72 | KONTURA #134/135 | VLASTA DELIMAR | KRITIKI PRISTUPI

VLASTA DELIMAR
SEKSUALNOST I MOGUNOSTI HUMANIZMA
MARKO STAMENKOVI
PREVELA: MIRTA JURILJ
Put Your Faith in Women, Galerija Michaela Stock, Be, 9. 9. 29. 10. 2016.

I dalje itekako ena, no istovremeno manje enska nego kakvom

bi je neke feministice moda radije vidjele, Vlasta Delimar je odraz
dekolonijalnog Drugog onog primordijalnog, domorodakog, ljud-
skog tijela, osloboenog samog po sebi i oslobaajueg za proma-
traa; razodjevenog bez bivanja nagim i razodijevanog dok nas poziva
da se odvojimo od onoga to mislimo da jesmo.

VIE OD BILO KOJEGA drugog hrvatskog suvremenog VLASTA DELIMAR

vizualnog umjetnika, poziciju Vlaste Delimar karak- OVO SAM BILA
terizira ozraje kontroverze. Najpoznatija po slavl- JA 1980. KADA JE
UMRO DRUG TITO
jenju erotske komunikacije kroz autobiografski prikaz
Instalacija papir,
golog ljudskog tijela, u svojoj prvoj samostalnoj izlo- marker, runa torba
bi u Austriji ona preuzima mo sveenice i por- 1980.-2016.
no-zvijezde kako bi iznova otvorila pitanje neinhi-
birane seksualnosti. Ovoga puta, meutim, to ini
prkosei drutvu ije prikriveno privilegiranje inici-
jativa temeljenih na vjeri i rasi, negiranju unato,
ostaje duboko ukorijenjena norma u kolektivnoj
podsvijesti. Neupuene itatelje valja podsjetiti na
podrumsku supkulturu svojstvenu austrijskim
kuanstvima i pripadajue seksualno nabijene, opse-
sivno psihodramatine scenarije iz stvarnog ivota
koji se esto vrte oko fenomena poput incesta, sado-
mazo rituala i neonacistikih kultova. Primjeri toga
jesu notorni sluaj Fritzl (2008.) i dokumentarni film
Ulricha Seidla Im Keller (U podrumu, 2014.). ROENA U PROLETERSKOJ obitelji, Vlasta Delimar
Neprestano muena vlastitim sramnim iskustvom pojavila se na umjetnikoj sceni bive Jugoslavije
ljudskoga tijela (na etiri noge, svezanog, zlonam- kasnih 70-ih godina prolog stoljea i nastavila s
jerno diranog i obnaenog, zlostavljanog prstima, meunarodnom umjetnikom aktivnou tijekom
penetriranog, silovanog, ak i spaljivanog sve to u razdoblja od gotovo etiri desetljea. Izmeu 1978.
znak oboavanja), publika je sada pozvana vidjeti i 2016. proizvela je niz djela u rasponu od perfor-
neto novo: ne golu egzibicionisticu koja se pret- mansa, akcija i hepeninga do video-dokumenata,
vara da je istovremeno sveenica i porno-zvijezda, fotografija, foto-kolaa i instalacija, ostavivi neiz-
ve refleksije svoje vlastite kolektivne podsvijesti brisiv trag na evoluciji vizualne kulture i politike tijela
koja je jo jednom iz podrumskog mraka iznesena na u srednjoistonoj Europi, okrunjen 2014. u Muzeju
beko danje svjetlo. suvremene umjetnosti u Zagrebu retrospektivnom
KRITIKI PRISTUPI | VLASTA DELIMAR | KONTURA #134/135 | 73

NA PERFORMANSU U GALERIJI MICHAELA STOCK U BEU SVAKOM OD SUDI-

ONIKA PONUENA JE MOGUNOST DA OBNAI GORNJI DIO TIJELA

VLASTA DELIMAR & MARKO MARKOVI:

