1

Osnovni elementi filma

KADAR - od fr. "le cadre" - okvir (a okvir je bitna i neizmjenjiva prostorna karakteristika
svake snimke)
- jedan neprekinuti in snimanja; jedan neprekinuti "rad" kamere; jedna
neprekinuta filmska snimka; jedan omeeni prostornovremenski kontinuum
prikazivane grae
- kadar je najmanja dinamika jedinica filma (za razliku od sliice, koja je
najmanja statika jedinica filma)
- film se snima kadar po kadar, a zatim se kadrovi montano spoje

- PARAMETRI KADRA:

- s obzirom na stanja kamere, kadrovi mogu biti: a) statini (kad se kamera ne pomie), ili
b) dinamini (kad se pokree)

- s obzirom na pronicanje dubine: a) dubinski, ili b) ploni (kad se u punoj otrini

predouje samo jedna ploha, samo jedna udaljenost od kamere)

- s obzirom na duljinu:
a) najkrai kadar - traje 1/24 sekunde.

b) vrlo kratak kadar - toliko kratak - neovisno o faktinom trajanju - da ne doputa

percepciju sadraja, te se opaa kao gotovo "strano tijelo" izmeu dva druga kadra. Moe
imati svrhu da nas upozna s postojanjem neega to je po sebi toliko kratkotrajno da se i
inae ne bi moglo percipirati ili se svjesno upotrebljava u namjeri da se sakrije neto o
postojanju ega ipak treba upozoriti. Najee stvara nelagodu, jer gledalac se spontano
protivi, uznemiruje u susretu s neutvrdivim, s nepoznatim, pa takav kadar moe imati
naroitu vrijednost kao element upozorenja na sile nagonskog, podsvjesnog ili zlog ili
suoenja s njima. esto izraava sjeanje.

c) kratki kadar - omoguuje percepciju svojih sadraja, ali ne omoguuje reakciju na ono
to je prepoznato, odnosno ne omoguuje pretpostavljivo djelovanje tih svojih sadraja.
Moemo ga shvatiti i kao samo puki podatak.

d) dugi kadar - omoguuje precipiranje svih svojih sadraja i svojim trajanjem

omoguuje gledaoev doivljaj i dalje razgraivanje njegova sadraja, pa svjedoi o
trajanju kao takvom, o samom vremenu. Svijet se usmjeruje gotovo iskljuivo prema
vremenskoj dimenziji, pa je djelovanje takva kadra ee usmjereno prema refleksivnome,
manje prema emotivnome, i prije stvara nelagodu nego lagodu.
 2

e) vrlo dugi kadar - stanovito produenje dugoga kadra. Svijest o sadraju postaje svijest
o nepromjenjivom, o vjenom, odnosno svijest o trajanju razvija se u svijest o trajanju kao
vjenosti, kao neemu to nadilazi ovjekove moi i aspiracije.

- dulji kadrovi u veoj mjeri pridonose dojmu realistinosti ili dokumentarnosti ili
istinitosti

f) ni kratak ni dug kadar - dovoljno je dug da doputa percepciju cjelokupne grae i

omoguuje sva pretpostavljiva djelovanja te grae na gledaoca. Kadar je takve,
najprikladnije duljine, ako se dovri u trenutku kad su se ispunila sva oekivanja, to su se
naznaila ili uspostavila tokom njega ili u kadrovima koji mu prethode. Ako se prekine
ranije, bit e to onda kratki kadar, ako se prekine kasnije bit e dugi.

- sa stajalita promatraa ili pripovjedaa:

a) objektivni kadrovi - priinjaju se kao zapaaji snimljene grae kakvi bi bili otprilike i
gledaoevi da je prisustvovao snimanom dogaanju. U tim se kadrovima izvanjski svijet
filmski manje zamjetljivo preobraava. Rabe se najee kad se eli stvoriti kvaliteta i
dojam realistinosti, objektivnosti, dokumentarnosti ... kad se tei da zbilja na gledaoca
djeluje to vie sobom samom, neinficirana retorikom autorova izlaganja.

