Mehanika I Elementi Konstrukcija 1 PDF

Uredaik Mr. IVAN BUDIN Recenzenti Prof. dr. MIRKO BUTKOVIC luv. prof. dr. FURIO TRAVEN (Crtete izradila VIDA FATUR Lektor ‘TOMISLAV SALOPEK Graficki ureduike ‘2ELJKO PRODANOVIG Objaviivanje ovog sveulitnog udebenika odobrio je Odbor 2a nastavu, izdavack, infor: maticky i bibliotecnu djelatnost Sveucilista u Rijeci rjesenjem broj 05-382/1-1992. od 26. studenog 1991. g. Ministarstvo znanosti, tehnologije i informatike Republike Hrvatske financijski je pripo- moglo objavljivanje ovog djela kao deustveno vrijedue znanstvene knjige CIP ~ Katalogizacija w publikacij Nacionalna i svenéilisna biblioteka, Zagreb 621.01(075.8) BRNIC, Josip ‘Mehanika i elementi konstrukeija / Josip Brnié ; ferteze izradila Vida Fatus]. ~ Zagreb : Skolska kajiga, 1999, = XT, 543 str. + user. ; 24 em, (Udtbenici Sveucifista w Rijeci) Bibliografija: str. 539-540. Kazalo, Slog i prijelom na r T&S, Tagreb — - “Tisake: Zadarska tiskara Dr. Josip Brnié MEHANIKA I ELEMENTI KONSTRUKCIJA sq Skolska knjiga, Zagreb, 1993sno} majci vjetni spon Sadrzaj 2.2. Upotrijebljene oznake i jedinice ST Predgovor vvop Zadatak, uloga, podjela i povij i razvoj mebs Zadaci osnovai pojmovi i aksiomi statike . 1.2.1, Zaudaci statike 1.2.2. Osnovni pojmovi statike . 1.2.3, Aksiomi statike Reakeije veza RAVNINSKI SUSTAV SILA Ravninski sustav kolinearnih sila je rezultante ravninskog sustava Kolinearnih sila 2.1.2, Uvjeti ravnotede ravninskog sustava kolinearnih sila Rayninski sustav konkurentnih sila 2.2.1. Odr 2.2.2, Uvieti ravnotede ravninskoga sustava Lonkurentnih sila 2.2.8. Rastavlj inje rezultante ravninskog sustava Konkurentnih sila ie sile ua dvije komponente . Moment sile za tooku 23.1. Mi nentno pravilo (Varignonov teorem) 2a ravninski sustay sila Ravninski sustav paralelnth sila seed ' 24.1. Dvije paralelne sile istoga smjera. Rezultanta . . 24.2. Dvije paralelne sile suprotnih smjerova. Rezultanta . . 24.3. Spreg sila 24.8.1. Svojstva sprega sila. 2.4.3.2, Superporicijasile i sprega sila . 2.4.3.8, Paralelni pomak sile (redukcija sile w promatranu totku) 24.4, Vile paralel . . 2.4.5. Uvjeti ravnotese ravninskog sustava paralelnih sila 2.4.8, Rastavijanje sile na dvije njoj paralelne komponente Djelovanje ravninskih statiékih clemenata na kruto tijelo xl ~ XVIL 13 13 “ “ 1 aw 20 20 31 3a 35 36 38 39 a “4 45 46 a a 48vi Sadriaj Sadriaj vir 2.6. Sustay proiavoljutl sila u ravnint 3 5.2. Gredni nosact . 146 2.6.1. Odredivanje rezultante i redukeija sustava proiavoljaih ravninski sila 53 5.2.1. Oslonci i unutrainje veze 46 2.6.2. Uvjoti ravnotede sustava proizvoljnih ravninskih sila. 56 522. Tv glen Mr " 5.23. Veste optereéenja grednih nosaea ur 2.6.3, Rastavljanje sle na tri komponente poznatih pravaca 56 tani ponente pornatih pr 524 Yeraumete momenta savin popreéne ae speinogs biog opterecenja ° 149 3. PROSTORNI SUSTAY SILA 1 5.25. Obitna greda 153 526, Konzola 162 rostorni sustav konkurentuih sila, Rezultanta " Prost tay konkurentnih sila, Resultant 5.2.7. Greda s prepustom 164 3.1.1. Uvjotiravnotete prostornog sustava konkurentnih sila 18 tae. Gobaon eed ned 8.12, Rastavlanje ile nar nekomplanare omponentepornatihpravaca 5.2.9. Optimalno postavlianje oslonaca m3 sa sjeiftem w istoj (od eae Sato, Onautne Pont " Moment sile za os 19 6. TRENJE 185 Prostorui sustav proizvoljnih sila cose 2 _ 3.3.1, Redukeija prostornog sustava proizvoljaih sila u odredenu tocku 82 Ternle iaizanda us |. Trenje na kosini 33.2, Jednadtb contra ot prontornog rstava sila 38 tiz, Teueeleae “ 3.3.3. Uvjeti ravnotede prostornog sustava proizvolinih sila a eis Tena vile. ins 34. Prostorni sustav paraleluih sila, Ravnoteza 2 6.14, Trenje weeta 203 6.15. Trenje kod kocnica 206, 3.5. Momentno pravilo (Varignonov teorem) za prostorni sustav sila . 93 61.6. Trenje ked Klina 2 2.6, Staticke invarijante prostornog sustava 4 6.2, Trenje kotrljanja 24 4. TEZISTE m 7. UVODNA RAZMATRANJA O CVRSTIM (DEFORMABILNIM) ‘TWELIMA a9 4.1. Opéi naéin odredivanja polodaja tezista ut TAs Zadaci nauke o evrstoéi ao 4.2. Odredivanje tezista linija no 7.2. Pretpostavke i pojmovi u nauci o évestogs 220 4.3, Odredivanje tetista povrsina m4 7-3. Osnownt oblict{slofena optereéenga nosata 4... 22 44. Odredivange tetista tijela m TA. Kriteriji dimenzioniranja . a3 4.5. Pappus-Guldinovi teorems os 7.5. Vanjsko optereéenje i unutrasnje sile 226 4.0. Vrate ravnoteze 126 8. NAPREZANJE m0 8.1. Ukupno naprezanje. Srednje naprezanje : 29 . é 133 5 NOSACI 8.2, ‘Tenzor naprezanja. Jeduadabe Naviera i Cauchyja 2a Sa. Reietkasti nosadi 133 5.11. Statigha odredenost reéethastih nosaca 14 9. DEFORMACHA 237 5.1.2. Grafitko i analiti¢ko odredivanje reakija oslonaca 135 9.1. Pomak, duljinska, kutna i volumenska deformacija a 5.1, Primjena metode Culmanna i Rittera ut 0-2 Restaljanjedeformaclje kao skupa pomaka na tanslacl, rota 5.14. Cremonin plan sila 139 distu deformacija a 20 aUpotrijebljene oznake i jedinice SI Jedinics Naziv . — MPs imodul smicanja visina profilo, najkraga udalenost Simbal Tedinica Naziv " Pied eke tothe olumjer Kontaktne krudnice, = visina profila “ ” velika poluos elipse, udaljenost tha pol br eh = jedinitni vektori = me ubrzanie —— m polumjeri ner Tmatrca pola konatno al {al - ee ™ lavni_polumjert inercije n “odsjetci neutralne osi presjeka na m minimalni polumjer inercije sete koordinatnim osima Tells m aksijalni momentiinercije za - ‘ovina popretnog, odnosna Kosog col 2, AAs presjeka Dat ‘aksijalni momentiinercije za ost povidina Kojo} su zi y normale, I LpTesTy m' usporedne s osima_2,y, odnosno As, Ay ? ‘smitna povrdina na pravcima za osi zatotirane u odnosu na nijih os x,y ‘centrifugalni (devijacijski) moment 7 m Udalenost, mala poluos elise, Three ze ont a1 irna profile ; entifugaln moment tromos za ai - ee LeypToy os pan, Gros suratiane odnosu na est yy fe = vektor konstant ; ; ia) = —— hh ™ ‘lavni, odnosno glavni centralni rmomenti inerie a = osenia Tain a ‘niaimalntaksialni moment Tnerele a m promjer tp mt polarni moment iner 1D) ~ mmavica iferencalih Ie mm torzijski moment inercije P es J, JayIy kgm? momenti inercije masa a m z _ : Kiko = konstante = Fen Fake = ‘ator E MP; # ‘dul elastiGnosti imatrica eutost onatnog Glemants, 2 tmodul elastitnost . dnosno konstrukije fokalnom, iH matic elastin (ER) clinceneglbalnom toordinatnam, onsta ‘ustav £ em Kocfcijent trenja Kotiljanja ike] 7 Kondenzirana matrica Sin fosFe = Taktor sigurnost euto __| Fa W Gila, rezultanta sil Ky ~ seerlione mal ritost Pr ee ee uo . sti Fi 8 bra isi & m slobodna dalfina ans — Fa pod produljenje, adnosno skraéenje, Fi N reakcije podloge ALA = ‘opusteno progulenje odnosne Fr N ila tena hracenje Fa N vu ureto ate = romjena duljne zbog temperature Fv N hajana sila villa ™ ke masa Tektoropteretenja konatnog Boxe ow ekvivalentni moment OF} elementa ili konstrukcije u pp alle ().(F) - Jokalnom, odnosno globalnom ME Me Nm moment oie F ze totku 0, Koordinatnom sustavu : = My, Me 7" ‘moment sle a off =,,5, 4 me uubrzanje sile tete May Me Me N moment savijanja za 0 Fy @ tedina We tim lavni momentSimbel Tednica Naziv Simbot Tednica Naaia ‘moment stabilnosti, odnosno vektor pomaka u Evorovima Mad Nm viable sonatnoy elements odes u MMe Nm Troment wijanja, moment tenia {U).(7) - Evorovima konstrukeije uw lokalnom, ‘matrica masa konatnog elementa odnosno flobalnom koordinatnom on. - Scare abanom toornstnan v = velunen : susan Ww. Tn Vong oper - Teas EverovaForatnog WW. nf aki moment otpee elements _ 7, m moment otpo = mormata_u toEki presjeka We mm torzijski moment otpora N —aksijalna sila Bye ™ koordinate totke MPa Mak (prtsak), maksimalni ak ae S ‘si koordinatnoga sustava PaiPa ‘Ms | aren, odnosno okupno napreranie ne = Reo atcoee 8 P kW snaga — OBEY Ph red kutovi opéenito tatete Tn Tanne opie Ta riba tangent ne on : et sen oro oa ea Minden ttt 0,020 N a. popretns sila 2 Mesilonlunoesta a = soaks z UE] toeken tptnshog rasazania a a i ~ (ir ais od Hse or ” Promjena polumjera Kutna deformacij 7 ‘odnosno njevine + = Bre] fpovs 29 WH Tee - omponente Cc 2 7 Galina konatnog elementa F m “pratnost I 5 N sl. v Wap, odnosro wet dlfska deformacia, dome 55s a “Statiki moment povrtine freee ts - ijezine Komponente Ban = Tnvarjante tenzora naprezanja eal ~ ——~ atriea tenzore ss ~ Tmatvica devijatorskog dijela tenzora deformacije 4 spares a = poieina deformacp 7 n enn see ran w = Yelumenska dformaci q : Tangent w otk prskeka Thee = slovne deforma q ra eee = 5 Sedna danse detpenac a a Tatika temperate 6 Feline’ Ru ovaj ivan) mm - Seoia Warts x = vithost Sapa " > 2 Poisonoy kefcient mn - ivan arta — : aioe aw wn pomaci na praveima koordinatnih os} Ene - oordinate globalnoga koordinatnog te) _ ‘vektorpomaia u poly onatnog e ‘gustoéa T Nev potencijaina energija deformiranja e m Bolumjer_ - Nm? stots distorishe enerie #e f ‘adjl vekto Harfonora deformirania 055 04) 02, Cans dap MPa ‘normaine naprezanje To Ni curds atpclste (rosette) cute MP kvvalentno naprezanje oo MPa cirkularno naprezanjeSimbel ‘ediniea Ni _ MPs ‘meridionalno naprezanje Evstoda materia mn MPa Tormalne naprezanje na kosome presi 793,03 MPa lavno naprezanje ze MPa Trednje normalno naprezanie 7 ~ rmatrica tenzora fal haprezania eal ~ imatrica fernog dijela tenzora ‘ naprezania % MPa Trani proporcionainostt a MPa igranicaplastiénost Fst: Fons Fans Tina op MPa posmigno naprezanje vm Mpa | Pave, odnosno najmanje posmitne aprezanie Teat kosog preseko, rlativn’ kut ° ‘akretanja dvaju presjeka pri wijanju é = potencialna fun ‘onjer polumjera, Saint-Venantova ¥ - unkela vtoperenj, Rontrakja povrsing A = faktor e =) Haina brzina PREDGOVOR SADRZAJ udzbenika ”Mehanika i elementi konstrukeija” obuhvaéa gradu statike i nauke 0 éorstoci, te primjenu teorijskih rjeSenja tih disciplina w proracunu konstrukejjskih clemenata, Cjelokupan sadréaj, podijeljen u 23 poglavija, popracen je brojnim slikama, tablicama i primjerima. Statika, kao jedna od cjelina ovog ‘udabenika obraduje probleme vezane uz kruto (nedeformabilno) tijelo, a nauka 0 gursto€i, kao druga cjelina obraduje probleme vezane uz évrsto (deformabilno) jelo. U objema cjelinama upuéuje se na moguénost primjene teorijskih postavki w 1jeSavanju problema projektiranja konstrukeijskih elemenata, NAMJENA je udabenik vigestruka. Namijenjen je studentima tebnickih fakul- teta, bilo da ovaj kolegij shuéaju kao jedinstvenu cjelinu ili pak gradivo obraduju 1u zasebnim disciplinama, tj. kao statiku, odnosno nauku 0 évrsto¢i, Jasno je da 1u drugom navedenom sluéaju, gradivo ovog udzbenika valja nadopuniti, ovisno © prouéavanom sadréaju na dotiénom studiju. Udabenik mode vrlo korisno posluditi i struénjacima u tehnikoj pra NAMJERA je autora da na jednom mjestu sintetizira gradu, od definiranja problema i njegova teorijskog postavljanja, pa do konaénog, rjesenja u obliku pro- jekta i konstrukejjskih izvedbi clementa odredene namjene Nakraju, autoru je ugodna dudnost uputiti zahvalnost recenzentima, prof. dr. Mirku Butkoviéu i izv, prof. dr. Furiu Travenu na korisnim primjedbama i savjetima, te izdavatu Skolskoj knjizi iz Zagreba, posebice njenom uredniku na ulofenom trudu oko cjelokupne organizacije ovog izdanja. Studentima Ivoni Jovanovié i Damiru Ugrinu autor zabvaljuje na bridjivo prepisanu tekstu, te Vidi Fatur na izvanredno iradenim crtesima. Autor Rijeka, ozujak 19921. UVOD Na svaki konstrukcijski element, kao i na konstrukeiju u cjelini, u fazi projektiranja postavljaju se odredeni zadaci. Ti se zadaci odnose na osiguranje Evrstoée, krutosti, stabilnosti, funkcionalnosti i nadasve sigurnosti u eksploataciji. Da bi se moglo udovoljiti svemu ovorne, potrebno je dobro poznavati vanjsko optereéenje koje djeluje na konstrukeijski element te ispravno pritnijeniti odredena teorijska rjeSenja. S ovime je svakako vezan i problem poznavanja materijala konstrukeije te jezina ponasanja pod opereéenjem. Statika nas uvodi u rjedavanje jednostavnijih problema odredivanja nepoznatih vrijednosti optereéenja (sile uStapovinia, reakeije vera), a nauka o éurstoci upuéuje nas na rjesavanje problema odredivanja dimen- aija konstrukcije uz prethodno ispravno postavijen teorijski model optereéenja i deformiranja konstrukeije. Konstrukcije po svojem obliku mogu biti linijske, plosne i konstrukcije u obliku tijela. U sklopu ovog sadrZaja bavit éemo se linijskim kon- strukejjama kojih su elementi oblika stapa ili grednog clementa. U prvom dijelu udibenika (sest poglavlja), koji se odnosi na statiku, obraduju se viste optereéenja i nagini njihova djelovanja na konstrukeijski element, a uw dijelu koji pripada nauci 0 éurstodi, obraduje se problem naprezanja i deformacija kkonstrukcijskih elemenata zbog osnovnih i nekih slozenih oblika opteregenja, 1.1. Zadatak, uloga, podjela i povijesni razvoj mehanike ‘Mehanika je osnovna i najstarija grana fizike i jedna je,od fundamentalnih snan- stvenih disciplina. To je znanost o gibanju materijalnih tijela i silama koje wzrokuju ta gibanja. Materijalnim se tijelom naziva prostor ispunjen materijom. Promjena se pologaja tijela naziva gibanjem, a promjena oblika i volumena deformacijom. Osnovni je zadatak mehanike prouéavanje zakona gitanja materijalnih tijela i prouéavanje opéih naéela medusobnih djelovanja materijalnih tijela. Mebanika se kao grana prirodnih zuanosti osniva na opadanju, iskustvu i cksperimentu, ali w rjeSavanju problema primjenjuje i egraktne matematicke metode. Pojave se gibanja mogu prouéavati posve teoriiski primjenom samo matema- tickih metoda bez utvrdivanja praktignog znagenja. Takva prouéavanja pripadaju teorijskoj ili racionalnoj mehanici. Mehanika koja primjenjuje zakone racionalne mehanike na tehnicke probleme naziva se tehnicka mehanika i ona je prijelaz od teorijskih k praktignim tehnickim znanostima.2 vvop Uobiéajena je podjela tehnizke mehanike na tzi dijela: statiku, kinematiku i dinamiku, Statika se bavi prougavanjem slaganja sila i ravnotede krutih tijela pod djelovanjem sila. Pod pojmom krutog tijela razumijeva se tijelo kod kojeg se zbog djolovanja vanjskog optereéenja medusobna udaljenost njegovih éestica ne Kruto se tijelo, dakle, ne deformira, tj. ona ne mijenja svoj oblik i volumen Kinematika prougava geometriju gibanja tijela, ne uzimajuéi u obsir uzroke koji uzrokuju to gibanje, kao ni mast tijela Dinamika prouéava zakone kretanja materijalnih tijela pod djelovanjem sila. Osnovna naéela statike postavijena su jo8 u Aristotelovim (3. st. prne) i Arhimedovim (2. st. pr.n.e.) djelima. Feudalizam je zaustavio razvo} nauke pa se dalje razvija mchanika od 15. st. Galilei i Newton postavili su osnove tzv. klasiéne rmehanike, Euler, D’Alambert i Lagrange tvorci su analitigkih metoda u rjeSavanju problema mehanike. U 19. st. nastavljena je razrada analitigkih metoda postavlja- jem varijacijskih principa mehanike isl. &ji su tvorei bili Hamilton, Gaus i dr i: mchanike kao temeljne znanosti u buduéem razvoju irdvojile su se posebne discipline kao sto su mehanika fiuida, teorija elasti¢nost i plastiénost ide. Principi § pomocu kojih se uspostavljaju ovisnosti izmedu optereéenja, oblika i materijala konstrukeiskog elementa, sjedne, te naprezanjai deformacija s druge strane, pripa- dlaju teorij elastignosti. Praktiéni dio ove znanstvene discipline, u kojemu se znatan broj zakljuéaka koji se odnosi ma tehni¢ke probleme mode izvesti jednostavno uz uvodenje pretpostavki o deformaciji tijela, éini posebnu tehnicku discipliny koja se naziva nauka 0 évrstoci. Teorija elasticnosti i nauka o évrstoci razvijaju se od prve polovice 19. st., a utemeljene su na radovima Galileja, Mariottea, Hook Bemoullija, Bulera, Cauchyja, Navierai drugih. Poéetkom 20. st. pogela se razvijati relativistigka mehanika koje je tvorac Einstein. Time je ujedno utvrdeno i podrusje Primjene zakona Klasiéne mehanike. Oni su, naime, primjenjivi na kretanje tijela dije su braine male u odnosu na brzinu svjetlosti Danasnji stupanj razvoja elektronizkih raéunala, a s time u veri i velika mo- guénost primjene numerickih metoda, diskretizacija kontinuuma i optimizacijske metode, omoguéuju obavljanje velo kompleksnih strukturnih analiza i oblikovanja konstrukeija state 1.2. Zadaci, osnovni pojmovi i aksiomi statike 1.2.1. Zadaci statike Newtonovi zakoni glase: Prvi Newtonov zakon (zakon inercije) ~ materijalna tozka zadrzava svoje stanje mirovanja ili jednolika pravocrtnog gibanja dok sile koje djeluju na nju ne promijene to stanje. Drugi Newtonov zakon ~ brzina prorhjene koligine kretanja materijalne toke po intenzitetu, praveu i smjeru jednaka je sili koja djeluje na materijalnu tozku, ti ni = F Lt demi =F (ua) Buduéi da se u teorijskoj mehanici (klasiénoj mehanici) masa tijela smatra konstantnom, iaraz (1.1) mote se pisati: ma =F (a2) a anaéi da je umnozak mase i ubraanja materijalne totke koje ona dobiva kada na ju djeluje sila, jednak po intenzitetu, praveu i smjeru sili koja djeluje na nju. Treéi Newtonov zakon (zakon akcije i reakeije) ~ dvije materijalne tozke djeluju jedna na drugu silama istih intenziteta i pravaca, a suprotnih smjerova. Na osnovi navedenih Newtonovih zakona i odnosa koji proizlaze i njih, moguée esti ejelokupnu gradu statike, U statici se rjeSavaju dva osnovna zadatka: ! a) slaganje sila i svodenje sustava sila na jednostavniji oblik b) odredivanje uvjeta ravaotete sustava sila koje djeluju na slobodno kruto tijeo. : it é i a biti u ravnotedi Naime, tijelo ée pod utjecajem sustava aktivnih i reaktivnih sia biti u ravnot onda ako su sile toga sustava medusobno u ravnotedi, tj. ne wzrokuju nikakay uéinak na tijelo u smislu promjene njegova stanja mirovanja.” Zadaci statike mogu se rjeSavati analitickim i grafigkim postupkom.4 uvop 1.2.2. Osnovni pojmovi statike Od pojinova koji se éesto susteéu u statici navodimo: ‘a) Slobodno tijelo. Slobodno je tijelo ono tijelo koje nije nepostedno vezano 2a druga tijela i koje moze zauzeti svaki polozaj u prostoru. Bro} moguénosti njegovih gibanja (kretanja) znaéi broj stupnjeva slobode gibanja. Ako je tijelo ogranigeno u moguénostima gibanja, kaZemo da je ono neslobodno ili vezano, uzroci koji spreéavaju njegovo kretanje jesu veze. Veve, dakle, simanjuju bro) stupnjeva slobode gibanja, b) Apsolutno keuto tijelo. To je tijelo kod kojeg pod djelovanjem sila uda- Ajenost izmedu bilo kojih njegovih totaka ostaje nepromijenjena. Takva tijela ne postoje. Realnasu tijela évrsta ~ deformabilna. Svi konstrukeijeki clementi (5tapovi, nnosadi, dijelovi strojeva i sl.) evesta su tijela. Buduéi da se, medutim, oni dimen. zioniraju tako da su njihove deforinacije pod optereéenjem male, sto znaéi da su u sranicama elastignosti, pa se za ispitivanje uvjeta ravnoteze tih tijela moze pret- postaviti da su keuta, ©) Ravnoteza, Tijelo je uw ravnotezi ako ne mijenja polotaj u odnosu na referentno tijelo. U ovom prouéavanju uvjetno éemo sinatrati da je Descartesov pravokutni koordinatni sustay vezan 2a Zemlju apsolutno nepomiéan iw odnost nha njega isptivati uvjete ravnoteze materijalne totke, sistema materijalnih totaka, odnosno krutog tijela. ) Sila. Sila je velitina kojom se definira mehanisko djelovanje jednog tijela nna drugo. Sile koje predstavijaju djelovanje drugih tijela na promatrano tijelo jes vanjske sile, a sile medusobna djelovanja izmedu pojedinih gestica tijela unutrasnje su sile. Veligine s kojima se susregemo u statici jesu skalari i vektori. Skalarne su one veligine koje su odredene samo je Tako je na primjet temperatura tijela u nekoj njegovoj tot brojem - veliginom temperature iztagene u stupnjevima. Vektorske ili usmjerene veliéine najéesée su u mehanici opisane trima podacima: intenzitetom, praveem i smjerom. U tom sluéaju, radi se 0 slobodnom vektoru. Katkad je potrebno znati to&ku hvatista, tj. tozku u kojoj se djelovanje jednog tijela prenosi na drugo. ‘Tada kazemo da je posrijedi vektor vezan za tocku. ‘To Je bitno kod deformabilnog tijela jer njegova deformacija ovisi o toéki u kojoj se mehani¢ko djelovanje prenosi na njega. Inim podatkom (brojem), i odredena samo jednim, Buduéi da su elementi s kojima se definira sila, sl. 1.1: intenzitet (veligina, apsolutna vrijednost), pravac i smjer, znaéi da je sila vektorska veligina. Jedinica intenziteta sile jest (1) Za diclovanje sile, kako je veé reteno, veruje se i pojam njezina hvatista. Ravnoteda krutih tijela, medutim, ne ovisi o polozaju hvatista sile na napadnom praveu sile ¢) Sustav sila. To je skup svih sila A, fs, 12. koje djeluju na tijelo, s. ‘Zadaci osnovni pojmovi i aksioms statike . ——Cbeee = aay tient Sika 1.1. Defnirane ile Sli 1.2 Sut ila £) Ekvivalentni sustav sila. Ako je sustav sila Fi, F,,..., Fy koji djeluje na tijelo moguée zamijeniti sustavom sila 51, 5,..., 5m, ada se pri tome ne promijeni njegovo stanje (gibanje ili ravnoteda), kaiemo da su ta dva sustava sila ekvivalentna, i - pein): (1.3) g) Rezultanta sustava sila, Ako je jedna sila ckvivalentna zadanome sustavu, sila, tada je ona rezultanta tog sustava sila, tj (Fi Bayo Pa) & Fi (ay Sys. Pa) (A 1.2.3. Aksiomi statike tezom Aksiom ili principi statike izrazavaju neke temeljne odnose u vedi s rav tijela, a rezultat su dugotrajna opazanja, ispitivanja i iskustva. Neki od aksioma statike posljedica su Newtonovih zakona. la, sl. 1.3, u ravnotedi AKSIOM I~ slobodno je tijelo pod djelovanjem dviju . tenzitata, a suprotna le djeluju na istome praveu i istog si fonda ako te di smijera, AKSIOM I~ djelovanje sustava sila na tijelo ne mijenja se dodavanjem ili ‘oduzimanjem uravnote¥enog sustava sila, st. 1.4 TeIeiF TRF — Slika 1.3. Us aksiom 1 Slika 14. Us aksiom TI‘ . uvop Neka na tijelo, prikazano na sl. 1.4, djeluje sila F. Dodavanjem uravnotetenog. sustava sila u todki B (pri gemu je [Fi] = [Fal = [F)) nista se ne mijenja jer je ebro} sila F,, F; jednak nuli, Buduéi da je, medutim i |F4| = ||, a suprotnih su smjerova, njihovim se zbrajanjem one ponistavaju, a u tofki B ostaje samo sila |F,| = |F| Na osnovi ovog zakljucujemo da se hvatiste sile (napadna totka) moze pomicati duz pravea njezina djelovanja (napadne linije) pa se stoga sila naziva klize¢i vektor ili vektor vezan za pravac. Slobodno pomicanje hvatista sile po praveu njezina djelovanja moguée je samo ako sile djoluju na kruto tijelo. Razmatranja u statici osnivaju se samo na pretpostavci da je posrijedi apsolutno kruto tijelo. U sluéaj djelovanja sile na évrsto, tj. deformabilno tijelo, nije dopusteno pomicati hvatiste sie po praveu njezina djelovanja jer se duljinska deformacija mote pojaviti kao produljenje ili kao skraéenje, a normalno naprezanje kao normalno viaéno ili kao normalno tlaéno naprezanje. Na sl. 1.5 prikazano je kruto i évrsto tijelo i djelovanje uravnotezenog sustava sila |F\| = [Fol na njih, LS SSat leat rte nedetrmatien tito resto ~defocmabina tela Slika 1.5. Djelovanje uravnotedenog mustava sla na kruto i Evrstotijelo U sluéaju sl. 1.5a, tijelo je opteregeno na viak, u shuéaju sl. 1.5b, tijelo nije opteregeno, a u slucaju sl. 1.5¢, tijelo je optereéeno na tak. Buduéi da su u ovim sluéajevima posrijedi apsolutno kruta tijela, nema deformacie tijela pa se ne pojavljuju ni produljenje ni skraéenje, a to znadi dai medusobne udaljenosti najei jih materijalnih éestica tijela ostaju nepromijenjene pa nema ni pojave unutrainjih sila, a to pak znaéi da nema naprezanja. Jasno je da je sve ovo uyjetno reéeno Jer takvo apsolutno kruto tijelo ne postoji pa mi stoga kazemo da u stapu postoji unutrasnja sila, ali buduéi da presutno zanemarujemo deformaciju, govorimo samo © optereéenju, a ne i o naprezanju stapa. Za sluéaj évestoga tijela vidljivo je da je njegovo optereéenje ekvivalentno kao i u sluéaju krutoga tijela, samo ovdje govo- imo j 0 deformaciji pa, prema tome, i o naprezanju. Tako je na sl. 1.5d prikazan tap optereéen na vlak, on se produljuje, a njegovo je naprezanje vlaéno normalno naprezanje. U slucaju sl. 1.5¢, Stap nije optereéen, nema pojave deformacije ni prezanja, au sluaju Stapa na sl. 1.5f, optereéenje étapa je tlaéno, nastaje skraéenje iu stanju je normalna tlaénog naprezanja, Reakcije vera 7 AKSIOM III ~ rezultanta Fy dviju sila Fy iF koje djeluju na kruto totki A odredena je po intenzitetu, praveu i smjeru dijagonalom paralelograma konstruiranog nad silama kao stranicama, sl 1.6 Sika 1.6. Paralelogram sila Prema sl. 1.6, vrijedi da je: Fa=Fit+h. (15) AKSIOM IV ~ dva tijela djeluju jedno na drugo silama istih intenziteta dut istog pravea, a suprotnih smjerova. Ovaj je aksiom zapravo veé spomenuti treéi Newtonoy zakon. 