GRKA

O grkom svijetu saznajemo iz Homerovih epova a prizori iz njih bit e nadahnue mnogim
umjetnicima, izmeu ostalog i mozaiarima. Mitoloko poimanje svijeta povezano je sa
kretsko-mikenskom kulturom. Slavni grki kipari stvaraju idealan antropomorfni lik boga.
Nimfe, boanstvo Dioniz, Artemida, esti su motivi mozainih podnih tepiha. Na njima su
prikazani mnogi junaci: Herkul, Meleagar, Belerofont, Ahilej i dr.
Plinije Stariji je uvjeren da su mozaiki podovi grki izum. Najstariji mozaik od oblutaka
otkriven je u Frigijskom gradu Gordiju(VIII st.p.n.e), taj mozaik prekriva pod primae sobe,
sastavljen je od apstraktnih, nepravilnih uzoraka. Zanimljivo je pratiti razvoj mozaika od V do
I st.p.n.e. U poetku tog razdoblja mozaik je manji od podne povrine i nije nuno simetrian.
Greke u kompoziciji spaavale su se nizom uokvirivanja. Grci poznati po umjetnikim
simpozijima, najveu panju su pridavali andronu koji je usko povezan sa kultom Dioniza.
Ovi mozaici su na prvi pogled nalik tepihu, ouvani takav primjerak je iz vile boice
Primigenije iz V st.p.n.e. U sredinjem dijelu mozaika prikazan je Dioniz sa pratnjom u
dvopregu koji vuku pantere a mitoloki motiv je uokviren valom stilizirane vinove lozekao
atributom Dioniza. U istoj vili nalaze se mozaici sa motivom Ahilejeva susreta sa majkom
Tetidom i dva satira nagnuta nad kiliksom u borduri vinove loze.
Mozaike nekada nisu izvodili profesionalci to se vidi na oveem kvadratnom mozaiku
iji sredinji medaljon prikazuje borbu Belerofonta i Himere. Nadahnue za ovaj mozaik
umjetnik je naao na grkim vazama na kojima je vidljivo potivanje naela kontrasta svijetlotamno. Sline podne mozaike nalazimo na Keru i Olbiji, na obalama Crnog mora u
blizini Korinta. Neto stariji ouvani fragment pronaen je na podu Zeusova hrama u
Olimpiji sa motivom Tritona koji pue u koljku. Mozaike takoe nalazimo i na manjim
otocima. Veliki procvat desio se za vrijeme Aleksandra Makedonskog koji je mecena
slavnim umjetnicima: Lizipu, Pamfilu, Filofenu i dr. Filofen je postao slavan po velikoj
zidnoj slici Bitka kod Isse koja se sauvala jer su mozaik preveli Rimljani. Apolodor je
sklon prikazivanju figura u treoj dimenziji. Velianstveni doprinos mozaikoj umjetnosti
su Gnosisova dva velika mozaika: Lov na lava i Lov na jelena. Figure nagih lovaca, jelena
i psa u pokretu, svijetlih su tonova sa blagim sjenenjem po anatomskoj formi i baenom
sjenom na tamnu pozadinu. Na taj nain je ostvaren volumen u prostoru. Vizualni dojam koji
takvi mozaici ostavljaju podsjea na tepihei tekstil. Zbog sve vee tenje za preciznou,
obluci se poetkom IV st.p.n.e poinju sjei na manje komadie te kao takav mozaik od
oblutaka postaje ekskluzivna umjetnost. (Assos, Olimpija)