b) subjektivni kadrovi - razlika naspram objektivnih kadrova nastaje s obzirom na

montani kontekst. Subjektivnom kadru prethodi kadar neke osobe koja koncentriranije
gleda u nekome smjeru, pa slijedei kadar doivljavamo kao isjeak izvanjskoga svijeta
to ga vidi prethodno pokazana osoba. Takvi se kadrovi rabe kad se likovi ele
suprotstaviti svijetu to ih okruuje, ne bi li objasnili prirodu tog suprotstavljanja, ne bi li
se taj odnos s okoliem eventualno izdramatizirao, ne bi li se gledalac upoznao sa svijetom
kako ga vidi lik.

c) autorov (reiserov) kadar - onaj u kojemu se zapaaju izrazitije preobrazbe svijeta, u

kojem prevladavaju oblici s istaknutijim imbenicima razlika. Gledalac postaje svjestan da
se upotrebljava neka naroita tehnika (npr. izrazite rakursne snimke, naroite kombinacije
kadrova, tehnike obojenja, ubrzanja, usporenja, obrtanja ili zaustavljanja pokreta, i sl.). Taj
se kadar zove i "kadrom komentara", jer autor njime ne samo da otkriva svoju nazonost
nego istodobno i komentira prizor, daje izraza svojem doivljaju ili spoznanju prizora.

PLAN - od fr. "le plan" - ploha, ravnina, udaljenost

- udaljenost kamere od snimanog objekta ili skupine objekata, i to udaljenost kako je
gledalac doivljava gledajui te objekte na platnu ili ekranu
- udaljenost snimanog objekta od kamere (to se postie stavljanjem kamere na
 3

odreenu udaljenost ili uporabom pogodnog objektiva ili kombinacijom jednog i

drugog)

- biranje udaljenosti ima posebno snano djelovanje na gledatelja

- kriterij za razlikovanje udaljenosti kamere od objekta je ovjek (pa prema veliini
ovjeka zakljuujemo i o veliini ostalih bia oko njega)

a) detalj - ono to se vie ne bi moglo dijeliti, jer se onda ne bi raspoznao predmet (npr.
samo oko, samo uho, noge u pokretu, prsti, sat, ...)

b) krupni plan (gro-plan) - kadar to ga ispunjava ljudska glava, ljudsko lice (ako se vide
i eir i vor kravate, i to je krupni plan - nijanse su brojne)

c) blizu - poprsje ili ovjek do pojasa

d) srednji plan - itav ovjek, "od glave do pete", a i samo do koljena (francuzi taj plan
zovu "ameriki plan", jer je bio naroito est u amerikim filmovima
tridesetih godina 20. st.)

e) polutotal - toliki obuhvaaj prostora da se sluti veliina i izgled prostora u njegovoj

cjelini

f) total (ili opi plan ili vrlo daleko) - plan u kojem je obuhvaen ili itav prostor (npr.
itav trg, grad...), ali i itava neka dvorana. Budui da u tom planu ovjek prestaje
biti kriterijem, vano je radi jasnoe pridati totalu apoziciju: "total dvorane",
"total mora", "total uionice" itd.

KRUPNI PLAN:
- ljudsko se lice tu pojavljuje samo, eliminirana je itava okolina, te zato taj plan uvijek
zrai vanou, znaajnou svoje pojave u filmu, prvenstveno zbog upoznavanja s
nekom osobom (taj e plan biti najlake zapamtiv, i rabit e se u namjeri da se nekoga
zapamti, da ga se izdvoji iz skupine, kao na osobnim iskaznicama, tjeralicama i sl.)
- ima mogunost gledaoca upoznati s izabranom linou i njegovim karakteristikama
(prikazuje intenzitet unutranjeg ivota, silinu osjeaja, ali ne i njihovu kakvou;
uzburkanost miljenja, ali ne i ono to se misli - na to upozorava kontekst)
- licem ovjek sebe izraava u najveoj mjeri, te kontekstom filma ti izraaji izazivaju
gledaoevu simpatiju ili antipatiju, voljenje ili odbojnost
- moe imati veliku akcionu vrijednost (u mnogim situacijama jedan lagani pokret glave
ili mig mogu znaiti prekretnicu u dogaajima)
- moe se koristiti radi stvaranja iznenaenja, tovie i oka (opasnost je vea u krupnom
planu - preko itava je platna, blizu, tu, ovdje, sada!
- blizina u prostoru, zbog najvre povezanosti prostora i vremena u filmu, stvara i
 4