1.3. Reakcije veza Mehanike veze ili kraée veze, elementi su koji dano tijelo éine neslobodnim, od- nnosno oni smanjuju broj njegovih stupnjeva slobode gibahija. Sile kojima tijelo op- tereéuje veze nazivamo oplereéenja veza, a sile kojima vere djeluju na promatrano Lijelo nazivamo reakeijama veza. Jasno je da su sile veza (optereéenje veza) u svemu jednake reakcijama veza, samo su suprotnih smjerova. Svako neslobodno (verano) tijelo mozemo smatrati slobodnim ako uklonimo veze, a njihov utjecaj na tijelo nadomjestimo reakeijama veza. Ovo je inaée osnovni pringip u statici i na njemu se osniva odredivanje nepoznatih veligina (reakeija vera), Sile koje na tijelo djeluju i nastoje izazvati njegovo kretanje nazivamo vanjskim aktivnim silama, a reakeije vera zovemo vanjskim reaktivnim silama. Ima vige vrsta vera. U dijelu koji slijedi navedene su neke od veza 1) Veza ostvarena preko glatke povréine Reakeija veze okomita je na povrsinu dodira i usmjerena je od veze prema tijelu, U sluéaju prikazanom na sl. 1.7a, reakeija je na praveu vektora normale povrsine u tozki dodira. U sluéaju prikazanom na sl. 1.7b, reakeija je u togki A8 uvop Slika 17. Glatha povrsina (oslonac) ‘okomita na glatki vertikalni zid, a u toeki B ona je okomita na glatki horizontalni pod, dok je w tozki C reakeija okomita na povréinu tijela jer je ona povrsina dodira, 8 dodirnom linijom koja éini presjek dviju ravnina podloge, b) Veza ostvarena preko hrapave povrsine U ovom slutaju, reakcija Fg ima normalny komponentu Fy usmjerenu prema tijetu§Cangencijaln komponentu Fp stjer koe ovisto smjeru aktivne sile, sl 1 3, a Hy ad 5 s 5 be Sika 1.8, Hrapava povrsina Slita 1.9. Ute optereéeno na vlake ©) veza ostvarena s pomoéu uzeta Presjegemo Ii ude i promatramo li ravnotedu kugle tedine G, vidimo da ée ona bi u stanju ravnoteze ako umjesto veze (uieta) dodamo reakeiju veze, {j Sila $ po intenzitetu i praveu mora biti jednaka sili G, samo suprotna smjera. Sila $ kao reakeija veze unutrasnja je sila u uéetu. Ako a nekom elementu (née, tap) unutrasnje sile imaju smjer od aglobova (évorova), tj. jedna prema rugoj, tada je taj element optereéen vlaéno. Takav je sluéaj wleta na sl. 1.9. Ako jer unutrasnjih sila preia évorovima, tj. jedna od druge, onda je taj element optereéen tlaéno, Pojam je unutrasnjih sila iserpnije objasnjen u poglaviju 7. Ovdje napomeniino sano to da kod krutog tijela na koje djeluju vanijske sile ne govorimo o uunutrasnjim silaima koje su posljedica deformiranja jer se kruto tijelo ne deformira, a one unutrasnje (medumolekularne) sile koje uzajamno djeluju izmedu éestiea krutoga tijela cine uravnotezeni sustay sila i ne utjedu na ravnotezu krutog tijela, Reakeije vera ® Sto se pak tige unutragnjih sila, kakay je ovdje sluéaj sa silom Su ngetu, njima se, radi odredivanja redukcija veze, koristimo pri postavljanju uvjeta ravnotede krutog tijela, ne gledajuéi kakvu one deformaciju izazivaju. 4) veza ostvarena s pomoéu stapa sa zglobovima na krajevima Ovakva veza prikazana je na sl. 1.10 x Slika 1.10. Vera tijela ostvarens s pomoéa stapa Kako je vidljivo, reakcija stapa moze, ali ne mora imati pravae aksijalne osi Stapa, ©) vera ostvarena s pomoéu radijalnog ledaja. ‘Takva veza, sl. 1.11, moze preuzeti svaku komponentu sile (reakeije) okomitt, na uzdugnu os lezaja, a ne mode preuzeti komponentu reakcije na praven aksijalne osi oko koje je dopustena rotacija tijela Slika 1.11. Ralf eda £) vera ostvarena s pomoéu radijalno-aksijalnog letaja ‘Takva vera, sl 1.12, moze preuzeti svaku Komponentu reakeije (sile) 8) vera ostvarena s pomotu sfernog agloba, Kraj tijela, sl. 1.13, obraden je u obliku kugle koja se mode rotirati unutar sfernog (kuglinog) zgloba. Moguéa je bilo koja komponenta reakeije (sile) h) veza ostvarena s pomoéu pomignog oslonca, nepomiénog oslonca i ukljeste- aja.10 uvop Reakeje vera n ‘Slika 1.19. Sternizelob Nasl. 1.14a prikazan je nosaé (greda) optereéen silom F u ravnini yz. Oslonac je A nepomigan i moze preuzeti silu na bilo kojem praven kroz toéku A, §. ta se sila moze rastaviti na komponente Fay i Fas. ‘Te su dvije komponente, dakle, komponente reakcije Fu toéki A. Oslonac B pomigan je i mode preuzeti silu, a to ‘nagi prugiti otpor, samo na pravcu okomitom na podlogu. Stoga je reakcija Fy w fovom sluéaju vertikalna, j. Fy = Fy. Reakcije F i fy uw ovom slucaju odredene su grafigkim putem, kako je to prikazano na sl. Ila, Ovaj nagin odredivanja nepomatih velicina bit ée objasnjen poslije. Reakcija Fa nakon toga rastavljena je na komponente Fay i Faz, kako je to vidljivo ia st. 1-14b na kojoj je prikazan zatvoreni poligon (sustav) si Na sl. 1.14¢ pokazano je kako se nosaé sa sl. 1.14a mote pokazati na drugi nagin, a na sl. 1.14d, koja je ekvivalentna sl. 1.14b, vidljivo je da je reakcija Fx, tie i komponente Fay i Pq, prewzeta od Siapova 112 u Kojima su ile Sei Se Ako bi optereéenje prikazanog nosaéa bilo u ravnini x2, tada bi oslonac A na sl. L.lda imao i komponentu reakeije Fae, sto znaéi da bi, u sluéaju njemu > & a 1.14, Pomiéni i nepomiéni oslonac nosata w ravnini ys ekvivalentnog sustava na sl. 1.14, osim stapova 1 i 2 stnjestenih uw ravnini yz, inorao u toéki A, postojati Stap koji moze biti u bilo kojoj ravnini, samo ne uu ravnini y=. U ovom istom sluéaju ostoncu B na sl. 1.14a, odnosno sl. 1.14c, mora Diti sprijeven pomak na praveu osi 2 Na sl. 1.15 prikazan je nosaé (greda) diji je jedan kraj uklijesten (upet) uw tidu. Ovakav oslonae mote preuzeti reakciju na bilo kojem praveu, tj. moguée su komponente reakeije na pravcima svih koordinatnih osi, a osim toga, mogueée je preuzeti i reaktivni moment, Na nosaé prikazan na sl. 1.15 djeluju sile u ravnini y, au osloneu A postoje komponente reakcija Fas i Fay te moment ukljestenja koji nazivamo reaktivni moment j koji za taj nosaé éini moment savijanja, Sika 1.18. Optereéenje houzole Nosaé diji je jedan kraj ullijesten, a drugi slobodan nazivamo konzola, Moment. ukljeStenja (upetosti) u tocki A tiji je intenzitet Maz jest moment savijanja za taj nosaé u totki A. To je moment oko osi z, a nalazi se u ravnini y>2. RAVNINSKI SUSTAV SILA Ravninski je sustay sila sustav u kojemu sve sile djeluju u jednoj ravnini. U ovo poglaviju obradit ée se sustav kolinearnih, konkurentnih i paralelnih sila, te opéi sustav sila u ravnini, i to s aspekta slaganja, rastavljanja i ravnotede sila pajedinog sustava sila. Sustav kolinearnih i sustav konkurentnih sila odnose so na odredenu totku u promatranoj ravnini, a sustav paralelnih sila i opéi sustay sila u ravnini w veri su 8 razliéitim to¢kama u promatranoj ravni 2.1. Ravninski sustav kolinearnih sila Sustav kolinearnih sila takay je sustay u kojemu sve sile leée na istome praveu (napadnoj liniji), a mogu biti istog, sl. 2.1, ili suprotnih smjerova, sl. 2.2 Stika 2.1. Kolinearn sustay sila istoga smjera Slika 2.2. Sustor kolinearih sla suprotaih smjerova,4 RAVNINSKI SUSTAV SILA 2.1.1. Odredivanje rezultante ravninskog sustava kolinearnih sila Reaultanta sustava kolinearnih sila moze se odrediti grafickim i analitiékim postupkom. Graficki natin odredivanja recultante ovog sustava sila provodi se geometrijskim (vektorskim) zbrajanjem sila danog sustava, tj. s pomoén poligona (plana) sila, kako je prikazano na sl. 2.1, odnosno na sl. 2.2. U ovom sluéaju, poligon sila leZi na jednome praveu. Rezultanta sustava kolinearnih sila odredena graficki definirana je izrazom: Feo Fit het. thy, Fr= Oh (2.1) Analitigki nagin odredivanja rezultante ovoga sustava sila svodi se na zbroj intenziteta sila buduéi da sve sile leze na istome praveu. Na taj je navin intensitet rezultante definiran izrazom: Fr=Fyt Fat...+ Fry m=DK. 2) U irazu (2.2) sile treba uzeti s odgovarajuéim predanakom, ovisno 0 niji- hovu smjeru, Rezultanta je Fp i grafickim i analiti¢kim postupkom jednoznaéno ‘odredena. Silu je moguée rastaviti na n komponenata koje lede na praveu aadane sile ako su poznati intenziteti (n— 1) komponente. 2.1.2. Uvjeti ravnoteze ravninskog sustava kolinearnih sila Kako je reéeno u uvodnome poglavlju 1.2, osnovni je zadatak statike odredivanje uvjela ravnoteze tijela na kojeg djeluje sustav sila, Buduéi da ée tijelo biti w raynotedi ako medusobno budu u ravnotedi sile koje djeluju na njega, ravnoteta lijela podrazumijeva odredivanje uvjeta ravnotede sustava sila koje djeluju na ti- jlo. Potreban i dovoljan uvjet ravnotede sustava kolinearnih sila jest da je njegova, revultanta jednaka nuli. Taj uvjet ima graficku i analiti¢ku interpretaciju, Graficki uyjet ravnoteze znaéi zatvoren poligon sila (ZPS), tj. poligon sila nema zavrine stranice, a analiti¢ki to anaéi da je intenzitet rezultante jednak nuli, Stoga [Ravninghi sustay Kolinearni sila uyjet ravnotede pigemo: analitial : Fr= oF araficki: ZPS (Fy = 0) 23) PRIMJER 2.1 Homogeni vertikalni stup, sl. 2.3, krudnoga popretnoga presjeka, Lezine G = 3KN, visine H = 5 m, na vrhu je optereéen silom F = 4 kN. Kolik je stupa na temelj te kolike su sile pritiska u dijelovima stupa koji su udaljeni za hy = ha = 0,5 mod vrha, odnosno dna stupa. ie kr iF \" | | v fe jv lv ki | 6 |} 8 & s \ na % k a » a a Slika 2.2, Opterséenje stupa (ue primer 2.1) Prema osnovnome principu razmatranja ravnoteze krutoga tijela u statici, potrebno je tijelo osloboditi veza, a umjesto njih dodati reakcije veaa. U ovom Inéaju,tijelo je ostobodeno podloge, dodana je reakija podloge Fe, a wertabe su i vanjske aktivne sile, kako je prikazano na sl. 2.3b. Prema uyjetu ravnoteze, koji je dan izrazom (2.8), imamo: Fre oh Fo-G-F=0 Fe +P =STKN Za presjek A, prema sl. 2.3¢, i u skladu s izrazom (2.3) dobivamo: Fr= D> FasGitFRAVNINSKT SUSTAY SILA S obrirom na uvjete zadatka, izlazi G@=Veq = Ahoy Viog = Alueg , odakle slijedi Konaéno je: Gi + FP =43kN Pri tome je: V.Vi .... volumen eijelog tijela, odnosno njegova dijela A - povrdina popretnog presjeka e sustoga 9 - ubraanje sile tete Analogno prema sl. 2.34, slijedi Fy =F 4+G2 @=Gi 7 27 KN Fg =6,7kN PRIMJER 2.2. Odrediti intenzitet sile koja djeluje na kriénu glavu prikazanog stroja, sl. 2.4. ese Mb, is jar aba, 09 m, Dy 6 m, dp 11m, py = 2 MPa, Prema izrazu (2.2), dobivamo: m= ~ Fat Fa- Fa _ Wiad), W-d M D apt a Za uvrstene podatke imamo: Py = 218,76 KN ert glavn (we primer 2.2) Vidjivo je da je rezultanta sustava sila razlizita od mule pa ée se tijelo gibati po pravetti u smjeru njezina djelovanja. Ako bismo hijeli primijenitiizraz (2.3), t promatrati ravnotetu tijela u smislu njegova mirovanja pod djelovanjem spomenu- tog sustava sila, morali bisino pretpostavitireaktivnu silu Fy. Ona bi bila jednaka rezultanti Fa, samo suprotna smjera, 2.2. Ravninski sustav konkurentnih sila Sustav je konkurentnih sila takav sustay pri kojem se pravei djelovanja sila sijeku u jednoj tozki, Ako sve sile lefe u isto} ravnini, tada je to ravninski sustav kkonkurentnih sila, sl. 2.5. a ft % i 5 Stik 25 Ravn sta Rokr 2.2.1. Odredivanje rezultante ravninskog’sustava konkurentnih sila Regultanta ravninskog sustava konkurentnih sila moze se odrediti grafieki i anal tiki. Graficki nagin odredivanja reaultante ovog sustava sila osniva se na njihovom vektorskom zbroju, tj. odreduje ses pomotu poligona sila u kojemu je zavréna stra-18 RAVNINSKI SUSTAY SILA nica tratena rezultanta, sl. 2.6. Rezultanta toga sustava sila prolaai totkom sjeciéta, pravaca zadanih sila, Prikaz tijela i sila na njemu nazivamo planom polozaja. / Mea the em a lan polotaja align sila a) » Slika 2.6. Plan polotasa i poligon sila V planu je polodaja bitno da su duljinske velitine nacrtane u mjerilu te da je nacrtan pravilan polozaj sila. U poligonu sila potrebno je intenzitete sila crtati'u jerilu. Iz poligona sila nazinimo paralelan pomak rezultante u plan polodaja kroz tozku sjecista pravaca sila, Rezullanta je ravninskog sustava konkurentnih sila na osnovi poligona sila, prema sl, 2.0, odredena igrazom: Fa=Ft Fett, ‘odnosno: Ya. ew Ovaj je izraz istovjetan izrazu (2.1) Grafickim je postupkom, 4. geometrijskim slaganjem (vektorskim zbrojern) rezultanta jednoznaéno odredena po intenzitetu, praveu i smjeru, Analitizhi se postupak odredivanja rezultante ovog sustava sila osniva na od- edivanju projekcija sila na dvije medusobno okomite osi. ‘Tako dobivamo sustav kolineanih sila na praveu osi 2 i sustav kolinearnih sila na praveu osi y. U skladu s izrazom (2.2), a prema sl. 26, ialazi Pre = Fy cosy + Fy cosy +... Fy 008 On , ‘odnosno: Whe= YE Reo as (25) Fry = Fysinoy + Fysinag +... Fysinan , Pre Isto je Ravnineki sustav komkurentnih sila 19 odnosno: Fry = Fy = Rsinas. (28) Rezultanta se dobiva kao hipotenuza pravokutnoga trokuta: Fs FR. + FA, a= Fhe + Fy en Fa = Fret+ Fry Pravac resultante odreden je inrazom: tanag = a (2.8) Te Ako bi sustav sila Re as) plan plays 1 plan sta Sika 2.23. Rerultauta poralelui sila stogasnjera dabivena verinim poigonom Veriti (lanéani) poligon tvore polne zrake prenesene paralno iz plana sila u plan polodaja. Buduéi su na sl 2.28 uertane samo ti pole arake, veri poigon nije woe. bog toga je prikazan veriéni poligon na sl. 2:24 ma sastay paral sila Graficki postupak odredivanja rezultante dviju paralelnih sila dodavanjem: ueavnotedenog susiava sila prikazan je na sl 2.25, Sustay uravnotetonh ela de, daje 4 na proizvoljnome praven pu planu polodaja, ali je vadne intaknuti de sla mora biti nacrtana u mjerilu i da njezin intenzitet mora. poéinjati od toga pravea pa jesloga najbolje da pravac p presi hvaistima sla Dodavanjem ovog uravnotefenog sustava sila swvorena su da sustava konk- rentni sila je su rezultante Fig, | Fey &njihovo sjeibtedefinina tock prolaca pravearezultante paralelui sila la a. 2.28, 2.25 i 2.26 viljvo je da rezultanta doiju paralelih sila istoga sinjra, a raat imtensiteta, prota iemedu nih i to bite vec Rovninski sustav paralelnih s ‘pane take (ore visi J {ana pagent (ones (R>R-eoeo) Slika 2.2 Reaultanta dviju paralelih sila istoga smjera dobivena dodavanjem "urawnotedenog suntv i Jos jedan naéin grafigkog odredivanja polozaja rezultante dviju paralelnih sila vidljv je sa sl. 2.26, Baco~ ace Sta 226, Resultant dvju paral ila istoga mera dobivens manatee ed ‘pravac drugesile Prikazanim grafickim postupcima rezultanta je definirana po praveu (u planu polozaja), smjeru i intenzitetu (u poligonu sila).38 RAVNINSKI SUSTAV SILA Analiti¢ki postupak odredivanja rezultante dviju (ili vie) paralelnih sila osniva ‘se na momentnom pravilu. Potrebne veligine za takay naéin odredivanja rezultante vidljive su sa sl. 2.27. icko odredivanje rerultante dviju (ili vide) paralelnih sila Za dvije paralelne sile vrijedi: Ath, Pao dA+h) (2.19) Ovaj iataz istovjetan je izrazima (2.1) i (2.2). Na osnovi izraza (2.14) koji gla: Mg* = oMe, Aobivame: Faven= Res Fess, odnosn hat te nn ean Izraz (2.19) vrijedi opéenito, 4j. bez obzira na poloéaj momentne totke, uz napomenu da, za sluéaj razligitih smjerova, treba uzeti u obzir smjer rotacije pojedine sile. Ovim izrazom definiran je polotaj reaultante. 2.4.2. Dvije paralelne sile suprotnih smjerova. Rezultanta Graficki i analitiéki postupak odredivanja reaultante dviju paralelnih sila suprotnih smjerova isti je kao i za sluéaj paralelnih sila istih smajerova, Na sl. 2.28 prikazan je postupak s pomoéu veriénog poligona Rezultanta dviju antiparalelnih sila razlittih inteniteta nalazi se izvan njih, sa strane je veée sile i ima njezin smjer. Ravninski sustay paralelnih sila 39 ‘Slika 2.28. Rezultanta paralelih sla suprotaih smjerova, 2.4.3. Spreg sila Ako u ravnini djeluju dvije paralelne sile istih intenziteta, a suprotnih smjerova, sl 2.29, tada je njihova rezultanta, prema izrazu (2.19), jednaka nuli, ali je moment tih dviju sila za proizvoljnu tozku w ravnini njihova djelovanja razligit od nule i njegov intenzitet, prema izrazu (2.13), iznosi Slika 2.29. Spreg sila , 1 Mo = -F(ath)+F-a=-F-h -Foh . -F-h Dobiveni se rezultat ne mijenja bez obzira na odabir momentne tozke tako da je intenzitet. momenta sprega sila: Ms Poh (221) jednak umnosku intenziteta jedne sile sprega sila i razmaka izmedu sila.40 RAVNINSKI SUSTAV SILA Dvije paralelne sile istih intenziteta, a suprotnih smjerova, dine novi staticki element koji se razlikuje od sile i momenta sile 2a totku, a naziva se spreg sila. Spreg sila gine, dakle, dvije antiparalelne sile istih intenziteta. lako se spreg sila sastoji od dviju sila, njihova je rezultanta jednaka nuli, Sto znaéi da spreg sila ne aziva translaciju. Buduéi da svaka sila sprega sila u odnosu na proizvoljnu toeku O ima moment, a moment sile za tozku je vektor, to znaéi da je i moment sprega, sila takoder vektor koji je definiran intengitetom, praveem i smjerom. Buduéi da je pak intenzitet momenta sila konstantan, tj. neovisan o momentnoj toéki u ravnini sprega sila, spreg sila uzrokuje distu rotaciju, a moment je sprega sila slobodan vektor. Vektor momenta sproga sila okomit je na ravninu sprega sila, a smjer mu je odreden pravilom desne dispozicije, sl. 2.30 Sika 2.20, Vektorsko predstavlja nomenta sprega: Diclovanje sprega sila ne mote se zamijeniti djelovanjem sile na odredenom kraku. Buduéi da je moment sile 2a tozku vektor vezan za toéku, a moment sprega sila slobodan vektor, u literaturi se ove veligine éesto obiljezavaju razlicito. Tako se moment sile za totku, odnosno njegov intenzitet, obiljezava ovako: ME, MB, a moment sprega sila, odnosno njegov intenaitet, ovako: Hi, m. U ovom udzbeniku neée biti razlike u spomenutom oznaéavanju iz praktiénih raaloga. Nasl. 2.31 prikazana je konzola koja je na svojem slobodnom kraju jednom optereéena silom Fu ravnini yz, drugi put spregom sila u ravnini yz, a treéi put spregom sila uw ravnini zy. Sa sl. 2.3la vidljivo je da sila F u odnosu na tozku A ima moment intenziteta Pz ito je 2a konaolu moment savijanja, a to je i moment koji djeluje oko osi 2. Na sl. 2.31b vidljivo je da spreg sila éiji je intensitet M (esto ga prikazujemo na dva nagina) 2a konzolu takoder predstavlja moment savijanja, a to je i moment oko osi 2, Sprog sila na sl. 2.31¢ 2a konzolu je moment uvijanja, a to je moment oko osi = Iz ovoga ato slijedi vidjet éemo da spreg sila éiji intenzitet momenta iznosi M oie na gredu imati raalitito djelovanje, kao i to da on moze za neki presjek grede mati isto djclovanje kao i moment sile, Sloga ée moment uvijek biti obiljezavan s M, bea obzira na to kako je prikazivan, a odredeni indeks uz njega poblige fF 5 » a | le ' « Figs Ploy Sika 2.34. Pomicanje sprega sila po praveu kraka sprega sila (F*, —F) djeluju u togkama A,B. U to&kama A;,B; dodamo uravnotedene sustave sila F, —F, pri gemu je krak izmedu njih takoder h. Zbrojimo li sile —F i =F w totkama A i B, kao isile Fi Fu totkama Bi Ar dobijemo dvije rezultante Fy u tozki C koje predstavljaju uravnotezeni sustay sila pa se ponistavaju. Ostaje stoga samo spreg sila —F i Fw totkama Ay, By &ji je ‘moment istovjetan momentn poéetnoga sprega u tockama A i B. 4) odmicanje i primicanje sila sprega sila Sile sprega sila mogu se primicati ili odmicati us uvjet da moment sprega sila ‘ostane konstantan, sl. 2.35. Kad kazemo da moment ostane konstantan, mislimo na intenzitet toga momenta. Na sl. 2.35a dan je spreg sila (F,—F). Na sl. 2.35b zadréan: todki A, asila Fu tozki B rastavijena je na paralelne komponente Fj Fu toekama Ai C. Konaéno na sl. 2.35¢ zbrojem sila (~F) i F, dobivamo silu F; koja sa silom Fy w tocki C daje spreg sila. __Uskladus momentnim pravilom sila # rastavljena je na paralelne komponente Fi Fh. Buduéi da su posrijedi paralelne sile mozemo sve pisati u skalarnom obliku. Slijedi da je Fehth i Bohs Pee (a) ‘Slika 2.25. Tranaformactia sprega sla Moment je sprega sila u potetku: M=F-h, ana kraju on iznosi: M = Fih+2) Na osnovi izraza (a) dobivamo: M=F-h=(M+h)h= (Fe Gt A) b= Alh+e) ime je potvrdeno da je moment sprega sila prije i nakon transfor nak. Ovo vrijedi i za sluéaj da se sile sprega sila primicu. Na osnovi svojstava sprega sila navedenih pod a), b) i e) izlazi da se spreg sila mote slobodno pomicati u ravnini svojeg djelovanja a da se njegovo djelovanje na, rato tijelo ne promijeni! ¢) Superpozicija (zbrajanje) spregova sila Spregove sila koji djeluju u istoj ravnini mogemo zbrajati. U ravnini (R), sl. 2.36, prikazano je nekoliko spregova medusobno raaliitih intenziteta momenata. nncije jed- (1 MaP AER Sika 2.36. Superposicija pregova sila Moguénost zbrajanja spregova sila koje djeluju u istoj ravnini itlazi iz toga to su vektori momenata tih spregova sila Kolinearni vektori. Stoga se oni mogu zbrajati algebarski (skalarno).RAVNINSKI SUSTAV SILA ‘To zaadi da jo intenzitet vektora momenta rezultirajuceg sprega jeduak M= SoM = OR h. (2.22) £) Sloboduo pomicanje sprega sila u ravninu paralelnu ravnini sprega sila Do sada smo vidjeli da se spreg sila mote slobodno pomieati po praveu djelovanja sila sprega sila kao j okomnito na taj pravac, tj. na praven kraka sprega sila te da se moze slobodno rotirati. To zapravo znaci da se spreg sila u ravnini svojegn djelovanja mote slobodno pomicati Osim stobodnog pomicanja u ravuini svojega djelovanja, spreg sila moze se slobodno pomicati iu ravnine koje su paralelne ravnini sprega sila. To je vidjivo na sl. 2.37 amino (R) > M=Fn roving (Ry) M= Fh IRD ka 2.37. Pomak sprega sila u parale Neka u ravnini (R) imamo spreg sila (#,—F) sa hvatistima w totkama A i B. U raynini (Ry), paralelnoj ravnini (R), dodajmo u totkama Ax,By (Koje su na medusobnoj udaljenosti / kao i ranije toéke A, B) sustave uravnotezenih sila (F,-F). Zbrojimo li sile (—F) u tozki A i (—F) u toéki By, dobivamo rezultantu (Fp) u to&ki C, Analogno tome, zbrajanjem sile Fu tozki'B i sile Fu tod dobivamo rezultantu Fp u tozki C. Ove su dvije rezultante iste pa se poniatavaju U paralelnoj ravnini, ( ravnini (Ry) ostaju sile (—F) u tozki Ay i (F) u tod koje predstavljaju spreg sila jednak spregu u ravnini (I). 