PERFORMANS MONUMENTAL BANG
PERFORMANS POD NAZIVOM Monumental
Bang multimedijalni je i interaktivni
dogaaj koji polazi od iskustva taktilne
komunikacije, a izveden je u podrums-
kom prostoru galerije u kojemu su dvoje
umjetnika (Vlasta Delimar i Marko Mar-
kovi, nagi i prekriveni tek prozirnim
kinim kabanicama) pozivali publiku na
meusobni javni doivljaj obnaene tje-
lesnosti. U atmosferi koju je odreivala
granina situacija (projekcijsko platno
bijela ipkana zavjesa na koje je projici-
ran porno film iz kolekcije Toma Gotovca
po izboru umjetnice), prostor suzdrano-
sti promatraa namjerno se remetio po
zivom na sudjelovanje u akciji kolektivne
masae iza platna. Nakon ponuene a
ice alkohola, svakom od sudionika koje
su umjetnici pojedinano uvodili u pro
stor iza zavjese,ponuena je i mogunost
da obnaI gornji dio tijela, pri emu ih je
Delimar mazala raznim kremama, a
Markovi nanosio crni ru na usne. Na acije proivljene za vrijeme njezinih rani-
stavak performansa dobio je svoj sponta
ni tijek u trenutku kada su neplanirano i
spontano sudionici formirali lanac u
kojem akcija meusobnog masiranja
tijela postaje vezivni element za kolek-
tivnu komunikaciju iji se osnovni cilj
sastojao u meusobnom pribliavanju
razliitosti, upoznavanju ljudi koji se
ranije moda nisu poznavali, ali i u sim-
bolinome javnom inu oslobaanja
srama od nagosti koji je jo jednom evo-
cirao uspomene umjetnice na geste i situ-
jih akcija osamdesetih godina 20. stolje
a na nudistikim plaama du jadran-
ske obale. K
74 | KONTURA #134/135 |
IKONE VLASTE DELIMAR PENETRIRAJU PROMATRAE TAMO GDJE JE NJIHOV
MORALNI I INTELEKTUALNI NARCIZAM NAAO NAVODNO SIGURNO UTOITE
izlobom To sam ja. Dobrano zaavi u esto deset
ljee ivota, Delimar ostaje vjerna svojem neustra
ivom i besramnom pristupu stvaranju slika, a njez-
ino tijelo unato biolokom starenju i dalje izaziva
panju kada god je razodjeveno i odvie izloeno u
javnosti. Kako sama kae: Moji poeci ranih 80-ih
bili su vrlo turbulentni s obzirom na slubenu i
graansku kritiku, a zbog radova s eksplicitnim
erotskim i seksualnim konotacijama. Ono to me
tada najvie vrijealo bila je povrnost zajednikih
perspektiva spram moga rada: to je ilo ruku pod
ruku s trivijalizacijom erotizma i spolnosti koji su
temelji naeg postojanja. Primjerice, crno-bijeli
foto-kola iz 1981. pod nazivom Fuj, Beee koji pri-
kazuje uveanu portretnu sliku mukog spolnog
organa, neobrezanog i s frontalno izloenim testi-
sima, s diskretnim ljubiastim cvijetom i ipkastom
bijelom vrpcom koji ukraavaju gornje dijelove
pubinih dlaka tek ironizira lanu burujsku moral-
nost koja, pak, ostaje usko povezana s klerikalnim
svjetonazorom.
TREBA SAMO POGLEDATI njezina mnoga i raznolika
tijela: obnaena ili naga, sva se referiraju na koncept
jednog (elementarnog) tijela i potrebu za rudimen-
tarnim, primordijalnim odnosom s njim, kao to je
u vie navrata naglasila: Elementarno tijelo znai
egzistencijalno tijelo, bilo u fizikom, mentalnom ili
seksualnom smislu. Ovakvo je razmiljanje blisko
odvanoj mudrosti Tomislava Gotovca o golotinji:
Odustanite od gluposti jer sve nas je stvorio dragi
Bog i niega se ne trebamo sramiti, ak ni genitalija
[...] jer poruka gologa tijela je sljedea: Nemam nita
za sakriti, Bog me ovakvog stvorio kroz majku i to
je u tome opsceno? to je opsceno u naem kurcu,
jajima, upku?.
NASUPROT NORMATIVNIM konceptima regulacije
ponaanja kao okosnice politikog, kulturnog i religij
skog mainstreama u socijalistikim, post-socijalis-
tikim i kapitalistikim drutvima, raznovrsna po
javljivanja Vlaste Delimar u javnim prostorima, uivo
