1.

Razdoblja:

 Geometrijski stil 
 Arhajsku umjetnost 
 Klasično doba 
 Helenizam 

2. Dijelovi grčkog hrama: stilobat, stilos, friz, zabat, arhitrav, kapitel

3.

4. 3 stila: dorski, jonski korinski

5. Arhajske grčke skulpture: Za arhajskoga razdoblja egipatska umjetnost vrši direktan

utjecaj na kiparstvo Grčke: ruke priljubljene uz tijelo, stilizirane frizure, pripijena
odjeća istaknuta plitkim urezima. Zbog straha kipara da ne polome kamen, plitko
klesane skulpture su izgledale izrazito ukočeno. Ali, ža razliku od Egipćana, Grci tijela
svojih ” božanstava” ne stiliziraju, već Što realnije žele prikazati ljudske mišiće i kosti.
Stvarni napredak postižu i odvažnim šupljinama između udova — na egipatskim
figurama nikad nema šupljina. Karakteristični kipovi ovog razdoblja su Kourosi i
Kore. Kouros je prototip nagog mladića u stojećem položaju potpuno ispruženih ruku i
smatra se da predstavlja boga Apolona. Kora je Ženski par Kurosu, uvijek mlada i
obučena, u stojećem položaju i ponekad u ruci drži voće ili kakav dar. Zamišljeni su na
granici, ni ljudi ni bogovi i vjerojatno je to ideja fizičkog savršenstva i Životnosti. Usne
su im razvučene u lažni osmijeh (kriva linija usana, ali bez podizanja jagodica na
obrazima) tzv. Arhajski osmijeh.

6. Dva osnovna dijela grčkog grada: akropola i agora

7. Grčki kanon: Najznačajniji kipar ovog razdoblja je Poliklet koji je oko 450. pr. Kr. napravio
bronČanu skulpturu Dorifora (Kopljonoše) koji predstavlja mladića s kopljem. Težina
skulpture počiva na jednom stopalu dok drugo jedva dotiče tlo vrhovima prstiju. Taj stav
kontraposta (prirodni stav na jednoj nozi koji uravnotežuje mirovanje i pokret) je bio veliki
 napredak u odnosu na kipove kurosa iz arhajskog razdoblja. Osim razmaknutih stopala figura
ima i različitu visinu koljena, bokova, poluprofil glave, anatomsku obradu tijela i po prvi puta
u kiparstvu — ruka slobodno visi odvojena od tijela. Tim kipom Poliklet je stvorio uzor za
grčku skulpturu (TZV. GRČKI KANON) koji je detaljno opisao u svojoj teorijskoj knjizi o
umjetnosti.

8. Klasični starogrčki kipari: Miron, Poliklet i Fidija.

9. Mironov' Diskobol (Bacač diska) Diskobol je uzoran primjer "odlučujućeg trenutka", tj.

kratkog zastoja između snažnog uzmaka koji ruku s diskom dovodi u najviši položaj i zamaha
kojim će ga naglo ispustiti i baciti u daljinu. Autor je uspio zgusnuti niz pokreta u jedinstvenu
pozu koja je najkarakterističnija u složenoj radnji bacanja diska.

10.

11. Helenizam u umjetnosti: Završnu fazu grčke kulture helenizam (grč. hellenismós priklanj an j e
grčkom jeziku i običajima) mnogi nazivaju i dekadentnim završetkom grčkog ciklusa zbog
predimenzioniranja u arhitekturi i preambicioznosti u skulpturi. No, to je usko gledište na
bogatu i raznoliku umjetnost.

12. Helanističke građevine:  Mauzolej u Halikarnasu, svjetionik s otoka Farosa, hram Petra

13. Helanističke skulpture: Lizip - Apoksiomen, Haret – Kolos, Zeusov žrtvenik u pergamu, Nika sa
samotrake
14.

15. Dvije kulture koje nasljeđuju Rim: Grčka i Etruska

16. Vrste Rimskih građevina: Bazilike stambene zgrade carske palace amfiteatar i teatar

17. Novi materijal Rimljana – cement

18. Likovni motiv u Rimskom kiparstvu – Portret građana

19.

20. Kolosej – Rimski amfiteatar, ima oblik elipse, mogla je primiti 50 000 gledatelja, Vanjski plašt
građevine imao je četiri kata od kojih su prvi krasili dorski, drugi jonski, a treći korintski
polustupovi, dok je četvrti kat imao prozore i korintske pilastre. Ondje su bile motke na kojima
se preko gledališta mogao razapeti platneni krov.