2.4.3.2. Superposi ja sile i sprega sila Sila kao klizeéi vektor, éija je jedinica intenziteta (N) i moment sprega sila kao slobodan vektor éija je jedinica intenziteta (Nm), ne mogu se 2brojiti u jedan vektor po sistemu paralelograma. Tidjeti pogtavje 2.8 Ravninski sustav paralelnih sila 4 Sila F i spreg sila (F*,—F") koji djeluju u istoj ravnini, zbrajaju se w silu Jednaku danoj sili koje je pravac djelovanja pomaknut za krak koji iznosi; M aad. (2.23) Pri tome je F intenzitet sile, a M intenzitet momenta sprega sila, Zbroj sile i sprega sila prikazan je na sl. 2.38. Pri tom zbroju, djelovanje na tijelo prijasnjeg sistema i ovog, reduciranog ne smije biti razligito Slika 2.38, Superporieija wile i sprega sila Ako u ravnini postoji vise sila i vibe spregova sila, tada se superpozicija mode rovesti tako da u izraz (2.23) uvrstimo rezultirajuéi moment Mp kao algebarski 2broj svih momenata spregova, prema izrazu (2.22), silu. Fp kao intenzitet rezultante svi sila, prema izrazu (2.7), ili pak da rezultirajuéi moment podijelimo s bilo kojomod sila, a onda dalje zbrajamo ove paralelno pomaknute sile s ostalim silama i sliéno. 2.4.3.3. Paralelni pomak sile (redukcija sile u promatrann toéku) Buduéi da je sila klizedi vektor, njezinim se pomakom na pravac paralelan njezinom praveu djelovanja mijenja i njezino djelovanje na tijelo,° Zelimo li da sila pri paraletnom pomaku, odnosno pri redukeiji u novu tozku, ima jednako djelovanje na tijelo kao i u prijainjem polodaju?, potrebno je paralelno pomaknuti silu i dodati spreg sila kojih je moment jednak momenta sile koju Prenosimo u odnosu na toéku u koju se sila prenosi Morn Slika 2.39, Paraelni pomak ile 2idjetl poglavje 2.54 RAVNINSKI SUSTAV SILA Takay paralelan pomak sile us zadrdavane iatog dlelovania 1a tijeo prkazan jena sl, 23,1 toa suea sles hvatiiem u totki A a nakon paralelnog pomaka njezino je hvatiste u totki B. U totki B, u koju delimo reducirati situ F s hvatftem w toeki A, dodamo uravnotezeni sustay sila (F,~F). Bududi da sila Fu totki A isila (~F) w B tine spreg momenta M = F-h, sada u totki B imam silu Fi moment sprega M = Fh 2.4.4, Vise paralelnih sila Za sustay paralelnih sila, prikazan na sl. 2.40, koji inave moze imati dvije ili vise paralelnih sila, vrijedi da je: Slika 2-40. Vise paralelnih sila ~ reaultanta sustava paralelni sila =DA, mar (2.24) = moment rezultante sustava paralelnih sila: A Mig = SME, ME = SMe (2.25) ~~ pologaj rezultante sustava paralelnih sila: DR mr (2.28) Fr Inraz (2.24) i izrax (2.26) opéi (2.25) poznati je Varignonov teorem. oblik izraza (2.19) i jzraza (2.20), a izrax Rovninski sustav paralel sila at 2.4.5. Uvjeti ravnoteze ravninskog sustava paralelnih sila VU sluéaju ravninskog sustava paralelnih sila, moguéi su ovi sluéajevi a) Fr #0, ME" #0 Sustav sila svodi se na rezultantu koje je intentitet odreden izrazom (2.24) Polozaj pravea reaultante odreden je izrazom (2.26) i paralclan je s praveima sila. b) Fr #0, ME" =0 Sustay sila svodi se na rezultantu, a momentna je toéka na nje ©) Fn =0, ME" £0 Sustav sila svodi se na spreg sila 4) Fn=0, ME" =0 Buduei da je rezultanta jednaka nuli i njezin moment takoder jednak nuli, sustay paralelnih sila nalazi se u ravnotedi praveu, Uvjeli ravnotede ravninskog sustava paralelnih sila jesu: r= Soh Mg = OMS =A [Ako je jedna od osi koordinatnoga sustava paralelna sa zadanim silama, tada (227) je haa ili SA ik me=DK 2.4.6. Rastavljanje sile na dvije njoj paralelne komponente ‘ ! Postupak rastavijanja sile na dvije njoj paralelne komponente suprotan je onom koji se odnosi na zbroj dviju paralelnih sila. Rastaviti silu na dvije njoj paraleine komponente moguée je grafigkim i analitigkimn postupkom. Graficki postupak, utemeljen na metodi veridnog poligona, prikazan je na sl. 2.41. Zadana su dva pravea p1 i po koji predstavljaju poznate polozaje komponenata paralelnih sila te sila F koju treba rastaviti. Polne zrake 1 i 2 povlaée se u plana polozaja paralelno polnim zrakama iz plana sila, Dobiva se zakljuénica koja se raga u plan sila, Buduéi da se araka 1 i zakljuénica 2 sijeku na praveu pi, trazena ée komponenta F; biti u planu sila izmedu zakljuénice i zrake 1. Prikazana je i moguénost da se zrake 1 i 2 od sile Fu planu polozaja povlace suprotno pa se onda, sila F, nalazi izmedu zrake 2 i zakljuénice 22.48 RAVNINSKT SUSTAV SILA 8 (poznate) lan polataia Sika 241. Rastavljanjesile na dvijen Anaiticki postapak rastavljanjaosnovan jena momentnom pravlai na ps © rezultanti sila: ? , " previa Fits Fr FomsBem = mem x Odavide sijedi Fay Fn Fix nEa Assia (2.28) Analogan je postupak ako su trazene dvije komponente medusobno suprotnih snjerova. 2.5. Djelovanje ravninskih stati¢kih elemenata na kruto tijelo Ravninski stat Tri navedena stali¢ka elementa svojim djelovanj tijel 4 svojim djelovanjem na tijelo warokuju tri ra- aligita gibanja. Djelovanje osnovnih statiekih elemenata na tijelo ostvaruje se u smi i elementi prikazani su w tablici 2.1 ~ gibanja ~ optereéenja. Da bi tijelo bilo u stanju stati¢ke ravnoteze, potrebno je ponistiti moguénosti ranslacije i rotacije, tj. moguénosti gibanja, | i 49, sie ‘mort sla 25 tthe soreg sila TVektor vezon tte) (Stated vekton Meron MMe Neka imamo tijelo (gredu) na koje djeluje vanjska aktivna sila F, sl. 2.42 Oslobodimo tijelo vera i dodajmo reakeje vean te promatrajmo ravnotea toga tijela. Na sl. 2.42b prikazano se tijelo, pod utjecajem vanjske sile F i reaktivnih sila i Fp, nalazi u ravnotedi. Nacrtani su ujedno dijagram momenata savijanja i jagram popreénih sila. Postupno, kako je to pokazano na sl. 2.42c, a u skladu s reéenim u poglaviju (2.4.3.3), iavesen je paralelni pomak sile #* u tocku D. Tako je dobiveno stanje grede prikazano na sl, 242d. Usporedujuci sl. 2.42b i sl. 2.424, zakljuéujemo da se tijelo u oba slugaja nalazi u ravnotezi, tj., kako je to reéeno u poglaviju (2.4.3.3) paralelnim pomakom i dodavanjem odgovarajuéeg momenta stanje se djelovanjem sile na tijelo nije promijenilo. ‘To je toéno, no to vrijedi samo za sluéaj djelovanja sile s aspekta staticke ravnotede grede (mirovanja) jer su zadovoljeni uyjeti ravnotese, ali je uoéljivo da pojedini presjeci grede nemaju isti moment savijanja i istu popreénu silu 2a sluéaj na sl. 242b i sl. 2.42d. To je, medutim, vrlo bitno kod évrstih tijela jer se odredivanje dimenzija popretnoga presjeka iavodi na osnovi konkretnog optereéenja. Ovdje, dakle, dolaai do izrazaja ‘ono to je veé regeno uz sl. 1.5. ‘ f, Prema tome, i pri paralelnom pomaku sile i pri slobodnom pomicanju momenta njihovo djelovanje na slobodno kruto tijelo ostaje nepromijenjeno, ali to je gledano s aspekta stati¢ke ravnotede, Medutim kod évrstog tijela takva pomnicanja uz zadréavanje statitke ravnotede uzrokuju promjene u optereéenju pojedinog presjeka grede. Dakle, kod évrstog tijela vrlo je bitan polozaj djelovanja opterecenja na gredi. Kod évtstog tijela dopusten je radi odredivanja opterecenja toga presjeka samo fiktivni (zamisljeni) pomak cjelokupnog optereéenja s jedne strane nosaéa do odredenog presjeka. Tako na primjer, da bi se dobio tiioment savijanja u presjcku ~ (2.29) Sto je identitno ierazima (2.1) i (2.4) Analiticki postupak odredivanja rezultante sustava proizvoljnih sila u ravnini, osniva se na metodi projekeije sila i na momentnom pravilu.a4 RAVNINSK SUSTAY SILA {alow veitor kasha tezultanta) Met /iem [FM (lawn! moment plan petotoja ) plan sia Sika 2.45, Sustav proizveljni sila raynini Komponente rezultante jesu: Fre =D) Ficos ay Fry =) Fisinas, (2.30) Sto je istovjetno izrazima (2.5) i (2.6) pa intensitet reaultante iznosi: Fr= \/FRe + FR,» (2.31) ato je pak istovjetno izrazu (2.7). Pravac rezultante odreden je izrazom: Fry tenan= Fe, (2.32) ato je istovjetno izrazu (2.8). Prema izrazu (2.14), ialazi: Mg = SoMé, a prema izrazu (2.15) slijedi: hn- Fa = 2F py Fre, pa je u skladu s ovim izrazima polozaj rezultante u planu polozaja odreden izeazom: ie po = Fis) (2.33) "a Sustav proiavolji sla w ravnin 55 Za poritivan smjer rotacije uzet je smjer suprotan smjeru kretanja kazaljke na satu, Potrebno je napomenuti da su tozke hvatista A, B, C, D odabrane proizvoljno jer je sila klizeéi vektor. Rezultantu sustava sila i redukeijsku rezultantu obiljetavat éemo s Fa, vodeéi racuna da su postijedi dva pojma, ali znajuéi da je intenzitet i smjer tih dviju veligna ist, samo im je poloéaj u planu polozaja razliit ‘Tako je vidljivo da je sustav sila na sl. 2.45 reduciran i predstavljen samo rezultantom Fz koja prolazi tozkom N, dok je taj isti sustav sila u tozki O, predstavljen (camijenjen) redukcijskom rezultantom (glavnim vektorom) i glavnim momentorn Pri redukeii sustava proigvoljaih ravninskih sila mogu nastati ovi sluéajevi a) Fr#0, MEM 0. Poligon je sila otvoren i sustay se svodi na rezultantu koje je pravac u planu pologaja odreden izrazom (2.33), drugim rijegima ta rezultanta sila ima moment za proizvoljnu tozku O. b) Fr #0, M3" =0. Poligon je sila otvoren, sustav se svodi na rezultantu koja prolazi koordinatnim poéetkom 0. OF Poligon je sila zatvoren. Sustay sila svodi se na spreg. Verigni je poligon otvoren, =0, ME" £0. 8) Fr =0, ME" =0. Sustav je sila u ravnotedi jer su rezultanta i njezin moment za toeku O (a time i aa bilo koju drugu toeku) jednaki nuli, Poligon sila i verigni poligon su zatvoreni. Pri redukeiji sustava sila u odredenu (proizvoljnu) tozhu takoder je moguée: a) Fr £0, M #0. Sustay se svodi na redukcijsku rezultantu i redukeijski spreg b) Fr #0, M =0. Buduéi da je redukcijski spreg jednak nuli, to znati da je redukeijska tozka odabrana na praveu retultante. ©) Fr=0,M Sustav je u ravnotedi. Buduci da se redukeija sila u proizvoljnu toéku svodi pak na redukeiju reaultante u tu toéku, ovaj je postupak obratan postupku superporicije momenta i sile u redukeijskoj tocki56 : RAVNINSKI SUSTAV SILA . Uvjeti ravnoteze sustava proizvoljnih ravninskih sila Da bi sustav proizvoljail ravninskih sila bio u ravnotedi, potrebno je da su rezultanta tog sustava sila, kao i njezin moment 2a proizvoljnu tocku u ravnini sila Jjednaki nuli. Graficki su uvjoti ravnotete ovi: zatvoren poligon sila ~ satvoren lanéani (veriani) poligon. Analiticki uvjeti ravnotede jesu: Fe Fr=0 * Fry =DFy = EY =0 (234) M=0 + Mé®=SoMg 2.6.3. Rastavljanje sile na tri komponente poznatih pravaca Zatvoreni poligon sila sastavljen od triju sila zatvoreni je trokut sila i znadi da se te tri sile sijeku u jednoj totki Proizlazi da je jednm silu moguée rastaviti na tri komponente poznatih pravaca koji se ne sijeku u jednoj tozki. To rastavljanje moguée je provesti na sljedeée naéine: a) analitickim postupkom, b) Culmannovom metodom (graficka metoda), ©) Ritterovom metodom (grafoanaliticka metoda), 4) metodom verignog poligona. a) Analitigki postupak Na sl. 2.46 prikazani su sila nna komponente zadanih pravaca. Primjenom metode projekcija na koordinatne osi kao i primjenom momentnog, pravila, uz uvjet da pravac sile F i pravce komponenata produljimo do sjecista s si z, te da hvatista sila uzmemo na osi z, tada uz pretpostavijene smjerove kao potitivne slijedi: pravci 1, 23. Zadanu je silu potrebno rastaviti Pr= Riz + Feosa = Fy cosa, + Fa cosa2 + Fycos ag ReDhy - Fena= isin ay + Fysin az + Fysinay ME = SOME! + Pinas = Fisinay +21 + Fysinag 22 + Fysitiag: 25 ava pagan st Sika 2.46. Rastavijanje sile na tri komponente zadanih pravaca w1 analtiku j Culmannov ‘metodu Matriéni je zapis ovih jednadabi Sno; sinas seer |B] - |S | (235) ili kraée: (4) w= Ic). a) Odavde je =tar'tc] (37) RjeSenjem izraza (2.37) dobiju se dlanovi matrice (B] koji su trazene komponente Fi, Fa, Fs Rjesenje je elektronitkim ragunalom vrlo jednostavno, a za ruéno rjeSavanje treba izraéunati lanove inverzne matrice [4]-!. Neka je: ayy are aya an an “| (2.38) l= Jasno je vidljivo da je ari = cosas, arg = cosy itd. ‘Adjungirana je matrica Au An As (M)=| Az Az Az. (2.39) Ais An Ass Pri tome je: an ara a, as 5 nn An=— ita. 2.40) ax da ax asa]? (2-40)58 RAVNINSKI SUSTAV SILA Kako je vidljivo, zamijenjeni su indeksi matrice [A] i adjungirane matrice [A] Determinanta matrice [4] definirana izrazom (2.38) glasi lal= [an tae as (oat) Inverzna matrica [A]! nakraju izgleda ovako: tar = ray (ae (a2) Analiticki postupak, kada se igvodi ruéno, zahtijeva nesto vise vremena za razunanje vrijednosti komponenata. Zbog toga se u ovakvim slutajevima éesto pri- jenjuje graficka ili grafoanaliticka motoda. Ako je u ragunu dobiven predznak ‘minus, znati da je smjer komponente pogreéno pretpostavljn, b) Culmannova metoda (grafigka metoda) (Ovom se metodom jedna sila rastavlja na tri komponente poznatih pravaca na sljededi Pravac sie i pravac jedne komponente presijeku se medusobno, a preostala dva pravea medusobno ih dvaju presjecgta jest Culmannova linija. Sila se rastavlja na Culimannovu linju i pravac koji se s njima sijege u istoj totki, a zatim se Culmannova linija rastavlja na preostala dva pravea. Govoreci o tim praveima, podrazumnijevamo da se radi o komponentama sile na tim praveima. Prije opisani postupak vidljiv je na sl. 2.46. Na sl. 2.46b prikazan je otvoreni poligon sila (OPS) dobiven Culmannovorn metodom. Ovdje je sila F samo rastavijena na tri komponente j time su dobivene aktivne sile F,, F» i Fy koje u tockama. A, Bi G djeluju na stapove 1, 23, Sto je takoder ucrtano na stapove na sl 246b. Ovien vanjs [Fs]. Na istoj je slick Pritagan satvoret poligon la (2PS). Buduéi da mi promatramo ravnotezu tijela, smijerovi sila iz ZPS ucrtavaju se u plan polozaja, i to uz évorove koji pripadaju uz tijelo. Dakle, Culmannovom metodom dobijemo tri trazene komponente, a ovisno © tome je li poligon sila otvoren ili zatvoren, govorimo o rastavljanju, ali su do- ene komponente aktivne sil, ili takoder govorimo o rastavljanju, ali su dobivene komponente unutrasnje sie (ili ako se radi o osloncima, tada su reaktivne). ©) Rittcrova metoda (grafoanalitigka metoda) Ovomn se metodom jedna sila rastavlja na tri komponente poznatih pravaca na, sljedeéi nagin: Sva tri pravea presijeku se medusobno. Postavljajuéi momentnu jednad@bu raynoteze na svako od presjeciéta, dobivamo silu na preostalome pravew koji ne prolazi tim sjecistem. Sustay proizvoljai sila u ravnini so vim postupkom dobivamo ravnotedne (unuteadnje ili reaktivne) sile, a ako primijenimo momentnu jednadzbu u smisht momentnog pravila, tada debivamo aktivne sile. aterova metoda retoda veritnag paligona o » Slika 2.47. Ritterova metoda i metoda vetiénog poligona Iz ravnotezne momentne jednadzbe za presjeciste I slijedi: EM =0 = Ser DM =0 ee ee Sih =F sar mM Spby=Feag + =P. by Na osnovi ovih ravnotednih jednadzbi, ucrtani su smjerovi sila ‘u stapovima w evorove uz tijelo. Buduéi da se vrijednosti aj, bj otitavaju iz plana polodaja, ova se metoda i naziva grafoanaliti¢ka metoda. 4) Metoda veritnog poligona Nagin rastavljanja sile ovom metodom vidljiv je na sl. 2,47b. PRIMJER 211 Za sistem prikazan na sl. 2.48 zadano je: Qi, Qa, F’, I i ly. Za stanje ravuoteze odrediti ai 8. Buduéi da su posrijedi zglobno vezani Stapovi, a zglob ne preuzima inioment savijanja, ravnoteina jednadzba u tod jocki B glasi: Ma = Mp = 0. Kako Jednadba > M = 0 vrijedi za svaku toéku i uzima u obzir momente svih sla lijevo60 : RAVNINSKI SUSTAV SILA ii desno od promatr samo s jedue strane, 1 My =0 jog presjeka, ovdje zhog Ma = 0 dovoljno je uzeti moment sila Qs cone ®) 2. Me be 4 P(lz cose + ly 008 8) ~ Qa IG sina-+h in) ~ Qs sin =0 Ako u ovaj izraz uvestimo vrijednost danu izrazom (2), dobivamo: rosa Phen Qf 2 soon Qatang Qi an =0 Nakon stedivanja dobivamo: Flycos8—Qoh sin? Qs sin =0 QF - b Ors Sika 2.48, Un primjor 2.11 Sika 2.49. Us primjer 2.12. PRIMJER 2.12. Homogena je greda AB dulji ‘aoslanja se na pod u tozki B, Zadano je: AC= U/4, BD= 1/3, 50 N. Potrebno je odrediti reakeije oslonaca. Na osnovi ravnoteznih jednadzbi dobivameo: LDX= 1, sl. 2.49, postavijena izimedu oslonaca C i D, 30°, Q = 200 N, Fesina ~ Fysina = + Fest ‘Sustay proizvojnih sila w ravuink a 2pY= Fecosa~ Fycosat Fe-Q-G=0 — y=Q+G 3. DME =0 tial 3 Fo L4G 4 cosatQ:Icosa~ Fo: t Iz gornjih jednadzbi dobivamo: Fy = 250N, PRIMJER 2.13. Homogeni stap AB= J, sl. 2.50, zglobno je vezan za pod, a uietom na svojem drugom kraju. Zadano je: G, I, a = 30°, $ = 60°. Za sluéaj ravnoteze, odrediti reakeiju u tozki A i silu F Slika 2.0. Un primjer 2.13, Grafigko se rjegenje osniva na zatvorenom poligonu sila, Budud da postoje tri sile Fs, G, P, da bi one zatvarale poligon sila (trokut sila), moraju se sjeti u jednoj tozki, kako je prikazano na sl. 2.50b. Na taj je natin dobiven pravac reakcije Fa. Intentiteti sila dobiveni su na ‘osnovi poligona sila, sl. 2.50c. Na osnovi statidkih uvjeta raynotete je: LOX =0 Fae t Fcos60" 2DY= Fay G+ Fsin 60° = 0 3.DMp rg! ye Flsin30° — G 5 cos 302 RAVNINSKI SUSTAV SILA, Na osnovi tih izraza dobivamo: Fas = s10 Fray = PRIMJER 2.14, Dvije su kugle jednakih tefina G i jednakih polumjera r postavljene u valjak polumjera 2 tetine Q, kako je prikazano na sl. 2.51. Zadano je: G, r, R. Odrediti vrijednost Q da ne nastupi prevetanje valjka & a Slika 2.51, Us primer 214 Na osnovi ravnotede prve kugle slijedi: Lox M = Nosina () 25Y Nrcosa-G=0 () ‘Ako ovu vrijednost uvrstimo u izraz (a), dobivamo: M = Ctane © Na osnovi ravnoteze druge kugle izlasi: LEX Na = Nosina Ng = M =Gtana (a) Vrijednost Ng ne utjeée na stabilnost valjka. Sustav proiavoljni sla u ravaini ws Na osnovi ravnotede valjka dobivamo: LEMp=0 QeR+Ng-r=M(ytr)=0 Q-R+Ns-r—Mey=M-r=0, 1 buduéi da je: Ni = No, slijediz Q-R-Ni-y=0- Budi da j tana i tana -R-G-E-y=0 Q oy Q:R=G-z Mora biti : Q2G R a buduéi da je 2 = 2(R—r), dobivamo: Q22G(1- ; © PRIMJER 2.15. Sredigta dviju uznica, sl. 2.53, medusobno su vezana polugom 0103 =I. Preko prve uinice éije je stediste nepomiéno, prebateno je ufe na jim je krajevima ovjeden teret Q. U stedistu manje uanice ovjesen je teret G. Zadano je: Q = 100 =4em,r=3em,1=10 em Odrediti kut otklona poluge u odnosu na vertikalu i sil § u polusi Na osnovi sl. 2.52 slijedi: 1 = bel-h ©) hoe ylk ® bor r . Uvistimo li vijednost (a) u irae (b), dobivame: n=ka-ny. > © Iz ieraza (c) dobivarno nan eR,oo RAVNINSKI SUSTAY SILA, a Slika 2.52. Us primjer 2.18 R he z! -k, rE rR Nadalje je: a uvritavajuéi vrijednost (d), slijedi sing = (d) Sustay proiavolal Na osnovi izraza (c), zakljugujemo da kut # izmedu uzeta i poluge ne ovisi o teretu, dakle on je konstantan za zadanu geometriju. U ovom sluzaju kut 9 iznosi: sing = p= 4442". 