UDK 624.192.001.3 Primljeno 22. 6. 2005.

Primjena suvremene tehnologije

u tunelogradnji
eljko deri, Goran Pervan, ani Radi
Kljune rijei . deri, G. Pervan, . Radi Struni rad
tuneli, Primjena suvremene tehnologije u tunelogradnji
tunelogradnja,
tehnologija izvedbe, Osnovni dio lanka opisuje tunele koje je izvodio Konstruktorinenjering, a na kojima je primijenjena
tunel Sv. Rok, najsuvremenija tehnologija izgradnje tunela. U uvodnom dijelu, uz osnovnu podjelu prema namjeni,
tuneli do tisuu metara dane su i mogue podjele prema drugim svojstvima i kriterijima. Razvrstani su svi tuneli koje je izvodio
Konstruktorinenjering. Posebno su opisane izvedbe tunela Sv. Rok i grupa tunela duljine do tisuu
metara. Istaknuta je visoka osposobljenost tvrtke za radove u tunelogradnji.
Key words . deri, G. Pervan, . Radi Professional paper
tunnels, Use of modern technologies in tunnelling
tunnelling,
The paper mostly focuses on tunnels realized by Konstruktor-inenjering using the state-of-the-art
construction technology,
tunnelling technologies. In the introductory portion of the paper, the facilities are classified not only
Sv. Rok tunnel,
according to their use but also according to some other significant properties and criteria. The
tunnels of less than one
thousand meters in length classification of all tunnels realized by Konstruktor-inenjering is given. The realization of the Sv. Rok
tunnel, and construction of the group of tunnels of less than one thousand meters in length, is described
in more detail. The company's high competence and capabilities in tunnel construction are emphasized.

Mots cls . deri, G. Pervan, . Radi Ouvrage professionel

tunnels, L'emploi des technologies modernes dans la construction de tunnels
construction des tunnels,
technologie de Les tunnels raliss par Konstruktor-inenjering en utilisant les technologies avances de construction
construction, sont prsents. Dans la partie initiale, les ouvrages sont classifis non seulement selon leur usage mais
tunnel de Sv. Rok, aussi selon quelques autres critres et caractristiques importantes. La classification de tous les tunnels
tunnels moins de mille raliss par Konstruktor-inenjering est donne. La ralisation du tunnel de Sv. Rok, et la construction
mtres d'un groupe des tunnels moins de une mille mtres de longueur, est dcrite en plus de dtail. La
comptence leve dmontre par la socit dans la ralisation des tunnels est mise en relief.

. , . , .
,
, , -o,
. ,
, , ,
. , . ,
. .
.
.

Schlsselworte . deri, G. Pervan, . Radi Fachbericht

Tunnele, Anwendung zeitgemsser Technologie im Tunnelbau
Tunnelbau,
Ausfhrungstechnologie, Der grundlegende Teil des Artikels beschreibt die Tunnele die Konstruktor-inenjering ausfhrte, und
Tunnel Sv. Rok, bei welchen die modernste Technologie des Tunnelbaus angewendet war. In der Einleitung prsentiert
Tunnele bis Tausend man, neben der Grundaufteilung nach der Bestimmung, auch die mglichen Aufteilungen nach anderen
Meter Lnge Eigenschaften und Kriterien. Eingeordnet sind alle Tunnele die Konstruktor - inenjering ausfhrte.
Abgesondert beschreibt man die Ausfhrungen des Tunnels Sv. Rok und einer Gruppe von Tunnelen bis
Tausend Meter Lnge. Hervorgehoben ist die hohe Befhigung der Firma fr Arbeiten im Tunnelbau.

Autori: eljko deri, dipl. ing. gra., generalni direktor; Goran Pervan, dipl. ing. gra., glavni inenjer
projekta; ani Radi, dipl. ing. geot., glavni inenjer gradilita, Konstruktor-inenjering, d.d., Svaieva 4/1

