DQLPOMLYLLEU]RSULVWXSLWLQMLKRYLPVDGUDMLPD
Osnovna razlika i]PHX PQRJREURMQLK :HE SUHWUDLYDD MH X WRPH WR VX QHNL RG
QMLK ]DVQRYDQL QD SRGDFLPD NRMH LP GDMX DXWRPDWL]RYDQH PDLQH ]D SUHWUDLYDQMH L
indeksiranje Web stranica dakle, na silikonskoj inteligenciji. Drugu vrstu predstavljaju
katalozi odabranih Web VWUDQD NRMH SDOMLYR XUHXMX OMXGL ]QDWQR VSRULMH DOL L ]QDWQR
PXGULMH RG PDLQD 3UHRVWDOH YUVWH SUHWUDLYDD LOL GRYLWOMLYR HNVSORDWLX SRPHQXWH GYH
YUVWHLOLYHWRNRPELQXMXQMLKRYDGYDQDLQDSUHWUDLYDQMD
http://www.google.com
http://www.fast.com
http://www.hotbot.com
http://www.srpko.com
3. 0HWDSUHWUDLYDLLOLQDGSUHWUDLYDLPHWDVHDUFKVLWHV
http://www.dogpile.com
http://www.go2net.com
http://www.ask.com
http://www.infind.com
http://www.profusion.com
1HNL :HE SUHWUDLYDL PRJX ELWL NRPHUFLMDOQL LOL X YHRM LOL PDQMRM PHUL
VSHFLMDOL]RYDQL ]D RGUHHQH REODVWL 3RVWRMH L UHJLRQDOQL SUHWUDLYDL SD VX WDNR ]D
Jugoslovene zanimljivi:
http://www.krstarica.com
http://www.YuSearch.com
http://www.pretrazivac.com
http://www.srpko.com
22
PDVWHUFODVV
,QWHUQHWL062XWORRN
NRPSMXWHUVNLFHQWDU
-------------------------------------------------------------------------------------------------------------
Neki od pretrDLYDDVXWHPDWVNLVSHFLMDOL]Rvani:
http://www.infomine.ucr.edu -QDXQLNDWDORJ
http://www.yahooligans.com -GHLMLSUHWUDLYD
http://www.mwsearch.com - medicinski
1DD VSRVREQRVW GD QD ,QWHUQHWX XVSUQR SURQDHPR HOMDQD GRNXPHQWD LOL LQIRUPDFLMH
zavisi od toga koliko su dobra pitanja koja postavljamo i koliko efikasno znamo da
NRULVWLPR :HE SUHWUDLYDH 1HPD PDJLMH GREUR VPLOMHQD SLWDQMD ]DVQRYDQD QD YHHP
EURMXNOMXQLKUHLXYHNGDMXRGOLQHRGJRYRUHDORDSLWDQMDGDHORHRGJRYRUH
LVDGRNHU]QDFLPD
3UHWUDLYDL H XYHN SURQDL GRNXPHQWH NRML VDGUH ELOR NRMX SRMHGLQDQX UH RG
nekolikR NRMH VPR ]DMHGQR XQHOL X SROMH ]D SUHWUDJX 7R QDP GRQRVL QHYROMX QHH VYL
GRNXPHQWL VDGUDWL VYDNX RG WUDHQLK UHL PQRJL H VDGUDWL VDPR MHGQX =DWR PRHPR
]DWUDLWLGDVHSRMHGLQHUHLREDYH]QRmoraju pojaviti na svakoj stranici koju dobijemo od
prHWUDLYDD1DSULPHUDNRWUDLPRSRGDWNHRSODQHWDPDHQJplanetsDOLHOLPRVDPR
RQH VD SRGDFLPD R RWNULLPD NRULVWLHPR VOHGHL REOLN planets+discovery. Dakle za
insistiranje na pojmu koji se mora pojaviti u svakom rezultatu pretrage, ispred pojma
dodajemo znak plus (+).
$NR QDPHUDYDPR GD LVNOMXLPR QHNX UH L] QDH SUHWUDJH RQGD HPR SUHWUDLYDX
SUYR]DGDWLSRMDPNRMLWUDLPRDRQGDVWDYLWL]QDNPLQXVLUHNRMXQHHOLPRGDVHSRMDYL
7DNRHPRGRELWLVWUDQLFHNRMHVDGUHSUYLSRMDPDOLQHVDGUHGUXJL1DSULPHUHOLPRGD
SURQDHPR SRGDWNH R VRNROX HQJ IDOFRQ DOL QH HOLPR LVWRLPHQH DXWRPRELOH GUXJH
SURL]YRGHLOLNRPSDQLMH'DNOHRGSUHWUDLYDDHPRWUDLWLGDQDPSURQDHVYHVWUDQLFH
na kojima se pominje soko (falcon) pod uslovom da na njima proizvaoda. Pojmove koji se
QHVPHMXSRMDYLWLREHOHDYDPR]QDNRPPLQXV-), pa bi na upit mogao biti ovakav:
Recimo da nas zanima koliko na Webu ima stranica na engleskom jeziku a na kojima
VHSRPLQMH189LQD$NRX polje za pretragu ukucamo Vinca Nuclear InstitutGRELHPR
VWRWLQDN VWUDQLFD QD NRMLPD VH QDOD]L WUDHQL SRMDP DOL HPR GRELWL L PLOLRQH VDVYLP
QHSRWUHEQLK VWUDQLFD QD NRMLPD VH SRPLQMH ELOR NRMD RG SUHRVWDOH GYH UHL Nuclear i
CenterLQDHYHRPDHVWLh na Webu. To je primer neuspene ili pogrene pretrage! Ako
HOLPRGD:HESUHWUDLYDLVSLHVDPRRQHVWUDQLFHQDNRMLPDVHSRPLQMHSUHFL]QDIUD]D
Vinca Nuclear Center RQGD MH RYDM SRMDP SRWUHEQR VWDYLWL L]PHX ]QDNRYD QDYRGD
Dakle, nakoliko pojmova ili UHL PRHPR JUXSLVDWL X MHGQX frazu VWDYOMDQMHP L]PHX
navodnika ('' '') ovako: ''Vinca Nuclear Institute''
23
PDVWHUFODVV
,QWHUQHWL062XWORRN
NRPSMXWHUVNLFHQWDU
-------------------------------------------------------------------------------------------------------------
$NRQHPRHPRSRWSXQRGHILQLVDWLSRMDPSUHWUDJHLOL]QDPRVDPRMHGDQGHRSRMPD