10 Na osnovi navedenog zakljueka moguée je zadatak rijesiti graficki. Buduéi da uénica II takoder mora biti u ravnote#i, a na nju djeluju sile kako je prikazano na sl. 2.53, na proizvoljan pravac nanesemo vrijednost sile @, a zatim pod kutem a povuéemo pravac poluge 0:03, tj. pravac sile S. s 12i0, ae a proiaveljan pravac Slika 2.58. Opteredenje uanice IE Slika 2.54. Zatvoreni poligon sla 2a ‘uinicu TE § potetka sile Q nanesemo vrijednost (Q + G) i gdje ova velitina sijete pravac sile $, dobivamo i intenzitet sile S. Kut kut je iamedu pravea (Q +) i pravea sile S. Rjesenje samo sluéajno mote dati pravac (Q + G) kao vertikalu sto ovisi o poéetno odabranom proizvoljnom praveu Q. To, medutim, za rjegenje nije bitno. Ovaj postupak vidljiv je na sl. 2.54 4 Analitigko rjesenje, prema sl. 2.58, daje: rxX=0 —Gsing - Qsing + Qsing = 0 sing " ry S— Geos y—Qeosy + Qeosf = 0 S=(G+Q) cosy + Qeosh S=50Ncy RAVNINSKI SUSTAY SILA PRIMJER 2.16. Dvije kugle, sl. 2.55, polumjera ry i rz, tedina Gy = 20 Ni Gz = 30 N, bostavljene su izmedu dviju glatkih ravnina. Kut # = 2a = 60°. Odrediti kut y sto a spojnica sredista kugala O;O2 zatvara s horizontalom u stanju ravnoteée, 5 son & 5 & « Sika 2.55, Uz primjer 2.16, Sika 2.56. Zatvoreni poligon sila, uz primjer 2.16. Graficko je rjesenje prikazano na sl. 2.56, aos sila za pojedinu kuglu iza sister sniva se na zatvorenim poligonima u cijelosti. Sila Fy, sila je pritiska izmetu kugala. Analiticko rjesenje osniva se na stati¢kim jednadzbama ravnoteze. Tako slijedi: LDX=0 Fa-Gicos8-Gasina=0 + Fy = 25N 25Y Fa Gysin8 ~ Gz cosa 3. D Mey 0 + Fp =25VEN Fa(ri +12)sin(a-+ 9) = Gi(ry +72) cosy e=19l? PRIMJER 2.17. Stap AB = 21, sl. 2.57, tedine G, moze se slobodno okretati oko zgloba A, a oslanja se na stap C iste duljine i tetine koji se mote okretati oko srediéta E. ‘Totke A i E lete na istoj vertikali tako da je AE =I. Na kraj stapa CD u totki D ovjesen je teret G. Odrediti kut y sto ga étap AB zatvara s vertikalom u polodaju ravnoteée, Slika 2.57. Us In slike je vidljivo da je: 2 =Deosy @) 2p= (90 +a) + — sin2p=cosa (b) Iz ravnoteznih jednadzbi dobivamo: ' LEMP =o * Py -2=Glsing =0 Fy -2leosp ~ Glsinp = ©) 2. DMP = . \ Gleose— FZ =0 Glsin 2g ~ Fyleosy =0 Glsin2g @ Toop . Na osnovi jednakosti izraza (¢) i (4) dobivamo: Glsing _Glsin2p Deo ~ Tease sing . 2eosy ~ cosy sing = 2sin2g sing = dsinycosp 1 comp = 5 5°30" P=: RAVNINSKI SUSTAV SILA PRIMJER 2.18. Homogeni stap AB, duljine Ga i teZine G, sl. 2.58, krajem A zglobno je vezan 2a vertikalni zid, a kraj B 2a isti je zid vezan horizontalnim uzetom., O vertikalni zid i Stap AB oslanja se kvadratna plota tezine G i stranice a3. Kut a = 60°. Odrediti reakeiju u tozki A, silu uw uzetu S, kao i polozaj toéke K kroz koju prolazi pravac reakeije zida na plocu. zatverenipotigon sia (plata } * ® eas aye fi 5 8|\q [A tate patigon sto Tie \ ® Sika 2.88. Ur primjer 2.18. Gralizho rjesenje prikazano je na sl. 2.58. Da bi kvadratna ploéa bila u ravnotedi, moraju se sve (ri sile koje djeluju na nju, a to su Fk, Gi Fy, sjeéi u jednoj toeki ‘Taj zatvoreni poligon sila prikazan je sa strane ploée. ‘Time su dobiveni intenziteti sila Fx i Fy. Na planu polozaja plote, dobivena je totka K na osnovi zahtjeva sjecista triju sila u istoj tozki. Sila Fy na stap ima suprotan smjer. Zbrojimo li @ Fy njihova se rezultanta Fp sijece sa silo S u totki D kroz koju zbog ravnoteze mora proéi i reakelja Fy Iz ravnotege sila za ploéu slijedi LDX=0 Fi = Fv eosar 2pY Pysina Na osnovi ovoga je: Fe = Sustay proiavoljih sila u ravaiai co mMN G ys 7@-v3) Ir uvjeta ravnoteze 2a stap slijedi LEX=0 Far — 5+ Fry cos 60° = 0 2DY= Fay — G+ Fy sin60° = 0 6a cos 60° — G- 3acos30" — Fy sin 60° Iz ovih jednadzbi dobivamo: 17 a * : TeVEG, Paes Gg VIG, Fay = 26 SaagvV9G, Prem 7g VIG PRIMJER 2.19. Za prikazani sustay, sl. 2.59, zadano je: KB = I, G, b, &, r. Odrediti reakcije u tozkama A, Bi D. In uvjeta ravnoteze za kuglu dobivamo: LOX (a) 25Y Fo= ©)70 RAVNINSKI SUSTAY SILA ‘Sustay proizvolnih sila w ravi a Konaéno je i reakeija Fi Foe =Ctana b- rts 2} Teos a [3 ry =6[8- PRIMJER 2.20. ___ Za prikazani sustay, sl. 2.60, koji je u ravnotesi, zadano je: Gi, G2, AB KC =BC i a. Odrediti kut ¢. (bon feos ‘Slika 2.59. Us primjer 2.19. Uvrstavajuéi vrijednost (b) u iaraz (a), slijedi Fp=Gtana. Sika 2.60, Ut primjer 2.20 In statickih uvjeta ravnoteze slijedi: In uvjeta ravnoteie 2a stap dobivamo: Lpreo ete alifed 1LDX=0 Fesina = Foe Sx cover ~ Sp cosa ~ Gy sing ~ Gasing = 0 (a) 2yy=0 2DY=s0 F q+ Foy ~G~ Fo cost Sa.sin a + Sp sin a ~ Gy cos p ~ Gzeosyp = 0 (b) 3. DME =0 . t Sa2lsin a — Gilcosp 3 1Greosy = 0. © Is izraza (a) slijedi sing. . Sa-Sp=G e) Is iaraza (b) slijedi Sat Sp = © sin ‘Zbrajajuéi vrijednosti dane iarazima (¢) i (f), dobivamo: ry =G BE Ge, mao [ease a3]2 RAVNINSKI SUSTAV SILA ; cosa ~ #) sin 2a ) Uvrstavajudi vrijednost (g) u eras (x), dobivamo gcolat9), w 2a a uvrdtavajuéi vrijednost (g) u izraz (¢), inlazi sina = (6143 G2) cose “sina cos. cosy + sin asin y 2G, + 3G Qsinacosa 2 2G aq BEAeose tsinesINe (9654 563) cose 2G (cos p + tan asin g) = (2) +32) cosyp 2G(I + tan a tan y) = 2G; +.9G2 = 2G) +2G2 + Gr = 26+ 26+ G2 2 1+tanatang = PRIMJER 2.21 Za prikasani sustav na sl. 2.61. zadano je: G, Mr, li, F. Za slucaj ravnoteze odrediti reakeije i moment: Mp. Slika 2.61. Us pringjer 2.21 Smijerovi su reakcija u totkama A iD pretpostavijeni. Eventualno dobivi >redznak minus u njihovu rjesenju znadit ée da su pogresno pretpostavleni Sustav proiavoliaih revit n Na osnovi statiékih uvjeta ravnotede ialaai LDXxX=0 Fas = Fos @) 2. DY Fay + Foy —2G=0 ) 3.DMa=0 My + Foy(t—h cos 80°) ~ Foe(I—hsin30°)— G4 — Me =0 e} a. age = 0 Fae - @ 5. Meno = 0 te) Is (¢) dobivamo: Ovu vrijednost moguée je dobiti kragim putem ako se postavi jednadiba Meo" = PRIMJER 2.22, Greda je postavijena izmedu dva vertikalna glatka zida, sl. 2.2. Za zadane veliine odrediti silu u uéetu i reakeije zidova, Grafizko rjesenje pomogu Culmannove metode prikazano je na sl. 2.62b, Analiticko rjesenje na osnovi uyjeta ravnoteze daje’ LEX =0 Fa = Fe - 2DY=0 S=Q=5kN 2 DMB =o Fg 4tan a0? —~$-34+Q-2=0 Fy =2165kN 9 + Py = 2,165kN4 RAVNINSKI SUSTAV SILA a ol Ng cu = sed Culmmanova metoda 1 EM=0 spf +6-00F-20 Sy 2828N 2 Ems Sp40+0 ~ Spe0 2. E Meo $406 20-F- 3060 Sy Ritterva metoda cy Slika 2.63. Uz primjer 2.23. Sustay proizvoljnih sila w ravnint 7s PRIMJER 2.23. Na sl. 2.63 prikazana je ploéa zglobno vezana s pomoéu tri stapa. Za zadane veliéine odreditisile w stapor Culmannova, Ritterova i metoda verinog poligona prikazane su na sl. 2.63. PRIMJER 2.24. Plota polukruana oblika optereéena je kako je prikazano na sl. 2.64. Culman- novom metodom odrediti sile u stapovima. Mp=2kN/Yem 2a S)~A5KN 5, ~T0KN Sy 15KN Slika 2.64. Ue primer 2.243. PROSTORNI SUSTAV SILA 3.1. Prostorni sustav konkurentnih sila. Rezultanta Djelovanje prostornog sustava konkurentnih sila moze se zamijeniti djelovanjem Jedne sile ~ reaultante, sl. 3.1 Slika 2.1, Prostomni sustay konkurentnih sila Sika 3.2. Renultanta prottornog sustava Konkeurentnih sila Rezultanta prostornog sustava konkurentnih sila moze se odrediti grafikim i analitizkim postupkom. Na sl. 3.2 prikazana je prostorna sila F. Grafizkim se postupkom rezultanta dobiva konstrukejjom prostornog poligona sila, za raatiku od ravninskog poligona, kada su sile u ravnini, Konstrukeija je poligona sila teska pa se najéesée primjenjuje analitizka metoda. Analititka se metoda ‘osniva na pravily projekcija, tako da se svaka sila projicira na koordinatne osi. Na primjer za silu F, prema sl. 3.2, vrjedi P= Fit Fyj+ Fb, (3.1) pri Gemu je: . "p= Peos Fy=Feosp (8.2) Fy = Feosy Intenzitet sile F iznosi: Fa /iieie (3:3)78 PROSTORNI SUSTAV SILA. Uobitajena je takoder upotreba oznaka: hax, 8% Intenzitet dan izrazom (3.3) proizlazi na osnovi poznatog izraza: cos? a + cos B+ cos? y (34) Prema tome, za rezultantu prostornog sustava konkurentnih sila vrijedi: Fr=DA (35) Fr=\/ Vite + Fy + Fits» (3.6) Fre = Xn =X =D cosa; Fry = Yr = SY: = D> Fos A, (3.7) Fas = Zn = 3% = feos Pravac rezultante s koordinatnim osima zatvara kutove ag, Br, 7 koji st definirani iarazima: ri demu je cose = Fr cos Bq = —FE (3.1 fn = Fi (38) a pri tome vrijedi izraz (3.4). 3.1.1. Uvjeti ravnoteze prostornog sustava konkurentnih sila Da bi prostorni sustav konkurentnih sila bio u ravnotedi, reaultanta toga sustava sila mora biti jednaka nuli, tj. mora biti saficki: Fr =D + LPS. Fae = SOX =0 (39) > | Fry= oY =0 Pre= SoZ =0 analitigki: Fp Kako je to i prije Ginjeno, tako ée u sumi projekcija biti i u daljnjem tekstu pisano bez indeksa "i" ali se on podrazumijeva, ‘Moment sile 28 0s 2 3.1.2. Rastavljanje sile na tri nekomplanarne komponente poznatih pravaca sa sjeci u istoj tocki Ovo se rastavljanje mote izvesti Culmannovom metodom (graficka metoda) ili pri- jenom izraza (3.9). Culmannova metoda vidljiva je na sl. 3.3. Rastavljanje sil narne komponente Culmannovom metodom obavlja se na sljede Kroz silu i jedan pravac postavi se jedna ravnina, a kroz preostala dva pravea druga ravnina. Sjeciste tih dviju ravnina jest. Culmannova linija. Silu rastavijamo na Culmannova linijui peavac koji s njima led u isto} ravnini, a zatim Culmannovu liniju na preostala dva pravea bududi da ona takoder i s njima ledi u istoj ravnini Analiticka metoda rastavljanja sile na tri komponente primjenom iaraza (3.9) daje: 4 DX =0 Sssiny ~ Si cos ~ $2 0088 2DY=0 - Sisina = Sy sin 8 3.0250 Sscosy-Q=0 Iz ovih izraza dobijn se vrijednosti sila Si, S2, Ss, tj. veijednosti sila na praveima 1, 213.80 PROSTORNI SUSTAV SILA, 3.2. Moment sile za os Prilikom razmatranja sustava sila u ravnini imali smo tri statiéka elementa: silu, moment sile 2a tocku i spreg sila. Pri prostornom sustavu sila postoje éetiri statitka clementa: sila, moment sile za tocku, spreg sila i moment sile za os. ‘Moment sile F za proizvoljnu os um ese definirati na dva nagina, Prvi natin: Pod momentom sile F 28 proigvolin os t, sh 34, podracumijeva se moment projekeije sile F na ravninu okomitu na promatranu os, a 2a totku probodista te osi s tom ravninomn, Fey —Priekcia se ma avn R Slika 9.4. Uz prvu definciju momenta sile 28 08 Slijedi da je: ME = Fin) -h= Mg” (3.10) Drugi nagin: Pod momentom site F 2a proivaljnu osu, s. 3.5, podrazumijeva se projekeia, momenta sle m2 momentnu totku na to} osi, na sam os, Na osnovi ove definicije dobivamno My = ME = ME cos. @uy) Kut a je kut izmedu osi i Moment sile # za tozku u prostoru, prema sl. 3.5 jest vektor, a moment sile 2a 08 je skalar. Moment sile za os moguée je napisati u obliku mjesovitoga skalamog produkta: C08 ey 6088, C08 ty zy z af “ ( Fe yy Py (3.12) Moment sile 2a os st Ula, Peaye) aL BL Mf Fim) TLiny ¥ Gn fy et est, De [FFD en) Pri ovom pisanju zn Kutovi au, Au i 7 kutovi su sto ih os u zatvara s koordinatnim ositna, 2, y i z koordinate su hvatita sile Fa Fe, Fy i F, projekcije su sile na koordinatne osi Inmedu jediniénog vektora i osi w i jediniénih vektora koordinatnoga sustava postoji odnos: - = Feos ay + Feos hy + Feos yy - (3.18) ‘Ako bismo 2a 08 uzeli 2 os koordinatnoga sustava, onda izraa (3.12) daje: . 1 0 0 ME = M8) = GFF Rk 2 Fy Nakon razvijanja determinante dobivamo: MF 2M. =yF:-2Fy, ! Sto je analogno izrazu (2.15). Istim bismo postupkom iz izraza (3.12) dobi M, =2F,~2F, M, Fy -yFe Prema tome, kako smo uspjeli izragunati moment sile za proizvolinu os (a onda i 2a svaku od koordinatnih osi) na osnovi momenta’sile za totku, izlazi da se moment proizvoljne prostorne sile F za ishodiste koordinatnoga sustava kao momentnu toéku moze prikazati preko komponenata toga momenta na koordinatnim osi tie ME = Mart Myre ME. ou)2 : PROSTORNI SUSTAV SILA, Buduéi da se svaka komponenta momenta, ti. Me, My i (8.12) na prie opisani nagin, modemo konaéno pisati: ME = My M74 MAE = (6.15) A rjcdenjem determinants slijede veé napisane vrijednost: M, =F, =F My =2Fe-2F, } (3.16) M, = 2Fy uF; 3.3. Prostorni sustav proizvoljnih sila Pri prougavanju prostornog sustava sila postavijaju se dva zadatka: 1. svesti zadani prostorni sustay sila na jednostavniji statigki oblik, 2. odrediti uyjete pod kojima je on u ravnotedi Svottenje prostornog sustava sila na jednostavniji statitki oblik provodi se redukeijom uw odredenn tozku 3.3.1, Redukeija prostornog sustava proizvoljnih sila u odredenu to¢ku 1 se slucaju prostorni sustav sila redukcijom u odredenu toéku svodi na torzer. ‘Time je, zapravo, sustay sila sveden na jednostavniji oblik Ako na tijelo, sl. 3.6, djeluje prostorni sustay sila A, F2,..., Fh, onda se on mote reducirati w toeku O po pravilu redukeije sile na toéku. Potrebno je paralelno prenijeti svaku od zadanih sila w redukeijsku totku i dodati moment sto ga svaka sila ima u odnosu na svoj novi pologaj, tj. u odnosu na redukeijsku tocku koja je momentna tocka. Na taj natin, kako je prikazano na sl, 3.6, dobijemo sustav konkurentnih sila i sustav vektora spregova, Prostomni sustav proiavolinih sila Slika 3.6, Reduksia prostornog sustava sila u redukeijsku totku O. Torzer a i nain, dobijemo glavni Redukcijom sustava sila u redukeijsku tofku na opisani nagin, dobij vektor (redukcijsku reaultantu) kao geometrijski (vektorski) zbroj svih sila i glavni ‘moment sustava sila koji je vektorski zbroj svih vektora momenata sila . ‘Na taj nadin, prostorni sustav sila sveden je na dva vektora: glavni vektor Fr i glavni moment Mo ra koje vrijedi: Fa=Dh, Mo=Dih= Two Fa40, Mo #0, OF 07,5 (3.17) te vrste, ne mogu se izravno zbrojiti, veé Buduéi da su ova dva vektora raz tvore novi staticki element, forzer. Za glavni vektor vrijedi takoder Fao VPh+ Fly + Fe (18) Komponente glavnog vektora iznose Fre = DX = DR cosas : Fry =D¥= Doe}, (9) PeeTaeDneon) a hosinusi kutova glavnog vektora prema koordinatnim osima jest Fay Fae (3.20) cosa = Fe. coe = Fe Za glavni moment vrijedi takoder Mo = BNE A. co)™ PROSTORNI SUSTAV SILA Komponente glavnog momenta iztiose: Mz = 0 Mie = S(ui2s — Yi) My = SD My = eX: My = Miz = D(2s%i - wi) kosinusi kutova glavnog momenta, prema koordinatnim osima, jes Zi). (3.22) cosy = Me (3.23) Me My cosa = Fp, cos = 3, * Mw Skalarni je produkt, na osnovi definicije, jednak produktu jednog vektora i projekcije drugog vektora na pravac prvog. Na osnovi toga, slijedi da je: (Fry Mo) = Fr Mo = FrMo cos('p, No) = F'pMo cos 0 Odavde je: an fp: Mo_ (3.24) Tnrazom (3.24) odredten je kut torzera i on iznosi cop = (tet FrngT+ Prok) (Mei-+ My McB) “Fao ortnosno: FrzMz + Fry My + Fre Ms = Fits Me + Fay My + FreMy 0080 Mg (3.25) Uvodenjem vrijednosti (3.20) i (3.23) u izraz (3.25) dobivamo: 608 8 = cos ap COS ayy + cos BR cos Ayr + cosyR COS 7M (3.26) Prostomni se sustay sila, osim na torzer na koji se kao na jednostavniji oblik svodi u opéem sluéaju redukeije u odredenu tozku, mote takoder svesti jo8 tna neke jednostaynije oblike koji su, u biti, specijalni sluéajevi torzera, ovisno 0 veliginama glavnog momenta i glavnog vektora te njihova relativnog polodaja. ‘To su ovi slutajer B. Sustav sila svodi se na regultantu (jeduu silu) u redukeijskoj tocki. Ovakav sluéaj postoji, sl. 3.7, kada je ispunjen uvjet Fr#0, ilo =0. (27) Buduéi da je w ovom slucaju glavni moment jednak nuli, sustav se svodi na Jednu silu, tj na glavni vektor (rezultanta u redukeijskoj tozki) koji je ujedno rezultanta sustava. U ovom je, dakle, siuéaju pojam reaultante jednak pojmu glavnog vektora, odnosno glavni vektor predstavlja rezultantu sustava sila, Prostos . Sustay sila svodi se na rezultantu (jednu redul si sustay proizvoljnih Fysgioni vekor=tendtanta ~ a 5 He Sli 2.7, Susta ikcijsku tozku. vodi se na jednu sly (rezultsntu) u redukejskoj tooki 85 ) koja ne prolazi kroz ovo je sluéaj svodenja sustava sila na jednu silu. Ta je sila rezultanta koja je jjednaka glavnom vektoru, ali ne prolaai kroz redukeijsku tozku. Ovakav se sluéaj javlja kad su, sl. 3.8, pri redukeiji sustava sila u redukeijsku totku, glavni vektor daje: Fa#0, Mo #0 cos0= 90° + Ft Mo Slika 9.8, Sustay sla svodi se na jodnu sla (resultantu) koja ne prolazi kroz ‘edubeijaku tozkur - Javni moment medusobno okomiti, tj. kada je: Ispunjenje uvjeta danog izrazom (3.28), uzimajuéi u obsir izraze (3.25) i (3.26), FreMz + FayMy + FreM, =0 08 aR cos ay + C08 AR cos By + COS yx COS 7M = 0 } (3.29)86 : PROSTORNI SUSTAV SILA Prostomt sua proavolih la a D, Sustay sila svadi so na spreg a Ovakav sluéaj postoji, sl. 3.9, kada je: central Be Mo #0 (6.30) a es 1 ~ 1O- * o é ® Sika 3.9. Sustav sila svodi se na spreg Buduéi da je glavni vektor jednak nuli, to je Mo = Mo, = Mo, = const. E, Sustay sila svodi se na dinamu ¢ija os prolazi kroz redukeijsku toad Ovo je specijalan slucaj torzera kod kojeg su glavni vektor i glavni moment, razligti od nule i Kolinearni, tj.: Fu#0, Mo#0, — Fallto (3.31) Ovakay je sluéaj sustava prikazan na sl. 3.10, ‘lika 3.10, Dinan cija 0s prota kroz redukcijsku todku Prostomni se sustay sila u ovom sluéaju svodi na dinamu ili dinamigki vijak. Dinama je sustav koji dine glavni vektor i glavni moment koji su kolinearni. Pravac 1a Kojemu leée glavni vektor i glavni moment naziva se os diname ili centralna os prostornog sustava sila. Pod djelovanjem ovakvoga sustava sila nastupila bi translacija na praveu iw smjeru sile, a uz rotaciju oko toga pravea, Takvo kretanje obavlja vijak u odnosu Slika 3.11, Minoan sl na nepomignu maticu.On se giba translatorno i rotira oko aksijalne osi. Dinama se mote svesti na dvije mimoilazne sile, kako je to prikazano na sl. 3.11 Ako glavnii moment io predstavimo spregom sila (Fi, F4) koji ledi u ravnini (R) na koju je centralna os okomita, tada glavni vektor Fp i silu Fy mozemo zbrojiti pa dobijemo dvije mimoilazne sile (F, u ravnini R, a kroz toéku O; i Fy koja je abroj sila Fp i Fy u tozki O). F. Sustay sila se svodi na dinamu éija os ne prolazi kroz » tosku Ovaj je sluzaj takoder poseban sluéaj torzera Koji je premjesten iz totke Ou novi polodaj C, sl. 3.12. Polazimo od shuéaja det ikeijsku iranog izrazom (3.17), tj. od: Fr # 0, Mo ¢ 0,0 #0, nt Glavni moment Mo rastavljamo na dvije komponente. Jedna je komponenta na pravett glavnog vektora, a druga je komponenta okomita na glavni vektor. ‘Tako je: Mo = Mo-+ thy : | (32) Prema si. 3.12, intenziteti momenata Mc i My jesu: . Mc = Mo cos “ . (3.33) My = Mo sino Odaberimo polozaj toeke C na sljedeéi nadin Glavni vektor Fg ledi u ravnini sprega My, tj. u ravnini (Ra), pa, ako uzmemo da je krak sprega sila momenta My My Fr’ tada se sile Fr u tozki © ponistavaju, a ostaje samo sila Fg paralelno pomaknuta, za ec = h. Buduéi da je spreg momenta Mc u ravnini (Ry) moguée slobodno pomicati, mozemo njihov vektor dovesti na pravac glavnog vektora. he (3.34)58 PROSTORNI SUSTAY SILA, Slika 8.12. Dinama éija os ne prolazi kroz redukcijsku tozku Na taj naéin dobili smo dinamu éija os ne prolazi kroz redukeijsku toéku O, veé je u odnosu na nju paralelno pomaknuta 2a udaljenost (krak) definiranu izrazom, (3.34). Dobiveni se sustav Fp, Mc mode razmatrati kao rezultat redukcije sustava, sila u tozku C koja lezi na centralnoj osi pa je onda moment diname Mc jednak ‘slavnom momentu sustava sila za tozkuC. > 3.3.2. Jednadzba centralne osi prostornog sustava sila Vidjeli smo da se u opéem sluzaju prostorni sustav sila svodi na torzer, tj. na sustav koji Zine glavni vektor i glavni moment. U specijalnom sluéaju ova se kombinacija, ‘mote svesti na dinamu éija os prolazi ili ne prolasi redukeijskorn totkom O. Nosaé Kolinoarnihyvektora, tj. glavnog vektora Fig i momenta diname Ao, nativa se os diname ii centralna os prostornog sustava sila Moment dinane Mie glavni je vektor kada os diname protasi kroz redukeijsku totku , odnosno, ako centralna os prolazi tockom C koja je pomaknnta u odnost na redukcijsku toéku O, tada je Mc glavni vektor za totku C. Nast. 3.12 vidi se da centralna os probada ravninu sprega diname Nic u totki C iji je radijus vektor gc, a éija je apsolutna vrijednost h. Prostomi sustav proitvotnih sila 89 Prema izrazu (3.32), dobivamo: Mo = Mo + My Buduéi da je: Mn = Gc x Bp, (3.35) izraz (3.32) moge se pisati u obliku: Mo = Nic + (Ge. Fr) (3.36) Izraz u uglatim zagradama oznaéava vektorski produkt, tj (@o, Fr] = de x Fe ‘Toéka C je totka probodista centralne osi s ravninom sprega diname, Ta tozka ‘se naziva Hamiltonov centar, Ako izraz (3.36) vektorski pomnozimo s glavnim vektorom Fx, dobivamo: (Fn Min) = (Fes [cs Fal) - (3.37) Razvijanjem dvostrukog vektorskog produkta na desnoj strani izraza (3.37) i, wzimajuéi u obzir da su vektori ge i Fe medusobno okomiti, sto se izrazava skalarnim produktom: (é, Fr) =0 (3:38) dobivamo: ti : (3.39) ‘Ako wu izraz (: (40) Buduéi da su vektori Fz i Mc kolinearni, uvjet se kolinearnosti izrazava vektorskim produktom: (Fr, Me] 0 (341) Na osnovi izraza (3.40) dobivamo: (Fn, Mo) _ Fax Mo 7 i (3.42) be.PROSTORNI SUSTAY SILA, Na taj nagin izrar (3.39) odnosno (3.42) definiraju radijus vektor Hamiltonova contra, Proizvoljna tozka B na ceutralnoj osi, sl. 3.12, odredena je vektorom polozaja U skladu s izrazom (3.36), moment za toku B iznos: Mc = Mo ~ (6, Fal, (3.43) Jer je Mic konstantan za sve totke centralne osi. Ako izraz (3.43) vektorski pomnodimo s glavnim vektorom (analogno kao prije itrae 3.36), urimajuéi w obzir uvjet kolinearnosti (3.41), dobivame (Fr Mo] ~ [Fnol@, Fl] = 0 (aaa Razvojem izraza (3.44) dobivame: (Fe, Mo] — FRo+ (Fr Fn =0, j= sol , ( 7 et (3-45) Prvi lan na desnoj strani irara (3.45) je vektor pooja (caus vektr) Hamitonovog cenra kako Jeo deinirano faracom (342), drug la je salar pomnozen glavuim vektorom. Na osnovi toga izraz (3.45) mozemo pisati @= Ge +AFe (3.46) U razvijenom obliku, izraz (3.46) je: att uit 2k = ect yoy + sck + M Fret + FryS+ Frek) (3.47) Projekcijom ovog iraza na koordinatne osi dobivamo: MBps = 2 = 20 AFry = ¥— ue (3.48) Fas = - 2 Rjedenjem ovog sustava algebarskih jednadzbi po A, dobivamo jednadibu con- tralne osi prostornog sustava sila: ~#e _ynue _ F723 Pre Fry Free (3.49) Prosto sustev proizvolnih sila ov Inraz (3.49) jednadéba je pravea koji prolazi kroz jednu stalnu tozku ~ Mami tonov centar C. Skalar \ pokazuje klizanje tozke B po centralnoj osi. Hamiltonov centar C jest ona stalna toéka na centralnoj osi za koju je Mizanje Jednako nuli Centratna os prostornog sustava sila definira se jo8 i kao nosaé glavnog vektora 2a koji glavni moment ima najmanju vrijednost V izrazu (3.49) ze, yo, zc su koordinate Hamiltonova centea koje su, buduéi da se izraz. (3.42) mote pisati u obliku: Fp, th roy 6 jo = FrvMfo} 1 i de = netted = Ene Fy Hine (3.50) e ‘R|M. My M, definirane iarazima: eo = Prue = Fas My = ee