GRAEVINAR 57 (2005) 8, 595-600 595

Suvremena tehnologija u tunelogradnji
1 Uvod
Pri opisu i prikazu tehnologija primijenjenih u izvedbi
tunela, dobro je prikazati i mogue podjele tunela prema
razliitim kriterijima. Osnovna je podjela prema namje-
ni (cestovni, eljezniki, hidrotehniki), ali osim te pod-
jele tuneli se mogu razvrstavati po drugim kriterijima
odnosno karakteristikama kao to su: duljina, veliina
poprenog profila, tlo kroz koje prolaze, ogranienje
iskopa, tehnologija izvedbe i dr. Od pojedinih svojstava
kao to su duljina, profili, tlo ovise i organizacija iskopa
i tehnologija izvedbe.
Ovdje se navode neke mogue podjele tunela koje je iz-
veo Konstruktor-inenjering:
1. prema namjeni tunela :
a) cestovni tuneli: Sv. Rok, Ledenik, Dubrave,
Vrtlinovec, Konjsko, Bisko
b) hidrotehniki tuneli: Stupe, Grude;
2. prema duljini tunela:
a) tuneli srednje duljine od 500 - 2 000 m: Ledenik,
Dubrave, Bisko, Vrtlinovec, Konjsko, Javorova
kosa, Pod Vugle, Roman brdo,
b) vrlo dugi tuneli dulji od 4 000 m: Sv. Rok,
Konjsko, Stupe, Grude;
3. prema veliini presjeka:
a) mali presjek do 20 m2: Stupe, Grude,
b) srednji tunelski presjek do 60 m2: Sv. Rok, Lede-
nik, Dubrave, Vrtlinovec, Konjsko, Bisko,
c) tuneli velikog presjeka do 120 m2: dijelovi tunela
Sv. Rok okretita i zaustavne nie (priblino
1 000 m);
4. prema organizaciji iskopa:
a) izvoenje samo jedne cijevi: Sv. Rok (veim di-
jelom), Javorova kosa, Stupe, Grude,
b) istodobno izvoenje obje cijevi: Sv. Rok (sredi-
nji dio), Ledenik, Dubrave, Vrtlinovec, Konjsko,
Bisko;
5. prema tehnologiji i vrsti zatite iskopa:
a) tuneli s klasinim podgradama po NATM: Sv. Rok,
Ledenik, Dubrave, Bisko, Stupe, Grude, Konjsko
b) tuneli s dodatnom zatitom cijevnim kiobranom
(pipe roof) u mekanim materijalima: Vrtlinovac,
Konjsko, Javorova kosa, Roman brdo.
Skupine cestovnih tunela moemo dalje podijeliti na
dvije grupe:
a) vrlo dugi tuneli vie od 4 000,0 m
b) srednje dugi tuneli 500 do 2 000,0 m
596
. deri, G. Pervan, . Radi
Vana je i mogua podjela tunela prema teini izvedbe
ovisno o geoloko-geotehnikim svojstvima tla kroz ko-
je prolaze (npr. stijenski sastav). Takvoj podjeli pripadaju:
a) srednje teki tuneli
b) teki tuneli
c) vrlo teki tuneli
U ovom e se lanku opisati tuneli koje je izveo Kon-
struktorinenjering u posljednjih deset godina, pri e-
mu e biti istaknuto ili e se iz prikaza vidjeti kojoj kate-
goriji iz navedenih podjela pripadaju pojedini tuneli.
2 Tunel Sveti Rok
Od vrlo dugih tunela, koje je izvodio Konstruktorine-
njering svakako kao najvaniji treba istaknuti tunel Sv.
Rok. Tunel Sv. Rok nalazi se na trasi autoceste Zagreb
Split i jedan je od dva najdulja cestovna tunela u Repub-
lici Hrvatskoj i u cjelini je hrvatsko djelo. Ulazi u skupi-
nu tunela s velikim nadslojem (450 m) te prolazi kroz
masiv Velebita ispod Tulovih greda. Projektiran je s dvije
tunelske cijevi s osnim razmakom 35 m. Tunelske cijevi
su duljine 5 685,00 m i 5 766,00 m s portalnim graevi-
nama.
Jedna od tunelskih cijevi putena je u promet i sastavni
je dio autoceste, dok je druga cijev potpuno iskopana i
ureena u rohbau izvedbi.
Specifinost je ovoga tunela da je iskop raen sekvenci-
jalno, tj. djelominim napredovanjem na jednom elu, a
u unutranjem dijelu i na vie radnih ela istodobno.
Slika 1. Popreni profil proirenja u tunelu
Prvi put je na ovome tunelu primijenjen neelektrini sus-
tav miniranja (koji je omoguio veu sigurnost i uinko-
vitost na iskopu tunela), koji je od tada do danas primi-
jenjen na svim ostalim izgraenim tunelima i tunelima
koji se trenutno grade u Hrvatskoj.
Posebno je vano istaknuti da je na ovoj graevini pro-
jektirano i izvedeno dvanaest zaustavnih nia i etiri ok-
retita sa po dva poprena prolaza koja spajaju lijevu i
desnu tunelsku cijev. Upravo na ovim lokacijama uz
oplatu normalnog poprenog presjeka tunela (58,09 m2)
GRAEVINAR 57 (2005) 8, 595-600
. deri, G. Pervan, . Radi
bilo je potrebno pribaviti i posebne oplate za betoniranje
sekundarne betonske obloge na ovim lokacijama.
Slika 2. Iskop tunela buenjem
Danas ovi dijelovi tunela u graevinskom smislu pred-
stavljaju vrlo sloene cjeline.
Slika 3. Prikaz okretita u tunelu Sv. Rok
Kao to je reeno tunel Sv. Rok pripada vrlo dugim tu-
nelima s velikim nadslojem, a po teini izvedbe iskopa
pripada srednje tekim tunelima u raspucanim krakim
terenima s upotrebom lake podgrade. Kao i ostali tuneli
Slika 4. Detalj spajanja oplata za betoniranje dijela okretita
tako je i tunel Sv. Rok raen po NATM tunelskoj me-
todi graenja.
GRAEVINAR 57 (2005) 8, 595-600
Suvremena tehnologija u tunelogradnji
Slika 5. Pogled na portal desne tune cijevi Sv. Roka
3 Tuneli do 1 000 m duljine
Vano se osvrnuti i na srednje duge tunele (od 500 do
2 000 m). Od ovih tunela prema teini izvedbe treba iz-
dvojiti tunele: Ledenik, Dubrave, Konjsko, Roman br-
do, Pod Vugle, Javorova kosa, Bisko. Svi navedeni tu-
neli su cestovni tuneli.
Tuneli Ledenik, Dubrave i Bisko pripadaju srednje te-
kim tunelima u raspucanim stijenama s upotrebom lake i
teke podgrade.
Od srednje dugih tunela treba spomenuti i hidrotehnike
tunele Stupe u sklopu EKO - Katelanskog zaljeva te
Grude u sklopu hidroelektrane Pe Mlini u Bosni i Her-
cegovini, koji su izgraeni u posljednjih pet godina po-
sebnom tehnologijom.
Tako tunel Ledenik koji se nalazi na dionici autoceste
od Sv. Roka do Maslenice, duljine lijeve cijevi 748,00
m, a desne cijevi 764,00 m, zajedno s portalnim grae-
vinama, pripada tunelima s malim nadslojem (prosjeno
40 m) i nepovoljne geoloke grae. Kao specifinost va
Slika 6. Pogled na sjeverne portale tunela Ledenik
597
Suvremena tehnologija u tunelogradnji . deri, G. Pervan, . Radi

