Kanon i proporcija

SVE O KANONU I
PROPORCIJI
KRATKI ZADATAK
Proporcije
 Proporcija je odnos između dvije veličine, mjerilo po
čemu je nešto veliko, malo ili skladno. Proporcije su
skrivena, ali uvijek nazočna sastavnica u kompoziciji
svakog likovnog djela i jedan od odlučujućih činitelja
njegova sklada ili nesklada. Jedno od najstarijih pravila
sklada je proporcija zvana "zlatni rez" koji glasi: manji dio
prema većem, odnosi se kao veći dio prema cjelini.
 POVIJEST PROPORCIJA

 Važnost proporcija u umjetnosti detaljno je

opisao još grčki kipar Poliklet koji je smatrao da
je tajna umjetnosti u skladnom odnosu veličina -
proporcijama. Njegov "Grčki kanon" kao
pojam ljepote, utjecao je na stoljeća antičke
skulpture.
 METODA

 I prije njega, stari su Grci gradili skladnu arhitekturu jer

su za mjerenje koristili mjere preuzete iz veličine dijelova
ljudskog tijela po kojima su i nazvane: palac – dlan –
pedalj – lakat – ruka – korak. To je dakle bila arhitektura
proporcionalna ljudskom tijelu; ostvarenje grčke
krilatice: Čovjek je mjerilo svih stvari! Zato, kad
pogledamo grčku arhitekturu, u svim tim širinama i
dužinama, mi nesvjesno vidimo nešto što nam je "slično" i
zato nam se to "sviđa".
 PRIMJENA

 Primjenjujući ljudske mjere i omjere ili rabeći ih

suprotno, može se svjesno i namjerno sagraditi građevina
u kojoj ćemo se osjećati dobro i ugodno, ili u kojoj ćemo
se osjećati "malenima" ili "izgubljenima". Upravo takav je
odnos grčkog hrama ili rimskog ljetnikovca,
naspram egipatskom hramu ili, recimo - suvremenom
muzeju žrtava holokausta u Berlinu.
 Grčki kanon
 Grčki kanon je skup pravila po kojima su stari Grci pravili svoje skulpture. Prvi ga je
opisao grčki kipar Poliklet.
 Grčki umjetnici su promatrali uravnoteženu nesimetriju prirodnog ljudskog stava -
kontrapost Tijelo u kontrapostu izaziva mnoštvo nepravilnosti.Tako se stvara čvrst stav u
blagom pokretu. Takav nov odnos prema ljudskoj figuri postigao je svoju zrelost u
klasičnom dobu grčke umjetnosti . Najpoznatiji kouros iz tog doba je Polikletov
brončani Dorifor koji nam je poznat samo iz rimskih kopija u mramoru.
 Neka od pravila koja Poliklet primjenjuje na Doriforu su:
 Visina tijela odgovara visini sedam glava jedna na drugoj,
 Širina tijela u ramenima je jednaka širini triju glava,
 Tijelo se dijeli na četiri jednaka dijela linijama ispod prsiju, na preponama i ispod koljena,
itd.
 Egipatski kanon
 Egipatski kanon je skup nepisanih
pravila, kompozicijski zakon, po kojem su
oblikovane skulpture i slike u egipatskoj umjetnosti.
 Kompozicijska rješenja na slikama i reljefima su slijedila pravila:
 površine okomito podijeljene na trake (okomita perspektiva),
 U egipatskoj skulpturi su predviđene i različite poze, ovisno o
društvenom položaju prikazane osobe. Bogovi i kraljevi se
prikazuju u dvije poze: - uspravnoj pozi s jednom nogom
naprijed i sjedeći s rukama pruženim niz butine.
 Izradili: Eugen Abramović
Dario Balenović
Nikola Culjaga
Tomislav Jelić
Igor Kozarčanin
Kristijan Kušan
Josip Poturica