LOLMHXSLWDQMXUHVDYLHVWUXNLPREOLFLPDWDGDPRHPRNRULVWLWL]YH]GLFX
NDRGRNHU
]QDNNRML]DPHQMXMHVYDNLGUXJL]QDNVORYREURMLOLGHRSRMPD8SRWUHEDGRNHUDQDMHH
]DKWHYD EDU WUL SUHWKRGQD VLPEROD QD SRHWNX SRMPD $NR QD SULPHU WUDLPR VWUDQLFH VD
pojmovima invest, investing, investors morali bi izvriti tri posebne pretrage. Dovoljna
MH L MHGQD SUHWUDJD DNR XNXFDPR GHR SRMPD L SRWRP VWDYLPR GRNHU L]D UHL invest
(invest*) 1D RYDM QDLQ SUHWUDLYD H SURQDL VYH VWUDQLFH NRMH VDGUH SRMPRYH invest,
investment, investing, investors, investigate, investiture'RNHUVNH]QDNHWUHEDNRULVWLWLL
NDGDHOLPRGDSURQDHPRREOLNHNOMXQLKUHLXMHGQLQLLPQRLQL
$NR NRULVWLPR VDPR PDOD VORYD ]D ]DGDYDQMH SRMPD SUHWUDLYDL H QDP L]OLVWDWL
RGJRYDUDMXHSRMPRYHEH]RE]LUDGDOLVXQDSLVDQLPDOLPLOLvelikim slovima. Na primer,
ako ukucate ''slobodan''GRELHWHVWUDQLFHQDNRMLPDVHQDOD]L''slobodan'', ''Slobodan'',
''SLOBODAN'' DN L ''SloBoDaN'' 1D EROMLP SUHWUDLYDLPD SUHWUDJX PRHWH XLQLWL
znatno preciznijom ako mudro i u skladu sa pravopisom koristite mala i velika slova. Na
SULPHUDNRSUHFL]QR]DGDWH6ORERGDQGRELHWHVDPRVWUDQLFHNRMHVDGUHYHOLNRVORYR6QD
SRHWNXYODVWLWRJLPHQDSlobodan.
10. DOWNLOAD
Preuzimanjer fajlova sa interneta ili download MH SRQHNDGD ]ERJ GXLQH IDMOD LOL
sporosti veze dugotrajan posao. I taman je ostalo jo malo pa da ceo fajl bude preuzet i
nestane struje ili pukne veza. Naravno sav va trud je uzaludan kao i potroeno vreme. Da
se ovo ne bi deavalo koristimo programe koji pored toga to malo ubrzavaju proces
GRZQORDGDLPDMXLPRJXQRVWQDVWDYNDGRZQORDGDSRVOHSUHNLQXWHYH]HLOLQHVWDQNDVWUXMH
LOLDNRMHGQRVWDYQRYLHQHPDWHYUHPHQDLHOLWHGDQDVWDYLWHVXWUD
Ovakvih programa ima puno a najpopularniji su GetRight , Go!Zilla itd.
Ovi programi su uglaYQRPEHVSODWQLDOLHYDPVWDOQRYUWHWLUHNODPH
3RVOHLQVWDODFLMHRQLHSUHX]HWLNRQWUROXQDGSUHX]LPDQMHPIDMORYDWDNRGDHVH
DXWRPDWVNL VWDUWRYDWL NDGD NOLNQHWH GD SUHX]PHWH QHNL IDM VD QHWD 3RMDYLH VH SUR]RU X
NRPHHWHLPDWLRSFLMXGDSDX]LUDWHLOLSRWSXQRSUHNLQHWHGRZQORDG3UR]RUHELWLWXVYH
dok se fajl download-XMHLSRND]LYDHNROLNRSURFHQDWDMHMRRVWDOR
8NROLNR GRH GR SXFDQMD YH]H
download nastavljate tako to pokrenete
SURJUDP L VD VSLVND IDMORYD SURQDHWH
GRWLQL IDMO L GYRNOLknete na njega.
Naravno morati biti povazani na
internet.
24
PDVWHUFODVV
,QWHUQHWL062XWORRN
NRPSMXWHUVNLFHQWDU
-------------------------------------------------------------------------------------------------------------
11. SIGURNOST I VIRUSI
9HRPDELWQDWHPDNRMXHPRGDQDVUDGLWL]RYHVHsigurnost.
Na internetu vrebaju razne nHYROMHLRSDVQRVWL]DYDUDXQDURGYLUXVDWURMDQVNLK
virusa do lamera, crackera itd.
3UHWRSVWDYOMDP GD QLWD RG RYLK UHL QLVWD UD]XPHOL ]DWR HPR VDGD GD LK
objasnimo.
Virus MH SURJUDP NRML X YD UDXQDU PRH GRVSHWL SUHNR H-maila, uz neki fajl
pUHX]HWVDLQWHUQHWDVD]DUDHQHGLVNHWHLWG9LUXVMHWHWRLQDLPRHXLQLWLUD]QHVWYDULX
YDHPUDXQDUX0RHYDPGRVDLYDWLVWDOQLPL]EDFLYDQMHPGRVDGQLKSRUXNDPRHYDP
L]EULVDWLVYHIDMORYHVDKDUGGLVNDPRHSUHSXQLWLKDUGGLVNIDMORYLPDNRMHRQSUDYLPRH
XQLWLWLELRVQDPDWLQRMSORLXQLWLWL26LWG
7RMHSURJUDPNRMLMHGREURVDNULYHQW]YVWHDOWKSURJUDPL PRHWHJDRWNULWLVDPR
SRPRXDQWLYLUXVQLKSURJUDPD
Trojanski virus QDPHUQR XEDHQ SURJUDP NRML RQRP NRML YDP JD MH SRVODR
omoguDYDNRQWUROXQDGYDLPUDXQDURPGRNVWHRQOLQH'DNOHPRHYDPSREULVDWLVYH
IDMORYHXEDFLWLQRYHRWHWLPLDLVNOMXLWLUDXQDULWG
'HWHNWXMHVHSRPRXDQWLYLUXVSURJUDPD
Haker WHUPLQ NRML VH HVWR XSRWUHEOMDYD X QHJDWLYQRM NRQRWDFLML 1DVWDR MH u
YUHPH GRN MR QLMH SRVWRMDR LQWHUQHW QHJR VDPR DNDGHPVNH PUHH X 86$ =ERJ YLVRNH
cene studija dosta pametnih ljudi nije moglo da upie dalje kolovanje i samim tim pristupi
DNDGHPVNRM PUHL NRMD MH ELOD L]YRU LQI L QRYLK RWNULD 1HPDMXL OHJDODQ SULVWXS PUHL
SURQDOD]LOLVXQDLQHGDSULVWXSHWRMPUHLLSRUHG]DEUDQDLOR]LQNLLWDNRVXQDVWDOLSUYL
hakeri.