Za razliku od ostalih, ovaj tunel ima jedan od najljepe

ureenih predusjeka (portala) pa bi kao uzor trebao slu-
iti i ostalim tunelima na autocesti Zagreb Split.

Slika 7. Panoramski pogled na podruje tunela Ledenik, elinka i

Bristovac

lja naglasiti rad na obje strane, tj. paralelno na etiri rad-

na ''ela''. Rad na iskopu i betoniranju ovog tunela funk-
cionirao je kao dva odvojena gradilita sa svom potreb- Slika 9. Pogled na dovrene portale tunela Dubrave
nom opremom i odvojenom mehanizacijom.
Navodimo i tunel Bisko kojega gradnja je trenutno pred
Bitno je naglasiti da je ovaj tunel od poetka iskopa do
zavretkom, a nalazi se na novoj dionici Dugopolje-Bis-
samog kraja svih graevinskih radova bio zavren za
ko autoceste Zagreb-Split-Dubrovnik. Duljina tunela je
devet i pol mjeseci, to je svojevrstan rekord graenja
2 500 m. Tunel Bisko pripada padinskim tunelima s
tunela kod nas, ali i dokazuje mogunosti Konstruktor
malim prosjenim nadslojem (25 m) te osovinskim raz-
inenjeringa za radove u tunelogradnji.
makom od 25 m.
Na ovoj dionici Konstruktor-inenjering ugovorio je i
Zbog potrebe nastavka gradnje autoceste bilo je nuno
radove na tunelu elinka.
iskop tunela organizirati kao paralelan rad na obje strane
Jo jedan u nizu tunela, a koji je zavren i puten u pro- tj. na sva etiri portala istodobno.
met (5./2004.) jest tunel Dubrave na dionici autoceste
Radovi su poeli u kolovozu 2004., dakle 10 mjeseci
od Vrpolja do Prgometa. Ovaj tunel pripada istoj kate-
ranije nego na cijeloj dionici iz razloga to je bilo bitno
goriji kao i tunel Ledenik, s prosjenim nadslojem od
izvesti ovaj tunel radi pristupa te uope mogunosti rada
svega 25 m, te osnim razmakom tunelskih cijevi od 47
u dijelu ove dionice.
m. Duljina tunelskih cijevi je 810,50 m, odnosno 779,50
m. Bitno je rei da je i ovaj tunel zbog navedenih karak-
teristika bio sloen jer se radilo o veoma kratkom roku
gradnje. Svi graevinski radovi na tunelu zavreni su za
devet mjeseci.

Slika 10. Pogled Zavrni radovi na portalima

Na ovome emo mjestu spomenuti i jedan tunel duljine

preko 1 000 m. To je tunel Konjsko koji po karakteristi-
Slika 8. Radovi u unutranjosti tunela Dubrave kama geoloke grae pripadai i srednje tekim, tekim i

598 GRAEVINAR 57 (2005) 8, 595-600

. deri, G. Pervan, . Radi
vrlo tekim tunelima. Nalazi se na dionici autoceste Za-
greb Split od Prgometa do Dugopolja. Projektiran je i
izveden sa dvije tunelske cijevi duljina 1 265,80 m i 1
137,90 m , ukljuujui i portalne graevine. U ovom je
tunelu primijenjena i tehnologija gradnje pipe-roof (ci-
jevni kiobran), tj. iskop je izvren u izrazito raspadnu-
tim i tronim stijenama s pojavom dotoka vode.
3 Zatita tunelske kalote cijevnim kiobranima
Izgradnja tunela u materijalima loih geomehanikih ka-
rakteristika problematina je i vrlo sloena. Izrazita nes-
tabilnost tih materijala nakon izvrenog iskopa zahtijeva
vrlo brzu izradu primarne podgrade, uz vrlo rizinu sta-
bilizaciju kalote tunela. Razvojem metode cijevnog ki-
obrana kao dodatnog osiguranja kalotnom dijelu vrlo