FasMe ~ FneMs FE (3.51) Fhe My — Fry Me aoe 3.3.3. Uvjeti ravnoteze prostornog sustava | proizvoljnih sila Buduéi da se u opéem sluéaju prostorni sustay sila pri redukeiji na proievol totku O svodi na glavni vektor i glavni moment (torzer), ovaj ée sustav sila biti u ravnotedi kada glavni vektor Fy i glavni moment Mfo budu jednaki nuli, ime & biti ponistene sve moguénosti gibanja tijela, tj. bit ée ponisteni svi stupnjevi slobode gibanja. * Uvjeti ravnotede glase: Aad mms2 : PROSTORNI SUSTAY SILA Ovome odgovaraju skalarne jednadabe: Pas = Fie = Xi Pry = Fy = Fre = OP = De = YD Mie = Dut - 4%) = 0 DM, = My = WeiXs ~ 261) = SOM. = Me = Dei - wx) =0 (3.52) 3.4. Prostorni sustav paralelnih sila. Ravnoteza Prostorni sustav paralelnih sila gine sile kojih pravei djelovanja prolaze kroz razlitite tozke tijela, a paralelni su s jednom od koordinatnih osi Uvjeti ravnotege, ako su pravei paralelni, na primjer, s osi 2, glase: DR=0 YM =0 (3.53) m=o nata koja predstavlja algebarski zbroj momenata za koordinatau 0, nema jednadibe za os s kojom su sile paralelne. Momentno pravilo (Varignonov teo stay sila 93 3.5. Momentno pravilo (Varignonov teorem) za prostorni sustav sila 1. Prostorni sustav konkurentnih sila Neka je tozka O tozka kroz koju prolaze pravei djelovanja prostornih sila ', Fay... Fa. Rezultanta tog sustava sila ima za tozku O; moment: (3.54) gdje je # = O70 vektor polofaja hvatiita rezultante Fr. Inraz (3.54) mozemo pisati na natin: MSC =F x (Ft Ft. thax Atix Pt. tix Py = = Mb + MES +. tbs, ili opéenito: wigs = om (3.55) Moment rezultante prostornog sustava konkurentnih sila za neku toéku jednak je vektorskom (geomnetrijskom) zbroju momenta njezinil korn toeku, Ovdje ne vrijedi algebarski zbroj kao u ravn kolinearni Uzmemo li u razmatranje, na primjer os z, tada je prema izrazu (3.16): ME® = yFre — =F ry a buduéi da je: Fre= SOF, Fry = OP y, Dore - 2 he = MP (3.56) Moment rezultante za os prostornog sustava konkurentnih sila jednak je algebarskome zbroju momenata njezinih komponenata za istu os. dobivamo: ME = 2. Prostorni sustav proizvoljnih sila Momentna pravila definirana izrazima (3.55) i (3.56) vrijede i 2a prostorni sustav proizvoljnih sila ako se on svodi na rezultantu (jednu silu). Kada se prostorni sustav sila svodi na spreg ili dinamu, prije spomenuta momentna pravila ne vrijede.ot PROSTORNI SUSTAV SILA 3.6. Statiéke invarijante prostornog sustava sila Stati sarijantama prostornog sustava sila nazivaju se one veligine toga sustava koje ostaju nepromijenjene pri promjeni redukeijske totke, je vektor prva staticka invarijanta prostornog sustava si M=DA, pa njegova veligina, pravac i smjer ne ovise o izboru redukeijske tocke. Skalarni produkt glavnog vektora i glavnog momenta druga je statizka invarijanta prostornog sustava sila. Na sl. 3.13 prikazani su glavni vektor i glavni moment u redukeijskoj tocki O {iu redukeiiskoj tocki Or. Slika 3.13. Un drugu statickui Moment fo, tenes: Skalari je produkt glavnoga vektora i momenta fo, Fp Mo, = Fr: Mo + Pa -(F% Pr) Buduéi da je drugi Slijedi da je: lan u vom izeazu mjeSoviti produkt, on je jednak nuli Fa: Mo, = Fa: tho (357) ‘Time je dokazana druga statiéka invarijanta. Staticke invarjante prostomog sustava sila we PRIMJER 3.1. Prikazani prostorni sustav sila, sl. 3.14 potrebno je reducirati uw tocku O te ‘odrediti: a) glavni vektor, b) glavni moment, c) kut torzera, d) polozaj Mamiltonova centra, e) jednadzbu centralne osi prostornog sustava sila 050g =2)3 co8By*-2is (023) Nd) (Garzl im) (00) oy (40.01 Sika 3.14. Us primer 22. Buduéi da je smjer sile Fs u pozitivnome smjeru osi z, to je: 3 Na osnovi izraza (3.18), izraza (3.19), iaraza (3.21) te iaraza (3.22) napravijena je tablica 3.1 3.1. Glavni vektor i glavni moment us primjer 3.1. ai |u| x ‘Miz | Miy | Miz afofo o [0 | ofolo ofo|o ol2|3 16 | 12 | -8 ol3fo o [0 [-2 L a6 [12 [ -4 M = 4v296 PROSTORNI SUSTAY SILA cos Br 087 = b) Glavni moment Intenzitet je glavnog momenta: M = 4/26 kNm. Kosinusi kutova vektora glavnog momenta iznose: cos ayy = SE cos Bar ©) Kut torzera Prema inrazu (3.25) ili (3.26), ila: FazMe + Fry My + FroMy Fa 59,34° cos 0 = cos 0 = 0,509, 4) Polozaj Hamiltonova centra Koordinate Hamiltonova centra mogu se odrediti, na primjer, s izrazom (3.50): ile Ene ™ My w= |e 4 Bi Me 100 J 16 257+ 35 Na taj natin jsu x2 24 Staticke invarijante prostomog sustava sila 7 e) Jednadzba centralne osi Prema izrazu (3.49), dobivamo: ~20 _ynve _zn20 Pre Za uvritene je podatke: 438 at 7 : a tjeSenjem dobivamo: 32 vez PRIMJER 3.2. Za prikazani sustay, sl. 3.15, i zadane podatke odrediti sile u stapovima. Slike 3.18. Us primer 3:2. Na osnovi statickih uyjeta ravnotede za ovaj sustav konkurentnih sila jest LDX=0 $1 c05660" cos 30° = Sy cos 60° cos30°; Sy = Sp=S. 2DY=0 25 cos 60? sin 30° + Sz cos 60° — Qsin 60° 3.DZ=0 2Sssin 60° — Q — Qcos60° — Sa sin 60" =os PROSTORNI SUSTAY SILA, Na osnovi navedeni jednadabi dobivame: : 29 $= =8= 72 <1 154N ‘ Va = 2 S52 -osrtew vi Graficko rjesenje prikazano je na sl. 3.16, a osniva se na Culmannovoj metodi. rave veliing| france ABD Slika 3.16. Graficko rjtenje uz primer 3.2, PRIMIER 33. Kolika mora biti sila Fy da bi se prikazani sustav sila, sl. 3.17, sveo na reaultantu? Sustay sila it ée sveden na rezultantu (jednu silu) kada bude zadovoljen uyjet dan izrazom (3.27) ili izrazom (3.28), tj.: Fr #0, Mo = Oili Fe 1 Mo ut Fr #0, Mo #0. Uvjet (3.27) ne moze biti zadovoljen jer je: M,=3MkNm, My =32kNm, —-M, = 24kNm, a preostaje uvjet (3.28) na osnovi kojeg dobivamo: FreMz + FryMy + FreM, = 0 9 Staticke invarjante prostornog sustava sla Fen zim) Slika 8.7. Us primjer 3.3. Na osnovi ove jednadabe pak dobivamo: 24Fs + 192 + 24F5 = 0. Odavde je: ARN Da bi se zadani sustav sila sveo na jednu silu (rezultantu), sila Fs mora imati intenzitet 4 kN i biti suprotna smjera od zadanog, PRIMJER 3.4. Odred ilu F, sl. 3.18, da bi se radani sustav sila sveo na spreg. can) CaKz}im), Slika 3.18. Ur primer 3.4 Da bi se sustav sila sveo na spreg, mora biti zadovoljen uyjet (3.30), t Fa=0, Mo#0.1 PROSTORNI USTAV SILA, Da bi glavni vektor bio jednak nuli, moraju i njegove komponente biti jednake nul, 4. L. Fre = Fie = OX =0 Fi + Fycos 45° — Fy cosag =0 a42v3. 2 °. Komponenta Fre jednaka je nuli. 2. Fry =D Ry = DY Pat Facos fy = 0 2 44605 Komponenta Fay jednaka je nul. 3. Fre =D Fs = DZ =0 Fycos 45° + Fycosy4— F = 0 ova. V2 1 22 SE OG 4-F=0 Da bi sila Fp, bila jednaka nuli, mora biti F=4kn Taraéunamo li, prema izrazima (3.22), vrijednosti komponenata glavnog momenta, dobivamo: M, -12kNm, My 8kNm, — M,=—4kNm, ‘odnosno glavni vektor Mo iznosi Mo = 4V14kNm PRIMJER 35 Koji uvjet mora biti zadovoljen da bi centralna os prikazanog sustava sila, sl 3.19, prolazila kroz koordinatni poéetak. ‘Ako centralna os protazi kroz koordinatni poéetak, tada Hamiltonov centar ima koordinate: oF ye = 2050 (a) ‘Statieke invarjante prostomog sustava sla 101 Da bi ovaj uvjet bio zadovoljen, a glavni vektor Fg razliit je od nule, to, prema iarazima (8.51), mora biti FryMz— FrsMy = FrsMz — FreMz = PreMy ~ Fry Mz ) Prema si. 3.19, dobivamo: Fre= Fy Mp = Free Fry= Fi, My=Fa-ap © Frs= Fa, Ma = Food Stoga, ako ove vrijednosti uvrstimo w izras (b), izlazi: Am Poa” Ree” Fb AB=AC*CBAD=C0*80-0 Slika 3.20. Uz primjor 3.6. ‘Slika 3.19. Uz primjer 3. PRIMJER 3.6. Duz rubova AB i CD pravilnog tetraedra, sl. 3.20, djeluju sile Fy i Fs. Duljina rubova tetraedra jest a. Odrediti koordinate z i y prodomne toéke centralne osi ovog, sustava s ravninom 2Oy. : Glavni vektor i njegove komponente jesu : wo Fre=—Freosa, cosa = So = Re ow 3 Fre =F 4 Fry=Fi, Fre=Fisina, — sine102 PROSTORNI SUSTAV SILA, OD= VoD’-cO", OD= sina ve 3 Fhe + Phy + Phe = FP +2 Fre = Fe Komponente glavnog momenta iznose: M, M, = -Frsine M, na, M, = “OFF + FA) avé FR = FreMy ~ Fry Mz = o Fe FR Ako u jednadabu centralne osi, definiranu irrazom (3.49): yrue 2 Fre Fry Pre uvrstimo z = 0, dobivamo: 1 avs 25 one — pe Frey 6 CHM) a hfs 2A+H PRIMJER 3.1 Horizontalna je ploa oblika istostranignoga trokuta stranice a, sl. 3.21, poduprta sa est stapova zglobno vezanih 2a nju. Odrediti sile u stapovima ako u raynini ploge djeluje spreg sila momenta M. ‘Statizke invarjante prostornog sustavs 103 a primer: SkeSepey)*Suc08@ Slika 3.21, Us primjer 3.7. Na osnovi stati¢kih uvjeta ravnotete slijedi: LDX=0 S408 « ¢08:30° 25Y Ss cos a + Sg cos asin 60° + 84 cosesin60=0 + S5= Sy 0 Slijedi da je: S43 Ss = So = 5. Ovakay zakljuéak mogao se donijeti i bez provedena dokaza, a na osnovi samog optereéenja i rasporeda stapova. Analogno je stoga: Si= = =5 3.0 M,=0 402ot PROSTORNI SUSTAV SILA, PRIMIER 38, Kyadratna je ploéa stranice a, sl. 3.22, zglobno poduprta sa Sest Stapova, a optereéena je silom F. Odrediti sile u stapovima, Slike 3.22. Us primjer 3.8 Pretpostavimo da su svi Stapovi tlaéno optereéeni. Na osnovi uvjeta ravnoteze slijedi: LOX=0 25 =0 v2 -5 2 54% 5 424s, 2 45,2 o Staticke invarjante prostoriog sustava, 105, bili pogresni. PRIMIER 3.9. Polukrudna je ploéa optereéena silom F, sl. 3.23, koja je u prikazanom polozaju drii u ravnotedi. Hvatite je sile na jednoj treéini opsega polukruine ploée mjereno od totke A. TeZina je ploée G. Lezajevi A i B su radijalni, Plota je prema ho- Fizontalnoj ravnini nagnuta pod kutem 30°, a sila F djeluje okomito na njezinu Na osnovi statikih uvjeta ravnoteie dobivamo: 1LDX=0 : Fast Fae — Psin 30° = 0 2DY=0 Fay = Foy (radijatni tezaj) 3.DZ=0 . Pa + Fae + Peos30° —G=0 4M, (Faz — Far + Feos 30° «cos 60° = 0 UMy = GE cood0? — F-rsin6o? = 0106 PROSTORNI SUSTAY SILA Satie Ivan prostormog stare vor ‘brajanjem ovih dviu jednadébi dobivamo 2) ov 2a = (1-4) - a(t wa) & Pa. Fos PRIMJER 3.10. Sika 323. Ux primjer 89. Homogena tanka kvadratna plota, sl. 3.24, tetine G, mote se okretati oko osi AD. Ledaj B je radijalni, a letaj A radijalno akoijalni. Teret F koji plot dei eM, u ravnotednome stanju kada je ona otvorena za 80® prema horizontalng} ravnin, F sin30° -r cos 60° + Ir jednadabe (5) slijedi: Is jednadabi (1) i (6) ialazi: Fae + Fi Fas — Pre = Zbrajanjem ovih dviju jednadzbi dobivamo: odnosno: Ir jednadabi (3) i (4) pak dobivamo: Fas + Fos = G— Feos 30° Faz — Fas = —F c08 30° cos 60° = (Fas — Fas)r = 0 postavljen je iznad leéaja A na visini 2a. Odrediti potreban teret Fj reakcije Iedajeva. Sika 2.24 Us pring 3.10 Ia slike ina c A ' c= . tee fee (BY -98 eall cos 8 =108 . PROSTORNI SUSTAV SILA woe M4 saya ee aya yfi izkih uvjota ravnoteze slijedi: Na osnovi stat LEX =0 Fae + Fe — Fos isiny =0 2DY=0 Fay ~ F cos cosy =0. 3.0450 Fas + For -G+ Fin =0 4.0DM.=0 Fygsa Pain a+ Poosfcony-asing0~ 68 5. DM, =0 -F sin ha cos30° ~ Peos Asin a sin 30° + GF cos 30° = 6M. =0 Fea = 0 Na osnovi ovih jednadabi dobivamo: c Pae Fhe = Fay = Fas =0 PRIMJER 3.11 Homogena kvadratna ploéa stranice a i tezine G, sl. 3.25, vezana je radijalnim eéajem B i radijalno aksijalnim letajem A, au toki E slobodno je poduprta, U ravnini ploée djeluje spreg momenta G-a, Odrediti reakeije A, B, E. uvjeta ravnotete slijedi Fas =0 Fay + Fay — Five 608 60 Fart Fae + Fy sin 60° —G=0 Staticke invarjante prostomog sustava sila Fyg-4— G4 costo" =0 Fr -a— Five Foy 4 — Fig 5 £08 60° + M cos30° = Iz ovih jednadzbi dobivamo: v3 6 ¢ 2 Pay sino" 46 2 — ana? 1094. TEZISTE 4.1. Opéi naéin odredivanja polozaja tezista Materijalni sustav mode biti diskretan ili kontinuiran (neprekidan). Svaka je materijalna cestica tijela izlozena utjecaju Zemljine tete (sile teze), tj. na nju djeluje pri- vlagna sila. Zbog mali se dimenzija tijela u odnosu na Zeinlju moze smatrat te privlaene sile koje djeluju na éestice tijela praleine, vertikalne i usmjerene prema dolje te vezane u hvatistima tijela. Ta hvatista privlagnih sila nazivaju se te Rezultanta svih privlacnih sila koje djeluju na materijalne éestice naziva se tezina tijela i djeluje u tedistu tijela, Problem odredivanja tedista tijela svodi se dakle na odredivanje polozaja hvatigta rerultante paralelnih vertikalnih vezanih sila. ‘Tediste je tijela ona njegova totka koja pri bilo kojem polozaju tijels ostaje nepromijenjena, tj. ostaje hvatiste rezultante, odnomo tezine tijela. Na ovome se osniva analitiéki i sgraficki nagin odredivanja polotaja tezista. Bit je, dakle, u tome da se tijelo podijeli na odreden broj sastavnih dijelova éije tezine i polodaje njihovih hwatista (tezista) modemo lako odrediti, a zatim se polozaj hvatista rezultante (Ledista), tj, stedista veranih paralelnih sila, odreduje na natin: LG _ Lem DGin ee re Se Pri tome je: , : GSGi4Grt..4Gn= OG ors co) tedina tijela, a xi, ys i 24 koordinate su tedista (hvatista) pojedi in tedina. Ako je tijelo homogeno, tj. tezine pojedinih dijelova razimjerue su volumenima, tada mofemo pisati (4.2) ‘Ako je jedna dimenzija tijela mala u odnosu na druge vije, inozemo je zanemariti pa govorimo o povréini teZina koje po jedinici povréine iznosi [N/m], a koordinate tetista te povrsine odredujemo prema izrazima: = LAw ~ DAi qo Sor DA ae (43)2 TELISTE Pri tome je: A=Ai+Aa4 + An = OAV Ako se mogu zanemariti dvije dimenzije tijela, tada ono prelazi u liniju dja teZina po jedinici duljine iznosi [N/m], a koordinate tebista odreduju se prema inrazima: Shin LT os Eko, Ee ay Pri tome je: Lelytlate.tin =i Kada homogeno tijelo (povrsiny, liniju) ne mozemo podijeliti na konaéan broj volumena (povrfina, linija) poznatih veliéina, onda koordinate tedista odredujemo prema izrazima: fed aps frda ereAS , (45) Pri tome su 2, y,z koordinate tezista elementa volumena (povrsine, linije) Graficki natin odredivanja tetista osniva se na odredivanju poloéaja rezultante sustava veranih paralelnih sila s pomoéu plana sila i veritnog (lanéanog) poligona. im pojma teZista, potrebno je spomenuti i pojam sredista masa (ili centra inercije). Ako u izraze (4.1) uvrstimo da je G = m-g, tj. da je tetina produkt mase i ubrzanja Zemljine teze, tada na primjer koordinata xp glasi: pri Gemu je m = Sm, tj. masa materijalnog sustava jeduaka je algebarskome zbroju masa svih éestica tijela Kretanje materijalnog sustava, osim o silama koje na njega djeluju, ovisi i © ukupnoj masi tog sustava te o njezinu rasporedu. Raspored masa materijalnog sustava okarakteriziran je upravo sredistem masa ili centrom inercije. Vidljivo je da se tediste krutog tijela, odnosno neizmjenjivoga materijalnog sustava poklapa sa sredistemn masa sustava, ali ta dva pojma ipak nisu istovjetna. Odredivanje exist inka us Pojam je sredista masa Siri pojam od teZita, jer je tediste definirano samo sa tijelo koje se nalazi u polju djelovanja sile teie, a stediéte masa kao karakteristika rasporeda masa zadréava smisao 2a bilo koji materijalni sustav neovisno o tome kakve sile djeluju na njeg 4.2. Odredivanje tezista linija Kruéni luk Kruéni luk prikazan je na sl. 4.1, Odredivanje polotaja tezista osniva se na primjeni statigkog momenta, Sika 4.1. Kru luke Koordinata yr iznosi: webs fu aL dL=rdp, y=reosp y . ff reos pr dp (46)sreaste 4.3. Odredivanje tezista povrsina a) Trokut Polozaj tezista trokuta prikazan je na sl. 4.2. 205) eR 4 Y 4 beedn v $ la 7 hel 7 a ne}tnversey) "Ca [ee - = r » al Slika 4.2. Trokut Za slucaj na st. 4.2a, koordinata yp tefisla trokuta od njegovog vrha 3 iznosi A-yr Jose Luda (4.7) Odredivanye tei i us Za sluéaj trokuta prikazanog na sl. 4.2b, koordinata yr tedista trokuta iznosi af wreu- 5 -Fu-m) _ wom 1 wow mane B2! (qe BzB—n) Ys—ta t2y2 _ 2ye tus — ye — 2m 2 6 3us + Suo — yo — ys + 2u mettorpon tin vee (ntti) (48a) Analogno je: ara q(titeatea). (48b) b) Trapez Polodaj tedista trapeza prikazan je na sl. 4.3. be 8 a Slika 43. Trapes ! Grafitki se polotaj tei a trapeza, osim na nagin prikazan na sl. 4.3, moze odrediti 10 sistemu paralelnih sila, gdje umjesto vektora sile imamo vektore po- Aim + Ant Ait Ap Zab (4.9)ns . TeASTE ¢) Kruzni isjezak Polotaj tozista kru nog isjecka prikazan je na sl. 4.4, a koordinata yp iznosi: _ [yaa n (4.10) masta ve feage ‘Slike 44. Krudni isjetak Sika 4.5. Kran odsjeéak 2) Kru oda Kruini odsjetak prikazan je na sl. 4.5, a koordinata yp iznosi: 30 we lat (OAD: Ar ince p = Ere Kru i injetake: Ay = rq, y — Aun - Are A Ap Odredivanje testa povrdina ut Fsina cosa 5 reosa sin a cos Pein — 2° sinercos? a 33 via — Pisin cosa 2 , sina ~ sina(1— sin? a) 3° a-sinacsa 2) sinter 3 (4.1) Kruani vijenac prikazan je na sl. 4.6, a koordinata yp iznosi: Povriine su isjetaka: (4.12) a nego" Sika 4.8, Kruini viense Sitka 47. Parabolay? = 2p (orrinn prema os X) f) Parabola {1) parabola je prikazana na sl. 4.7, a koordinata iznosi v=V + we z=anis . ‘reaisTe, slijedi e Jie y= Povrsina parabole: va: = on, [vim As 5 vipet = vive (4.13) Odredivanietetitta povrtina 9 £2) parabola je prikazana na sl. 4.8, a koordinate tedista iznose: bl 4 lb yerpe be Sika 4.8, Parabola y? = 2pe (povstina Slika 4.0. Parabola y = 2ps? ‘prema osi Y) vr Dakle, koordinate tet (4.14) Za parabolu y = 2pz? koordinate tozita oznagene su na sl. 4.9.. TEZISTE Odredivanje tefiita tijela _ at g) Cetvrtina clipse . . cee Cetvetina elipse prikazana je na sl. 4.10, a koordinate te 4.4, Odredivanje tezista tijela wit a) Piramida Piramida je prikazana na sl, 4.11, a poloZaj je njezina teZiéta po visini: » 1 % Sita 430, Cetin pe Jednadaba elipse glasi; (4.15) Povréina éetvrtine elipse ianosi a= fuoe= [fo (0-3)s Uz supstitueiju: 2 = sint, dobivamo: Analogno se odredi i koordinata #7, pa konaéno dobivamo: logs 4a 4b wae, are [Vee acost t= ob [ Vi Bin? cost dt = (4.16) (4.17) Slika 4.11, Piramida Slika 4.12. Polukugla b) Polukugla Polukugla je prikazana na sl. 4.12, a polozaj je njezina tezista po visini, rau. najuéi od osnovice, ovaj12 ‘Tablica 4.1. edit: nie, ikov, tela Odredivanie tetita tela ‘Tablica 4.1. (nastaval) Teste 13 ine, lkoi,tjela vai ‘lk iavaz aa odredivanje tefista aviv slike inraz 2a odredivanje tfista Jeruani uk parabola “ (povrdina prema y osi) an] Pree & trokut ® ty a bates T= 3 arb Ierudni isjetake waite poco y= ape woke weds vet we, b Os ve krudni ousjecake kruani vijenae 2sina Wr parabola {povina prema x osi) a7 viramida t sr= SA od wha) slukugh Ms a polukugl (BX 2 sr = ZR (od osnoviee) ST . stoine 3 sy = Fh (od veha)14 . ‘renste Volumen je polukugle: , [sts [eras foe2ye (4.18) ©) Stotac Stotac je prikazan na sl. 4.13. Sika 4.13. Stozse Volumen stosca i polozaj tezista od vrha iznosi: ve fava [aca AL Pappus-Guldinovi teoremi as (4.19) 4.5. Pappus-Guldinovi teoremi Prvi teorem: Povréina koja se dobije rotacijom linije duljine L, sl. 4.14, oko osi koja s linijom edi u istoj ravnini, jednaka je umnosku duljine linije, kuta rotacije i udaljenosti tefita linije od osi rotacije, tj A=L-p-yr (4.20) teoren Drugi teorem: ‘Volumen tijela koji se dobije rotacijom povrsine A oko osi koja s povrsinom lei 1 istoj ravnini, sl. 4.15, jednak je umnosku te povrdine, kuta rotacije i udaljenosti tedista povrsine od osi rotacije, tj: VeA-g-yr (421)126 : ‘TEAISTE, Verte ramotete ut 4.6. Vrste ravnoteze Razlikujemo tri vrste ravnoteze: stabilnu, labilnu i indiferentnu, st. 4.16. f yO A stabina tobi Incterentoa Slika 4.16. Viste ravnoteze PRIMJER 4.1 Odrediti tediste homogene materijalne rotacijom te linije oko osi z za kut p = 360°. Analitigko odredivanje koordinata teJi8ta prikazano je u tabl. 4.2 esl 4.17, te povrdinu koja nastaje Sika 4.17. Ux primer 4. PRIMJER 4.2. ‘ablicn 4:2. Pootaj tet lini, primjer 41 Za prikazanu povrdinu, sl. 4.18, odtediti polozaj njezina tezista te volumen koji nastaje njenom rotacijom za kut 360° oko osi y Te [a [ie To Ton i wis rp 2ji1f2]elo U tabl. 4.3 dani su podaci za odredivanje koordinata tezista. 2 | 623 [4] & [ax] 8 ‘Tablica 4.3. Polotajtetifta povrtne, pimjer 4.2 of see] ee et Ta [alan > [An] | els = * rts [af [a 8 Koordinate su tezista: 2 [ate | 6 | —12% | 41st | 26.08 3] 20 | 6] m0 | 26 | 50 tr a -1s | 9 | ors [ies | 12.5 [io [20.206 165.8 482 " Koordinate su tedista: Povrsina koja nastaje rotacijom zadane linije oko osi z iznosi apa DAM 1958 5 6m AaL 2. TA > 2216- = Lda yp = 1392 2x 1,38 DAw _ 44.42 A= 120,69 m? wee 152mrensTe \ Sika 4.18, Us primjo 42. Volumen koji nastaje rotacijom zadane povrdine oko osi y ionosi VS A-2e- 2p = 20216-29567 v 0408 m* PRIMJER 4.3. Iz kvadrata stranice a, sl. 4.19, treba izrezati trokut visine h tako da preostala povrsina ima teZiéte u vrhu trokuta C. Koordi ta y Ledila iznosi: Odavde se dobiva: Veste ravnotede 129 ‘Slika 4.20. Us primjer 44 Slika 4.19, Us peimjer 43, Riesenje je: hn = $ (3 ~ V3). PRIMIER 44. Oidrediti volumen koji nastaje rotacjom prikazane povrdne sl 4.20, oko osi = Povrdine i njihova testa jesu: Povriina A; povréina je trokuta ABD i iznosi: Ar = 8 m?, a koordinata y: ttn owsne Ay anos x= 4m, Bat dajdnadba parable radovla totku B(4,4), to je vere > 4=pvi pk ‘Totka C ima koordinate: C(2, 2V3). Povrsina parabole OCB iznosi: daz [vde=2 | Vede= 3 V8, 3 dok je koordinata ys njezina tezista: Koordinata yp iznosi: Aum = Aave Ay~ Aaso : TEASTE, ‘Trazeni je volumen, dakle: VeAde-yp V = 4,228 -2n 1,576 V =41,88 m® PRIMJER 45, Stalak, sl. 4.21, oblika istostraniénoga trokuta stranice a = 40 cm, tedine stupa G = 120 N uévriéenog u tetistu osnovice, ima pokretni dio duljine 60 cm na kraju kojeg je ovjesen teret Q. Odrediti najveéu vrijednost @ kod koje ne¢e nastati ' prevrtanje. Ravnoteta stalka daje: 1.DZ=0 Fat Pat Fo=Q+G 20M, Fo 5 Fa $-Q-b=0 1 3.DM, Na osnovi ovoga slijedi: rr=F(Q+@-4Q Fo=FQ+a+2Q Fo 1 3(@+@) Da se stalak ne bi prevrnuo, reakeija F, mora biti veéa od nul 3 se+a>ko 26 es7e ‘Veate ravnotede 1 ar | —{.\— Slika 4.21. Us primjer 45. Slika 4.22. Ur primjor 46. PRIMJER 46. 