Haker u dananjem terminu podrazumeva osobu koja otkriva sigurnosne propusteu
SURJUDPLPD L PUHDPD LURP VYHWD L R RWPH REDYHWDYD SURL]YRDH L vlasnike. Koriste
svoje ogromno znanje uglavnom u dobre svrhe.
Cracker suprotno od hakera, dakle koristi svoje znanje u sopstvenu korist
QDMHHNUHL]DNRQ1SUSUHX]LPDQRYDFVDUDXQDEDQDNDNRMHVXSRYH]DQHQDLQWHUQHW
obara www sajtove, otkrivaWXHLIUHLWG
Lamer NDGDRUDVWHELHFUDFNHU8SUHYRGXRVREDNRMDQHRWNULYDQLWDYHVDPR
NRULVWL YH RWNULYHQH SURSXVWH L SURJUDPH X QHJDWLYQH VYUKH 'DNOH ]D UD]OLNX RG SUYH
dvojice uglavnom ne poseduje toliko znanje iz oblasti informatike.
DakOHNUVWDUHQMHLQWHUQHWRPQLMHQLPDOREH]RSDVQDVWYDUSRYDUDXQDUDLYDGHS
(YRQHNLKVDYHWDNRMLKVHSULGUDYDMWH
25
PDVWHUFODVV
,QWHUQHWL062XWORRN
NRPSMXWHUVNLFHQWDU
-------------------------------------------------------------------------------------------------------------
Ovde birate
disk ili
folder..
26
PDVWHUFODVV
,QWHUQHWL062XWORRN
NRPSMXWHUVNLFHQWDU
-------------------------------------------------------------------------------------------------------------
ljubavnog pisma koje ste dobili od osobe koju poznajete? Kada kliknete na "sliku",
sve je gotovo - LP VH VOHGHL SXW SRYHHWH QD ,QWHUQHW YLUXV H SRVODWL NRSLMH
VDPRJVHEHQDVYHDGUHVHNRMHSURQDHXYDHPDGUHVDUXSRVWDYOMDMXLSRVOHWRJD
marker u registry bazi kako bi se izbeglo duplo slanje. Prvi pokazatelj da neto nije
XUHGXMHSULPHWQRSRYHDQSURWRNSRGDWDNDRGYDHJUDXQDUDWM]DJXHQMHYH]H
to je vie adresa u adresaru, vie je vremena potrebno da se kopije virusa
distribuiraju.
3RWRMHSRNUHQXWYLUXVHQDMSUHSUHNRSLUDWLVHEHX:LQGRZV\System folder
pod imenima MSKernel32.vbs i LOVE-LETTER-FOR-YOU.TXT.vbs, kao i u
:LQGRZV IROGHU SRG LPHQRP :LQ'//YEV =DWLP H X UHJLVWU\ ED]X GRGDWL
NOMXHve HLM\Software\Microsoft\Windows\CurrentVersion\Run\MSKernel32 i
HLM\Software\Microsoft\Windows\CurrentVersion\RunServicesWin32DLL koji
REH]EHXMXVWDUWRYDQMHYLUXVDSULSRGL]DQMX:LQGRZV-D1DNUDMXFUYH]DPHQLWL
home stranu Internet Explorer-a, tako da pokazuje na program WIN-BUGSFIX.exe
QD MHGQRM RG HWLUL DGUHVH 8 VOXDMX GD VH WDM IDMO SUHQHVH L SRNUHQH UDXQDU MH
]DUDHQ WURMDQFHP LML MH ]DGDWDN GD SRNUDGH OR]LQNH L SURVOHGL LK QD RGUHHQX H-
mail adresu.
7URMDQDFQDMSUHSRNXDYDGDSURQDHVNULveni prozor naziva 'BAROK...' i deaktivira
VHDNRJDQDH8SURWLYQRPVHL]YUDYDJODYQLPRGXONRMLSURYHUDYDSRVWRMDQMHNOMXD
WinFAT32 u grani HLM\Software\Microsoft\Windows\CurrentVersion\5XQ$NRNOMXQH
SRVWRMLWURMDQDFHJDNUHLUDWLLSUHNRSLUDWL sebe u Windows System direktorijum pod
nazivom WINFAT32.EXE, a zatim se aktivirati. Home strana Internet Explorer-DELH
SRGHHQDQDDERXWEODQNYUHGQRVWDWURMDQDFH]DWLPSRNXDWLGDSURQDHLREULH
NOMXHYH+LGH6KDUH3ZGVL'LVDEOH3ZG&DFKLQJXJUDQL
Software\Microsoft\Windows\CurrentVersion\Policies\Network\, kao i HideSharePwds i
DisablePwdCaching u grani
.DEFAULT\Software\Microsoft\Windows\CurrentVersion\Policies\Network\1DNUDMXH
WURMDQDFQDSUDYLWLVNULYHQLSUR]RUQD]LYD
%$52.
NRMLHRVWDti aktivan u memoriji sve
YUHPHUDGD/R]LQNHNRMHVHSURQDXSURVOHXMXVHQDDGUHVXPDLOPH#VXSHUQHWSKVD
porukom Barok... email.passwords.sender.trojan u Subject polju.