je efikasno rijeena stabilnost kalote, a rad na iskopu
znatno je sigurniji i efikasniji.
Slika 11. Lasersko odreivanje smjera cijevi
Cijevni kiobran je sustav zacijeljenih i injektiranih bu-
otina u konturi kalote tunela. Cijevi su najee duljine
15,0 m na meusobnom razmaku od 30 - 35 m injektira-
ne pod tlakom od 20 bara. Uobiajeni preklop je 3,0 m,
to znai da se pod jednim cijevnim kiobranom izvri
iskop tunela u duljini od 12 m. Cijevi se bue pod nagi-
bom (do 5) i radijalno kako bi se nakon 12,0 m ostvari-
lo nadvienje (prostor) za buenje novoga cijevnog kio-
brana. Smjer buenja odreuje se najee geodetski i u 4 Zakljuak
kombinaciji s laserom postavljenim u fokusu.
Nakon ugradnje cijevi za cijevni kiobran obavljaju se
iskop i ugradnja primarne podgrade sustavom "korak po
korak". Iskop se najee obavlja u kampadama od 1,0
m i to u vie faza (najee 3: kalota, ben i podnoni
svod). Primarna se podgrada sastoji od reetkastih eli-
nih lukova, armaturnih mrea i mlaznog betona debljine
d = 30 cm. Kroz ovako formiranu armiranobetonsku pod-
gradu radijalno se bue i ugrauju samobuea sidra uz
injektiranje cementnom smjesom pod tlakom. Posebnu
panju treba posvetiti permanentnom geodetskom pra-
GRAEVINAR 57 (2005) 8, 595-600
Suvremena tehnologija u tunelogradnji
enju konvergencije tunela, da bi se odredili pomaci
(smjer, veliina, prirast) i usporedili s predvienim.
Ovaj nain zatite kalote primijenjen je na tunelima:
Javorova kosa (dio tunela), Konjsko (zapadna strana) i
Vrtlinovec (u cijeloj duljini).
Tunel Vrtlinovec je primjer tunela u materijalu izrazito
loih karakteristika i velike plotine iskopa (oko 123 m2),
to ga je svrstalo u najteu kategoriju za izvoenje. Pri-
mijenjen je "cijevni kiobran" od 35 cijevi duljine 15 m,
s preklopom od 3 m. Cijevi su izraene od pojedinanih
cijevi duljine 3 m, meusobno spojenih i ugraenih uz
pomo postojee tunelske opreme.
Oprema i ljudi dimenzionirani su za optimalni rad u ob-
je cijevi paralelno ali s pomakom faza u svakoj cijevi,
koji omoguuje najbolje iskoritavanje svih resursa. Izu
zetno zahtjevni rok gradnje tunela ostvaren j e dobrom
Slika 12. Buenje i ugradnja cijevi za cijevni kiobran
organizacijom, izvrsnim uincima i dobrim zalaganjem
te je tunel puten u promet i prije ugovorenog roka.
Vrlo je bitno naglasiti da su svi tuneli, a pogotovo oni
na autocesti Zagreb Split raeni najmodernijom svjet-
skom tehnologijom s iznimno kratkim rokovima izvoe-
nja, koji nisu utjecali na kvalitetu izvedenih radova.
Prikazan je desetogodinji rad Konstruktorinenjeringa
na izvoenju tunela.
Uglavnom se radilo o cestovnim tunelima na dionicama
autoceste, poev od najsjevernijeg tunela Vrtlinovec po-
kraj Varadina do zadnjeg tunela Konjsko pokraj Splita,
prolazei kroz tunel Sv. Rok, za koji se moe rei da je
odredio trasu autoceste Zagreb Split.
Tuneli su bili raznih profila (malih do velikih tunelskih
profila), raznih duljina (srednji i vrlo dugi), s jednom ili
dvije cijevi, i prolazili su kroz materijale razliitih geo-
599
Suvremena tehnologija u tunelogradnji . deri, G. Pervan, . Radi