osjeaj blizine u vremenu, pa se krupni plan doima kao uranjanje u neposrednu

sadanjost
- u krupnom planu gubi se zbiljska orijentacija, stoga se esto koristi kao montana
"karika" koja omoguuje prebacivanje u drugi prostor i u drugo vrijeme
- vrijeme kao da sporije tee, pa se u gledaoca javlja osjeaj dugotrajnosti, a kao
posljedica toga i napetosti, nelagode
- na TV-u ima vrijednost srednjeg planu u kinematografu (gubi se kvaliteta uveanja i
privid blizine) - za postizanje jaeg efekta, uvodi se zoomom ili brzom vonjom

DETALJ:
- njime se u potpunosti eliminira okoli prikazivana bia (oko - ne znamo ije; kamen - ne
znamo gdje), pa jo vie nego krupni plan slabi mo vremenske i prostorne
orijentacije (stoga omoguuje montane skokove - u koje god vrijeme ili prostor - koji
ne djeluju kao ok)
- taj plan je naroit autorov izbor, te stoga esto ima simboliku vrijednost (sugerira
naroito znaenje)

TOTAL:
- prikazuje bitne fizike osobine danoga prostora (stoga je esto u poetku filma ili u
poetku nekog prizora (sekvence) sa svrhom da gledaoca upozna s mjestom radnje)
- ima veliku informativnu vrijednost (upoznaje s uvjetima ivota ljudi koji u tom okoliu
prebivaju - zato se rabi u gotovo svakom dokumentarnom, popularnoznanstvenom,
nastavnom filmu, ali i u ratnom filmu, vesternu itd.)
- ima odreenu psiholoku funkciju (npr. ovjek vien u totalu zauzima manji prostor, te
je vie sm i fiziki je inferiorniji, a ovjekova samost i malenost dobivaju u kontekstu
filma odreena specifina znaenja)
- ima i metafiziku funkciju (brojni se filmovi zavravaju totalom, jer se velikost prostora
tada pridaje kao epitet i prethodnom dogaaju - nekom vrhuncu, katarzi i sl.)
- rabi se kao autorov kadar, autorov komentar prikazane grae (totalom kao da i reiser
sam eli ovladati itavim prostorom i prevladati ono to se u njemu zbilo; daje zavrni
osvrt)

SREDNJI PLAN:
- vie od ostalih planova priinja se kao vienje svijeta kakvo je i ovjekovo (tu se vidi
prostor to ga u zbilji obuhvaamo pogledom, i ona dogaanja u kakvima i mi najee
sudjelujemo u svakodnevnom ivotu)
- stoga je osnovni sastojak objektivnoga kadra
- kada se rabe npr. dubinske snimke, pa se uspostavljaju odnosi meu biima to se nalaze
na nekoliko udaljenosti (dakle, i u nekoliko razliitih planova), te gledalac mora sam
birati ili se stvara napetost zbog stalnog prenoenja panje s jednog objekta na drugi -
srednji plan moe biti istinski spektakularan
 5

KUTOVI SNIMANJA

- odnos kamere prema objektu naziva se rakurs (od fr. "raccourci" - skraen; "raccourcir"
- skratiti, zbiti, stisnuti)

- 3 su osnovne mogunosti:

- gornji rakurs - kad je kamera iznad snimanog objekta

- ako se nalazi u zenitu snimanog objekta ili gotovo u zenitu, onda
se upotrebljava popularan naziv "ptija perspektiva"
- ako je neznatno iznad simanog objekta - "lagani" gornji rakurs

- donji rakurs - kad je kamera "ispod" snimanog objekta

- ako se kamera nae u nadiru objekta ili u blizini te toke, to se
popularno imenuje kao "ablja perspektiva"
- u sluaju lagana nagiba - "lagani" donji rakurs ili sl.