6HJPHQW]DGXHQ]DLUHQMHSUHNRP,5&-DHQDMSUHNUHLUDWLIDMO/29(-LETTER-
FOR-<28+70NRMLVDGULYLUXVX:LQGRZV\6\VWHPIROGHUXD]DWLPJDSRVODWLNRULVWHL
P,5&VYDNLSXWSRWRNRULVQLNXHQD,5&NDQDO
6OHGH GHVWUXNWLYQH RSHUDFLMH YLUXV H SUHWUDLWL VYH ORNDOQH L PUHQH GLVNRYH L
zameniti fajlove sa ekstenzijom VBS i VBE sobom. Fajlovi sa ekstenzijama JS, JSE, CSS,
:6+6&7L+7$GRELHNRPSDQMRQH-YLUXVHNUHLUDWLQRYHGDWRWHNHLVWRJLPHQDDOL
VDHNVWHQ]LMRP9%68VOHGHHPNRUDNXYLUXVHSRWUDLWLIDMORYHVDHNVWHQ]LMDPD-3*L
-3(* L ]DPHQLWL LK VRERP GRN PX]LNH IDMORYH VD HNVWHQ]LMD 03 L 03 HND QHWR
GUXJDLMD VXGELQD - ELH VNULYHQL VHWRYDQMHP DWULEXWD +LGGHQ $XWRU YLUXVD MH VYRMH GHOR
potpisao porukom barok ...i hate go to school suck ->by: ispyder@mail.com @Copyright
(c) 2000 GRAMMERSoft Group >Manila,Phils.
27
PDVWHUFODVV
,QWHUQHWL062XWORRN
NRPSMXWHUVNLFHQWDU
-------------------------------------------------------------------------------------------------------------
Varijante virusa koja su nastale vrlo brzo razlikuju se po tome to umesto slika i
PX]LNHEULXVYHIDMORYH
WHNVWSRUXNHMHUD]OLLWDL]EDHQMHVHJPHQWNRMLSUHX]LPD
WURMDQFDVDLQWHUQHWD6YHJDQHNROLNRGDQDQDNRQSRHWNDYLUWXHOQHSandemije", pojavila
se varijanta LoveLetter.E poznatija kao "Dan majki". U telu poruke nalazi se tekst Mothers
Day Order Confirmation, a u telu tekst koji vas obavetava da je registrovana kupovina sa
vae kartice na sumu od 326.92 dolara, te da se u fajlu SULNOMXHQRP X] SRUXNX
PRWKHUVGD\YEVQDOD]HVYLGHWDOMLHVWHVXLYDULMDQWHNRMHVHSUHGVWDYOMDMXNDR]DWLWDRG
virusa, a koje su po pravilu najopasnije.
Sistem zatite od Internet crva uvek je isti - fajlove koji stignu uz poruku ne treba
otvaUDWL YH LK VQLPLWL QD VLJXUQR PHVWR QSU F\windows\temp\ i skenirati AV
SURJUDPRP 1DNQDGQD SURYHUD NRG RVREH NRMD MH SRVODOD IDMO PRH GD UD]UHL VXPQMLYH
VLWXDFLMH 'D ELVWH VH ]DWLWLOL RG QRYLK YDULMDQWL EDUHP MHGQRP QHGHOMQR RVYHDYDMWH
antivirusQLSURJUDP QRYLP GHILQLFLMDPD L EXGLWH RSUH]QLML QHJR LQDH - ]DSDPWLWH GD HWH
virus verovatno dobiti kao poruku od poznate osobe! Jedno od reenja (koje ne
SUHSRUXXMHPR MH L GHLQVWDODFLMD :LQGRZV 6FULSW +RVW-D SURJUDPD ]DGXHQRJ ]D
izvravanje skriptoYD QD UDXQDUX 8 VOXDMX GD JD XNORQLWH L] VLVWHPD ELHWH SRWSXQR
bezbedni od svih virusa ovog tipa, ali postoji opasnost da neki programa koji koriste
VNULSWRYH SUHVWDQX GD IXQNFLRQLX 'HWDOMH HWH QDL QD ZZZI-secure.com/virus-info/u-
vbs/.
Da biVWHYLUXVUXQRL]EDFLOLL]VLVWHPDWUHEDGDREULHWHVYHSRPHQXWHIDMORYHL
NOMXHYHL]UHJLVWU\ED]HD]DWLPGDUHVWDUWXMHWHVLVWHP1H]DERUDYLWHGDUD]OLLWHYDULMDQWH
RELQR LPDMX L UD]OLLWH QD]LYH SURJUDPD SD MH GREUR LWDY SRVDR SUHSXVWLWL DQWivirus
softveru.
28
PDVWHUFODVV
,QWHUQHWL062XWORRN
NRPSMXWHUVNLFHQWDU
-------------------------------------------------------------------------------------------------------------
Jo jedan
napasnik
-HGLQL QDLQ GD VH ]DUD]LWH Back Orifice-om jeste da startujete neki program
]DUDHQ QMLP 7R PRH GD EXGH program koji ste preuzeli sa Interneta, piratski CD,
SURJUDPNRMLVWHGRELOLRGSR]QDQLNDSDDNLQRYLDODWNRMLXNODQMDBack Orifice". Se
Ukratko, svaki QRYL SURJUDP NRML VWLJQH WUHED SDOMLYR WHVWLUDWL SUH XSRWUHEH 1L WR
YDP QDDORVW QH JDUDQWXMH SRWSXQX EH]EHGQRVW MHU VH YH SRjavljuju i "mutacije"
Back Orifice-a.