mehanikih svojstava. Kod svih tunela primjenjivala se Na kraju svakako treba istaknuti da u nastavku graenja
nova austrijska metoda (NATM), to je i uobiajena praksa autoceste od Splita do Dubrovnika osobitu pozornost
svjetske tunelogradnje. valja posvetiti poetku izvoenja svih tunela, jer tuneli
ipak pripadaju kritinim graevinama na svim dionica-
U ovom razdoblju napravljena su i dva duga hidrotehnika
ma pa ih je potrebno posebno promatrati. Pod tim se mi-
tunela koji zbog svog relativno malog presjeka postav-
sli da tunele nije mogue graditi bre (za razliku npr. od
ljaju izvoau dodatne zahtjeve organizacije i tehnolo-
trase) zbog specifine tehnologije i pristupanosti, a da
gije graenja.
pritom budu potovani rokovi, sigurnost rada i kvaliteta
U pojedinom razdoblju gradnje Konstruktorinenjering radova.
d.d. je istodobno obavljao iskop i osiguranje iskopa u
Shodno tome na ovim su novim dionicama ve izgrae-
pet razliitih tunela, od kojih su neki graeni s obje stra-
ni tuneli Bisko i Zarana na dionici Dugopolje Bisko,
ne i to su uglavnom bili tuneli sa dvije paralelne cijevi,
koji e omoguiti prolaz za laki rad pri nastavku rado-
to najbolje pokazuje kapacitete u tunelogradnji. Pri to-
va na trasi ove dionice.
me je sve do izvedeno u ekstremno kratkim rokovima,
uz visoku kvalitetu.
Posebno je vano napomenuti da je mladi inenjerski
kadar u ovome razdoblju stekao iskustvo i temelj je dalj-
IZVORI
njeg razvoja tunelogradnje ne samo u Konstruktorine-
njeringu d.d. nego i u Hrvatskoj. [1] Projektna dokumentacija i arhiva Konstruktor-inenjeringa

600 GRAEVINAR 57 (2005) 8, 595-600