Professional Documents
Culture Documents
Slikar Modernog Života
Slikar Modernog Života
Polovicom 19. stoljea Pariz je veliko gradilite, a metar projekta Barun Haussmann,
zamilja grad kao simetrian i geometrijski pravilan niz bulevara, parkova i trgova. Njegov
projekt ne bi bio mogu bez ruenja srednjovjekovnih etvrti, to nailazi na neodobravanje
graana.2 Baudelaire se u Cvjetovima zla kritiki odnosi prema novom velegradu, koji za
njega postaje mravinjak repetirajuih buroazijskih struktura. Ipak neprestane promjene i
kulturna obnova ga ujedno i inspiriraju. U svakom trenutku, svakoga dana grad je ivio i disao
novim modernim zrakom koji kako se kako na graevine, poeo iriti, i na svijest graana.
Paralelno s urbanizacijom grada raste i broj bogatih buruja koji naseljavaju centar grada
donedavno mjesto okupljanja otpadnika, umjetnika, prostitutki koji si vie ne mogu priutit
ivot u gradu kojeg su do juer nazivali domom. Ova ubrzana modernizacija sredita dovodi
do osjeaja otuenja, usamljenosti i tjeskobe kod navedenih pojedinaca. Grad je istodobno
zloest i zamaman, bijedan i blistav, te postaje glavna tema inspiracije modernog umjetnika.
Esej Slikar modernog ivota objavljen notorne 1863. godine u satirinom tjedniku Le
Figaro; podudara se s osnutkom zloglasnog Salon des Refuss kada su javnosti po prvi puta
predstavljena djela Edouarda Maneta, Camillea Pissarroa i Jamesa Abbotta McNeilla
Whistlera.
1
Marta Radman
Umjetnost 19. stoljea II.
Charles Baudelaire Slikar Modernog ivota
objanjavajui nam u potpunosti nain na koje su one ujedinjene. 3 Baudelaire tvrdi kako
ljepota zahtjeva jedinstvo dvaju elemenata, onog vjenog elementa koji pronalazimo u
slikama starih majstora, velikana kunsthistorije i ljepote prizora suvremenog, svakodnevnog
ivota. Ljepota je neto to se sastoji od prolaznog, transformativnog elementa, i
beskonanog, nepromjenjivog elementa. Objanjavajui nam tek kako je dua ljepote upravo
ta njezina kvaliteta vjenosti, a tijelo transformativni element koji se mijenja u skladu s
modom vremena. Citirajui Stendhala pojednostavljuje svoju teoriju Ljepota nije nita drugo
doli obeanje sree, odnosno da ljepota kao takva nosi obeanje sree i blagostanja, ne
objanjavajui nam dalje na to bi se to srea moglo odnositi. Srea u mislima pjesnika 19.
stoljea moda znai besplatni dan u bordelu, moda znai besplatna stanarina u nekoj od
modernih novih zgrada parikog centra, ili moda srea kakvom je i danas rijetki pojedinci
zamiljaju (po uzoru na klasinu filozofiju) jednostavno ivjeti ivot s kojim smo zadovoljni
neovisno o financijskoj, ljubavnoj i sveopoj situaciji u kojoj se nalazimo.
4 http://impressionist1877.tripod.com/baudelaire.htm , 29.03.2015.
2
Marta Radman
Umjetnost 19. stoljea II.
Charles Baudelaire Slikar Modernog ivota
Zadravajui kroz itav osvrt tenju za onim prolaznim, trenutnim, postavlja tezu Sve lijepo i
plemenito rezultat je razuma i kalkulacije, pojanjavajui pritom kako priroda nije nita vie
no na unutarnji glas koji ovisno o psihofizikom stanju pojedinca uvjetuje nain i obrasce
ponaanja po kojem e se isti ophoditi. Elaborirajui zapravo misao koja i nije netona, strogo
uzevi (no uobiajeno malo pretjerano). Priroda naravno ne djeluje sama; pa tako uz pomo
filozofije i zdravog razuma mnotvo se ne pretvara u krvolone kanibale bez milosti i
suosjeanja, kakvo bi zasigurno bilo da nas gone samo primarni nagoni. Baudelaire otro
osuuje prethodnike ali i suvremenike koji u prirodi pronalaze okosnicu vlastitih moralnih
vrijednosti i ljepote. Preferirajui artificijelno spram prirodnog, svojevrsno hvali kozmetiku,
te definira modu kao blagu deformaciju prirode, ili konstantno repetirajui pokuaj njezine
reformacije. Razgovor o ljepoti i modi zavrava paragrafom o enama koji dananjem
itaocu (itateljici) djeluje seksistiki. ena je u pravu onda kad izvri svoju dunost, kada se
posveti tome da izgleda magino i nadnaravno iako i u dananjem drutvu postoje (ak
velika veina) ene koje dane posveuju iskljuivo rapanju noktiju i upanjem obrva, kako
danas tako i onda postojale su iznimke, a ene s kojima je Baudelaiere prijateljevao zasigurno
nisu spadale u tu kategoriju. Poznate su nam prie njegova burnoga ljubavnog ivota koje se
ne slau s ovim , njenim, naminkanim maginim biem koje nam opisuje. Baudelaire ide
toliko daleko da nam opisuje kako se minka na eni ne smije koristiti u svrhe imitiranja
3
Marta Radman
Umjetnost 19. stoljea II.
Charles Baudelaire Slikar Modernog ivota
eer na kraju ene i prostitutke, prisutne u svim drutvima od pamtivjeka. Kritizira ene
koje postaju rvama mode, i hvali prostitutke koje postaju lovci koji vrebaju na muke rtve.
Prostitutke karakterizira kao savrene, idiline, prototipove divljatva koje vreba unutar
civilizacije. One su mistine, orijentalne, magine - puno vie no ene koje oenimo i s
kojima popodne etamo po parku. Prostitutke koje poput Olimpije otvoreno iskazuju svoju
seksualnost zgraavaju drutvo koje tek rukama brie krmelje s oiju. Moderno drutvo koje
se tek budi iz sna krvavim revolucijama, grandioznim strukturama i prekrasnim prostitutkama
vriti i plae eli da ga vidimo. Ono nas kao Olimpija mami, poziva, gleda u oi i eli da mu
jedemo iz ruke.
Bibliografija
David Carrier, Baudelaire 's philosophical Theory of Beauty , University of Nebraska Press
David P. Jordan, Baron Haussmann and Modern Paris, The American Scholar
Internetski izvori
http://impressionist1877.tripod.com/baudelaire.htm , 29.03.2015.