29
PDVWHUFODVV
,QWHUQHWL062XWORRN
NRPSMXWHUVNLFHQWDU
-------------------------------------------------------------------------------------------------------------
$NRVWDUWXMHWH]DUDHQLSURJUDPXYDVLVWHPVNLGLUHNWRULMXPELHSUHNRSLUDQBack
Orifice ServerLMHHLPHRELQRELWL(;(PDGDRQDMNRMHSULSUHPDRERPEXPRHGD
L]DEHUHLELORNRMHGUXJRLPHGRNHSURJUDPNoji je nosio na sebi parazita nastaviti da
UDGLVDVYLPQRUPDOQRSDYHURYDWQRQHHWHQLSULPHWLWLWDVHGRJRGLORBack Orifice Server
VH DXWRPDWVNL DNWLYLUD SUL VYDNRP VOHGHHP VWDUWRYDQMX UDXQDUD NDR VHUYLV QDYHGHQ X
registryED]LXRNYLUXNOMXD
HKEY_LOCAL_MACHINE\SOFTWARE\Microsoft\Windows\CurrentVersion\RunServi
ces
Instalirani Back Orifice Server, sam po sebi, ne predstavlja nikakvu smetnju za rad
UDXQDUD 3UREOHPL SRLQMX NDGD VH SULNOMXLWH QD ,QWHUQHW VHUYHU WDGD RVOXNXMH
VDREUDDMQDSRUWXPDGDPRHELWLNRQILJXULVDQLGDRVOXNXMHELORNRMLSRUWLHND
da mu se javi "gospodar". "Gospodar" ne mora da bude onaj ko vam je podmetnuo virus -
ELOR NRML KDNHU QD VYHWX PRH GD QDQMXL Back Orifice QD YDHP UDXQDUX L SUHX]PH
kontrolu nadQMLP3RVWRMLLPRJXQRVWGDQHNRVSUHPLBack Orifice specijalno za vas (u
NRPVOXDMXHVDPRRQPRLGDJDNRQWUROLHQDYRGHLRGJRYDUDMXXOR]LQNXDOLVWHX
YHLQLVOXDMHYDRWYRUHQL]DELORLMHQDSDGH
+DNHULUD]PHUQRODNRSURQDOD]HUDXQDUH]DUDene Back Orifice-RP]QDMXLOLVWH,3
adresa koje provajderi dodeljuju korisnicima (tzv. IP pool RQL SRNUHX SURJUDP NRML
VNHQLUD WH DGUHVH MHGQX SR MHGQX X SRWUD]L ]D UWYRP LP QDLX QD WDNDY UDXQDU
preuzimaju kontrolu nad njim i "igra" poLQMHPreuzmite sa interneta neki od programa
NRML H X SR]DGLQL GRN UDGLWH VNHQLUDWL YD UDXQDU =DXGLHWH VH NDGD YLGLWH NROLNR YDV
puta skeniraju, sa dial-inOLQLMDGRPDLKSURYDMGHUDL]+UYDWVNHL]$PHULNH
Haker koji vas je pronaao preuzima kontrolu QDG YDLP UDXQDURP NRULVWHL
WHNVWXDOQL LOL JUDILNL Back Orifice klijent koji je, zajedno sa serverom, lako dostupan na
,QWHUQHWX3RVOHWRJDVYHMHPRJXH
1DMMHGQRVWDYQLMDDOLQHQXQRLQDMQHSULMDWQLMDVWYDUNRMDYDPVHPRHGHVLWLMHVWHGD
haker QDSURVWR SRLVWL VDGUDM YDHJ GLVND XQLWDYDMXL YDH SRGDWNH SURJUDPH L VYH
RVWDOR 0DOLFLR]QLML KDNHUL VYDNDNR QHH SRHWL RG WRJD SUHJOHGDH YD GLVN SUHQHWL
SURJUDPH L IDMORYH NRML LK ]DQLPDMX PRGD VHOHNWLYQR XQLWDYDWL YDH SRGDWNH LOL LK
nepULPHWQRPHQMDWLVODWLHOHNWURQVNXSRWXXYDHLPHEORNLUDWLSRYUHPHQRYDUDXQDU
1DURLWR VX QHSULMDWQH SRVOHGLFH NRG UDXQDUD NRML VX YH XPUHHQL KDNHU SUHNR
WDNYRJUDXQDUDPRHGRELWLSULVWXSGRPUHQLKUHVXUVDXORNDOQLPPUHDPDQDURLWRX
mDQMLP ILUPDPD VYL GLVNRYL VX RELQR SULVWXSDQL VYLP NRULVQLFLPD D sigurno H ELWL
SURLWDQLVYLIDMORYLVDNHLUDQLPOR]LQNDPDNRMHSRVWRMHQDYDHPUDXQDUX+DNHUHWDNR
VD]QDWL YDX OR]LQNX NRG ,QWHUQHW SURYDMGHUD SD H WURLWL YDH YUHPH L WR Me jo gore,
YHURYDWQRGUXJLPDSUDYLWLWHWXXYDHLPH5DXQDU]DUDHQBack Orifice-om jednostavno
nije vie samo va.
$NR UDXQDU NRULVWLWH ]D SULVWXS QHNLP RVHWOMLYLP LQIRUPDFLMDPD L OR]LQNH ]D WDNDY
SULVWXSELHODNRGHLIURYDQH-HUBack Orifice je oWYRUHQSURWRNROVSRVREQLMLKDNHUPRH
da napie plug-inNRMLPHSRYHDWLQMHJRYXIXQNFLRQDOQRVWLSULODJRGLWLJDNRQILJXUDFLML
YDHPUHH
1D0UHLHWHSURQDLPQRJHSURJUDPHNRMLGHWHNWXMXLXNODQMDMXBack Orifice. Neki
od njih su pogodni alati, drugi su samo zamka preko koje Back Orifice dolazi na va
UDXQDU 3URLWDHWH L PQRJR VDYHWD NRML NDX GD WUHED SUHWUDLWL direktorijum
Windows\System ili registry ED]X DOL ]D SRHWQLND MH QDMjednostavnije da se opredeli za
]DRNUXHQRUHHQMHDQWLYLUXVQLSURJUDP1HYROMDMHVDPRXWRPHWRLVNOMXLYRQDMQRYLMH
verzije antivirusnih programa otkrivaju Back Orifice: stare verzije treba najpre dopuniti
novim definicijama virusa, to nije uvek jednRVWDYQD RSHUDFLMD =DWR SUHSRUXXMHPR GD
30
PDVWHUFODVV
,QWHUQHWL062XWORRN
NRPSMXWHUVNLFHQWDU
-------------------------------------------------------------------------------------------------------------
odavde preuzmete AntiViral Toolkit Pro (bitno je da to bude najnovija verzija - neke starije
PRGD QH GHWHNWXMX RYDM YLUXV GD JD LQVWDOLUDWH L da on bude stalno aktivan. Naravno
update je obavezan.