30 KN. ‘Tegina je konstrukcije Na rezervoar, sl. 4.22, djeluje sila vjetra F . Kolika mora biti G = 120 KN. Faklor sigurnosti protiv prevrtanja iznosi fy rudaljenost 2. ‘Moment je prevrtanja: Mye = F 20m Moment stabilnosti iznos . oF Slijedi da je: PRIMJER 47 - Stoiac je s polukuglom, sl. 4.23, spojen tako da imaju zajedniéku osnovien polumjera R. Kolika mora biti visina h stoica pa da ovako sastavijeno tijelo, kada se bilo kojom svojom totkom na obodu kuglinog dijela oslanja na horizontalmu podlogu, bude u ravnotezi? Oba su tijela homogena i iz istog su materijala.we tes Slika 4.28. Us primjer 4.7 Zadnja totka na obodu kugle jest to¢ka O. Na osnovi statickog uvjeta ravnoteze inragenog sumom momenata za tosku O slijedi mM View = Veee _ Rr PRIMJER 438. _Kolika mora biti visina stoica koji treba isjedi iz valjka, sl. 4.24, pa da tako dobiveno tijelo bude u ravnotezi kada je poduprto u vrhu stosea? IM = He2R — ro b ri O28 aul fe Stn 424, Us pimje 48 Na osnovistatithog uvjeta ravnoteze 7 MY = 0 dobivame Vani + Var =0 Pr 2R-(R—h)+ AH By Br QR (R-W + Fh=0 BR? BRA+H =O hy 8R+ RVI eS Riesenje je: Ay = 2R(2— V2) = H(2- V9). 5. NOSACI Nosat je naziv za svako kruto tijelo vezano za nepokretnu ravninu i optereéeno silama. Postoje dvije globalne podjele nosaéa. Prema prvoj, nosati se dijele na: ~ ravninske i = prostomne, ovisno o tome da li os nosaéa i njegovo optereéenje leze u jednoj ili u vide ravnina, Prema drugoj podjeli, nosazi se dijele na: ~ reetkaste i ~ puine (gredne) nosaée, ovisno o tome da li vanjsko optereéenje na nosaé djeluje samo u njegovim évorovima ili pak i u drugim njegovin tozkama, U ovom dijelu prouéit éemo reéetkaste i pune (gredne) nosaée oslonjene na va oslonca, od kojih je jedan nepomiéan, a drugi pomian ili je nosaé na jednome kcraju upet, a na drugome slobodan. U svim ovim sluéajevima nosat je statie odreden. U'nauci o évrstoéi mogu se prouéavati i staticki neodredeni sustavi pa tako i statitki neodredeni nosati jer, uz uvjet ravnotede, postoji i uvjet kompatibilnesti deformacija, za razliku od statike gdje se prouéavaju samo staticki odredeni sustavi i statitki odredeni nosaéi. Postavljanje grednog nosaéa na dva oslonca je jedan nepomigan, a drugi pomigan, ima dobru praktiénu stranu jer ‘omoguéuje slobodno produljenje, odnosno skraéenje viakana nosaéa i zbog vanjskog optereéenja i zbog temperaturnog djelovanja. Ovo, medutim, u statici nema posebnu vatnost jer je tijelo promatramo kao kruto (nedeformabilno) pa postojanje pomignog i nepomiénog oslonca ima ulogu samo sa stajalista statitke odredenosti jer, u tom sluzaju, vanjske sile mozemo zamijeniti rezultantom (jednom silom) koju tada motemo rastaviti na dva poznata pravea. Prvi je pravac poznati pravac reakeije pomiénog oslonca, a drugi je pravac sada pravac reakcije nepomiénog oslonca koji se s rezultantom i praveem reakeije pomiénog oslonca mora sje¢i u isto} tozki 5.1. ReSetkasti nosaci Redetkastim se nosagem (ili resetkom) naziva struktura, odnosno konstrukeija, naginjena od pravocrtnih stapova medusobno spojenih u évorovima tako da oblikuju nepromjenljiv sustay. - Nagin spajanja atapova u évorove mote biti razlit, sl. 5.1 Osnovna je pretpostavka kod regetkastih nosaéa da su stapovi resetke opter samo aksijalnim silama, tj. vlaéno ili tlagno, zanemarujuéi pri tome vlastitu t Stapova i momente savijanja u Evorovima resctke. Za vanjske sile pretpostavija1, : NOsAGt Sika 5.1. Spoj stapova u dvoru se da djeluju uw evorovima regetke, ako je to drukéije, onda sile treba reducirati u évorove resetke. Na taj nagin momenti savijanja u évorovima postaju mali, a u razmatranjima koja provodimo u statici te momente potpuno zanemarujemo smatrajuéi Evorne veze zglobnima. U stvarnosti medutim velo je malo resetaka sa zglobnim évornim vezama. Resetka je lagana konstrukcija jer su popretne dimenzije stapova male u odnosu na njihovu duljinu. 5.1.1. Statiéka odredenost reSetkastih nosata Redetka je nepromjenljiv sustav ako je naéinjena od tapova spojenih tako da tine trokute. Nepromjenljivost resetke uvjetovana je ovisnoSéu izmedu broja stapova i broja évorova, Neka je s broj stapova a n broj évorova. Za resetku, sl. 5.2, moze se spomenuta ovisnost definirati ovako: Resethasti nosati 135 Stapovi 1,24 3 gine trokut ji su évorovi I, IT i IIT. Znaéi da su za ovaj prvi trokut potrebna tri stapa i tri évora. Za svaki iduéi évor (na primjer IV) potrebna su dva Stapa za formiranje trokuta, tj. za n— 3 évora potrebna su 2-(n— 3) Stapa Dodamo li ovorne prva tri stapa, tada je: #=342n—3)=2n-3 Resetke koje, dakle, ispunjavaju uyjet, s=2n-3 (6.1) stati¢ki su odredene. Za vrijednost: s>2n— (6.2) reSetka je statizki neodredena, a za vrijednost: s<2n (6.3) reietka je mehanizam i ne mote sluditi kao nosaé, 5.1.2. Graficko i analiticko odredivanje reakcija oslonaca PRIMJER 5.1. Na sl. 5.3 prikazana je reetka sa zadanim optere¢enjem. Oslonae A pomiéan je oslonac jer je vidljivo da je stap zglobno vezan za vertikalni zid, a buduéi da je on zglobno vezan i za reetku, mote preuteti i prenijeti samo aksijalnu silu, éto nati da reakcija moge imati samo pravac sile u Stapu 7. Reakcije oslonaca mogu se odrediti graficki i analititki. Reakcije ~ graficki postupak Buduéi da je u ovom sluéaju sila jedina vanjska sila, reakcije su Fy i Fy odredene graficki, sl. 5.3b, tako da je sila @ rastavijena napoznati pravac reakeije Fx i takoder poznati pravac sile Fy jer se on s reakcijom #, i silom @ mora sje¢i 1u jednoj totki. Drugi nagin grafickog odredivanja reakcija bio ki s pomoéu veriénog poligona kako je to takoder prikazano na sl. 5.3b, odnosno na sl. 5.3. Taj se nadin grafickog odredivanja reakcija oslonaca sastoji u sljedeéem: Odabere se proizvoljni pol P i povuku zrake 1 i 2. U planu polozaja zraka 1 povladi se kroz nepomigni oslonac (jer reakeija Fs prolazi samo tom tofkom) do pravea sile Q, a otuda zraka 2 do presjecita s praveem reakcije Fy. Tako dobivamoNosact ps h/ tem plan pote ‘al stew tapi (nema 9.5261 ‘ etm us woo [1 ]2[3[4]sfelr7le we] esl lester] fecfzo) wae Toa] fa a ven Sia $.3. Odredivanje reakeijaoslonaca (ue primer 6.1) vakljuénicu z koju vraéamo u plan sila, Reakcija Fa, zakljuénica = i zraka 2 jedan trokut, a zakljuénica 2, 2raka 1 i reakeija Fa drugi trokut. Reakcije ~ analiticki postupak Ouredivanje reakeija analiti ravnotede. Na taj naéin imamo: LOX=DR n putem osnovano je na statigkim uvjetima ~Phe + Foe = Pas = Pa 2DY=DK Foy=Q + Foy = 2kN 3. Me -Fy-44Q:4=0 Resethasti nosaéi 137 Fa =2kN Fe = 2KkN Na sl. 5.3¢ prikazan je Cremonin plan sila kojim su odredene unutrasnje sile 4 stapovima, a osniva se na zatvaranju poligona sila za svaki évor resetke. Tako dobivene vrijednosti unutrasnjih sila u stapovima takoder su dane brojéano na sl. 53. 5.1.3, Primjena metode Culmanna i Rittera PRIMJER 5.2. Za refetkasti nosaé prikazan na sl. §.4a odredene su reakeije grafickim postupkom, kako je to prikazano na sl. 5.4b, a Cremonin je plan sila prikazan na sl. 5.4d iz kojeg su i otitane vrijednosti unutrainjih sila. Prije opisana Culmannova metoda (Pogl. 2.6.3.) ovdje je primijenjena 2a kontrolu, odnosno odredivanje sila u presjeku a ~a, tj, w stapovima 2, 8 19 i prikazana je na sl. 5.dc Analitizkim se postupkom dobiju ove vrijednosti reakeija: 1DX=0 2DY=0 Fay + Fo —Fi~ Ph 3. DM =o Fp -8—Fi on 6+ Na osnovi ovih izraza slijedi Fae =212KN, Fay =4,06KN, = 2,06 kN Na osnovi Ritterove metode (pogl. 2.6.3.) moguée je takoder obaviti kontrol sila u Stapovima 2,819. Premasl. 54adobivamo: —* LOM =0 Sobh=Fi-a = Sy Sabr=FR-m + Se Sabe=Fh-as + Se ‘Vrijednosti a; odnosno 6, ogitavamo iz plana polozaja,138 Nosact Reiethaati nosat 139 5.1.4, Cremonin plan sila Nakon sto su odredene reakeije, moguce je odrediti i umutrainje sile u stapovima reSetke na osnovi zatvaranja poligona sila za svaki évor. Da se ne bi zatvarali oligoni sila posebno za svaki évor, éime se svaka sila crta dvaput jer jedan atap poveauje dva évora, erta se Cremonin plan sila. U Cremoninom planu sila svaka se sila crta samo jedanput. Zbog tog razloga potrebno je najprije zatvoriti poligon sila, kkoji dine vanjske aktivne i reaktivne sile tako da se sile nanose onim redom kako na njih nailazimo obilazeéi regetku u smjeru kretanja kazaljke na satu ili suprotno anjemu. Odredivanje unutrasnjih sila u stapovima resetke 8 pomoéu Cremonina plana sila bit é prikazano na trozglobnoj reetki koju jo nazivamo Gerberova reSetka. Kod nje su oba oslonca nepomina. Za Gerberovu resetku izraz (5.1) ne vrijedi jer ta redetka predstavlja dva nepromijenljiva sustava, odnosno dvije resetke, a izraz (5.1) vrijedi 2a svaku od njih posebno. Buduéi da je prije toga potrebno odrediti reakcije oslonaca, princip odredivanja reakeija prikazat ée se na osnovnom sluéaju trozglobnog nosaéa, sl. 5.5. PRIMJER 5.3. Vidjeti sliku 5.5 na ste. 140, PRIMJER 5A. Sp +28 Ky Sp = 28 KN Sy #25KN a 20kN Na istome principu dobivene su reakcije oslonaca za trozglobni resetkasti nosaé prikazan na sl. 5.6a. Cremonin plan sila prikazan je na sl. 5.6c. Cculmarnove metodo a Analiticki postupak na osnovi statickih uyjeta ravifotete daje ove vrijednosti Me stiy/tem 1) Nosaé u cjelini k LEX =0 Fas + Fox — Fy c0s45° + Fy 2DY=0 Fay + Fy — Fisin 45° — Fp =0 B.DMA = 0 Fay-6— Fy con 5-3 — Fy sin f5°-6 + Fy-2=0 sie v saporina b) Lijevi dio nosaga: z 7 apes £ . . 40X=0 Fae + Fos ~ Fi cos45" = 0 wok 28] [aol fas a 5.5Y Fay + Foy ~ Fisin 45? = 0 Wor Joslaelaelse} [az] [ee remerin plan ia * a 6.ME = 0 Fay-3— Fae-3—Fisinds?-3=0 Na osnovi ovih jednadzbi dobivamo: Fax = 041 KN, Fay = 3,24 KN, Foe wa Ritterove metode ea kontrol sila u atapovisns (we pe 0,58 KN, Fay = 2,59 KN, Fos = 2,418 KN, Foy = 0,41 kN.uo : Nosact Refetkasti nosati sil w apovima tap. 3] [2]s a we lak ia Ue 2B Ba) Fed yo By) | Slika 5.6. Gerberov refetha (wz primjer 5.4) Sika 6.5. Odvedivanje reakeija kod troxglobnog nosaés (us primer 5.3) .uae : Nosaci | PRIMIER 55. Na sl. 5.7 za pravokutnik optereéen kolinearnim silama na praveu dijagonale prikazan je Cremonin plan sila. “i. Cremenin plan sta » Sika 5.7, Us primier 5. PRIMJER 5.6. Na sl. 5.8 prikazana je reietka u obliku dvostrukog trokuta kao i Cremonin plan sila za taj sluéaj. Bs lan polotaja Cremarin pion sia ») Sika 5.8, Us primjer 5.6 PRIMJBR 3.1. Za statithi odreden resetkasti sustav, sl. 5.9, sl. 5.10, sl. 5.11, potrebno je odrediti sile u stapovima. Sustav ima éctiri ostonca, a u svakome su vrhu etverokuta po tri nepozna- nice. U ovom shiéaju primjenjujemo Hennebergovu metodu. Iz rjesenja je vidljiv postupak rada, Kod svake faze rada oéitamo vrijednosti sila, ‘Treéa, tj, zavréna faza Hennebergove metode, mote se uéiniti na dva nagina: ~ ertanjom zavrénog Cremoninog plana sila ~ analitigkim potupkom Ccremorin pion site Sika $.9. Us primer 5.7.1. faze (labaciti stap 4, premjestiti ga u polot 1, aii vanjskin optereéengem.)ate NosAcr Rodetiasti nosati Ms sme stew ‘Sho pets) | { ‘ zavttoi Cemonin plan sta est sh or Cremonin pan sta , Slika 6.10. Us primer 6.7. Uh, fara Sika 6.11. Us primer 5.7 1. fara (Raditi ber vanjskog opterecenja, a sa jedinignom silom u stapu 4, zadréati jos Stap 41.)146 . Nosaci Analiti¢ki postupak osniva se na sljedeéem: Sila u stapu 4 iznosi Sy HSK Sh, 4. sila stapu 4! jednaka je sil nastaloj vanjskim optereéenjem plus K puta uve¢ana sila u stapu 4’, nastala zbog jediniene sile u tom stapu. Stvarno je sila u stapu 4! jednaka nuli pa je sila u étapu 4 jednaka: Sh Ovdje 20 SQ, i Sf, osim vrijednosti, treba uvtstiti i predanak koji dobijemo iz Cremoninog plana, odnosno tablice vrijednosti sila. Na isti ovaj natin, moze se sila u bilo kojem drugom stapu, 5.2. Gredni nosaéi Proutit éemo ravninske statighi odredene i statitki opteredene gredne nosaze, nosaéi kod kojih postoje razlicita optereéenja veemenski nepromjenljiva, a ‘mogu djelovatiu razligitim totkama nosaéa w ravnini x kojoj lef i njegova uzduéna 5, a oslonjeni su na dva ostonca, od Koji je jedan nepomigan, a drugi pomi¢an. Uadludnu os nosaéa obiljezavat éemo slovom = te tako zadréatiisti princip o2 naka kao u nauci o évrstoéi. Moment savijanja u nekom presjeku grede z obiljezavat, éemo sa Mg jer je to moment rotacije oko osi x. Ako budemo ratunali momente savijanja u vise presjeka grede, (. u presjeku 21,22 itd. ili u presjeku 1, 2itd., te momente savijanja cbiljezavat éemo s My, Mz itd., a podrazumijevat éemo da se radi o moment savijanja po duljini grede, tj. po osi =, a to je moment rotacije oko 5.2.1, Oslonci i unutrasnje veze Oslonac grednog nosaéa moze biti nepomizan, pomiéan ili u obliku ukljestenja, a jedan dio nosaéa mode biti s drugim dijelom spojen kruto ili zglobno, sl. 5.12. Veze tijela s podlogom obradene su u poglavlju 1.3. Ged nosadi ad b} pomigen oslenae “es 2 6) ukjestenie 41 Gerberoy api Sia $.12, Oslonci i Gerberow aglob 5.2.2. Tipovi grednih nosaca ' Gredni demo nosaé ertati jednom punom ertom, a njegove oslonce pojednostaynju- Jjemo, kako je veé prikazano na sl. 5.12. Tipovi grednih nosaéa prikazani su na sl. 5.13. 5.2.3. Vrste opterecenja grednih nosata, Razmatrat éemo samo statiéka optereéenja, tj. vremenski nepromjenljiva optere- éenja. Opterecenja nosaéa mogu biti: koncentrirane sile (vertikalne, horizontalne i kose, a djeluju na vrlo malom dijelu duljine nosata), kontinuirana optereéenja (rasporedena po cijeloj ili na odredenoj duljini nosaéa, a po intenzitetu moguve Nosact red nosnét ua . 5 ( Bo, 4 2 e a serena sta entra lerstanne ateetore bina sre area» preputa 2 " a or ® ‘ ‘ i seam a 4 a “ 32 2 ° fn & a oes rontinirong_tnrna semrivo _‘entnon pa di pameso yea § dro prepusta tonsa opterden woatosl Bisley ° 2 le 4 of. Sm Ld pow oprtea ea wowoe gris 3 ° ls "G ‘ 5 om ction tre bin oat o ; Slika 5.13. Tipovi grednih nosasa 14 toj duljini nosaéa biti konstantna, linearno promjenijiva ili drukéije prom- jenljiva w funkeiji duljine nosaéa), aatim spreg savijanja ili razliite kombinacije {ih optereéenja. Kontinuirana optereéenja djeluju na nosaé po odredeno} liniji pa ih jo8 nazivamo linijskim optereéenjima. Njihova je osnovna karakteristika inten- ritet, koji se mjeri optereéenjem po metru duljine (KN/m) pase jo naziva spe Tinijsko optereéenje i obiljeZava se 8 Vrste opteroéenja grednih nosaga prikazane su na sl. 5.14 a a e ™ a el C4 fa ca . wae 7m soreg sila ombinacin opterecena. e 0 mm etiouirane ear promjenivo opteredenje ( opeznol a Sika 5.14. Viste optereéenja grednih nosaca 5.2.4. Veza izmedu momenta savijanja, popreéne sile i specificnoga linijskog optereéenja Nosaé je kao cjelina opteregen sustavorn aklivnih i sustavom reaktivnih sila koje zajedno éine uravnotezeni sustav sila. Neka je nosaé, sl. 5.15a, pod utjecajem vanjskih aktivaih i reaktivnih sila uu ravnotedi. Presijedemo li taj nosaé na dva dijela i II. dio odstranimo, tada I dio takoder mora ostati u ravnotedi. Da bi I. dio dstao u ravnotedi, moraju se na presjeénoj ravnini pojaviti odgovarajuée unutranje sile. Ravnotetu I. dijela mofemo u tom smislu promateati na dva naéina: sa stajalista statike (kruto tijelo) ili sa stajalista evrstoée (évrsto deformabilno tijelo). Unutrasnje sile koje se pojavljuju u presjeku moraju dati rezultantu i po praveu i po intenzitetu jednaku150, Nosacl rezultanti vanjskih sila promatranog dijela, ali suprotna smjera, Ovakay nagin inter- pretiranja ravnoteze pripada nauci 0 évrsto¢i. Vidljivo je, medutim, da je spomenn- ta rezultanta unutragnjih sila po praveu, smijeru i veliginijednaka rezultanti vanjskib sila odbazenog Il. dijela, Ovo objasnjenje pripada podrugju statike. U ovom slueaju, reaultanta se dobije redukcijom svih sila odstranjenog dijela na teziste promatranog presjeka, sl. 5.15b. Rezultanta unutrasnjih sila sastoji se od glavnog vektora Fe | slavnog momenta M. Glavni se vektor mote rastaviti na popreénu (transverzalnu) silu Qy koju éemo u stat (uaduénu, normaly) silu N. Moment M na gredu jest moment savijanja koji savija gredu u ravnini yz, tj. ima rotacijsko djelovanje oko osi 2 i jednostavno oznatavati s Q, bez indeksa, i aksijalnu e Slika 5.15. Ravnoteda n 68 u jen i ravnoteta njegovog I. dijela Primjer ovakva razmatranja ravnotede uz brojéane veligine prikazan je na sl. 5.16. Jo -tot o2tmn Sika 5.16. Redokeija sila na presiek n-n _, [# sl. 5.16 vidljivo je da je greda pod djelovanjem vanjskih aktivnih sila Fy iF, te reaktivnih sila Fa i fp u ravnotedi. Redukeijom svih sila lijevo i desno Gredni nosnd 151 od presjeka n-n na teitte T toga presjeka vidljvo je da su popreéne sile Q* iQ! jednake,aisto to vrijed i za momente Ie svega ovoga islazi da je moment savianja u nekom presicku nosaéa jedhak throju momenata svih sila lijevo ili desno od toga presjeka. To isto vrei za popreénw sila @, odnosno aksijaina silt Konvencija predanaka momenta savijanja, popreéne ii uzdune sil, prikazana jena sh 5.17 ke a ‘Slika 5.17. Konvenciia predunaka M, Q,. ‘Moment savijanja u nekom presjeku nosaéa, pozitivan je ako savija gredu u ‘odnosti na promatrani presjek tako da ona “drdi vodu". + 1. Popreéna je sila u nekom presjeku nosaéa pozitivna ako, zarotirana za 90° suprotno smjeru kretanja kazaljke na satu, na taj presjek djeluje vlacno, Aksijalna je sila pozitivna ako na promatrani presjek djeluje viaéno. Da bismo uspostavili veru izmedu momenta savijanja M, popreéne sile Qi specifiénoga lnijskog opteregenja q, izdvojit éemo iz grede, sh 5.18a, jedan njezin dio infinitezimalne duljine dz, s. 5.18b. Silai moment u toéki C, odnosno D, redukeiiske ss veligine dobivene redukeijom svih sila lijevo od presjeka n-n, odnosno desno od presjeka m-m, na te presjeke tj. dobiveni su glavni vektor Qy i glavni moment Mz ‘odnosno glavni vektor Qy + dQy i glavi moment Mz %+dMz kao utjecaj odbagenih dijelova lijevo i desno na isjezeni dio grede duljine dz. Iz al. 5.16 vidjeli smo da su moment savijanja i popreéna sila u jednome presjeku rede isti slijeve ili desne strane. Oéito je da se i moment. savijanja.i popreéna sila, u opéem sluéaju mijenjaju po duljini grede. Otuda i postoji razlika uw momentu152 : NOSACI aysday Sika 6.18, Ravnoteta elementa grede savijanja i u popreénoj sili w presjeku n-n (totka C) i presjeku m-m (totka D). Postavimo li jednadabe statigke ravnoteze 2a presiek m-m (toeka D), dobivamo: LDY=0 Qy —4-dz ~ (Qy + 4Qy) ie a (64) Na presjeku grede n-n, udaljenom za z od oslonca A, kontinuirano je optereéenje a: i smatramo da je ono konstantno na duljini dz, 2. DMP = Me-+Qy dz ~gu-de SE — (Me + 4M ee wy (5.5) a iaraaa (5.4) izlazi da je prva derivacija popretne sile u bilo kojem presjeku nosaéa po apscisi z (tj. po duljini nosaéa) jednaka specifiénom (linijskom) optereéenju u tom presjeku, uzeto s negativnim predznakom, _Specifiéno opterecenje q karakteristika je kontinuiran nosaéa, a intenzitet mu je, na primjer, kN/m (FL~?). ‘Zvog, promjene popreéne sile po duljini grede, njezin je prirast dQy pripi- san desnoj strani, tj. popreéuoj sili u presjeku D. ‘Taj je prirast upravo jednak umnosku speciienog opteregenja i dune, tj. Qy = aed2 i usnjeren kao i speciiéno opteregenje, Buduéi da u prosjeku m-1n (tozka D) mora biti Qj = Qf, otuda ialazi negativni predznak u izrazu (5.4) jer od manje vrijednosti odbijamo veéu vrijednost. optereéenja po metru Na osnovi izraza (5.5), dobivamo da je prva derivacija momenta savijanja u nekom presjeku po apseisi = (tj, po duljini nosaéa) jednaka’popretnoj sili u tom presjeku. Gredni nosadt 153 ‘Uvodenjem izraza (5.5) u izraz (5.4) slijedi eM, aes (5.6) de! tj. druga derivacija momenta savijanja po apscisi > (po duljini nosata) u nekom presjeku nosaga, jednaka je specifiénom optereéenju u tom presjeku, uzeto s nega tivnim predznakom. Na osnovi izraza (5.4) i (5.5) moguée je nacrtati dijagrame momenata savi- poprenih sla xa zadani noeat. Korstti eo poznatim svojlvina derivacija funkcije, mozemo zakljuéiti sljedeée: dM, 9) Qy = FE > 0 Met, tj. ako je popresna sila u nekom presjeku veca od nule, moment savijanja raste. ¥) y= ME <0 me, 4, ako je popretna sila u nekom presjeku nosaéa manja od mule, onda se moment savijanja na tom dijelu raspona nosaéa smanjuje, ili: )Q= ae = 0 — Mg ima ekstremnu vrijednost, 1), ako popreéna sila na nekom presjeku nosaéa prolazi kroz nulu (inijenja predznak), onda moment savijanja u tom presjeku ima ckstremnu vrijednost. 5.2.5. Obiéna greda PRIMJER 58. Za nosaé zadan na sl. 5.19 odrediti reakeije oslona D(W). Kod grednih je nosaéa uobiéajeno da se positivni momenti savijanja nanose ispod horizontalne linije, a negativni izmad te linije, dok se poritivne vrijednosti popteénih sila ertaju iznad, a negativne ispod horizontalne linje. Za aksijalnu se silu poritivne odnosno negativne vrijednosti nanose po voljiiznad il ispod linije. Reakeije ~ analiti¢ki Na osnovi statigkih uvjeta ravnotede dobivamo 1Dz=0 . jagrame; D(Mr), D(Q), Faz = Pacosd5* 2Dy=0 Fay + Fo By ~ Posin 5Nosact py ey qe | [gem etme fals fe tw cr) Hye uai/tem bm “ My, enm/osem | eNO ota y a ” Slika 6.19. Ux primjer 5.8. Gredni nora 15 3. DMf = Pa -5 = Fysind?-4—Fy2=0 Fay = 344 KN Fa = [FR + FR, =4kN My = Mer = Fay -2=6,84kNm, Momenti savijanja iznose: Mz = Fy 1 =3,60kNm = Fay -4— Fy -2 PRIMJER 5.9. 2a nosat zadan prema sl. 5.20 odrediti reakeije oslonaea i dijagrame: D(Mr), DQ), DLN) Reakeije ~ analitici 1DZ=0 Pas—Freosd5’=0 9 Fa, = 3,535 kN 2DY=0 Fay + Pat Fa — Fisin ds? = 0 Fa 6+ Fy-4— Fysin45®.2=0 Fay = 2,025 kN Momenti savijanja 05 kNm = Mynsx My = Fo 2= 1,02kNin = Pay -4— Fi sind5*-2 Momenti savijanja My i Mz momenti su savijanja po duljini nosaéa u presjecima 21 { 22, odnosno u presjecima 1 i 2, ali su oni zapravo momenti za os 2, tj. My = Myr = Maer), My = Mer = Me(e2)156 : NosACI Gredni nosaci 1st Mc tm/tem Nal. 5.21a prikazana je greda s konstantnim, anal. 5.21b greda s trokutastin im kontinuiranim optereéenjem te njihovi odgovarajuéi dijagrami D(Mr) i D(Q). am | am | am he reokoje- rath ge tte & 1M! Mag Ne | ° » ia "i Slika §,21. Obiéna greda optereéena konstantnim j trokutastim kontinuiranim optereéenjem Us sl. 5.214 vrijedi: i LEY=0 | 2EMp=0 | ow) | 1 ysTRN/ tem 5 | Fy fies «3.59540 l _| | Uz sl. 5.21b vrijedi: LEY=0 Sika 8.20, Us primjer 59. : Pat fe=0, Q=% Bo ‘Te momente u presjecima 21, #2 itd., kako je veé reéeno, obiljegavat éemo s 2 DMs =0 My, Mo itd. ili, ako se radi o jednom presjcku, 8 Mz jer se vektor toga momenta | 2 nalazi na osi 2 prema je to u presjeku 2 moment savijanja 2a nosaz Pyl-Qegses NOS AGT Ms PRIMJER 5.10. Za nosaé zadan na sl. 5.22 odrediti reakcije ostonaca i dijagrame D(Mr), D(Q). lav \ « Mysim/em fog q 1 accu reokcije ~oratigki eB Mp = 3eN/tem ” aie Mau sete Hetem Tova wisest Masl0kN/2em sie Gredn nosadi 159 Sila koja pripada kontinuiranom opteregenju, u ovom sluéaju konstantnome jskom optereéenju, postavlja se u tediste povrsine kojim je prikazano optereéenje. Qi=q-1=4kN = Q2=Qs 2 AN 2 ask ream 4222604, : (iq? =2:1 a’ =133 48 90-1 sani fy Cae). 