- kamera u razini pogleda

- rakursna e snimka svojom neobinou ponekad primorati gledaoca da neto zapazi to

inae moda ne bi zapazio
- otkrit e ili istaknuti neka posebno vana ili nepoznata svojstva snimanog predmeta
- pojavljuje se kao komentar, kao promjena perspektive gledanja
- mijenja i ritam zbivanja

a) donji rakurs

- kad je netko iznad nas, on ima stanovitu prednost (npr. oboreni boksa zuri u svog
protivnika iz donjeg rakursa i sl.)
- u brojnim filmovima tirani, nasilnici, nenadmaivi revolverai, utvare, moralni
pobjednici, prikazuju se iz donjeg rakursa
- ima stanovitu teatralnu vrijednost
- eliminira pozadinu (suprotno gornjem rakursu) - tj. pozadina je najee neto
"neutralno" (npr. nebo, strop...) i prikazana osoba je kao sama, kao na nekom pijedestalu
- ponekad osobe snimane iz donjeg rakursa gube "vezu sa zemljom", pa taj rakurs moe
stvoriti stanovit fantazmagoriki ugoaj ili dojam ope labilnosti, pa i nervoze
- snimanje iz perspektive koju inae ne vidimo moe (s)tvoriti razliite simbolike
vrijednosti, metafore
 6

b) gornji rakurs

- ini objekt inferiornijim, slabijim, preputenim sudbini i nemonim

- prikazuje ovjeka u njegovu ivotnu okoliu (stoga ee ima dokumentaristiku
primjenu nego donji)
- moe imati simboliku ili ritmiku svrhu
- kao reiserov komentar, moe predstavljati pogled nekoga tko je "iznad svega"

- kosi kadar (nagnuta kamera)

- nije rakurs nego naginjanje kamere

- kamera je odmaknuta od vertikle (linija horizonta se s jedne strane podie, a s druge
sputa)
- cijela je slika nagnuta, cijeli svijet kao da gubi ravnoteu
- takav kadar izraava ili reiserov komentar ili (u subjektivnom kadru) stanje lika - u oba
sluaj rezultat je nelagoda
- rabi se i u komedijama (kad svijet "poludi"), ali i kod prikazivanja fizikih poremeaja
(npr. tonjenje broda, potres i sl.)

- horizontalni kut

- prizor se moe snimiti iz svih toaka u zamiljenome krugu koji opisuje mjesto snimanja
u horizontalnoj ravnini
- za razliku od rakursa, koji se zamjeuje odmah, horizontalnih kutova snimanja svjesni
smo tek u nizu uzastopnih kadrova, kad zamjeujemo da je isti objekt sniman unutar iste
horizontalne ravnine, ali s razliitih mjesta
- radi se o kutu izmeu dva poloaja kamere
- primarna je funkcija takvog mijenjanja kutova: deskripcija snimanoga ("gledanje sa svih
strana"), otkrivanje mnogih svojstava (obiljej)
- ima vrijednost i analize i razliitih oblika komentara (usporeivanja, kontrastiranja itd.)
 7

STANJA KAMERE

- statino - stanje kad se kamera ne pomie, jer je uvrena o tlo na mjestu snimanja
- tako snimljen kadar naziva se statinim

- dinamino - kad se kamera pomie

- 2 su osnovna naina pomicanja: panorama i vonja

- panorama - kamera je privrena o tlo, ali se vrti oko svoje osi u vertikalnom ili
u horizontalnom smjeru, s mogunou "opisivanja" punoga kruga u
oba sluaja
- vonja - kamera je uvrena o neko vozilo - specijalna kolica, automobil,
helikopter, avion, amac, itd. - pa se zajedno sa svojom podlogom
pokree prema nekom objektu, ili uz neki vidljivi objekt ili zamiljenu
plohu (usporedna, bona, lateralna vonja), vertikalno uz neku vidljivu ili
zamiljenu plohu (vertikalna), pomou krana (kranska), ili opisujui krug
ili elipsu (kruna)

- postoje i kombinacije tih stanja izvedene u toku kadra ili istodobno

- statina kamera, osim u dugim kadrovima, ee stvara osjeaj objektivnosti
prikazivanog svijeta (objektivni kadar), dok se dinamika kamera, osim u sluajevima
kad pokret kamere predstavlja vienje osobe koja se pokree (subjektivni kadar) najee
pojavljuje kao znaajan nain iskazivanja nekoga komentara, ima istaknutiju retoriku
vrijednost

a) statina kamera