31
PDVWHUFODVV
,QWHUQHWL062XWORRN
NRPSMXWHUVNLFHQWDU
-------------------------------------------------------------------------------------------------------------
MICROSOFT OUTLOOK
1. UVOD
Microsoft Outlook je program iz Microsoftovog Office SDNHWD NRML QDP VOXL ]D
VODQMH L SULPDQMH SRWH 7DNRH X VHEL VDGUL L PQRJH GUXJH RSFLMH NRMH QDP SRPDX X
UDGXSRJRWRYRDNRSXQRYUHPHQDSURYRGLPR]DUDXQDURP
.RULVWHLMicrosoft Outlook Today,PLPRHPRGDLPDPRSUHJOHGREDYH]DXWRNXGDQD
QHGHOMH L PHVHFD NRULVWHL 2XWORRNRY NDOHQGDU PRHPR GD YLGLPR OLVWX QDLK ]DGDWDND L
poslova, ciljevaLOLSURMHNDWDPRHPRGDJDNRULVWLPR]DSLVDQMHGQHYQLNDLOLNDRLPHQLN
tj. adresar.
Prilikom pokretanja programa MicrosoIW 2XWORRN RWYRULH QDP VH SUR]RU
Microsoft Outlook Today, SRVUHGVWYRP NRJD HPR GRL GR VYLK HOHPHQDWD
NRML LQH RYDM QDGDVYH NRristan, program kao to su: kalendar, lista poslova ili prikaz
poruka koje su nam pristigle.
1.1. INTERFEJS
,QWHUIHMV L]JOHG SUR]RUD YHRPD MH VOLDQ VD RVWDOLP 0LFURVRIWRYLP SURJUDPLPD
tako da ako smo savladali Word, Excel, Power Point ili neki drugi program ovog tipa,
VQDODHQMHX2XWORRNXQHELWUHEDORGDQDPVWYDUDSRWHNRH
6DGDHPRGDYLGLPRNDNRL]JOHGDQDHUDGQRRNUXHQMHX2XWORRNX
LQHJD
1. Title Bar (Naslovna linija) linija pri samom vrhu ekrana na kojoj je napisano
ime aktivnog foldera (foldera u kom se trenutno nalazimo).
2. Standard Toolbar (Glavni meni)
3. Advanced toolbar (Meni sa alatkama)
4. Outlook bar meni X NRPH QDP VH QDOD]H SUHLFH VKRUWFXW SRPRX NRMLK
PRHPRGDGRHPRGRMRQHNLKIROGHUD
32
PDVWHUFODVV
,QWHUQHWL062XWORRN
NRPSMXWHUVNLFHQWDU
-------------------------------------------------------------------------------------------------------------
33
PDVWHUFODVV
,QWHUQHWL062XWORRN
NRPSMXWHUVNLFHQWDU
-------------------------------------------------------------------------------------------------------------
1.3. PREMETANJE FOLDERA
1. 0DUNLUDMWHIROGHUNRMLHOLWe da premestite.
2. Primenite desni klik
3. Potvrdite opciju Move Folder
$NRHOLWHGDREULHWHQHNLIROGHUVYHWRMHSRWUHEQRGDXUDGLWHMHGD
1. 0DUNLUDWHIROGHUNRMLHOLWHGDREULHWH
2. Primenite desni klik
3. Potvrdite opciju Delete Folder
'DELVWHSURPHQLOLLPHIROGHUDSRWUHEQRMHGDXUDGLWHVOHGHH
1. 0DUNLUDMWHIROGHUNRMLHOLWHGDSUHLPHQXMHWH
2. Primenite desni klik
3. Potvrdite opciju Rename Folder
9(%$ 1DSUDYLWH IROGHU NRML HWH QD]YDWL 0RM IROGHU X NRPH HWH GD XYDWH 9DX
pristiglu potu i smestite ga u folder Outbox. Poto ste to uradili sada taj Va folder
SUHPHVWLWH X ,QER[ IROGHU X NRPH VH XYD SULVWLJOD SRWD ]DWLP WDM IROGHU NRML VWH
napravili nazovite Vaim imenom, a potom ga obriite.
2XWORRNLPDYUORXGREQXRSFLMX]DJUXSLVDQMHSRVWRMHLKNRQWDNDWDXPDLOLQJ
OLVWHNRMDYDPVOXLGD9DHNRQWDNWHJUXSLHWHNDNRELVHODNHVQDOD]LOLReenje postoji i
jednostavno je QDSUDYLHPRDEORQ]DVODQMHSRWHJUXSLSrimalaca.
.DGD9DPVHIROGHU,QER[SUHSXQLXUDGLHWHVOHGHH
1. U okviru Inbox IROGHUD L]DEHULWH SRUXNX RG SRLOMDRFD LMH SRUXNH HOLWH GD
svrstate u jedan poseban folder.
2. 2WYRULH 9DP VH DODWND Organize sa izabranom opcijom Using Folders. U
ovom prozoru HWH PQRJR ODNH NUHLUDWL SUDYLOR ]D UD]YUVWDYDQMH QHJR GD WR
LQLWHX]SRPRDUREQMDNDRules Wizard.
34
PDVWHUFODVV
,QWHUQHWL062XWORRN
NRPSMXWHUVNLFHQWDU
-------------------------------------------------------------------------------------------------------------
3. 3RG GUXJRP VWDYNRP LPDWH YH NUHLUDQ NULWHULMXP ]D UD]YUVWDYDQMH ,] OLVWH
Create a rule to move new messagesYHMHL]DEUDQRIURPPRHGDEXGHL
"VHQWWRDVDPSRLOMDODFMHQDOD]LXVOHGHHPSROMX1D9DPDVDPRRVWDMHGD
L]GUXJHSDGDMXHOLVWHL]DEHUHWHRGJRYDUDMXLIROGHU
4. .DGD NOLNQHWH QD SDGDMXX OLVWX IROGHUD D QDPHQVNL IROGHU QLMH L]OLVWDQ
L]DEUDHWHRSFLMXOther folder2WYRULH9DPVH dijalog prozor Select Folder
X NRPH WUHED GD SURQDHWH RGJRYDUDMXLVPHWDMQLIROGHU L NOLNQLWH QD GXJPH
OK.
5. 8 VOXDMX GD IROGHU QLVWH SULSUHPLOL PRHWH NUHLUDWL QRYL 8 LVWRP GLMDORJX
kliknite na New i u polje Name unesite prigodni naziv novog foldera. Kliknite
zatim dva puta na OKGDEL]DWYRULOLVYHGLMDORJHLQRYLIROGHUHELWLL]DEUDQX
listi.