1 905 4N ot Q=Le = 0,67 kN 8 kN Reakeije ~ analiticki: LDYs0 Fray + Fa-Qa-Q =0 2 OME * Fo-6-Qe-15-Qu-4=0 Fy=TKN, Fay = Fa= KN Prema istazu (5.5), dobivamo: Buduéi da je na sl. 5.22 sve ertano u mjerilu, moment je savijanja u proizvoljnome presjeku I, moguée dobiti na sljedeéi naéin: Mz = ¥- Mon, (5.7)160 Nosact Mey = Ma + Mp. 6.8) Dimenzionalna jednadiba izgleda ovako: kNin _m_ kN PRIMJER 5.11 Za nosaé aadan na sl. 5.23 odrediti reakeije oslonaca i dijagrame D(Mp) i D(Q). Fetin etm tom eeu im, 4 sek gti rn ~ R Le 4 Mest tom LL Maye 540 cm P OM Sk, NG we ° Te ||| foo lo Mar 2e/tem Fpea.auny 8, F610 Ir} | sem | / I 01 tm Bi ® Mogae HME Me Sern em AU os My) 5m fom om Slika 5.23. Ur primer 5.11 Gredai nosadi set Reakeije ~ analiticki LDY=0 Bayt Fo-Q-F=0, Q=q-1=6kN 2 DM =o Fo 5-Q-15-F Fa = 3,4 EN Fay = Fa = 66KN. PRIMJER 5.12. Za nosat zadan na sl. 5.24 odrediti reakeije oslonaca i dijagrame: D(Mr) i D(Q). wn Metaten so @E 1m) sussm, | Moth tem “43 din Meaktim all *| aye tenine in oaks gratin In Mp =14N/iem af en, & 4 y & own ‘Slika 8.24. Us primer $.12 Reakcije ~ analiti LyDy=0 FaytPo=0 0 + Fay=Fa= Fo163 wet Nosaci red noni 2. Mf = Fg-4=M => Fy =1kN, Fx = —1KN Za graficko odredivanje reakcija moment zamijenimo spregom sila. Odaberemo li ira spre nila ako da je 2a = 2rm, onda Je ile apreg silk F jednaka: = Moony oot 2 ; 4 as 5.2.6. Konzola h fll | seem PRIMJER 5.13. ne ‘ ronase Za konzolu zadanu prema sl. 5.25 odrediti reakciju u tocki ukljedtenja te dija- decking 4 grame D(Mr), D(Q) i DUN). Reakcije ~ analiti¢ki: tw w/in sedi LDZs0 Faz = F cos 45° = 141 EN fa eos 5° 2DY=0 Pay = Psin 45° = 1,41 kN 3DME mt" Ma + M — Fsin45° -5=0 i M = Batter Ma = 6,07kN SFsindss 1 Pozitivan predznak momenta ukljedtenja Ma pokazuje da je njegov smjer dobro Im. pretpostaviien, a on je za totka A's lijeve strane nogativan, a6 desne strane post a _} tivan, Sai Ako se u odredenom presjeku nalazi vanjski aktivni ili reaktivni moment, tada Tk. u dijagramu momenata savijanja na tom mjestu mora biti skok za veliinu toga momenta savijanja. Dijagram je momenata savijanja vrlo jednostavno crtati kad se ‘Slika 5.25. Ux primjer 5.13. uodredenim presjecima izraéunaju momenti savijanja, a zatim nanesu u odredenom a cl injrilu, Preporuejivo je pi tome ratunali momente savijanja u totkame u Kojima go fe djeluje vanjski aktivni moment tako da se on ne uzima u ragun, bez obzira na to s “ J OmMe OM koje se strane presjcka moment savijanja raéuna. Taj se naime moment u danome Meier a presjeku nanese kad dodemo na taj presjek u smjeru plus ili minus kao skok u dijagraim. ova Na bringer ot fl = Fysin45°.2= 2/3 ° » ME (ves wp Sika 5.26. Konstantno i trokutastolinijsho optereéenje kouzole164 . Nosacr Nakon to smo uertali ovu veliginu (buduéi da idemo s desne strane, a u totki C ‘moment je Ms desne strane pozitivan), potrebno je u dijagramu D(M;) napraviti skok za moment M prema smjeru plus. Za konzolu optereéenu konstantnim linijskim (kontinuiranim) opteregenjem, sl. 5.26a, te za konzolu optereéenu trokutastim linijskim optereéenjem, sl. 5.26b, prikazani su na istim slikama i odgovarajuéi dijagrami unutraSnjih sila. Krivulja dijagrama D(Mr) u prvom je sluzaju parabola drugog reda (p2°), a u drugom sluéaju parabola treéeg reda (p3°). 5.2.7. Greda s prepustom PRIMJER 5.14. Za gredu s jednim prepustom, zadanu na sl. 5.27, odrediti reakcije oslonaca i dijagrame D(M;), D(Q) i D(N). Reakeije ~ analiticki: 1.DZ=0 Fas Fas = 3V2kN 2DY=0 Pay + Fat Pa ~ Ph ~ Prsin se 3. Mp =o Fy B+ By-4~ Fosin 4s? 24 Fy Fay = 5,04KN. Momenti savijanja: My =—F Mg = Fy 1 =0,5kNm. 08 kNm, -2kNin, My =—F,-3-4 Fay Greta nosadi rok ~ aiki ie ern wet iM) Mugg #1eNe/ ter 5 eu 5 - ora Mp Hien to, Slika 5.27. Greda s jednim prepustom (us primjer 5.14)166 : Nosacr Gredai nosati 167 PRIMJER 5.18. 2DY Za grodu s dva prepusta, zadanu na sl. 5.28, odrediti reakcije oslonaca i grame D(Me), D(Q) i DW), Fay t+ Fo+ Fi -Q-Fisinds®, Q=4q-3=6kN 3. DME =0 Fo-4+ Fy-1-Q-0,54+M — Fysin4s® 5 =0 Fe =2,01kN Pay =4AKN. Momenti savijanja: My=—q-1-05=—-1kNm, | Mz =—q-2-1+ Fay-1=0,4kNm, Ma = Fay: 2 Q-18+Fy-1=08kNm Mijpenat = Fay 3+ Fi -2—Q-2,5 = 0,2kNm (s lijeve strane) (Ms = —Frsin45®-1 = ~141kNm 2 My = Fale) 4 5+ G2) We ge ry erth = Mrax = Me(2=2,1m) = 0,89 kNm PRIMJER 5.16. Za gredu zadanu na sl. 5.29 odrediti reakcije oslonaca i dijagtame D(Me) i DQ). 5.2.8. Gerberova greda Gerberova greda, odnosno greda s jednim ili vise zglobowa, slozeni je nosaé. Ti Fae F Boos use su zglobovi unutrasnje veze kojima su dijelovi nosaéa kao kruta tijela medusobno povezana, . Gerberov zglob kojim su medusobno povezana dva tijela omoguéuje njihovo Sika 5.28. Us primjer 5.15, ‘medusobno zakretanje, ato znaéi da on ne moze preuzéti moment savijanja, odnosno Reakeije ~ analitiki da je moment savijanja u tome zglobu jednak nul 1yez=0 Gerberova greda (ili Gerberov nosaé) moze imati odredenu tehnizku namjenu, au stati¢kome smislu postavljanje takvih zglobova omogucuje pretvaranje staticki Fas Freosai°=0 9 + Fae = 1AIKN. neodredenog nosaéa u staticki odreden nosaé.= . Nosact red none 09 Mes iN/tem men " - Musin/tem reokeie aie im Ft fees Mee HN Ym “yea, S 8 ofeor 2iote 2 ver ve \ \. Ny y (ON LQ \ By, 22 ea Maqy3654¢im/tem | 21M) Sika 5.29, Ur primer 5.16. ‘Ako nosaé ima n nepoznatih veligina (komponenata reakcija), tada ée biti statigki odreden ako ima: gon-j (69) Gerberovih uglobova, pri demu j oznatava broj upotrebljivih jednadibi ravnotede 2a taj sluéaj. Za Gerberov zglob vrijedi Ma (6.10) PRIMJBR 5.17, Za Gerberovu gredu zadanu na sl. 5.30 odrediti reakcije oslonaca i dijagrame: D(Mr), D(Q), DCN). Vidljivo je da postoje éetiri nepoznate veligine: Fas, Fay, Fx, Fe. Moguée je koristiti se svi trima statickim jednadzbama ravnoteze, To znadi da je dovolino postojanje jednog zgloba. Reakeije ~ analiticki: LDZ=0 Faz = Facos60" + Fae = 2,5 KN sll i) fH fe § ow) ! 5 Sika 5.20. Us primjer 8.17170 Nosact 2DY=0 Fay + Fp + Fo ~ Fi ~ Pasin 60 3. DMb=0 ‘s Fay =0 4.DME =0 Fy -4— Fy 5 — Fasin 60° =0 + Fy=7,165 kN Fe = 1,165 kN PRIMJER 5.18. Za Gerberovu gredu zadanu na sl. 5.31 odrediti reakeije oslonaca i dijagrame: (Mi), D(Q), DCW), Reakeije ~ analitgki LDZ=0 Fa: = F,00s45° + Fas = 2VDKN. 25Y=0 Fay + Po + Fo~ Fy ~ Fasinas® 3M hi Pay = Bee eaen 4.0 Mp Fo:3— Fasin45* «14 Fy-4— Fay-5=0 Fo =2,06kN Fa =7,88kN PRIMJER 6.19. Za Gerberovu gredu zadanu na sl. 5.32 odrediti reakeije oslonaca i dijagrame D(Mr), D(Q), D(N). Reakcije — analiticki: LDY Pay + Fis + Fe + Fo ~ Pi —P2-Q1-Qr =0 Mg Fp 19 = Ppl. Gredni nosadt reakcie - grate Me = tet lem st, I Sika 5.31. Us primer 5.18 3.Mé, Fp 5,5 + Fo 3,5 + Fx -0,5— Py 5—Qa-2=0. Fay-2-Ma-Qu-ds 5. Mi =0 Fp -9,5-+ Fe 7,5 + Px -4,5— Py-9- Py 34+ Ma ~Qi-1-Qz-6=0wm . NOSACT P2300 , f=2008 = 209+ 200N/in ress Me thee | NL & a | % t bia) i ! ge on by nw ee | fo Tm fe: oi a |. | ls ai ia i a Sta 5.3. Us primer 8.10 a A‘ Ma ly | sem. Sila 6.29, Sustav greda in primjera 5.18. Gredai nosadi 173 Na osnovi ovih jednadzbi dobivamo: Fay =550N, Fp =313,9N, Fo =2028N, Fy =133,3N, My = 700Nm Nosaé na sl. 5.82 mote se prikazati kao sustav greda na natin dan na sl. 5.33. 5.2.9. Optimalno postavljanje oslonaca Rasponom nosaéa nazivamo udaljenost izmedu njegovih oslonaca. Ako je statitki odreden nosaé koji je postavljen na jedan pomiéni i jedan nepomiéni oslonac op- tereéen kontinuiranim konstantnim optereéenjem, postavlja se pitanje optimalnog razmiestaja oslonaca, ‘Takav se sluéaj moze pojaviti pri odlaganju greda (dasaka i sl.) koje treba ostaviti na ostonce a njihova je tezina zapravo kontinuirano konstantno opteroéenie. Pri tome postoje dvije moguénosti. To mote biti greda s jednim ili dva prepusta. U svakom sluéaju, nastojimo da greda bude optereéena ato jednolitnije, odnosno da, moment savijanja na sto vige mjesta na gredi bude podjednak jer ée prema tome ‘momentu biti odredene i dimensije grede. Jasno je ovdje da moment savijanja moze Diti jednak na dva mjesta kod grede s jednim prepustom, odnosno na tri mjesta kod grede s dva prepusta. Razmotrimo najprije sluéaj kontinuirano konstantno optereéene grede s jednim, prepustom, sl. 5.34 4 10 postavljanjeoslonaca kod grede jednim prepustom Oslonci ée biti optimalno postavieni kada bude ispunjen uvjet: Mf = MP, tj, kada moment savijanja (fleksije) Mr bude jednak 41 tockama Bi C. Moment savijanja eto obiljetavamo s Me, ato je moment Mz prema prijainjoj oanaci Moment savijanja u tozki B iznosi up = ti @®1m : NOsact Moment je savijanja u presjeku = 2 Mpa Px tae ) te static uvjetaravnotete dokivame: Ey=0 Fat Pa =Q=al +h) DMs =0 a at ret at acl zt? ) © Na osnovi izraza (b) odredujemo ekstremnu vrijednost momenta savijanja izmedu ostonaca A iC, ti: Odavde (a) Usporedujuéi ovaj izraz s izrazom (c), slijedi da je: 1 qe). © Na osnovi ovoga, ekstrem momenta prema izrazu (b) dobivamne ako w njega uvrstime vrijednost (e) Wacws me =MEe= a Lie 1 * Memax = ME = Fata = Hl Holl -p-4 3-8] Nakon sredivanja dobivamo: Meno = {OS™ © Dobivena vrijednost mora biti jednaka vrijednosti (a), ti =m =H) 8 4 BP 2 Odavde slijedi: (e- Hy ae (ee a Gredini nosazt v8 P-21n-8 Riesenje ove kvadratne jednadibe daje: ha VREM (ya = BEE ov? renasvd, ili, b= oud. 6.1) Na omnovi ovoga dobivamo: Lal+h =l+0Alal Le 0707L (5.12) Razmotrimo sada sluéaj kontinuirano konstantno optereéene grede s dva prepusta, sl. 5.35. bt Sika 5.35. Optimalno postavljanj oslonaca kod grede s dva prepusta Oslonci ée biti optimalno postavljeni kada bude zadovoljen uyjet: MA=ME=MP. : () Reakeij jes Buducéi da je: ) ana sredini raspona moment, savijanja ian ©176 Nosacr uvrétavajuéi vrijeduost (c) i vrijednost (b) u izeaz (a), dobivamo: a ~1(y4!) —a8 Hus2-£ (+4) =% eG +k (pete Peant—2 (Gente) 28 Pp yaa 4 = 0,85351 (5.13) Konaéno je: 10,5858 L (5.14 207 L oo 5.2.10, Okvirni nosati Okvirni se nosaéi sastoje od vise obiénih nosaéa koji su medusobno kruto spojeni leée u vertikalnoj ravnini. ‘To znaéi da os okvirnog nosaéa nije pravocrtna, nego iz~ lomijena. Okvitni nosaé takoder moze imati Gerberov zglob, éime on tada éini dva aglobno verana kruta tijela. Okvirni je nosaé ravninska figura kao i ravninska resetka, u vertikalnoj ravnini, ali se okvirni nosaé od ravninske (vertikalne) us tome Sto nije naginjen od trokutastih figura kao nepromjenljivil celina, veé je ingraden od grednih clemenata koji mogu biti proizvoljno optereéeni i'u proizvolinim tockama okvira, a ne kao regetka samo u évorovima. Kada bi sredni elementi lezali u horizontalnoj ravnini, tada bismo govorili o rostilju jer se ovdje optereéenje pojavljuje u ravnini okomito na ravninu rostilja, a kod ravninskog okvira optereéenje ledi u ravnini elemenata okvira Opéenito razlikujemo: ~ gredui nosaé, Stap = ravninski okvirni nosaé = prostorni okvirni nosaé ~ rostil ~ ravninsku resetku josaé, roa} ~ prostornu regetku. Ovdje Gemo razmotriti ravninski okvir. Reakeije oslonaca, kao i dijagrami momenata savijanja, te popreéne i uzduzne sile, odreduju se po istome principu kao Gredn nosaéi i kod grednog nosaga. Pri tome je okvirni nosaé moguée rjeSavati kao cjelinw ii metodom dekompozicije. : Kod okvirnih nosaéa, analogno kao i kod regetkastih nosaéa, koristit éemo se koordinatnim sustavom zy za vertikalnu ravninu u kojoj je smjcsten okvir. PRIMJER 5.20. ‘a okvirni nosat zndan na sl, 5.36 odrediti reakeije oslonaca i dijagrame D(M:), D(Q), DUN). Pei ertanju dijagrama unutrainjih sila kod okvirnih nosaéa ne pos: gst em rake gratis Me = em aL, 3 B % MN Um. “ME. Diab Mor KN/ Yom ow hg SN tem : Slika 8.36. Us primer 6.20NOsAcL toji usvojen nagin za nanodenje pozitivnih, odnosn dijagrami nastoje ertati tako, ako je moguée, da se Reakcije ~ analitighi: negativnih veijednosti, veé se jelovi dijagrama ne preklapaju LEX =0 Fae = Q= 2py= | ‘ny + Fa =0 3.oMe | Fa3-Q:15=0 + Fe 3kN, -3kN ‘Smier sile Fay bio je pogresno pretpostavljen. Moment savijanja iznose: Me = Fae 43-15 =9kNm Moment savijanja u presjcku y moment je rotacije oko osi z, pa dobivamo: Ms = Prony Frey & am, 5 esos haem = Max = 9kNm = Myiye3m) = Mo Prinser 5.21 Za okvieni nosaé zadan prema sl, 5.37 odrediti reakeije oslonaca i dijagrame D(Mj), D(Q), D(W). Reakeieoslonaca LOX=0 Put VIM Pa Pay b= 2EY=0 Fay PVE gt P= F + y= I= F4=F-2-F 14M =0 Gredn nos ~ (diagram nsw ertan myst) Feta aan Metin omy 01a) 1M) 20 gy ea86KN/m ga 136KN/m Slika 6.37. Us primer 5.21 4M Fay Aa My gh 2 PVE BP Vrijednosti su reakeija . Fae =2kN, Fa =1kN, Fay = 6KN, Momenti savijanja u pojedinim presjecima iznose: M180 : NOSACI My 14 Fig 1 ~ 2=-4kNm 054 Fa 15 -F-25—F-05 -3kNm Maven a0 Analogno tome, dobivamo: Ms=~1kNm, Mg =~2,5kNm, My =~8,5kNm PRIMJER 5.22, Za okvirni nosaé zadan prema sl. 5.38 odrediti reakeije i D(Mr) ako je tijelo ‘na okviru u indiferentnoj ravnoteti. Zadano je: kN Peak, gas, y= pay =2kim, yoo R=03m, @ = 7850 Da bi se nacrtao dijagram D(M;), potrebno je odrediti reakcije oslonaca, a 2a njihovo odredivanje treba najprije odrediti tetinu tijela na okviru. ‘Tijelo ée biti u indiferentnoj ravnotedi kada visina stoica (vidjeti primjer 4.7) bude: = RV3 ‘Na taj naéin mora biti: h= RV3 = 0,3V3 = 05196 m= 052m ‘Tozina tijela iznosi Riek Rat “eg Reakcije ostonaca: Lx =0 Par ~ Fae + Qa ~ Fos 60° Qa =92-4m=4kN 2DY=0 Pay + Foy ~ P~ Fein 60? — Q, = + Qi=a1-2m=2kN 3. Mest Fred + Ma Qa-2=0 Gredini nosati 3st 13,928 «Nm ome Mg oem) Slika 5.38. Ur primjer 5.22,182 : NosAct 183 Far SKN, Foe =1kN seakij roi 4. Meee = 0 e Mes 2iN/tem k Foy 4 ~ Fos -3— P-34+ Mi — Qi 5 — Fsin60° -6 — Fcos60°-2=0 . i, Fy = 15,02kN 4 & Pay = LAG KN ‘Momenti savijanja iznose: My = Faz 42-1-0,5 = 0,5kNm Muoee Ma) = Fax -2~9-2-1=0 Mb = Fae-4—Qz-2+ Ma ~ Fay -3.= —439 kN. Kontrola s desne strane: Mé = Foy +1 - Fre -3— Fsin60° -3 — F cos 60° -2—Qi-2+ Mi mete 4,39 Nm =1kNm Poet Mgol* = —Fgg +3 — Fsin 60° -2 Freos 60° -2—Qy-1+ My = -13,928kNm PRIMJER 5.23 Za okvirni nosaé prikazan na sl. 5.39 odrediti reakcije oslonaca te nacrtati dijagrame D(My), D(Q), DIN), Reakeije ~ aualitigki LDX=0 Fae t Feos30°=0 9 Fae = 4,33 KN 2DY=0 Fay + Fa - Fsin 30 3.DME =0 Fy-A— Fsin30°-2— Feos30-4=0 + Fy =5,58KN, Fay = 3,08kN Momenti savijanja: Fred = 17,32kNm Fae 4 Fay 2= Fo 11,16 kNm o p10 Mya ye3/tem it, ime Mpajst0K8ien tem pia Slika 8.39. Ur primjer 5.23. PRIMIER 5.24. Za okvirni nosaé xadan prema sl. 5.40 odrediti reakcije oslonaca i nacrtati dijagrame D(M), D(Q), DN). Reakeije ~ analitidl LEX =0 Fast Foe = Fi 2DY=0 . Pay + Poy=Fet+Q, Q=a-6m= 3. My Faed=Fie2 + Fae =tkN, Foe =1KN184 NOSACr 0% dell ETE sayy htin/ tem Maye 24N [lem atin, tit, Fax 50%, ow) My 2am " ls Tr Sli 8.40, Us prj 824 aML=0 Fay4—Fy-2+ Fas Pp 2-g-4 20 Pay =15KN, Foy = 2,5 kN 6. TRENJE U dosadagnjim smo razmatranjima odredivali sile medusobna djelovanja ti- Jela pod pretpostavkom idealno glatkih dodirnih povrsina. Reakcije veza u tim ‘sluéajevima bile su okomite na dodirne povréine u toéki dodira. U_stvarnosti, medutim, osim te sile medusobna djelovanja okomite na dodirne povrdine u totki dodira, postoji i sila medusobnog djelovanja tijela u tangencijalnoj ravnini dodirnih povrdina. Ta sila pak naziva se sila trenja, ‘To znaéi da se ukupna reakeija dijeli na normalnu i tangencijalnu komponentu. Postoji trenje Klizanja i trenje kotrljanja. 6.1. Trenje klizanja Na sl. 6.1a prikazano je tijelo tezine G postavljono na hrapavu podlogu. Ako ng tijelo ne djeluje nijedna druga sila osim vlastite teZine, tada je reakcija podloge Fy po praveu i veligini jednaka tedini tijela G, samo je suprotna smjera od nie. . Flag, fe me wr ye FAs ts & Ghia Py a rf, a Fister We he (peta tenia ‘yt Slika 6.1. Trenje Kizanja To bi bio sluéaj i onda kad bi dodime povrtine, tj. donja povrdina tijela i povréina podloge, ble idealno glatke, ali bi tada bila dovoljna beskonaéno mala sila 1 tangeneijalnoj ravnini dodirnih povriina u tozki dodira da pokrene tijelo. Za sluéaj hrapave povréine, medutim, ako na tijelo djeluje sila F, sl. 6.1b, tada. tijelo miruje toliko dugo dok sila F ne postane toliko velika da svlada silu trenja, Tu silu F na granici moguéeg kretanja tijela nazivamo graniénom silom, a silu trenja136 : TRENIE, koja éini otpor kretanju nazivamo granignom silom trenja klizanja (sila trenja pri mirovanju ili staticka sila trenja), odnosno graniénim (statiékim) otporom trenja Mizanja, 2a raaliku od kineti¢ke sile (otpora) trenja klizanja pri kretanju. U skladu s ovim razlikujemo, dakle, i dva koeficijenta trenja klizanja, i to statiéki kooficijent trenja klizanja 1 (Koeficijent trenja mirovanja) i kineticki koefi- cient trenja klizanja 1" (koeficijent trenja kretanja). ‘Ako se graniéna (statiéka) sila trenja Klizanja nanese 2a beskonaéno mnogo kutova unutar 360°, ada njezin vrh opige kruénicu, Ako se svakom polozaju graniéne sile trenja klizanja doda i normalna komponenta reakeije podloge, dobije se njihova, rezultanta Fp koja predstavlja izvodnicu stosca. Taj se stodac naziva stozac (konus) trenja, sl. 6.le. Kut izmedu rezultante otpora podloge Fp i normalne komponente reakcije podloge Fy naziva se kutom trenja i obiéno se ornagava s y. Na osnovi toga slijedi da je: Pr a Pri tome smo graniénu situ trenja Klizanja Fj, t-silu trenja na granici kretanja (ili silu trenja mirovanja), obiljedili s Fy. Prougavajuéi uvjete ravnoteze tijela pri Postojanju trenja, problem se svodi na razmatranje graniénog polotaja ravnoteze kada sila trenja ima upravo graniénu, tj. maksimalnu vrijednost, pa éemo pod comnakom Fp razumijevati upravo tn sil. Ako se ne ispituje graniéni uvjet ravnotete, onda i sila trenja klizanja nema graniznu vrijednost veé se njezina veligina mijenja u granicama od 0 do Fry, Otpor (sila) trenja Klizanja uvijek se javlja u tangencijalnoj ravnini u todki dodira dodirnih povrsina. Ova statitka sila (otpor) trenja klizanja nastaje zbog neravnina dodirnih povrsina, kao i zbog adhezijskih sila, Dodime su povréine, i usprkos najboljoj obradi, manje ili vise hrapave. ranji ta hrapavost dodirnih poveéina, ednosno (6.1) tang Sviha je podmazivanja da se sam otpor trenja Klizanja Ispitivanje trenja slozen je problem. Za tehmitke probleme zadovoljavamo se Coulombovim postavkama poznatim kao Coulombovi zakoni trenja Klizanja a) Pri relativnom kretanju jednog tijela po drugom u tangencijalnoj se dodirnoj ravnini javlja sila trenja Fy) koja mote imati vrijednosti od mula do Fug. Inlensitet te granine sile trenja iznosi: Fang = Fr =H ws (6.2) ti. jednak je umnosku statickog koefcijenta trenj podloge. ) Sila trenja klizanja. Fy) ima pravac tangente u toéki dodira dvaju tijela, a usmjerena je suprotno od strane na koju aktivne sile Zele pokrenuti tijelo. c) Intenzitet sile trenja ne ovisi o veliini dodirnih povraina, Statigki kocficijent trenja klizanja mode se cksperimentalno odrediti prema prikazu na sl. 6.2. normalne komponente reakeije ‘Trenje Klinania 187 Sika 6.2. Ouedivanje koefcijenta trenja Klizanja Tijelo se postavi na hrapavu ravninu kojoj se nagib mijenja do trenutka kada, je klizanje tijela niz ravninu. Tangens kuta nagiba ravnine u momentu poéctka, sibanja tijela odgovara koeficijentu trenja klizanja, Na osnovi statiékih uvjeta ravnotede dobivamo: LEX=0 —Gsina+ Fr =0 2DY=0 ~Geosat Fy =0 ‘odnosno: Pr=Gsina Fy = Geosa Buduéi da je Fr=nFw, dobivamo: WG cosa =Gsiner, ‘odnosno: &S cosa ‘ Kako je na osnovi izraza (6.1) i (6.2) tang to znagi da je u trenutku klizanja tijela niz kosinu tangens Kuta nagiba kosine jednak koefcijentu trenja klizanja izmedu tijela Na osnovi ovoga moguéi su sljedeéi sluzajevi ... tijelo ne Klizi niz kosinu =e... graniéni slueaj, Pri ovome p anati kut trenja, dok je a kut uspona kosine. Ravnoteza é& postojati sve dotle dok je sila #* unutar ili na granici konusa trenja.188 : TRENIE, Velitina statickog kocficijenta trenja klizanja jovisi o materijalima tijela koja se dodiruju i o stanju dodimih poveéina (stupnju hrapavosti, vlaznosti, tempera- turi). faz (6.2) priblizan je i ne obuhvaéa u potpunosti slozenu fizikalnu pojavu trenja tijela, ali zbog svoje jednostavnost i zadovoljavajuce totuesti ima velo Siroku primjenu u tehnigkoj praksi. Sto se ige trenja pri kretanju, eksperimentalno je ustanovljeno da je koeficijent trenja klizanja pri kretanju neito manji od statitkog koefcijenta trenja Klizanja i ovisi o relativioj brzini tijela koja se dodiruju, o materijalu io stanju povrsine. U veéini slutajeva, premda ne uvijek, poveéanjem brzine taj se kocfiijent smanjuje Na osnovi brojnih eksperimenata prediofeni su pojedini izrazi za odredivanje koeficijenta trenja klizanja pri kretanju pu funkeij relativne braine tijela u dodiru. ‘Tako je pri kovenju deljeznitkih vagona za odredivanje kocficijenta trenja klizanja iamedu koéedih papuéa od lijevanog teljeza i éeliénih bandaga u upotrebi izrar: Leo012» 140,06 0 " (63) V inrazu (6.3) jes: vy brzina klizanja (krn/h), # Vrijednosti koeficijenta trenja Klizanja navedene su u tabl. 6.1 (0,45; 0,25) ~ 2a suhe, odnosno vlazne povrsine. ‘Tabliea 6.1, Koeficjent trenja Klizanja Staticki pe ineticki p Material tila | Stanje povrdine Stanje povrsine Suho | podmazano | _suho | podmazano | Selik po éeliku 015 [010-012 [013 | _0,05-0,10 ibronca po bronci | — 0,10 0,20__| 0,07-0,10 divo po drvu [650-070 | 0,20 | 0,20-0,40 | 0,05-0,15 metal po devu | 0,50-0,60 | 0,10 | 0,20-0,50 [0,08 Fens 0,22-0,26 0,16 0,15-0,20 0,10 ‘devo po kamenu | do 0,70 040) 0,30 = ‘Trenje ima veliku vaznost u tehnici, Bez trenja ne bi se mogla ostvariti mnoga kretanja, medu ostalim: hodanje, prijenos snage remenom i sl. Trenje je i stetno jer se dio mehaniéke energije trenjem pretvara u toplinu i nepovratno gubi, a istodobno je potrebno trositi energiju za odvodenje te topline, kao i za svladavanje trenja, ‘Tren Minna aie Mina 189 6.1.1. Trenje na kosini PRIMJER 6.1, Odrediti kut @ pod kojim ée sila 2a pokretanje tijela tezine G biti najmanja, sl. 6.3. Zadano je: G, p. yee Slika 6.2. Us primjer 6.1. Na osnovi statiekih uvjeta ravnotege dobivamo: LDX=0 Pr= Pose, Fr=pFy 2DY=0 Fy-G+Fsina=0 Feosa -G+Fsina=0 F(cosa+psina)=~G, p= tang Sinasing + cosacosy Gsing costa = @) Sila F bit ée najmanja kada cos(a— g) bude najveti. ‘To jest bit ée dakle: F=Frin=Gsing 2a trateni a= PRIMJER 6.2. _, Tijelo ledi na podlozi, a drugo tijelo na njemu i vezano je uéetom kako je to Prikazano na sl. 6.4. Zadano je: Qi = 2Q2 = 100 N. Koeficijent trenja izmedu tijela190 tite 2 tieto 1 a » a Slika 64. Us primjer 6.2. kao i izmedu tijela i podloge 1 = 0,25. Odrediti kut a na granici klizanja te silu u uuietu w tom sluéaju. [Na osnovi statidkih uvjeta ravnotede dobivamo: = tijeto 2 LDX= ~S+ Pr, +Qosina = 0 @ 25Y=0 Fx, =Queosa, Fr, = Py In inraza (a) slijedi: 5+ Frit Qasina = 0 =S + Qz cosa + Qzsina = 0 5 = Qa(sina + pcos) = tijelo 1: LyEx=0 Qusine~ Fr, — Fr, = 0 () 2DY=0 Fy ~ Qreosa~ Fx, = 0 Fy, = Qi eos 0-4 Fry, Fry, = (Qi + Q2) cosa Iz intaza (b) dobivamo: Qusina— (Qi + Q2) cosa WQ2 cos a = 0 Odawde je tana = MQ +22) a odnosno: a < 2656" Na osnovi poznatog kuta a nalazimo silu u uzetu: $ = 33,53 N. “Trenje Klizanja 191 PRIMJER 6.3. Prikazani uredaj, sl. 6.5, sludi za valjanje limova. Zadano je: d = 50 cm, 1=05 lima koju uredaj mote valjati. ‘Slika 6.5. Us primjer 6:3. Zbog simetrije je: Fra) = Pree) = Fr F yay = Fe) = Fv Vertane su aktivne sile na traku. Da bi traka proila izmedu valjaka, mora biti Dx>0 2Fp cosa ~2Fysina > 0 Pr = uF , . _Heosa—sina>0, pe >tana, potang pra In sl. 6.5 proizlazi 0102 = dt = 042 cose deta b4deosa _ dtt-b ad U granignom je sluéaju: tana = tang192 ‘TRENIE ‘Tronje Mizania a3 Ie snatematike je pornato jp | HQ = Fr-cone | 25¥=0 Pap ~Fwsina-2=0 paje: ° cosa ‘ $ Pysina = 2 Wa iarana: = Fycosa bedth- e 8 rye, <0,75em b r= Foor (a) Obodna sila djeluje na kraku Koji je jednak polovici srednjeg promjera vijka ds. Zbog momienta trenja (pritezanja) javlja se aksijalna sila vijka Fy, odnosno normalna i tangencijalna komponenta reakeije, pa je prema poligonu sila na st. 6.13 medusobna ovisnost ovih sila sljedeéa: Fo = Fy tan(a +9) (b) Konaéno je: Mr = Fyratan(at+y).