ili preko slika, utjeu na um ljudi jer diraju (esto vrlo
intenzivno) ono to se ne bi trebalo dirati: njihovu
savjest i savjesnost, bez da ikoga ostave ravnodu
nim. Njezine ikone penetriraju promatrae upravo
na mjestu gdje je njihov moralni (naueni) i intelek-
tualni (takoer naueni) narcizam naao navodno
sigurno utoite: ondje gdje misle da znaju tko su dok
igraju svoje uloge pred drugima uvijek iza zlatnih
maski.
TREBA VJEROVATI ENAMA istrauje koliko je neu-
moljivo tjelesna komunikacija dominirana aktual-
nim predrasudama o seksualnosti i nagosti koje nje
guju drutveni tabui. Ikonografija Vlaste Delimar
povezana s ovim tabuima namjerno izaziva panju
VLASTA DELIMAR | KRITIKI PRISTUPI
njezinom sposobnou da izvede bezvremenske
vizualne orgazme, bez skrivanja, i u javnosti, kako bi
se publika transformirala u izravne sudionike u nje
zinu vlastitom sakramentu. Bilo da je dio ina stvar-
nog spolnog odnosa ili tek pobuuje osjeaj ugode/
krivnje/boli povezanih sa spolnim inom, djelovanje
Vlaste Delimar in persona Christi ukida prioritet
patrijarhalnog, puritanskog svjetonazora na nain
kojim umjetnica udjeljuje vlastitu milost poka-
jnicima (kroz stvaranje slika kao sredstva seksual-
nog autoriteta). Pukim inom gledanja, promatrai
izlobe u Beu bivaju upleteni u neobian obred
Vlaste Delimar te se integriraju u njezino heretiko Njeno nas tijelo
poimanje vizualne samorealizacije koje promie poziva da sa svojega
oslobaajuu snagu seksualnosti kao mogunosti koloniziranoga
novog humanizma. Ono to njezini samoprikazi nak- pogleda skinemo
upljenog seksualnog uzbuenja sada osloboenog silovito norma-
u Beu otkrivaju pred gledateljima nije samo jo tivan, nasilno
jedan prikaz vragolaste, zavodljive ene, razodje- uveden, navodno
vene kako bi se pobudila neija seksualna elja ili singularan, raciona-
potaknuo osjeaj gaenja. Ne. Njezini vizualni lan i univerzalan
orgazmi razotkrivaju tota o ovjeanstvu za koje svjetonazor te ape-
je neizvjesno da e odgovoriti na jedno jedino pitanje: lira na nau savjest
mogu li se ljudi oduiti od svojega srama pred na kako bismo svoje
gou? jedno jedino, ele-
I DALJE ITEKAKO ena, no istovremeno manje mentarno muko/
enska nego kakvom bi je neke feministice moda ensko tijelo
radije vidjele, njezina ikonika djela iz 80-ih, 90-ih povratili u njegovo
i 2000-ih trajno svjedoe da je Vlasta Delimar odraz prirodno, uroe-
dekolonijalnog Drugog onog primordijalnog, do niko stanje
morodakog ljudskog tijela, osloboenog samog po
sebi i oslobaajueg za promatraa; razodjevenog
bez bivanja nagim i razodijevanog dok nas poziva
da se odvojimo od onoga to mislimo da jesmo.
Dakle, ako je kljuno pitanje svih normalnih ljudi:
koji se kurac skida, zato pokazuje te svoje geni-
talije, i koji kurac to ima znaiti? (Tomislav Goto-
vac, 2007.), postoji barem jedan odgovor koji se moe
dati povodom ove izlobe. Razodjeveno tijelo Vlaste
Delimar panafriko je tijelo, ni muko ni ensko, ve
sutinski ljudsko. To nas tijelo poziva da sa svojega
koloniziranoga pogleda skinemo silovito norma-
tivan, nasilno uveden, navodno singularan, racio-
nalan i univerzalan svjetonazor te apelira na nau
savjest kako bismo svoje jedno jedino, elementarno
muko/ensko tijelo povratili u njegovo prirodno,
uroeniko stanje: osloboeno i dekolonizirano od
paneuropske, pankranske, bjelaki orijentirane,
rasistike, ovinistike, kapitalistike i imperijalis-
tike matrice moi. Iskreno se nadamo da e apel
Vlaste Delimar, upuen oima i umu publike s namje
rom da se ljudi odue od svojega nagog srama, i dalje
odjekivati ovom izlobom tijekom i nakon njezinog
trajanja u austrijskoj prijestolnici. K