6. Sve to vam preostaje, je da kliknete na dugme Create i da na lakL QDLQ
kreirate QRYR SUDYLOR ]D UD]YVWDYDQMH 'RELHWH REDYHWHQMH R XVSRVWDYOMDQMX
novoJSUDYLODLWRVDXSLWRPGDOLHOLWHGDVHQRYRSUDYLORSULPHQLLQDYH
pristiglu potu. Ako izaberete "YesSUDYLORHELWLSULPHQMHQRLQDQRYHLQD
SRVWRMHH SRUXNH D DNR L]DEHUHWH No" - SUDYLOR H ELWL SULPHQMLYDQR VDPR
XEXGXH
2. MESSAGES (PORUKE)
)ROGHULNRMLQDPVOXH]DRUJDQL]RYDQMHSRUXNDX2XWORRNX
35
PDVWHUFODVV
,QWHUQHWL062XWORRN
NRPSMXWHUVNLFHQWDU
-------------------------------------------------------------------------------------------------------------
Slanje poruke Adresar Naslovna linija
Polja za
upisivanje
adresa
primaoca
Slika 2.
3RQLWHGDIRUPLUDWHQRYXSRUXNXX2XWORRNX
36
PDVWHUFODVV
,QWHUQHWL062XWORRN
NRPSMXWHUVNLFHQWDU
-------------------------------------------------------------------------------------------------------------
2.2. PROMENA POZADINE U PORUCI
2VLP WR PRHPR GD PHQMDPR ERMX VORYD NRMLPD SLHPR RGUHHQX SRUXNXPL MR
PRHPRGDPHQMDPRERMXSR]DGLQHXSRUXFL
0RHPR GD NRULVWLPR QHNH RG SRQXHQLK ERMD SRQXHQLK VOLND LOL DN L VDPL GD
odaberemo neku od sliNDNRMHLPDPRXUDXQDUX
Da bismo promenili boju pozadine potrebno je:
'DELVPRL]DEUDOL]DSR]DGLQXQHNXRGVOLLFDNRMHQDPUDXQDUVDPQXGLSRWUHEQRMH
Slika 3.
$NR 9DP VH QLMHGQD RG SRQXHQLK SR]DGLQD QH GRSDGD LOL VDPR HOLWH GD
QHNRPHSRDOMHWHSRUXNXQDLMRMSR]DGLQLHVHQDLUHFLPRVOLND+RPHUD6LPSVRQD
NRMXLPDWHVDXYDQXXVYRMLPGRNXPHQWLPDSRWUHEQRMH
37
PDVWHUFODVV
,QWHUQHWL062XWORRN
NRPSMXWHUVNLFHQWDU
-------------------------------------------------------------------------------------------------------------
Slika4.
2.3. 80(7$1-((/-(1('$727(.(83258.8
$NR HOLPR GD SRDOMHPR X] SRUXNX QHNL WHNVW VOLLFX DXGLR LOL YLGHR ILOH WR
PRHPRXUDGLWLQDGYDQDLQD
$NRHOLPRGDRGJRYRULPRQDRGUHHQXSRUXNXXUDGLHPRVOHGHH
1. 2WYRULHPRSRUXNXQDNRMXHOLPRGDRGJRYRULPR
2. $NRHOLPRGDRGJRYRULPRVDPRSRLOMDRFXSRUXNHL]DEUDHPRRSFLMXReply.
3. $DNRHOLPRGDRGJRYRUSRDOMHPRVYLPSULPDRFLPDLMHVHDGUHVHQDOD]HX
SROMLPD7RL&FL]DEUDHPR Reply All
4. 3RVODHPRSRUXNXSRWYUGRPQDGXJPHSend.
38
PDVWHUFODVV
,QWHUQHWL062XWORRN
NRPSMXWHUVNLFHQWDU
-------------------------------------------------------------------------------------------------------------
$NRHOLPRGDSRUXNXNRMXVPRGRELOL prosledimo nekom drugom:
1. 2WYRULHPRHOMHQXSRUXNX
2. ,]DEUDHPRRSFLMXForward koja se nalazi na paleti alatki.
3. 8SROMD7RL&FXSLVDHPRDGUHVHSULPDRFD
4. U polju Subject PRHPRGDXSLHPRSUHGPHWSRUXNH
5. 3RVODHPRSRUXNXSRWYUGRPQDGXJPHSend
2.5. 2%(/($9$1-(9$1267,3258.(
3RUXNHNRMHDOMHPRQLVXMHGQDNHYDQRVWLQHNHVXYDQLMHRGGUXJLKLQMLKELWUHEDOR
SUYRSURLWDWL2XWORRNQDPQXGLRSFLMH]DREHOHDYDQMHYDQRVWLSRUXNHNRMDHSULPDRFX
VLJQDOL]LUDWLNRMXSRUXNXSUYRWUHEDGDSURLWD
HVWR QDP VH GHava da nam se Inbox prepuni zastarelim porukama koje nam vie
nisu potrebne i samim tim nam te poruke zauzimaju dragoceno mesto na disku. Da se to ne
bi deavalo potrebno je da redovno briemo nepotrebne poruke.
Brisanje stare elektronske pote koja vam se nalazi u Inboxu, Outboxu, ili folderu
6HQW,WHPVREDYOMDVHQDVOHGHHQDLQH
,QDLQ
1. 82XWORRN%DUXL]DEHULWHIROGHUXNRMHPYDPVHQDOD]HSRUXNHNRMHHOLWHGD
obriete.
2. .OLNQLWHQDSRUXNXNRMXHOLWHGDREULHWH
3. Izaberite Edit iz glavnog menija, a zatim opciju Delete
4. 2XWORRNHL]EULVDWL9DXSRUXNXL]IROGHUDXNRPHVHRQDQDOD]LOD
,,QDLQ
5. 82XWORRN%DUXL]DEHULWHIROGHUXNRMHP9DPVHQDOD]HSRUXNHNRMHHOLWHGD
obriete.