* ! (67) Na osnovi izraza (6.7) moguée je odrediti dvije veligine: = moment trenja (pritezanja), ili = aksijalnu situ vijka, - Jedna i druga veligina imaju odredeni tehnicki smisao. Ako na primjer vijak spaja, dvije ploée koje u ravnini medusobna dodira moraju prenijeti odredenu sila, onda, je ta sila zapravo sila trenja izmedu tih ploéa. Da bi postojala ta sila trenja mora se izmedu ploéa pojaviti normalna sila, a ona je zapravo aksijalna sila vijka, Za postizanje ove aksijalne sile vijka, potrebno je vijak pritegnuti momentom Mr. S druge strane, vijei se u mnogim strojarskim Konstrukcijama pritezu odredenim momentom kako bismo zbog dinamickih optereéenja osigurali temelje nekog uredaja200 : TRENIE, podizati teret Jotreban mo- i sl. Jednako tako, na primjer, ako je vijéanom dizalicom potrebi odredene tedine, tada je ta sila aksijalna sila vijka pa treba odredi ‘ment okretanja da bi se postigla trazena sila vijka. Ako je pri okretanju vijka, osim trenja na navojima vijka, potrebno savladati i trenje na nekoj drugo} povrsini, sl. 6.14, tada moment trenja iznosi: Pyrstan(a +) + ; Qn (68) Sika 6.14, Presa Sika 6.15. Navoj s kesim bokom profila Kod vijaka's metri¢kim, trapeznim i drugim navojimas kosim bokovima profila navoja, potrebno je izvrsiti korekeiju momenta pritezanja danog izrazom (6.7). Na sl. 6.18 prikazan je razvijen jedan takav navoj. Ravnina ABCD ravnina je boka profila koja je prema osi nagnuta za kut 6, a prema osi y za kut a. Sila Fy okomita je na tu ravninu Tovdje je, uz pretpostavku jednolikog nogenja svih bokova navoja, uzeto da je ‘ukupna sila razdijeljena na pojedine bokove navoja predstavljena normalnom silom Fy. Sila Fy okomita je na ravninu boka profila. Zbog sile Fy javlja se sila Fr. Sila Fy mode se rastaviti na waduénu silu Fy i radijalnusilu F, w raynini okomito} na ravninu uspona profila. Uzduina sila Fy i sila Fr daju reaultantu Fp koja se mode rastaviti na silu (aksijalnu) vijka Fy i obodau silu Fo, pa je moment trenja (pritezanja odnosno tortije) Mr = Fo -r2 Na osnovi sl. 6.15 imamo: Fr_ Fw # tang! = FP = th = cme ‘Trenje Kizanja 201 tang! pa je obodna sila pri dizanju: Fo = Fytan(aty’), 1 moment trenja: Mp = Fy -ratan(a+ y'). (69) Iskoristivost vijka pri dizanju tereta ny moguée je razmatrat vijéane dizalice. Prilikom jednog okretaja vijka teret se podigne za uspon vijka h, pri Gemu je invréen koristan rad: na primjer, kod Wes Fuh, ) a na samome vijku utrosen je rad za to podizanje tereta: Wy Re BE @) Rad obavlja tangencijalna sila, tj. sila koje se pravac djclovanja poklapa s praveem kretanja tereta Iz plana sila na sl, 6.13 vidljivo je da je za postizanje sile Fy potrebno djelovati silom Fo, ‘Smet tangencijalne komponente sile Fy suprotan je smjeru tangencijalne komponente sile Fo i njihova je razlika sila trenja Fr. Mi djelujemo aktivnom obodnom silom Fo, odnosno na praveu gibanja djeluje njezina tangencijaina komponenta Fy = Focosa ©) koja svladava silu trenja Fp i tangencijalau komponentu sile Fy, pa ako vrijednost (e) uvrstimo u izraz (d), dobivamo: We = Fo -dax , t 0 Iskoristivost vijka ny jest omjer obavljenih radova danih izrazima (¢) odnosno (He _ Ah Fudan tana "8 Fodin ~ Fytanlat g)ae tana tanle +P) (6.10) Ako je posrijedi pravokutni profil navoja, tada umjesto ¢’ pigemo g. Prilikom spustanja tereta sila trenja mijenja smijer, pa je obodna sila Fo = Fytan(a~ 9’), (s)202 : TRENIE a koristan je rad: Wi = Fodam, dok je potreban rad: Wy = Fok Iskoristivost je prilikom spustanja: tana -#) (en) Ako jeg! > a, onda je tan(a — ') < 0, zbog éega je: te $0. [Ako je stupanj djelovanja vijka jednak ili manji od nule, znaéi da je vijak samokotan ii neée se sam odvijati ber djelovanja okretnog momenta u suprotnome smjeru. Ova je éinjenica posebno vaina u tebnigkoj praksi. Naime, kod strojeva se zbog Ajelovanja vibracija ili bilo kojega drugoga dinamitkog djelovanja koje moze dovesti do odvetanja vijka upotrebljavaju samokoéni viji PRIMJER 6.7 Kolikom je silom F potrebno djelovati na kolo prege prikazane na sl. 6.14, ako se Zeli postici sila pritiska na tijelo Fy. Zadano: vijak MIG x 2 (normalni), Fy = 50 KN; 1 yi = 01; ry = 12,5 mm; @ = 170 mm, Za metarski je normalni navoj Moment pritezanja iznosi: 1 Mr = Fy -ratan(at 6") +5 Fumi, Za nadani je vijak: (iz tablice) , 2 Tare = 00483 a= 248° Buduéi da je y! > a, vijak je samokoéan. 1 2. Fa = 50-7,85 tan(248" + 6,586") + 5-50-01 F =0,18kN “renje Hina 23 6.14. Trenje uzeta Pri klizanju savitljivog tijela po hrapavoj povrsini nepomignog cilindra na dodirnoj povréini nastaje sila trenja klizanja. To se dogada pri klizanju uzeta preko uénice ili remena preko remeniee. Zahvaljujuéi trenju koje postoji izmedu remena i remenice mogué je prijenos mehanizke energije 8 pomoéu remenskog prijenosa. Radi utvrdivanja odnosa izmedu sile povlaéenja i tereta (sile) koji se povlai, razmatrajmo nepomignu uénicu, sl. 6.16, preko koje je prebateno uée i na éijem je jednom kraju ovjeden teret tetine 52, a drugi se ixraj uteta povladi silom 3; Tzmedu wieta i winice poznat je koeficijent trenja js, dok je s a obiljeden obuhvatni kkut uieta na uanici. ka 6.16. Usnice sile na segment uleta Zanemarujuéi veliginu isjeéenog segmenta udeta, tj. smatrajuéi kut dé vrlo malim, na osnovi ravnoteze konkurentnog sustava sila, koje djeluju na segment udeta, dobivamo: DR=0 dey ~ Sain B ~ (8-448) \ (@) R=0 = ao =P Seon 4 (8-445) c08 ) Usimajuéi u obsir da je: aFp = paFy, » cos Bet, © iz iaraza (a) i (b) dobivamo: - aFy = S40 (@) aFp = as WU inrasu (0) umnotak je (as $) kao beskonaéno mala vrijednost sanemaren.204 TRENIE, Na osnovi izraza (d) dobivamo: paby = 08 1s40=a8, Sas [soe [~ 5 nS no Si = Spe" (6.12) Vidljivo je da je veéa sila na strani povlacenja. U tabl. 6.2. navedeni su koeficijenti trenja za wzad i remenje. Tablica 6.2. Koeficjenti trenja 20 wad i remenje Koekeijent ‘Material uacta ili remena | Materijal wbnice ili remenice | grange Kivsania wie od Konoplie Faljexo dive Téano ute ‘devo teljezo kotaé abloten kotom ‘oint ramen mastan lijevani éclik malo mastan lijevani éclik ‘aga lijevani gelik ‘malo mastan drvo PRIMJER 6.8. Priamatiéno tijelo tezine @, sl. 6.17, postavljeno jena hrapavu nagnutu ravnin, niz koju se giba jednolikom brzinom, Ako je sila u wietu S = 1,3 kN, koliko puta mora biti namotano uze oko nepomicna hrapavog valjka. Zadano je: Q = 100 kN, 0°, = 60°, 1 = 0,25 (za ravninu i valjak), Na osnovi uvjeta ravnotede dobivamo: LDx=0 Fycosat Fr —~Qsin 8 =0 @) 2py=0 Fy = Fysina + Qos 2 (b) Uvrstimo li vrijednost (b) u izraz (a), slijedi Fy cosa + u(Fysin a + Q cos 8) — Qsin B = 0. ‘Prenje kiizanja F,(usina 4 cosa) = Q(sin 8 — 2005 8) Za uvtstene je vrijednosti Fy = TATTEN. Buduei da je: slijedi pa je broj namotaja: Slik 6.17, Us primer 6.8. Slika 6.18. Ur primjer 6.9. PRIMJER 6.9. Preko dva hrapava nepomiéna valjka istih promjera, sl 6.18, prebaéeno je wie nna Gijim su krajevima ovjeseni tereti Gy i Gz (G1 > Ga). Odrediti koeficjent trenja 1 inmedu uéeta i valjka pri kojemu su tereti u ravnotedi Prema zadatku je: Gi > Ge, pa vrijedi: : GaSe", S= Gye", Proialasi da je: - Gy = Gao Odavde je: 1 yg Ge OG206 TRENIE, PRIMJER 6.10. Odrediti vuénu silu motora potrebnu za podizanje tereta G, sl. 6.19. Zadano je: Q, Ri, Ray mo Sika 6.19. Us primjer 6.10 ce jednadzbe: Si Ra = Sp Ra +QRi, a uzimajuéi u obait jednadzbu: Si = Spe, dobivamo: 1 Sia = Sie Ra + QR Si Rye"* — S1Ra = QRie** Ro SOR ae 6.1.5. Trenje kod koénica Potrebne teorijske osnove za rjedavanje problematike trenja kod koénica obradene sui u pogl. (6.1.4). Ovdje navodimo odredene primjere. PRIMJER 6.11. Odrediti silu F potrebnu za koéenje diska na koji djeluje moment M, sl. 6.20. Moment M, kao i geometrijske veligine na slici te koeficjent trenja i obuhvatni kut su tadani, I ialofene teorije trenja, vidljivo je da je: — sila trenja suprotna smjera od smnjera gibanja tijela na ravnini ‘Trenje klizania Stika 6.20. Ur primer 6.11, = sila w uzetu veéa na strani povlaéenja — sila u kogegem elementu (pojasu koénice) veéa na strani suprotnoj smjert rotacije diska. Prva su dva od navedenih zakljuéaka i dokazana, a posljednji je takoder jednostavno dokazati jer obodna sila Fo koja nastaje kao posljedica djelovanja momenta razlika je sila Sj i Sp u pojasu kosnice. Prema sl, 6.20, tazmatrajuéi ravnotezu disk, izlazi DMs =0 Si R=M+S.R Buduei da je: Si = Sze, dobivamo: ve R= a a Sie! R= M+ SR = Rey Iz ravynotete poluge slijedi: DMA =0 ' ' Fil=Sy-a ¢_M_ T Re =)” PRIMJBR 6.12, . Odrediti minimalnu vrijednost site F da bi sustav, sl. 6.21, bio w ravnotel Zadano je: Q= 15 kN, a= 0,1 m, 6 = 0,4 m, e = 0,06 m, p= 0,25. Na osnovi ravnoteze diska dobivamo: SME =0 Frp2R=QR > Pre slo208 TRENIE, a Slika 6.21. Ur primer 6.12. Na osnovi ravnoteze poluge izlazi P(a+))— Free~ Fy-a Froe+Fyea ato atne ato P kN F=Fw PRIMJER 6.13. Za zadanu dvostruku éeljusnu koénicu, sl. 6.22, zadano je: M_= 6 kNm, p= 0,2, Odrediti silu F potrebnu za koéenje diska te reakcije Fy i Fs. Obodna sila Ao, koja je posljediea djelovanja momenta M, aktivna je si koja djeluje na papuce koénice, a za disk to je sila koéenja. ‘Ta je obodna sila, zapravo sila trenja izmedu papuca i diska. Pravci djelovanja sila prikazani su na sl 6.22, Statike jednadabe ravnotete 2a pojedine dijelove koénice vrlo je jednostavno postaviti, Te jednadzbe ravnoteze ne smiju se, medutim, w ovom shiéaju postaviti nna osnovi pretpostavke da je rezultirajuéa sila Fr (a to anaci i Fy i Fo) jednaka za Iijevu i desnu papuéu (Geljust). Iz ovakvih bi jednadzbi ravnoteze sila, Fp, imala Jednu vrijednost na osnovi ravnotede dijela DEG, a drugu vrijednost na osnovi avnoteze dijela EB. Zbog tog razloga na sl. 6.22c prikazani su poligoni sila na osnovi dviju vrijednosti koje su u ovom zadatku iste 2a lijevi i desni dio koénica. To je sila $ u stapu CD i pravac dielovanja sile Fy na lijevu i desmu papucu. Taj Je pravac odreden kutom trenja p. Na osnovi ovako dobivenih poligona sila vdiljivo je da je retultirajuéa sila koja djelu veéa od sile koja djeluje na Iijevu papuéu. To uzrokuje veée trofenje desne papuce. Potrebno je stoga postavitistatiéke jednadibe ravnoteze podracumijevajuéi da ie Ft # Fh, a nakon utvedivanja njihova omjera za proizvoljno odabranu vrijednost S (na primjer $ = 1 kN), mogu se dobiti sve trazene vrijednosti sila za stvarno stanje, Takav je postupak prikazan w nastavkt. ‘Trenje Klizania ‘Slika 6.22. Uz 209‘Teenje Kizanja an 210 TRENIB Staticka ravnoteta: 250 F(1 + 1,009) = M ~ lijevi dio (AC) ExX=0 Fh = ae Magy = 11,809 KN Fae +S cosa Fy =0 @ 250-2,069, DY=0 Fh = 16kN Fo + Ssina— Pay =0 (b) a= 124kN SME =0 : ; S cose 600— Fi -50— Ff 300 = © In iaraza (¢) shied = deon de: dio DEG 16-504 28 a0 Emp =o san 02 o s1s8k Scosa-20 = F-20 @ 600 cos 18, F =Seosa 1s raza (a), odnosno it izraza (b) dobivamo: exee Fae =28,0TKN, Fay = 21,57KN Fes = Scos 0 ry Iz izraza (A), odnosno (f) dobivamo: Foy = F 4 Ssina © F = 29,93 ~30KN = Fee, = desni dio; dio EB ain (g) dobivame Ex=0 4 9,97 = 40 KN Foe + Fhe = Fi hy oes ® Ia iaraza (j) slijedi ry=0 ON, =F For = Fo + Foy 0 Sto je istoyjetno dobiveno} vrijednosti s pomoén izraza (f). To potveduje ispravnost postupka. Fee 6004 F350 ~ F300 o 1a (hi) dobivamo: Usvojimo ti za S 1 KN, dobivamo iz izraza (c): 600 cosa 300-450) Fh = 1,830kN , a ix inraza (j): pi = Lee: 600 _ Scosa-600 © = 300-504 300-50p Na taj naéin dobivamo: rt 060 Fe, 3 = 1,059 F Na osnovi momenta Af jalai: Ri 250-4 3-250 = M = 1,963 kN. Foye = 32KN, aia (i) je: Foy = 24,8kN Sika 6.23. Ur primer 6.13. (druga konstrukcia)a2 . TRENIE Za sluéaj_da je konstrukeija ove koénice takva kakva je prikazana na sl. 6.23, tada su sile Fo i Fy jednake za lijevu i desnu papuéu. Provjera je jednostavna i moguéa prema veé napisanim statickim jednadzbama ravnateze, na osnovi éega ialaai da je sila Fre ista kad je dobivena s lijeve strane ili iz > Mj" = 0. V ovoj konstrukeiji postoji jednako trogenje papuca kosnice. 6.1.6. Trenje kod klina Problematika trenja kod klina ide u veé razmatranu problematiku trenja na kosini. Klin ABC, éiji je kut pri vrhu 2a, utiskuje se silom #, Koeficijent trenja Mlizanja izmedu klina i tijela u koji se utiskuje jest 1, sl. 6.24 Slika 6.24. Klin Na sl. 6.24, prikazane su sile koje pri utiskivanju klina djeluju na njega, Pro- matrajuéi ravnotezu klina, dolazimo do sljedegih jednadabi: DxX=0 Prsina — Frsina + Fy cosa — Fy cosa = 0 @) cy 2Fp cosa + 2Fy sina — F = 0 () U izrazima (a) i (b) sila trenja na lijevoj straniei klina uzeta je jednakom sili trenja na desnoj stranici. ‘To isto uéinjeno je i za normalne komponente. Ova injenica proizlazi ie: SME =0 Fly. CD =F CD ‘To anati da je i ‘Teenje Klizanja as Na osnovi iaraza (b) dobivamo: F = 2(Preosa + sina) F = 2Fw(ucosa + sina) sin(a +9) cosy P=2Fw (6.13) Izrazom (6.13) odredena je veliéina sile potrebne za utiskivanje klina. tiskivanja klina, uzimajuéi Kad je klin utisnut, sila potrebna za spretavanje u obzir da sile trenja tada mijenjaju smjer, iznosi Pia 2Py Sea v) (6.14) coop Ako je u ovom sluéaju sila P’ = 0, znadi da ne moramo pridréavati utisnuti klin. ‘Tada je: 2Fy iMe=2) 9 comp to daje: sin(a-y) $0, odnosno: da < 2p (6.18) Tarazom (6.15) definirana je samokoénost Klina. To anadi, da bi se sprijetilo istiskivanje klina 2bog djelovanja normalnih reakeija, kut na vrhu klina mora biti jednak ili manji od dvostrukog kuta trenja, PRIMJER 6.14. , ‘ Kolika je veliina korisnog otpora G, sl. 6.25, koji mote biti svladan s pomoéu lina na koji djeluje sila F. Zadano je: F = 200 N, a= 10%, w= 0,25 Sika 6.26. Ue primer 6.14“Trenje kotaljanja as a -TRENIE Na osnovi ravnotege klina slijedi: : : : LOX =0 6.2. Trenje kotrljanja Fy, -cosa~ Pr, sina ~ Fr, ) 25y= . ‘ Pt Fussina + Pp cone Kretanje jednog tijela po povetni durgog rijla, osim Klizanjem, moguce je F + Fy, sina + Pp, cosa + Pr, () cotrljanjem. Za tu svrhu povréine moraju biti hrapave. Otpor koji nastaje pri Ir izraza (a) dobivamo: Foy, = 0,941 Fry,» a onda iz iztaza (b) slijedi Fy, = 305.29, Fy, = 287,28 Na osnovi ravnoteze tijela slijedi: LOX Fx, =Q+ Pry 20Y=0 Pig = Pry = Fgh = TL82N Pr, = 17,95N Q = 269,32N © 270N Grafizko rjedenje ovog primjera prikazano je na sl. 6.26. Sia 6.26. Graficko rjesenje primjera 6.14. Na osnovi prikazanog grafickog rjegenja, takoder slijedi __sin(a+2¢) ___sin(90° +9) kotrljanju jednog tijela po povrsini drugog tijela naziva se trenje kotrljanja. Ako se 2a vrijeme gibanja totka (li cilindra) po putu, lukovi Ay poklapaju s rektificiranim vrijednostima, js duljinama As, onda kotaé obavlja éisto koteljanje ber kliganja, sl. 6.27a. Kad je kotaé, tedine Gu stanju mirovanja na podlozi koja se deformirala, Javlja se (sl. 6.27b) reakcija Fy. Tada je Fy = G. Neka na kotaé djeluje sila F, sl. 6.27. Kotaé ostaje u stanju mirovanja sve dok sila F ne postigne graniénu vrijednost koja ovisi o osobinama materijala dodimnih povrsina By Ay Fe @) » Slika 6.27. Trenje kotiania ‘Trenje kotrljanja dosta je slozena pojava za teorijsko razmatranje, ali su podaci, dobiveni eksperimentalnim putem za praktiéne zahtjeve, zadovoljavajuéi Iz uvjeta ravnotete 2a primjer sl. 6.27¢, buduéi da je h mala veliéina, slijedi Ex=0 Fr=P G Py Fy -f=F-R=G-f. Pri tome je: Mg = Fy of (6.16) moment sprega trenja koteljanja i on se u stanjut mirovanja uravnoteduje s pogon- skim (obrtnim) momentom Fn - R, dok je: f kocficijent (krak) trenja kotrljanja (cm, mm).26 « TRENIE ‘Tren kotjanie ar Kovficijenti trenja kotrljanja 2a neke materiale navedeni su u tabl. 6.3. ‘Tablice 6:3. Koefljnt trnjakotiania Materijal Koeficijent f Roiat (vaak) Podioga em Divo (tvrdo) devo (orto) [005 elk (lean kotad) | felitne trate Tevano tele Tevano felfezo Taljen él (kugléni fay) |___ eli tivo elk D0s-0.04 Taek elk Trek fei 0,005 PRIMIER 6.15, Na kamion se utovaruju deveni trupei s pomoéu drvenih podmetata duljine 4,5 im, sl. 6,28. Jedan trupac tezak je C= 6,8 kN, a promjer sau je d = 50 em. Kojom silom F treba djolovati na njegovu obodu “a Stk 628, Ve primer 6.15, Ir static jodnadibe EMg=o F Fe 1d1kN PRIMIER 6.16. Valjak tezine G polumjera R, postavljen je na horizontalnu podlogu. Odrediti veligin sile F kojom treba vuéi Konopac namotan na osovini polumjera r kao i kocficijent trenja klizanja pda bi se valiakjednoliko kotejao ber Klizanja, Zadano Je G, Rona, f Stika 620. Ur prin 6.16 [Na osnovi jednadzbe ravnoteze dabivamo: LEy -G+ Fy + Pring Fy =G-Prina 25Me My + Paina sina ~ Feosa(R= rosa) = 0 Me= Fw sina) f + Fsine rsina — F cosa (R— reosa) Gt Reowa+ faina =? Jednoliko kotrljanjo valjka bee Klizanja mor biti ispunjon uvjet Fp > Peosa MG — Pina) > Peoser Fees = PrinePRIMIER 6.17 __ Homage teika plata tetine Gs. 6.30, pomige se po dea valk, svaki eine @. Koje sila F mora djlovati na horizotalnome praven ako je Kowijent tena Kotrljnnia ime vasa i ple fy, a izmedu valjka i podloge fp. Zadano je: Qs fy fe - 1 jednadbe DM =o —Prifi~ Pryfo+ F-2R=0 FuIGh +094 Vf} 7. UVODNA RAZMATRANJA O CVRSTIM (DEFORMABILNIM) TIJELIMA Nauka évrsto¢i bavi se prouéavanjem évrstil (deformabilnih) tela, Tijela © u prirodi razlikuju po svojem obliku, veligni i vesti materijala. Svaki Konstruk- cijski clement, kao i konstrukeija u cijelosti, jeste tijelo koje fini realno tehnicko rjesenje. Konstrukeije po svojem obliks, mogu bit linijske,plosne liu obliku tiela Konstrukeijski elementi mogu biti stapovi, grodui elementi,stijene, plage, juske il clementi u obliku tijela Oblik i veligina tijela, tj. oblik i veligina konstruketje ili njezinih clemenata, eometriske su pritode, a ovise 0 vanjskom optereéeny, namien, funkeionalnost sigurnosti i materijalu konstrukeije. Elastigna i mchanigka sva)stva materiale (elas tomehanicka svojstva) éine materiale mnedusobno razigitima, Razvoj eektronickih ragunala omogucuje stvaranje optiialnoga projektnog ‘esenja osnovanog na principims optimizacie w kojima se strukturna analiza provodi numerickim puter, Analizastanja naprezanja ideformacija kod konsleukejskih elemenata proucava, se w naueci 0 évrstoti iu teorijielastienosti. Razlika je iemesta tik dviju diseiplina 1 pristupi i u metodama rjesavanja istih problem, ‘Teoria elastignosti obradaje problem ponasanja deformabilaih tijela na osnovi strogih matematigkih postavki, ime ragunske operacije postajn duge i, premda daju toéne rezultate, mogucnost njihove prakticne upotrebe pastaje ogtanigena, Nauka o évtstoéi svoje metode proraguna osniva na nizu pretpostavki potvedenih eksperimentima, a esto s¥oje Draktigne metoule temelj i ua rezultatina dabivenina aualizom teorije elastienosti 7.1. Zadaci nauke o évrsto¢i Globalni je zaatak nauke o évrstoti da odredi optimalno riesenje konsteuketje 3 ovisnostio njezino} namjeni. Ako se kao funkeija ilja w optimalnom jeden po- javijuje minimalna masa konstrukeije, tada su dopustena naprezanja, dopustene de formacie, funkcionalnest i sigurnost te tehnoloske moguénostiproiavodnje, funkelje ogranigenja. Svako, pa tako i optinnalno konstrukeisko rjesenje podrarumijeva

Mehanika I Elementi Konstrukcija 1 PDF

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Mehanika I Elementi Konstrukcija 1 PDF

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

You might also like