6. ,]DEHULWHSRUXNXNRMXHOLWHGDREULHWH
7. Pritisnite taster Delete sa tastature.
39
PDVWHUFODVV
,QWHUQHWL062XWORRN
NRPSMXWHUVNLFHQWDU
-------------------------------------------------------------------------------------------------------------
2.7. OBNAVLJANJE ELEKTRONSKE POTE IZ LISTE OBRISANIH
STAVKI
$NR NRMLP VOXDMHm izbriete poruku koja vam je jo uvek potrebna, postoji
PRJXQRVWGDMHREQRYLWHWDNRWRMHX]PHWHL]IROGHUD'HOHWHG,WHPV
'DELVWHREQRYLOLSRUXNXL]IROGHUD'HOHWHG,WHPVSRWUHEQRMHGDXUDGLWHVOHGHH
3. CALENDAR (KALENDAR)
Kalendar je na elektronski SODQHU NRML QDP RPRJXDYD GD RUJDQL]XMHPR UDGQL GDQ
QHGHOMXLOLPHVHFNDRLGDQH]DERUDYLPRYDQHGDWXPHLGRJDDMH
Slika 5.
'DELVPRQDSUDYLOLQDSODQ]DRGUHHQLGDQSRWUHEQRMHGD
40
PDVWHUFODVV
,QWHUQHWL062XWORRN
NRPSMXWHUVNLFHQWDU
-------------------------------------------------------------------------------------------------------------
5. U polju Start AtXSLHWHYUHPHSRHWNDVDVWDQNDGRJDDMD
6. U polju End AtXSLHWHYUHPH]DYUHWNDVDVWDQNDGRJDDMD
7. HNLUDMWH SROMH Reminder DNR HOLWH GD YDV UDXQDU SRdseti na zakazani
VDVWDQDNQDSULPHUPLQXWDLOLVDWSUHSRHWNDVDVWDQND
8. Kliknete na dugme Save and Close
NAPOMENA:6YHGRNUDGLWHX2XWORRNXRQYDVSRGVHDQDVDVWDQDNEH]RE]LUDQDWR
koji program trenutno koristite, ali ako napustite Outlook,RQYDVYLHQHHREDYHWDYDWLR
zakazanim sastancima.
Primer 1
9(%$
1DSUDYLWHGQHYQLLPHVHQLSODQHU'QHYQLSODQQHNDREXKYDWDSURVHDQUDGQLGDQRG
GRDVRYDLQHNDEXGHSRX]RUXQDSULPHU
0HVHQLSODQQHNDREXKYDWLMHGQXUDGQXnedelju.
41
PDVWHUFODVV
,QWHUQHWL062XWORRN
NRPSMXWHUVNLFHQWDU
-------------------------------------------------------------------------------------------------------------
3.1. PROMENA PRIKAZA KALENDARA
6DVWDQFL VH X 2XWORRNX PRJX SULND]DWL QD HWLUL QDLQD 'D ELVWH SURPHQLOL SULND]
kalendara izaberite View, D]DWLPMHGQXRGRYHHWLULPRJXQRVWL
1. Day SULND]XMHGDQVDW]DVDWRPWDNRGDPRHWHYLGHWLVYHVDVWanke koje ste
zakazali za taj dan.
2. Week prikazuje sve sastanke u jednoj nedelji.
3. Work Week prikazuje sve sastanke u jednoj radnoj nedelji (od ponedeljka do
petka).
4. Month prikazuje sve sastanke u kalendarskom mesecu.
4. CONTACTS (ADRESAR)
42
PDVWHUFODVV
,QWHUQHWL062XWORRN
NRPSMXWHUVNLFHQWDU
-------------------------------------------------------------------------------------------------------------
Slika 6.
9(%$: NDSUDYLWH NRQWDNW SR X]RUX QD RYDM NRML VH QDOD]L QD VOLFL L VDXYDMWH JD X
Vaem folderu.
5. NOTES (BELEKE)
%HOHNH VX HOHNWURQVNH FHGXOMH NRMH QDP VOXH NDR SRGVHWQLN 1D QMLPD PRHPR
SULEHOHLWL QHND SLWDQMD LGHMH PRHPR LK NRULVWLWL NDR SRGVHWnik, a Outlook nam
RPRJXDYDGDEXGXYLGOMLYHQDHNUDQXGRNUDGLPR]DUDXQDURP
1. U listi sa folderima izaberite Notes
2. Kliknite na New Note
3. Upiite beleku
4. Da biste zatvorili beleku, kliknite na X u desnom gornjem uglu.
43
PDVWHUFODVV
,QWHUQHWL062XWORRN
NRPSMXWHUVNLFHQWDU
-------------------------------------------------------------------------------------------------------------
5.1. PROMENA BOJE BELEKE
3RWR VWH QDSUDYLOL 9DX SUYX EHOHNX VDGD HPR GD YLGLPR NDNR PRHPR GD MRM
promenimo boju, u recimo
(YRNDNRHWHWRXUDGLWL
1. 3ULPHQLWHGHVQLNOLNQDEHOHNXNRMXVWHVDXYDOL
2. Potvrdite opciju Color a zatim izabeULWHMHGQXRGSRQXHQLKERMD
9(%$: 1DSUDYLWHEHOHNXVDXYDMWHMHD]DWLPMRMSURPHQLWHERMX
6. TASKS (POSLOVI)
PomoX2XWORRNDPRHWHQDSUDYLWLOLVWXSRVORYDLMHMHREDYOMDQMHODNRNRQWUROLVDWL
44
PDVWHUFODVV
,QWHUQHWL062XWORRN
NRPSMXWHUVNLFHQWDU
-------------------------------------------------------------------------------------------------------------
7. 89$1-()$-/$,=287/22.$.$2326(%12*
DOKUMENTA
$NR HOLPR GD SRUXNX GQHYQL LOL PHVHQL SODQ EHOHNX LOL NRQWDNW VDXYDPR X
naim dokumentima kao poseban fajlXUDGLHPRVOHGHH
1. 2GDEUDHPRGRNXPHQWNRMLHOLPRGDVDXYDPR
2. 8JODYQRPPHQLMXL]DEUDHPRFile
3. 2GDEUDHPRRSFLMXSave As
4. U polju Save InRGDEUDHPRPHVWRQDNRPHHOLPRGDVDXYDPRGRNXPHQW
5. U polju File NameXSLVDHPRLPHIDMODGRNXPHQWD
6. U polju Save As TypeL]DEUDHPRWLSIDMODSRGNRMLPHOLPRGDJDVDXYDPR
9(%$: Dnevni plan koji ste prethodno napravili, snimite u formatu za kalendar i
VDXYDMWHSRGLPDQRP0RMGQHYQLSODQ0HVHQLSODQVQLPLWHXWHNVWXDOQRPIRUPDWX
45